8 - metode gradjenja
DESCRIPTION
dfsdfTRANSCRIPT
1
1
UVOD U GRADITELJSTVO
8. METODE GRAĐENJA
Prof. dr. sc. NEDIM SULJI Ć, dipl.ing.gra đ.
2
Sadržaj poglavlja:
-historijski razvoj i usavršavanje načina gradnje
-iskopi, nasipi, temeljenja
-monolitno građenje
-skele i oplate
-montažno građenje
-transporti masa
-proračuni stanja u fazama gradnje
-organizacija gradilišta i radova
3
HISTORIJSKI RAZVOJ I USAVRŠAVANJE NA ČINA GRAĐENJA
Najstariji sistemi grede i stuba postavljeni ljudskom snagom bez pomagala
Primjena pomagala zbog porasta dimenzija objekata
Pojava luka koji počinje nositi postavljanjem završnog kamena
Pojava betona za monolitnu gradnju – potreba za skelom i oplatom
Gradnja manjih elemenata (prefabrikovani elementi)
4
Primjer gradnja piramida :
-Veliki broj radnika ljudskom snagom pokretali kamene blokove
-Veliki kameni blokovi kosim rampama dizani na veću visinu
-Rast piramide porast rampe u B i H
-Neke piramide građene u više nivoa poslije manjim blokovima nivoi uglađeni
jedinstven nagib piramide
Gradnja piramide u Gizi
2
5
Gradnja piramide i prilaznih rampi
6
Povijesni razvoj gra đenja – pobijanje šipova u 18 vijeku:
-Korištenje utega podizanih ljudskom snagom
-Danas primjena mašina za pobijanje šipova
Nekada – 18 vijekDanas – pobijanje šipova
7
ISKOPI, NASIPI, TEMELJENJA
•ISKOP = odstranjivanje dijela terena u kome je predviđena gradnja objekta
•Radovi u tlu početni radovi složeni tehnološki postupci
•Iskop mijenja fizičko-mehaničke osobine tla (izgled, struktura, obim ...)
•Rastresitost iskopa iskopani materijal ima obim > obim iskopanog prostora
•Površinski iskop na površini terena do određene H
•Površinski iskop nadzemni ili otvoreni
•Otvoreni iskop:
-plitki površinski (humus)
-široki površinski (HG, akumulacije ...)
-iskop usjeka i većih zasjeka
-iskop kanala odvodnje
-iskopi rovova za cjevovod
-iskopi temelja . . .8
•Iskopi mogu biti kod:
-saobraćajnica
-objekata visokogradnje (temelji)
-svrhe organizacije gradilišta
-duboki iskopi za građevinske jame . . .
Iskop građevinske jame Iskop kod saobra ćajnica
3
9
•Vrste iskopa:
a) široki iskop u usjecima i zasjecima ili pozajmištima
b) stepenasti iskop ispod trupa nasipa saobraćajnice
c) plitki iskop za temelje
d) duboki iskop za građevinske jame
e) iskop za regulaciju vodotoka . . .
•Vrste iskopa prema vrsti materijala:
a) u čvrstoj stijeni (kategorija A) miniranje
b) u polučvrstom terenu (kategorija B) djelimično miniranje
c) u rastresitom terenu (kategorija C) kopa se direktno
10
Iskop miniranjem Mašinski iskop
Ručni iskop
11
•NASIP – građevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena
•Vrste nasipa:
a) samostojeći brana, nasip za zaštitu od poplava . . .
b) dio građevine donji stroj saobraćajnice ili željeznice
Put u nasipu – karakteristi čan PP
12
Obalni nasip = vještački izgrađeni zid koji regulira nivo vode.
dužinom obale rijeka područja koja su često poplavljena
Prve vrste ovih nasipa 3000 godina p.n.e. Egipat (dolina Nila)
Mezopotamci kao i stanovnici Antičke Kine poznavali ovaj sistem zaštite zaštite
Obalni nasipi česti u Holandiji
4
13
•TEMELJ – donji dio konstrukcije koji opterećenje građevine prenosi na tlo
temelji
plitki kombinovani (ploča sa šipovima)
duboki
samci
trake
roštilji
ploče
šipovi
bunari
kesoni
ostali
Trakasti temelj – podužan na veću L (obično ispod zidova)
Temelj samac – pojedinačan samostalan temelj (ispod stuba)
Temeljna plo ča – ab ploča ispod cijele ili dijela građevine14
Temelj samac Trakasti temelj
Temeljni roštilj (lijevo) Temeljna plo ča (desno)
15
Temeljenje na šipovima
Osnovne vrste šipova
16
Temelji samci:
-kvadratne ili pravougaone osnove
-pri proračunu pretpostavka da su kruti (ugib od savijanja zanemariv prema slijeg.)
