8. knjiga: Humanizam i renesansa, doba otkria

Humanizam i renesansa

- pojmovi humanizam i renesansa- rinascimento / renaissance = intelektualni pokret u Europi od 14. do prve polovice 17. stoljea; javlja se u Francuskoj i Italiji (preporod)- tko prvi upotrebljava pojam? G. Vasari (umjetnik) / Pierre Belon (znanstvenik)- temelji renesanse: uzor je antika, vlada individualizam, humanizam, sekularizam, povratak prirodnosti- historiografija 19. stoljea: J. Michelet, J. Burckhardt, J. Huizinga- razvoj i osnivanje akademija (intelektualci)- L'uomo universale = idealan tip renesansnog ovjeka (Leon Battista Alberti)- Giovani Pico della Mirandola: De hominis dignitate, 1486. g., manifest renesanse- Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarotti, Bernini- Thomas Moore: Utopija, Niccolo Maciavelli: Vladar, Erazmo Roterdamski: Pohvala ludosti

Izum tiska

- nevidljiva revolucija- Johannes Gutenberg izum tiskarskog stroja sredinom 15. stoljea (prva tiskana knjiga: Biblija)- veliko irenje tiska izmeu 1450. i 1470. godine; nasli porast proizvodnje knjiga; porast itateljskih krugova- vie rasprava; vea dostupnost informacija; irenje ideja

Talijanski ratovi

- Prvi talijanski rat (1492. 1497.)- sukob izmeu Francuske i panjolske (francuskih vladara i vladara iz kue Habsburg) oko podruja na Apeninskom poluotoku- obitelj Medici: Firenca, obitelj Sforza: Milan, obitelj Aragon: panjolska- politika situacija: slaba koherentnost izmeu talijanskih gradova i vojvodstava, izbor Rodriga Borgije za papu (Aleksandar VI.)- obitelj Medici posreduje izmeu obitelji Sforza i Aragonaca Piero naputa tu politiku krajem 15. stoljea puca veza izmeu obitelji Sforza, Medicija i Aragonaca- Milansko Vojvodstvo sklapa savez s Venecijom i Papinskom Dravom; kasnije i savez sa francuskim kraljem Karlom VIII.- pohod kralja Karla VIII. na Italiju; razlozi: svrgnue pokvarenog pape Aleksandra VI., elja za pokretanjem novog kriarskog rata, zauzimanje posjeda na Apeninskom poluotoku (Napuljsko Kraljevstvo)- talijanski gradovi ele vrhovnitvo francuskog kralja koji bi im pomogao (smanjio namete i poreze, unaprijedio drutvo), ali se kroz dugotrajne sukobe (Talijanske ratove) priklanjanju sad jednoj, sad drugoj strani (vlastiti interesi)- prije pohoda Karlo VIII. sklapa sporazume sa Engleskom, Venecijom i Habsburgovcima- Karlo VIII. dolazi u Italiju: Piero de'Medici mu preputa posjede (osim Firence) Karlo osvaja Napuljsko Kraljevstvo (bolja organiziranost vojske, artiljerija, blizina Francuske) Karlo ulazi u Firencu; obitelj Medici istjerana iz grada mar prema Rimu: sklapanje sporazuma s papom Aleksandrom VI.- 1495. sklopljen sporazum izmeu Venecije, panjolskog kralja, milanskog vojvode i Pape protiv Francuza; za to vrijeme negodovanje talijanskih graana (najvanije poloaje i feude su dobivali Francuzi) Karlo VIII. se vraa u Francusku; pobjeda Francuza protiv saveznika Aragonci 1496. zauzimaju Napuljsko Kraljevstvo- Venecija je nadmona sila u Italiji

- Rodrigo Borgia = papa Aleksandar VI.: politiki spretan i kontroverzan papa; koristio se simonijom, nepotizmom; pokuavao osigurati poloaje za svoje sinove (Giovannija i Cesarea); sukob sa G. Savonarolom; sporazum s Karlom VIII.

- Girolamo Savonarola: propovjednik u Firenci; drao govore protiv poroka i pokvarenosti; zalagao se za vrijednosti suprotne renesansnim idejama (povuenost, poslunost, strah Boji); koristio se ekstremnim mjerama nakon protjerivanja obitelji Medici (spaljivanje predmeta bogataa) sukob s Aleksandrom VI. koji mu zabranjuje propovijedanje (uz papu staju i plemii) organizirano suenje: 1498. Savonarola objeen i spaljen na trgu (Piazza dela Signoria)

- Cesare Borgia, Valentino = sin Rodriga Borgije; sklapa sprazum s francuskim kraljem; mnoge politike povlastice i posjedi zbog ugleda i moi oca Rodriga; mnogo puta bjei iz grada u grad; na kraju protjeran i umire u izgnanstvu

