8.PREDAVANJEPROBLEMATIKA MEĐUNARODNEKONKURENTNOSTI HRVATSKE IMEDITERANSKIH ZEMALJAMeđu tranzicijskim zemljama, Slovačka je najuspješniji primjer ra robni izvoz.Hrvatska je najlošiji primjer (posljednja) – najmanje je povećalasvoj robni izvoz, ali i jedina od tranzicijskih zemalja na Mediteranu.U izvozu usluga Slovačka je najslabija, a Hrvatska zauzima visoko četvrto mjesto (turizam, ali i promjena metodologije) ili drugo mjesto ako se promatraju samo zemlje bivšeg istočnog bloka.Ordinarni podaci zavaravaju → osim Malte i Slovenije slaba je sklonostizvozu u mediteranskim zemljama.Hrvatska loše izvozne performanse u robi dijelom kompenzira izvozom usluga(turizam) → nakon Malte i Cipra treća je po izvozu usluga međumediteranskim zemljama 2013. Godine.U periodu između 2000 i 2013. godine Hrvatska je bila tranzicijska ekonomija koja je najmanje povećala svoj izvoz, naročito izvoz roba.¨ Izvoz roba je prije krize obuhvaćao manje od 20% BDP-a što je rezultiralo deficitom u trgovini robom za oko 20% BDP-a.¨ Deficit u trgovini robom je u bitnoj mjeri bio kompenziran suficitom u trgovini uslugama, ali ga nije mogao nadkompenzirati.Izraženiji rast dohotka u zemljama Eurozone između 1999-2009.U periodu od 1999-2009. godine imamo izraženi rast inflacije u mediteranskim zemljama.Zašto je u mediteranskim zemljama inflacija veća?¤ Doprinos domaće potražnje BDP-u (AS – AD model) –uloga specifične gospodarske strukture i razlika u poslovnim ciklusima na prijelazu stoljeća¤ Veća inflacija u prošlosti koja utječe na formiranje plaća¤ Izraženiji rast plaća u odnosu na produktivnost¨ Zašto je važna gospodarska struktura – Mediteran isprepleten utjecaj turizma, građevinarstva i tržišta nekretnina – efekti ovih djelatnosti su slijedeći (Vizek 2014):1. Rast relativnih cijena turističkih usluga i deindustrijalizacija.¤ Rast relativnih cijena turističkih usluga će povećava interes poduzetnika za ulaganje u turistički sektor.¤ Rezultat: smanjivanje i poskupljivanje proizvodnih faktora raspoloživih za industriju (postupna deindustrijalizacija, slabiji rast produktivnosti i pad volumena robnog izvoza).2. Porast troškova života zbog orijentacije na turizam. Zbog rasta inozemne potražnje porasti će cijene turističkih usluga jer se one ne mogu uvesti. Više cijene usluga će polučiti i turisti i domaće stanovništvo, pa će oni koji ne žive od turizma biti suočeni sa pogoršanjem standarda.3. Rast cijena građevinskog zemljišta i nekretnina.¤ Posljedica veće potražnje za građevinskim zemljištima inekretninama¤ Rast cijena stanovanja onima koji nisu vlasnici nekretnina, pa su ih prisiljeni kupovati.4. Rast opće razine cijena.Sažeto: dominacija DD → inflacija veća od inflacije naših vanjskotrgovinskih partnera → realna aprecijacija →smanjenje izvoza (dosta pojednostavljeno tumačenje!)U zemljama periferije snažan doprinos domaće potražnje. U Njemačkoj npr. je podjednak doprinos i neto izvoza i domaće potražnje.Za usporedbu Hrvatska: rast BDP-a (1999-2008) je oko 45%, od čega također glavni dio otpao na domaću potražnju.

1

Sličnosti Hrvatske i mediteranskih zemalja:¤ Kumulativni rast BDP-a u sličnom razdoblju za oko 30% uzsnažan rast cijena¤ Izrazit doprinos domaće potražnje¤ Slična gospodarska struktura (važnost turizma, sektoranekretnina i građevinarstva)¤ Donekle možemo govoriti i o korupciji. – jedno novijeistraživanje Vehovec i Vizek (2015) sugerira povezanostizmeđu korupcije i rasta cijena¤ Fiskalni problemi¤ Relativno rigidno tržište radaPredavanje 2: u tranzicijskom i postranzicijskom razdoblju se gospodarski rast u Hrvatskoj održavao kroz rast domaće potražnje koji se financirao dužničkim financiranjem → rezultat je bio kontinuirani deficit na tekućem računu→ posljedica rast pokazatelja zaduženosti¨ Kumulativni rast hrvatskog BDP-a (1999-2008) je bio oko 45%¨ Rastu su najviše pridonijele javne investicije (ceste) i gradnja stanova → međunarodno nerazmjenjiva dobra¨ Rast cijena u periodu ekspanzije je iznosio kumulativno i oko 38% (2000 -2008)Rast inozemne zaduženosti (prezentacija 2), ali i budžetskog deficita (prezentacija 3)¨ Pogoršanje percepcije investitora je pridonijelo rastu rizičnosti zemlje → smanjen priljev kapitala →smanjenje C, I → recesija¨ Recesija dodatno smanjuje C, I → dodatno manja inicijativa za priljev kapitalaPosljedice recesije:1. Nepovoljni efekti na tržištu rada (prezentacija 7) koji smanjuju povjerenje potrošača i djeluju prorecesivno→otvaraju se pitanja:

Niske aktivnosti hrvatskog stanovništva i posljedice nezaposlenosti rigidnosti na tržištu rada kvalitete i cijene radne snage

2. Smanjenje potrošnje uz neizvjestan oporavak → posljedica: Smanjenje uvoza i poboljšavanje vanjskotrgovinske i bilance na tekućem računu Nepovoljni trendovi na domaćem tržištu prisiljavaju neke kompanije da se više okrenu izvozu. Unatoč tome, snažan pad izvoza u 2013. godini. Nepovoljna zbivanja ne potiču ni privatne investicije jer je pala potražnja za proizvodima → u što ulagati?

3. Problemi u fiskalnom sektoru (predavanje 3): Uoči krize Hrvatska je zadovoljavala Maastrichtške kriterije (deficit ispod 3% i javni

dug ispod 60%) Zbog recesije padaju porezni prihodi → posljedica: povećanje deficita i javnog duga Povećanje rizičnosti zemlje i kamatne stope (pročitati HUB br. 46 – I i II dio ili V. Šonje (2014): Kako nastaju kamate, Banka veljača 2014-tiskano izdanje) i

rejting “u kontejneru” Procedura prekomjernog deficita Zagonetka: Da li rezanjem potrošnje produbljivati recesiju? (Priča o fiskalnim multiplikatorima) Da li statusom quo povećavati javni dug?

U “standardnim” recesijama pada privatna potrošnja (C,I), ali država je tu da poveća javne investicije i javnu potrošnju

2

¨ Kada je javni dug iznad 60% i proračunski deficit oko 4-5% izglednije je smanjenje javne potrošnje umjesto povećanja¨ Što može pridonijeti povećanju dohotka u uvjetima kad pada domaća potražnja?¨ Samo nas izvoz može izvući iz krize!!!Dekompozicija BDP-a sa rashodne strane:¨ Ako stagnira domaća potražnja, pozitivan doprinos rastu dohotka može dati (pozitivan) neto izvoz¨ Promotrimo malo funkciju neto – izvoza - komponente:Y* - inozemni dohodak, Y – domaći dohodak i ε – realni tečajMogućnost devalvacije: - argumenti za devalvaciju:¤ Ako cijene drastično ne reagiraju na promjene tečaja – devalvacija znači i realnu deprecijaciju → poticanje izvoza¤ Ako devalvacija uzrokuje porast inflacije, smanjit će se realne kamatne stope → poıcanje potrošnje¤ Ako devalvacije ne utječe na spiralu nadnica i cijena, ona je uspješnaStandardno: devalvacijom domaće valute moguće je potaknuti izvoz (ako ima “slobodnih kapaciteta” i cijene ne reagiraju na tečaj¨ No devalvacija nije pogodna u uvjetima visoke euroiziranosti (prezentacija 4)¨ U sličnoj su poziciji i ostale mediteranske zemlje (osobito Grčka i Portugal):¤ Kriza¤ Lošija konkurentnost¤ Ne mogu izvršiti devalvaciju zbog eura¨ Poboljšanje međunarodne konkuretnosti valja tražiti bez promjene tečajaMeđunarodna konkurentnost se može promatrati kroz:¤ Cjenovne faktore – djeluju kroz realni tečaj¤ Necjenovne faktore¨ ε=EP*/P¨ Kako je bez promjene nominalnog tečaja moguće postići realnu deprecijaciju?pad cijena ↔rezanje jediničnog troška rada ili smanjivanje maržeTroškove rada promatramo kroz:¤ Nominalne plaće (bruto i neto)¤ Realne plaće¤ Jedinične troškove rada¨ Poglavlje 8 (Blanchard) – spirala nadnica i cijena -rast inflacije zbog indeksiranja ugovora o radu¨ Iskustva s inflacijom – ostalo indeksiranje ugovora o radu i čak kad je s eurom inflacija znatno manja → rast realnih plaćaNa koji način je moguće poraditi na konkurentnosti:¤ Trgovinski kanal¤ Kanal migracija radne snage¨ Djelovanje trgovinskog kanala:¤ Relativno velike cijene (niska konkurentnost),¤ smanjenje izvoza (trgovinski kanal),¤ smanjuju se nadnice (za održavanje konkurentnosti )¤ U zemlji sa rastom izvoza rast potražnje za radom i rast plaćaMigracije radne snage:¤ Radna snaga migrira iz zemlje u recesiji u zemlju u ekspanziji¤ Relativne nadnice i relativne cijene se izjednačuju¨ Oba mehanizma su efikasna ako su nadnice fleksibilne iako je mobilnost rada velika