-temelji stubova najčešće
-ranije gradnja od kamena i opeke danas AB najjeftiniji način temeljenja
Temeljne trake:
-dugački plitki temelji
-obično ispod zidova
-obzirom na krutost ugib temelja u odnosu na njihovo slijeganje je zanemarljiv
-ranije gradnja od kamena i opeke danas AB najjeftiniji način temeljenja
-nakon samaca najjeftiniji način temeljenja
5
17
Temeljni roštilji:
-mreža temeljnih traka
-uglavnom prenose opterećenja stubova
-njihov ugib u odnosu na slijeganje nije zanemarljiv savitljive tem. konstrukcije
-od AB
-primjena manja nosivost tem. tla u odnosu na opterećenje ne mogu samci
-veći utrošak materijala skuplji temelji
Temeljne plo če:
-ugib u odnosu na slijeganje nije zanemarljiv savitljive temeljne konstrukcije
-od AB
-prenose opterećenje stubova i zidova
-primjena kad nosivost tem tla nije dovoljna za prenos opterećenja tem. roštiljima
-skuplji od temeljnih roštilja veći utrošak materijala
18
Temeljenje kombinacijom temeljne plo če i roštilja:
-veća opterećenja stubova
-od AB
-izvedba roštilja na gornjoj ili donjoj plohi temeljne ploče
-roštilj sa gornje strane temeljne ploče:
-dobro zbog mogućeg horizontalnog razvoda instalacija (npr. ViK )
-loše grede roštilja smetaju unutarnjem transportu unutar temelja
Temeljenje na šipovima:
-šipovi štapni elementi bušeni i pobijani
-prenos opter. od gornje konstrukcije trenjem po omotaču i nosivost po bazi šipa
-ranije od drveta danas AB , prednapregnuti beton, čelik
-obično se izvode u grupi povezuju se naglavnom gredom po vrhu šipa
-primjena loša nosivost temeljnog tla nije moguće plitko temeljenje
-skuplji od plitkog temeljenja
19
Kombinovani temelj od plo če sa šipovima:
-veoma opterećeni temelji npr. neboderi na tlu slabe nosivosti
-slični temeljima na šipovima razlika u prenosu opterećenja u tlo
-temelji na šipovima prenos opterećenja u tlo prvenstveno preko šipova
-kombinovani temelj prenos opterećenja podjednako preko ploče i preko šipova
-temelji na šipovima njihovo opterećenje znatno manje od njihove nosivosti
-kombinovani temelj ukupna nosivost nije upitna
šip se može iskoristiti do krajnosti opteretiti do sloma
Armaturni koševi za šipove
20
Temeljenje na bunarima:
-duboko temeljenje
-velike, složene i zahtjevne temeljne konstrukcije
-oblik sanduka otvoren sa gornje i donje strane ili oblik šupljeg valjka
-prenos izuzetno velikih opterećenja stubova velikih mostova u dublje nosivo tlo
-sanduk bunara od AB ili prednapregnutog betona
Temeljenje na kesonima:
-veoma zahtjevne temeljne konstrukcije
-otežani uslovi rada prilikom iskopa izbjegavati ih gdje god je moguće
-slični bunarima sa gornje strane zatvoreni
-gornja strana zatvorena nametnuti povećani p zraka spriječiti prodor tla i vode
6
21
MONOLITNO GRAĐENJE
•Zidanje, betoniranje i gradnja konstrukcije na skeli koja se odstranjuje ili pomiče tek
kada konstrukcija ili njen dio mogu samostalno nositi
•Klasičan način gradnje
•Betonske monolitne konstrukcije i zidane konstrukcije
•Potrebna skela i oplata mogu biti i veoma složene i skupe
•Složene skele potreban projekat skele sa statičkim proračunom i nacrtima
•Bitna zaštita radnika tokom gradnje zaštitne ograde
•Racionalizacija gradnje bitna kod višespratnih objekata
ponavljanje elemenata i etaža ista skela više puta se koristi
22
23
SKELE I OPLATE
•Skele pomoćne privremene građevine za obavljanje radova
•Vrste skela:
-fiksne oslonjene o tlo ; drvene ili čelične ; sklop puno manjih elem.