- Ludovico Moro Sforza = sin Francesca Sforze, diplomatskim putevima se naao na tronu Milanskog Vojvodstva (sporazum s francuskim kraljem, kasnije sa Svetom ligom)

- sporazum Milana-Firence-Napulja i Habsburgovaca protiv Mleana i Francuza (Venecija eli proiriti vlast i osvojiti nove posjede) pobjeda Mleana i Francuza- pokuaj Cesarea Borgije da stvori vlastitu dravu i novu monu lozu: zauzima Forli, Cesenu, Rimini kraj osvajanja; sporazum s obitelji Este otkriva i suzbija zavjeru svojih namjesnika pad ugleda i moi smru Aleksandra VI. slom Valentinove Kneevine- sporazum Francuza i panjolaca: osvajaju Napulj sukob: brza pobjeda panjolaca- Venecija: intervencija na podruju Romagne, dobri odnosi s novim papom Julijom II. spor izmeu Venecije i Pape: Papa se aktivnije zalae za jaanje Crkve, nadajui se pomoi Francuza i panjolaca sam je ponovno uspostavio papinski autoritet (Francuska i panjolska su sklopili primirje)

Giuliano della Rovere = papa Julije II.: izabran za papu uz pomo dobrih veza u Rimu, pokuao uvrstiti papin autoritet i ojaati Papinski Dravu, sudjelovao u ratu protiv Venecije, a kasnije i protiv Francuza (Sveta liga), pozvao Michelangela i Rafaela u Rim, proveo mnoge reforme

- Kambrejska liga: 1508. godine savez europskih sila protiv Mleana: Francuske, panjolske, Papinske Drave, Ferrara i Savoja poraz Venecije kasnije politiki i diplomatski oporavak Venecije- kasnije se Papa okree protiv Francuza (eli protjerali Francuze iz Italije); razlaz izmeu Julija II. i Luja XII.; Papa naputa Kambrejsku ligu; Engleska i panjolska postaju saveznici Pape protiv Francuske- Sveta liga: savez europskih sila 1511. godine protiv Francuske: Venecije, Papinske Drave, panjolske i Engleske ele istjerati Francuske s Apeninskog poluotoka pobjeda Francuza (zauzimanje novih posjeda); za to vrijeme se Sveta liga sastaje u Mantovi (Medici se vraaju u Firencu, a Sforze u Milano)- prevlast panjolaca: papa Julije II. sklapa sporazum s Maksimilijanom Habsburkim u cilju protjerivanja Francuza smrt Julija II. sporazum izmeu Francuza i panjolaca- pomirdba izmeu Francuza i Engleza- smrt Luja XII. na prijestolje dolazi Franjo I. on priprema vojsku i sprema se u rat (pohod u Italiju) Franako-mletaka suradnja: pobjeda nad vicarcima kod Melegnana- dogovor izmeu Franje I. i pape Lava X.- mir u Noyonu 1516. godine izmeu Franje I. i Karla V. Habsburkog podjela Apeninskog poluotoka izmeu Francuza i panjolaca (Karlo treba dobiti Napuljsko Kraljevstvo udajom svoje keri, a Franjo dobiva Milansko Vojvodstvo)

Velika geografska otkria

- krajem 15. stoljea traenje novog puta do Indije

- Bartolomeo Dias (Portugal) 1487./1488. Rt dobre nade (jug Afrike)- Kristofor Kolumbo (panjolska) 1492./1493. otkrie Amerike (otok San Salvador)- Vasco da Gama (Portugal) 1497. 1499. zapadna obala Indije (Kalkuta)- Amerigo Vespucci (panjolska) 1499./1500. istona obala Amerike- Ferdinand Magellan (Portugal) 1519. 1522. oplovio svijet

- otkrie novog kontinenta = Novi svijet istraivanja i novi morski putevi- polako gubljenje znaaja Sredozemlja zbog novopronaenih puteva i novih zemalja- velik broj istraivakih poduhvata; kolonijalne sile (razlozi: trgovina, nedostupnost puta istokom, irenje katolianstva, avanturizam, znatielja)- razmjena namirnica (krumpir, rajica, kukuruz); pojava luskuzne potranje i potronje; svila, zaini

- panjolska i Portugal: zavrena rekonkvista 1492. godine, oslobaanje od Maurske vlasi; proganjanja Moriska i idova (prisilna obraenja na katolianstvo)- za uspjena istraivanja potrebna je: stabilna politika vlast u zemlji, razvoj kartografije, nastanak i razvoj novih navigacijskih ureaja te mornarsko iskustvo (razvoj brodovlja)- podjela nekoloniziranog svijeta izmeu panjolske i Portugala: ugovor iz Tordesillasa 1494. godine