-pokretne po tlu ili uz pomoć plovila
-lansirne skele pomiču se oslanjanjem na već izgrađenu konstrukciju
Ramovska skelaPokretna skela
24
Fiksne skele:
-najstariji način građenja oslonjena na tlo
-materijal drvo ili čelik sklop mnogo manjih elemenata
-najčešće su rešetkasti prostorni sistemi
-primjena kod:
-malih raspona
-niskih objekata sa dobro pristupačnim terenom
-prednosti izvedba različitih tipova i oblika AB elemenata u oplati
Spojnice za skelu
Podupira č
7
25
Pokretne skele:
-mogu se pomicati podužno i poprečno
-pomicanje ostvarujemo:
-pomoću točkova na tlu
-pomoću šina
-pomoću plovila
Točak pokretne skele
26
Lansirne skele:
-ponekada se podupiru sa privremenim osloncima
-uređaj za pokretanje iz raspona u raspon
-izvlačenjem i uvlačenjem pojedinih dijelova
-pomicanjem čitave skele
-prednosti:
ne zavise od terena
moguć saobraćaj ispod mosta
na zadiru u vodotok
primjena kod elemenata visoko iznad terena
-nedostaci:
rijetka primjena za L veće od 50 m zbog robusnih svojih dimenzija
27
•Svaki postupak izvedbe na oplati podrazumijeva:
a) premještanje nosača oplate
b) premještanje oplate
c) postavljanje armature
d) betoniranje dijela konstrukcije
e) očvršćavanje betona
f) skidanje oplate i postavljanje na novu poziciju
Zidna oplata Stropne oplate 28
MONTAŽNO GRAĐENJE
•Elementi se proizvode u fabrikama po industrijskim načelima
•Elementi se dopremaju na gradilište i montiraju
•Materijal AB , prednapregnuti beton, čelik, lamelirano drvo
•Prednosti:
-u fabrikama postižu se idealni uslovi spravljanja elementa i kvalitet
-proizvodnja ne zavisi o dinamici na gradilištu (ranije se proizvode)
-jeftinija proizvodnja od one na gradilištu
-skela nije potrebna (ili samo neznatno)
-smanjenje ljudskog rada na gradilištu
-brža gradnja
8
29
•Nedostaci:
-veći troškovi transporta
-oprema za dizanje i montažu obično autodizalice
-spojevi montažnih elemenata su kritična mjesta
30
Sistemi montažnog građenja:
a) Skeletni sistem
b) Panelni sistem
c) Blokovski sistem
Skeletni sistem gradnje:
-baziran na stubovima
-stubovi povezani montažnim gredama i pločama
-višespratni ramovi trebaju ukrućenja AB platnima za prijem vertikalnih sila
-pogodni za industrijske hale i poslovne objekte
-fasadni zidovi montažni ili kao zidarska ispuna
31 32
Panelni sistem gradnje:
-prefabrikovani zidovi (paneli)
-pregrađuju prostor i preuzimaju vertikalna i horizontalna opterećenja
-u f-ji veličine postoji sitno panelni i krupno panelni sistem
-kvalitetno povezivanje panela nameće u osnovi ortogonalni sistem
Drveni panelni zidovi
9
33
Blokovski sistem gradnje:
-prelazni oblik iz panelnog sistema
-elementi formirani iz 1, 2, 3 ili 4 povezana panela
-blokovski sistem sanitarne i kuhinjske kabine ugrađene u objekat
proizvodnja kabina fabrički od 4 panela (zida)
ugradnja svih sanitarnih uređaja ili radnog dijela kuhinje
ugradnja svih instalacija (ViK, elektro, ventilacija ...)
kabina se montira na stropnu ploču
34
Principi i prednosti metoda montaže:
1) Prvo sačiniti projektni zadatak sa preciznim uslovima
2) Analizirati raspoložive metode montaže
3) Težiti ukrupnjavanju montažnih elemenata manji broj radnih operacija
4) Težina montiranih elemenata da bude što više ujednačena (nosivost mehaniz.)