Civilizacije pretkolumbovske Amerike

- otkriem Novoga svijeta dolazi do doticaja europske kulture (kolonijalnih sila) sa domorodakim stanovnitvom Amerika- civilizacije pretkolumbovske Amerike: Maye, Azteci i Inke

- Olmeci: naziv za kulturu i stanovnike Srednje Amerike (Meksika); javlja se u 4./5. stoljeu (iako je taj prostor bio naseljen i u prapovijesno doba); najznaajnije sredite: Teotihuacan; poznavanje matematike i astronomije (kalendar); mnogo boanstva (rtvovanja; Quetzalcoatl); trgovina i poljodjelstvo

- Tolteci: osvajaki, ratoboran narod koji je imao vrhunac od 10. do 12. stoljea; nakon njihova dolaska dolazi do razdoblja mira

- Maye: narod nepoznata porijekla koji je obitavao podruje poluotoka Yucatana; vrhunac drave je bio izmeu 3. i 10. stoljea; njihovo je carstvo bilo sklop samostalnih gradova-drava; gradovi: Tikal, Uxmal, Palenque, Chichen Itza; striktna podjela drutva; izvrsno poznavanje matematike i astronomije; propast civilizacije poinje panjolskim osvajanjima u 16. stoljeu

- Azteci: podruje dananjeg Meksika, javljaju se u 12. stoljeu; u 15. stoljeu konfederacija Azteka (Tenochtitlan) sa Texcocom i Tlacopanom protiv Tlaxcale i Huexotzinca; vrsni vojnici; monarhijsko drutvo (vladar, najvii sloj/aristokracija, sveenstvo, srednji sloj, puk, robovi); rtvovanja na kraju rata; sukob s panjolcima: azteki vladar Montezuma II. doekao Hernana Cortesa (za kojeg je vjerovao da je bog) i pustio ga u prijestolnicu konkvistadori su uzimali zlato i dragocjenosti (tlaenja, razbojstva, bolesti) slom Azteke drave u 16. stoljeu

- Inke: podruje June Amerike: zapadni dio kontinenta (Ande); mnotvo naroda; u poetku poljoprivredno drutvo prelazak u urbano drutvo; ujedinjenje Inka; sredite: Cuzco; lokalitet Machu Picchu (Sveti grad); hijerarhijsko drutvo (na elu je Sapa Inka); lokalne voe; razlika izmeu Azteke drave i drave Inka (bolji poloaj seljaka i osvojenih naroda); propast zapoinje u 16. stoljeu: preveliko carstvo, dolazak panjolaca Francisco Pizzaro: elja za zlatom zarobljavanje vladara Atahualpe (i njegovo smaknue) panjolsko osvajanje Perua

panjolska i portugalska kolonizacija Amerike

- susret Europe i Novog Svijeta- Amerika: kontinent osvojen s malom skupinom ljudi- Kolumbove ekspedicije oko Kariba (4 ekspedicije)- Hernan Cortes: panjolski konkvistador, zauzeo i osvojio Azteko Carstvo, kasnije se vratio u panjolsku (uz brojne asti i povlastice)- Francisco Pizzaro: panjolski konkvistador, zauzeo i osvojio Carstvo Inka- konkvistadori: osvajai iz Europe (panjolske) koji su doli na podruje Novoga Svijeta te pljakali domorodako stanovnitvo, uzimali zlato i dragocjenosti te ih odvozili u Europu (panjolsku); osvajanje i pokrtavanje maem i kriom- ugovor iz Tordesillasa: Portugalci zauzimaju i koloniziraju Brazil (eer, kasnije pamuk)- cilj Portugala i panjolske: zauzeti nova podruja (kolonije) iz kojih su mogli jeftino uvoziti sirovine i preraevine u matinu dravu- teili su stvaranju unitarnih i homogenih carstava (drava carstvo): razlike izmeu Europljana i domorodakog stanovnitva Amerika (Europljani su sebe smatrali superiornijima i razvijenijima; imali su bolja oruja = lake osvajanje)- poinje se uvoziti roblje iz Afrike kako bi radili na plantaama- iskoritavanje i ugnjetavanje domorodaca: zato jer nisu krani/katolici i zato jer su inferiorni Europljanima moraju im biti podloni (teak rad bez pogovora, prihvaanje nove religije)- razlika izmeu portugalske i panjolske kolonizacije- panjolci postavljaju namjesnike u novoosnovanim kolonijama: potkraljeve (koji su bili nadgledani, nisu imali tu funkciju due vrijeme (uz neke iznimke) i nisu smjeli postati previe samostalni i nadmoni)- kasnije se javlja i miljenje kako je eksploatiranje i iskoritavanje nemoralno: dominikanac Bartolome de Las Casas; misionari

Nastanak Osmanskog Carstva

- poetkom 14. stoljea u bizantskoj pokrajini Bitiniji (najblioj Knostantinopolu) uspjean turski vojskovoa Osman je stvorio dravu- nastaje zbog prodiranja Mongola- Selduka drava Rumelija

- kriza abasidskog kalifata: jaaju 3 dinastije: Karahanida, Gazavida i Seldukida (svi oni imaju tursko etniko podrijetlo)- mnoge turske prijanje drave: podruje dananje Mongolije, Turkestan- bitka kod Manzikerta 1071. godine: pobjeda elduka nad Bizantincima otvoren put osvajanjima na prostoru Male Azije do 13. stoljea sukobi Selduka i ostalih Turaka sa Bizantom- u 13. stoljeu potpadaju pod Mognolsku vlast (Drava Ilhanaca) kraj mongolske prevlasti u 14. stoljeu- poturivanje Male Azije: proces islamizacije Grka i Armenaca koji su ivjeli na tom podruju; doseljavanje Turkmena; obraanje Grka i Armenaca na islam stapanje stanovnitva- raspad Selduke drave stvaranje Turkmenskih emirata

- nastanak Osmanskog Carstva: Osman 1301. godine poinje nizati pobjede nad Bizantom; njegov sin Orhan zauzima ostale gradove u Maloj Aziji Osmanska drava razvija trgovaku i obrtniku djelatnost (ne samo vie poljoprivredu) Murat I. osvaja Trakiju i dijelove Bugarske, Makedonije i Srbije- 1389. godine: bitka na Kosovom polju: pobjeda Turaka (Murat I.) nad Srbima (i kraljem Lazarom)- 1396. godine: bitka kod Nikopolja: pobjeda Turaka (Bajazida I.) nad igmundom Luksemburkim- 1453. godine: osvajanje Carigrada (Mehmed II.) nova prijestolnica Osmanskog Carstva postaje Carigrad/Istanbul- bitna stavka: ideologija svetog rata (dihada) i ratovi protiv nevjernika nametanje islama i poturivanje na novoosvojenim podrujima- vladar: sultan; ponekad u nazivu stoji jo i titula kan i ah- apsolutna monarhija- vojska: spahije, akindije, janjiari- novaenje vojnika iz osvojenih naroda (danak u krvi, janjiari); dolazak slubenika na osvojena podruja, dobro organizirana vojska- janjiari: prvotno stvoreni kao sultanova osobna straa; kasnije im se broj poveavao; elitna jedinica osmanske vojske- spahije: teka konjica; bogatiji vojnici (aristokracija) koji su uivali timar, to jest zemlju na novoosvojenim podrujima- podjela zemlje: sva zemlja u Carstvu je bila u rukama sultana; on ju je dijelio vojnicima za ratne uspjehe na odreeno vijeme (doivotno), ali bez mogunosti prijenosa na potomke na novoosvojena podruja dolaze spahije i tamo obitavaju (blizina turskog stanovnitva domicilnom laka uprava i obrana) te uivaju zemlju

Konsolidacija Osmanskog Carstva

- Mehmed II. osvojio Carigrad preimenovan u Istanbul; besplatnim kuama, zemljitima i poreznim olakicama je privukao stanovnike u novoosvojeni grad koji je postao nova metropola- osvojio je Carigrad, Moreju, Trakiju, Grku, Trapezunt, pobijedio je Turkmene i Genovu te prisilio Mleane na sklapanje sporazuma- obraivanje krana na islam nove pozicije u Carstvu- obnova Carigrada (obnova kua, trgovina, hospicija, ulica, vodovoda i mostova)- napao je Ugarsku (akindije: stalni granini napadi i pljakanja); kasnije nastavak rata s Venecijom- otok Rod: nije osvojen; bio je tvrava vitezova ivanovaca (jo od 1306. godine) i baza kranskim gusarima koji su napadali Osmanlije

- Bajazid II.: nije toliko osvajao kao i Mehmed II., ve je pokuao konsolidirati Carstvo i borio se protiv svog brata Dema (kojeg su podravali Turkmeni i maloazijski sultani, a kasnije i egipatski mameluci) Bajazid ga je pobijedio dva puta i Dem je bio prisiljen u bijeg- daljni sukobi s Venecijom: uspjeh Osmanlija- reforme: stvoren administrativni sustav, regulirao financiranje ratnih pohoda i poveao porez- za vrijeme njegove vladavine Safavidi su osvojili Iran i dio Iraka

- Selim I.: doao na vlast uz pomo janjiara i pogubio sve ostale pretendente- borio se protiv Safavida (Iran) i Mameluka (Egipat i Sirija)- izvojevao je pobjedu nad Safavidima (1514. godine) i Mamelukim Carstvom (1517. godine)- nove pobjede osigurale su Osmanskom Carstvu nove izvore bogatstva, itarica, poreznih pihoda, zlata i robova- Osmansko Carstvo se jako proirilo (slii na staro islamsko carstvo)