5) Težiti uprošćavanju veza elemenata
6) Montiranje elemenata odvijati kontinualno i prema planu montaže
7) Posebno obučena grupa radnika “montažera”
35
TRANSPORTI MASA
• Vrste transporta:
a) Horizontalni ceste, željeznice, plovni putevi
b) Vertikalni dizalicama u visinu
c) Vanjski transport do gradilišta
d) Unutarnji transport unutar gradilišta
36
10
37
•Cestovni transport:
-dosta skup
-često zahtjeva specijalna vozila
-često potrebna posebna regulacija ili obustava saobraćaja
38
•Transport vodotocima:
-plovni putevi doprema i podizanje velikih i teških elemenata
plovne dizalice velika nosivost
-znatno jeftiniji od cestovnog transporta
Riječni transport Pomorski transport
39
• Dizalice građevinska mehanizacija uglavnom za potrebe gradilišnog
transporta svih oblika i vrsta materijala
a) Toranjske dizalice:
-montaža uz samu građevinu koja se gradi
-fiksno vezana za čvrsto tlo
-ograničen fiksno određen krak
-sastavlja se od čeličnih profila pomoću druge (obično teleskopske) dizalice
40
b) Auto-dizalice:
-teleskopske ili rešetkaste konstrukcije na vozilu
-vozilo mogućnost usidrenja o tlo
-manja nosivost i manji krak od toranjskih
-veća pokretljivost
11
41
c) Kabel kran:
-transport elemenata pomoću čeličnog kabla
-čelični kabal ovješen između dva oslonca
-osjetljiv na dejstvo vjetra
-mala nosivost
-primjena kod nepristupačnih terena nemoguć drugi transport
Stub kabel krana
42
d) Plovne dizalice:
-velika nosivost znatno veća od drugih dizalica
-nosivost i preko 10.000 tona
-smanjeno vrijeme ugradnje tereta
-materijali za dizanje i cijeli rasponski sistemi nema puno spojeva
43
e) Derrick dizalice:
-montaža na već postojeći dio građevine
-obično primjena kod slobodne konzolne gradnje
44
PRORAČUNI STANJA U FAZAMA GRADNJE
•Tokom gradnje konstrukcija prolazi kroz različita stanja
često konstrukcija mijenja načine prenosa opterećenja (statički sistemi)
12
45
ORGANIZACIJA GRADILIŠTA I RADOVA
•Organizacija gradilišta:
-uređenje gradilišta i/ili pogona za građenje
-koordinacija i unapređivanje procesa građenja
-gradnja objekta potrebnog kvaliteta
-gradnja objekta u određenom roku
-gradnja objekta uz minimalne troškove
•Organizacija gradilišta obuhvata sve komponente koje utiču na izgradnju objekta:
-tehnološki proces
-potreba radne snage, materijala i mašina
-energetske potrebe
-vodosnabdjevanje vodom gradilišta
-snabdjevanje građevinskim materijalima
-vanjski i unutarnji transport . . .46
Tabla na ulazu na gradilište Izgled gradilišta
Ulazna kapija na gradilište
47
Dio gantograma – planiranje radova
48
I VODOVOD
1. Nabavka i montaža čeličnih pocinčanih cijevi ifitinga za instalaciju vodovoda hladne vodeunutar u zgradi do šahta za vodomjer. Obračun sevrši po m1 kompletno montirane cijevi s tim da sepodrazumijeva pričvršćenje, izolacija tlačna proba,dezinfekcija i ispiranje mreže, sve sa pripadajućimmaterijalom za montažu pričvršćenje, brtvljenje,izolaciju i radne snage. Cijevi izolovati safilcom, mrežu za hladnu vodu omotati jednim slojem,- p.c. prečnika 25 mm m1 5.00 12.00 60.00- p.c. prečnika 15 mm m1 6.20 8.00 49.60
2. Nabavka i montaža slobodno protočnih ravnih ventilas poniklovanom kapom na navoj mesingani sa spojemna navoj obostrano (prethodni ventil na razvodnojmreži).- φ 15 mm art 1395 kom 5 15.00 75.00- φ 25 mm art 83 kom 1 20.00 20.00
3. Nabavka i montaža horizontalnog vodomjerasa svim fazonskim komadima. Obračun po komadukompletno montiranog vodomjera.
kom 1 210.00 210.00
Izgled dijela predmjera i predra čuna radova
-detaljan obračun sa dokaznicom svih radova
-iskazati radove jedinicom mjera
-ukupna cijena za pojedine faze
-zbirna rekapitulacija