Nastanak Moskovske Kneevine

- problem: Mongolski upadi na podruju Rusije u 13. stoljeu- pozitivna posljedica napada: ujedinjenje ruske zemlje; otpor protiv napadaa- Rusija se u doba 13. i 14. stoljea sastojala od velikog broja samostalnih kneevina (koje su meusobno ratovale i traile premo)- uz napade Mongola (Zlatna Horda; Batu-kan), jo jedna prijetnja: njemaki vojnici (Teutonci) sa Zapada- Mongolsko-tatarski upadi su usporili ekonomski razvoj i usporili razvoj tehnologije- bitan element otpora bila je i Ruska crkva, koja je podravala knezove koji su se borili protiv strane Mongolske vlasti- u 14. i 15. stoljeu nastaju temelji za stvaranje centralizirane drave- 3 jezine skupine: velikoruska, bjeloruska i ukrajinska- u 14. stoljeu jaa Moskovska Kneevina (koja ubire porez za Zlatnu Hordu) Rusi poinju nizati pobjede protiv Mongola (Dmitrij Ivanovi) slabljenje Mongolske drave- u 15. stoljeu borbe za naslov velikog kneza Moskve; u drugom dijelu 15. stoljea Moskva okuplja ostale kneevine oko sebe i postaje utjecajna

- drava Novgorod: vrhunac izmeu 12. i 15. stoljea (sredite jo od doba ranog srednjeg vijeka; vladari Rjurik, Oleg; kasnije potpada pod kijevsku vlast; oko 12. stoljea stjee samostalnost) kasnije potpada pod utjecaj i vlast Moskovske Kneevine- trgovina je bila izvor bogatstva (izvoz krzna i voska);poljoprivreda nije bila toliko razvijena; vrlo jaka razvijenost obrta

- Moskovska Kneevina:- razlika u odnosu na Zapad: nema centraliziranosti kneevina; nema tipinog feudalnog sustava feudalni sustav se razlikuje od onog na Zapadu- boljari: veleposjednici, imuniji stanovnici koji su imali ekonomsku mo i posjedovali zemlju i gradske ervrti (mo im opada u doba Ivana IV.)- dvorsko plemstvo: ljudi koji su vezani uz dvor- u doba Ivana III. zapoinje centralizacija (jedina institucija koja je imala snagu suprostaviti se vladaru je bila boljarska duma); Crkva poinje podupirati Velikog kneza- Ivan III.: moskovski veliki knez; nazivao se carem cijele Rusije; Crkva trai neogranienu vlast sukob s carem (car eli sebi podrediti Crkvu, ali ona prua otpor)- dvije velike socijalne kategorije: zemljoposjednici i obraivai; slobodne seoske zajednice su potpadale pod vlast feudalaca- tehniki je sva zemlja pripadala moskovskom velikom knezu (u 16. stoljeu); zapravo su veleposjednici vladali odreenim dijelovima zemljita i uzdravali ga- Moskva postaje sredite ruskog mitropolita, a sam mitropolit je imao veliku politiku mo i utjecaj (vlastita svjetovna vlast: sluge i osobna vojska) i ivio je u Kremlju- Kremlj: drevna utvrda koja je obnovljena, pojaana i opasana bedemom postaje zaetak budue moderne drave (tamo su se nalazile i velike ruske crkve)- Moskovska Kneevina postaje element ujedinjenja Rusije

16. STOLJEE: RAANJE MODERNOG SVIJETA

Poetak modernog doba: povijesni okvir

- prijelaz drutva iz feudalnog u moderno

- protestanska reformacija: kraj kranskog jedinstva (novi smjerovi: luteranstvo, kalvinizam, Anglikanska crkva)- Martin Luther 1517. godine objavljuje 95 teza na crkvi u Wittenbergu (kritizirao pokvarenost sveenstva i napadao Crkvu zbog materijalizma) njegove ideje su se proirile van Njemake i dobile su velik zalet- Huldreich Zwingli u Zurichu izaziva jo vee promjene nego Luther ta ideja zahvaa i ostale vicarske gradove- 1540. godine u enevi Francuz Jean Calvin pokree reformu koja se uskoro strahovito brzo iri po Europi (u tim su dijelovima oni nazivani hugenotima): kotska, Brandernburg, Saska, Nizozemska, Engleska- Henrik VIII. 1534. godine raskida odnos sa papom i osniva vlastitu Anglikansku crkvu na ijem je elu kralj, a ne papa

- katolika protureformacija: odgovor na reformaciju od strane Crkve; javlja se na podruju panjolske, Italije i Francuske = drava koje su bile sredite katolianstva- pokuaj obnove Crkve i unutranja reformacija sveenstva te potvrda dogmi Tridentski koncil (1545. 1563.): imao je za cilj odgovoriti na reformaciju i obnoviti Crkvu iznutra; otvorio ga je papa Pavao III.; potvreno je Nicejsko-carigradsko vjerovanje; potvrena je vjerodostojnost Vulgate (prijevoda Biblije); potvrda 7 svetih sakramenata; papa Pio IV. potvrdio je odluke Sabora 1564., a iste godine je objavljen popis zabranjenih knjiga

- raanje modernih drava: stvaranje velikih drava (Francuska, panjolska, Engleska)- centralizacija i unifikacija uprave (jaanje linosti vladara); centralna vlast upravlja teritorijem i ljudima; javlja se jaka, reformirana vojska- razvoj ratnih tehnika i oruja: nove formacije vojnika, bolje opremljeni i plaeni pojedinci; pojava vatrenog oruja i tekog oklopa- sukob Francuske i panjolske; vjerski sukobi na podruju Europe; irenje Osmanskog Carstva

Italija u doba Karla V.

- Italija nakon mira u Noyonu: francuska vlast nad Milanom (Franjo I. pobijedio Maksimilijana I. Habsburkog, a Sforze su gubile utjecaj)- na tron Habsburgovaca dolazi Karlo V.: u nasljedstvo je dobio vast nad Nizozemskom, panjolsku (Aragon i Kastilju), talijanske posjede (Napulj, Sicilija, Sardinija) i austrijske zemlje- bitan element: financiranje (bankarske obitelji Wesler i Fugger) Karla V.- papa Lav X. (Giovanni de'Medici) se boji prevlasti Habsburgovaca- Franjo I. (francuski vladar) poduzima sve mjere kako bi onesposobio i oteao situaciju mladom Habsburkom vladaru poetak neprijateljstva i ratova (koji su trajali 40-ak godina)

- poetak novih sukoba: francuski kralj daje podrku Henriku Albertu koji napada Navarru (panjolska) reakcija Karla V. (Engleska je neutralna, papa prelazi na stranu Habusburgovaca) novi sukob kod Milana poraz Francuza- 1525. godine poraz Francuza kod Pavije Franjo I. zarobljen on potpisuje predaju, ali ju kasnije ponitava im biva puten- Franjo I. saziva novu Svetu ligu = savez Francuske, Mletake Republike, Papinske Drave (Klement VII.), Milanskog Vojvodstva i Firence (Medici) protiv Habsburgovaca

- pljaka Rima 1527. godine: Karlo V. poziva plaenike sa podruja Italije i njemake plaenike da krenu u pohod na Rim smrt voe plaenika: poetak bezvlaa u vojsci; razaranja i pljake Rim je nespreman kardinali i papa (Klement VII.) su se zabarikadirali u Aneoskoj tvravi, a plaenici su 7 mjeseci bespotedno pljakali Rim papa sklapa mir i izlazi iz protuhabsburke koalicije

- Franjo I. sklapa dogovor s Englezima i kree prema Napulju Napulj okruen Genova izdaje Francusku i prelazi na stranu Habsburgovaca poraz francuske vojske- mir u Cambraisu (mir dviju dama) 1529. godine = sporazum izmeu Francuza i Habsburgovaca; Karlo se odrie Burgundije i vraa Franji njegove sinove, a Franjo se odrie prava na napuljsko i milansko podruje- problemi Karla V.: pojava luteranstva na podruju Carstva- mir sa papom u Barceloni = Klement VII. i Karlo V.; Karlo obeava da e vratiti Papi njegove izgubljene posjede i da e vratiti obitelj Medici u Firencu, a Papa mu zauzvrat obeava vjernost i krunidbu u Rimu- sastanak u Bologni: sastanak Karla V. sa papom Klementom VII. (njemu moraju biti vraeni izgubljeni posjedi) te sa talijanskim gradovima (Sforza se vraa u Milan, ali se priklonio caru); otpor Firence pri povratku obitelji Medici ipak, uz otpor firentinske vojske, careva vojska pobjeuje i Medici su vraeni u grad- vrhunac moi Karla V. (samo je Mletaka Republika ostala samostalna, ali je ona izgubila nadmo u Europi i povlai se iz europske politike)

- Franjo I. ne eli prepustiti vlast nad talijanskim podrujima caru Karlu V. trai saveznike po Europi (ak i Osmanlije) te koristi carevu odsutnost (sukobi sa luteranima i Osmanlijama na podruju Carstva)- smrt Francesca II. Sforze: nova nastojanja Franje I. da doe u posjed nad Milanskim Vojvodstvom Karlo V. mora odgovoriti; ne smije dopustiti da carska vlast u Italiji oslabi 18. Lipnja 1538. godine obje strane potpisuju primirje u Nici (privremeno rjeenje; ne rjeava dugotrajne probleme)- mir u Crepyju: Savoja ide u ruke Francuza, Karlo dobiva vlast nad Milanom (nema pomaka)- smrt francuskog vladara Franje I. na njegovo mjesto dolazi sin Henrik II.- papa Pavao III. sukobljava se sa Karlom sklapa se mir (pitanje Parme i Piacenze)- nova francusko-panjolska neprijateljstva zbog vlasti obitelji Farnese (Parma)- sve ee pobune i urote protiv vlasti Karla V. na podruju Italije

- 1555. godine Karlo V. abdicira i ostavlja sve svoje posjede na vlast i upravljanje svome sinu Filipu II.- to je slom njegova univerzalistikog sna, sna o ujedinjenom i velikom carstvu (zbog prevelikih kulturolokih razlika, pojave reformacije, teritorijanih sukoba i stalnih sukoba)- novi papa Pavao IV. estoki protivnik panjolaca koji ih eli istjerati iz Italije; poziva Henrika II. u pomo pobjeda panjolaca- kraj sukoba: i Francuska i Habsburgovci (Carstvo) su bili financijski i vojno iscrpljeni i eljni mira (uz to, tu je i irenje protestantizma) 1559. godine potpisan je mir u Cateau-Cambresisu izmeu Henrika II. i Filipa II.- rezultat: panjolci imaju prevlast u Italiji (Napulj, Sicilija, Sardinija na jugu i Milansko Vojvodstvo na sjeveru), oslabljena Mletaka Republika, panjolski garnizoni upravljaju talijanskim podrujima, Firenca je pod panjolskim nadzorom, Parma je pripala obitelji Farnese (pod okriljem panjolske), obitelj Este upravlja Ferrarom (pod okriljem panjolske), Papinska Drava ostala je nepromijenjena, Savoja je u rukama vojvode Emanuela Filiberta, a francuski kralj je dobio Calais, i biskupije Metz, Toul i Verdun te kasnije upravu nad 5 utvrda na podruju Italije

Karlo V. i propast imperijalnog modela

- naziv za carstvo Karla V.: Carstvo u kojem sunce nikada ne zalazi- pokuaj cara da ostvari veliko, ujedinjeno carstvo (kojim vlada jedan vladar)- neuspjeh: propast imperijalistikog modela carstva- jezgra Carstva bila su kraljevstva Njemake, Italije i Burgindije sloenost i podijeljenost njemakih i talijanskih zemalja- brane kombinacije Habsburgovaca povezivanja udaljenih krajeva te stjecanje novih podruja enidbenim vezama- odnos s Crkvom: ponekad dobar, ponekad lo; ovisi o odnosu izmeu pape i cara (te papinih pretenzija na podruja oko Papinske Drave te odnosa prema panjolskoj opasnosti na podruju Italije)- bitna stavka podijeljenosti i sukoba u Carstvu: pojava protestantizma (stalni sukobi zbog vjerskih razlika) konstantna prijetnja carskom autoritetu- 1555. mir u Augsburgu: knezovima je dodijeljeno pravo da izaberu vlastitu vjersku pripadnost (pa su prema tome i njihovi podlonici i stanovnici obavezni slijediti njihov izbor); cuius regio, tuius religio; savez pape i Francuske

Crkva i vjera uoi reformacije

- suveren papa: nakon povratka pape u Rim (Eugen IV.) do poetak 17. stoljea jaa monarhistiki model papinstva gdje je papa nasljednik Svetog Petra na elu drave s apsolutnim vladarskim suverenitetom- papa je apsolutni voa nasuprot lokalnim autonomaima koji su ojaali- transformacija Rima u glavni grad: mecenatstvo papa, arhitekturalna reorganizacija grada- izjednaavanje Papinske Drave s apsolutistikim dravama- vojne dimenzije papinske politike: razvoj birokracije; stajaa vojska (10 000 ljudi); Julije II. papa ratnik; vratio Perugiu, Bolognu, Cerviju, Ravennu, Faenzu i Mirandolu pod upravu i vlast Papinske Drave- lokalne biskupije i biskupi imenovanje biskupa prelazi od dijecezanskog kaptola na papu; problem = gomilanje biskupija i koritenje nerezidencijalnosti- lokalne i seoske upe: lokalni/seoski sveenici su blii narodnoj kulturi nego crkvenoj- problemi nieg sveenstva: neznanje, nemoral, prilenitvo- uloga vjerskih redova: irenje poduke- irenje uloga samostana (sredita znanja i pismenosti)- vjerske procesije u gradovima (noenje kipova svetaca i boanskih osoba); izlaganje i tovanje relikvija; svetinje i udesa; sveci udotvorci; oprost grijeha- vjera na selu: udaljenija od vjere i religioznog karaktera u gradovima; vie narodnih praznovjerja te openito nadnaravnih pojava i ukazanja (vjetice)- slike; Biblija (prijevodi i Crkvena kontrola); nabone knjiice (razvoj tiska)- uena i puka proroanstva; iekivanje Antikrista; iekivanje spasonosnog dogaaja

Protestantska reformacija

- Martin Luther: reformator iz njemake pokrajine Saske; tvrdio da svi ljudi/grenici mogu ostvariti spasenje zahvaljujui Bojoj pravednosti; zauzeo jasan stav protiv indulgencije (oprosta grijeha); upozoravao na moralnu korumpiranost Crkve; 1517. godine objesio je 95 teza na vrata svoje crkve u Wittenbergu ubrzo je prozvan heretikom, a kasnije je zauzeo stajalite protiv boanskog autoriteta pape; proglaen je heretikom i naao utoite u dvorcu saskog vojvode; napao je radikalne reformatore Muntzera i Karlstadta te osudio seljake pobune u Njemakoj (knezovi bez milosti ubijaju seljake)- antirimska i antikurijska politika naila je na plodno tlo na podruju Njemake lokalni vlastodrci i knezovi se odupiru centralizmu i apsolutnom autoritetu pape- Luther i njegovi suradnici su smatrali da je sveeniki red nepotreban, a Rim je biblijski Jerihon (koji e pasti pod naletom reformacije)- smatrao je da je za spasenje due potrebna samo vjera; negiranje cijele crkvene hijerarhije, rituala i sveanosti

- sabor u Wormsu 1521. godine: dolazak Martin Luthera pred cara Karla V. kao odgovor na prijetnju ekskomunikacijom; ne eli se odrei svojih stavova i uenja- Lutherovi istomiljenici: Karlstadt = odrao misu bez sveanog ruha, upotrebljavajui modificiranu liturgiju i T. Muntzer = krstio odrasle te imao sektako poimanje vjere i postao voa seljakih buna oni se radikalni reformatori; kasnije ih Luther osuuje

- razlog brzog irenja Lutherove ideje: uloga tiska te suradnja izmeu intelektualaca i tiskara

- seljaki ratovi na podruju Njemake u 15. i 16. stoljeu: njemaka vlastela pojaavaju pritisak na seljake (ire vlast i zauzimaju zemlju) pobuna seljaka (odobravanje Lutherovih teza) poziv na pobunu protiv potlaenosti pobune se ire po itavoj Njemakoj (seljaci trae ukidanje osobnog sluenja, smanjenje davanja i druga prava) knezovi alju vojsku na seljake: bitke kod Frankenhausena u Thuringenu 1525. 8 000 pobunjenika ubijeno, Muntzer uhvaen i ubijen kasnije je rat okonan (rezultat: smrt 100 000 seljaka)- kneevska reformacija: u njemakim su teritorijalnim jedinicama knezovi (novi administrativni aparat) preuzimali crkvene kompetencije koje su pripadale biskupima sekularizacija crkvenih dobara i zadravanje upa

- reformacija u vicarskoj: Huldreich Zwingli = reformator iz Zuricha; luteranska reformacija uz ikonoklastiju (protiv tovanja svetih slika), ukidanje posta, ceremonija, glazbe u svakog osjetilnog prijenosnika vjere umro u sukobu sa katolicima- Jean Calvin: francuski reformator iz eneve; razlike od Luterovog nauka (svaki ovjek ima od Boga ve preodreenu sudbinu; ovjek ivi da bi sluio Bogu) osnivanje Kalvinistike crkve (akoni, starjeine, doktori, pastori = konzistorij) eneva je bila pod strogom svjetovnom i crkvenom disciplinom kasnije kalvinizam prodire u mnoge europske drave (Francuska, kotska, Nizozemska, Engleska, Poljska, eka, Ugarska, Transilvanija)

- anabaptisti: oni koji ponovno krste; pokret se javlja u Zurichu; zagovaraju vrlo etikno kranstvo i zagovaraju obnovu Crkve na osnovi niza radikalnih naela preuzeli su vlast nad gradom Munsterom (i organizirali teokratsko-komunistiku republiku koja je bila represivna prema disidentima i proeta apokaliptinim proranstvima) grad je napadnut i zauzet, a voe ubijeni

- sukob Karla V. sa protestantima: 1530. godine pokuaj dogovora: neuspjean protestantski knezovi na podruju june Njemake stvaraju malkaldenski savez (protiv cara) Karlo V. napada protestante 1555. godine mir u Augsburgu (cuius regio, tuius religio)

- reformacija u Italiji: javlja se zbog irenja uporabe narodnog jezika; kao odgovor na teko politiko stanje u dravi; reformacija je djelovala putem ilegalne mree sveenika, trgovaca, obrtnika, lijenika, plemia; Venecija je bila sredite reformacijskog tiskarstva

---- na stranicama 482. i 483. Nalazi se opis Francusko-panjolskog sukoba od izbora Karla V. (1519) do sastanka u Bologni (1530) . PROUIT !