3

¨ Ukratko, zemlja koja ima nisku (cjenovnu) konkurentnost treba realnu deprecijaciju kako bi potakla konkurentnost i NX.¨ U monetarnoj uniji to je moguće samo kroz smanjenje razine cijena (interna devalvacija), a to traži rezanje troškovaZemlja sa velikom konkurentnosti može postići realnu aprecijaciju kroz porast nadnica i cijena¨ Stvarnost:¤ Nadnice nisu fleksibilne → svugdje je otpornost prema smanjivanju plaća¤ Mobilnost rada nije velika → Eurozona nije optimalno valutno područje¨ Uz dane iste razine rasta produktivnosti, fleksibilnost nadnica nadolje je smatrala se krucijalnom za uravnoteženje konkurentnosti u euro području¨ Nadalje, konkurencija Kine i CEE ubrzala pritisak na konkurentne i manje konkurentne zemlje euro područjaVeća rigidnost na tržištu rada u zemljama Mediterana:¤ Otpornost na sniženje nominalnih i realnih plaća¤ Zakonska zaštita zaposlenja¨ Pitanje rigidnosti na tržištu rada:¤ Jedan od razloga je snažna potpora obitelji¤ Rigidnost nadnica, zaposlenosti, socijalnog osiguranja olakšava suočavanje sa zaduženosti i sprječava otpuštanja u fazi recesijeFleksibilizacija tržišta rada dugoročno bi povećala zaposlenost ismanjila nezaposlenost.U kratkom roku je moguće povećanje nezaposlenosti.Među pojedinim ekonomistima se za postizanje veće konkurentnosti nametnulo pitanje provođenja tzv. strukturnih reformi koje se dijele na:¤ Javne strukturne reforme¤ Prilagodba privatnog sektora¨ Motiv za strukturne reforme:¤ Povećanje konkurentnosti na tržištu rada i proizvoda¤ Postizanje realne deprecijacije u odnosu na središte Europe¤ Poboljšaju očekivanja u pogledu budućeg rasta¨ Sa strukturnim reformama se namjerava potaknuti rast agregatne potražnje i proizvodnje.Neke od tzv. javnih strukturnih reformi jesu:¤ poboljšanje institucija tržišta rada (kako bi se postigla fleksibilnost tržišta radne snage)¤ Reforme na tržištu proizvoda (kako bi se potakla konkurentnost)¤ Reforme u sektoru nerazmjenjivih dobara (cijene u sektoru nerazmjenjivih dobara se mogu odraziti na cijene razmjenjivih dobara)¤ političke reforme:Uobičajeno se smatra da je za postizanje cjenovne konkurentnosti na tržištu rada nužno:¤ Smanjivanje jediničnog troška rada¤ Smanjivanje zakonske zaštite zaposlenja i smanjivanje socijalnih naknada kako bi se ljude u radnoj dobi motiviralo na traženje posla uz slijedeće argumenteVeća fleksibilnost zaposlenih na otpuštanja pridonosi smanjenju nadnica (u monetarnoj uniji manja zaštita radnika traži fleksibilnost nadnica) što će smanjiti nezaposlenosti (to više što jebrzina prilagodbe veća)Manje beneficije za nezaposlene povećavaju inicijativu nezaposlenih da prihvate posao uz nižu nadnicuSmanjenje zaštite radnika nije najbolje rješenje:¤ Pridonose manjoj strukturnoj nezaposlenosti, ali smanjuju produktivnost

4

¤ Izdašnije naknade za nezaposlene mogu utjecati na produktivnost pozitivno kreirajući više kapitalno-intenzivnih poslova¨ Strukturne reforme mogu biti poduprte sa poboljšanjem produktivnosti (bolje obrazovanje i vještija radna snaga): prekvalifikacija nezaposlenihPo definiciji jedinični trošak rada je odnos između troška rada i produktivnosti rada tj. trošak rada po jedinici proizvoda.Argumenti za mjere na tržištu rada:¤ Smanjenje W/P → smanjenje troškova proizvodnje → pad cijena domaćih međunarodno razmjenjivih i nerazmjenjivih dobara → uvoz pada, a izvoz raste (pozitivnikonkurencijski učinak)¤ Dugoročno: porast zaposlenosti, domaću aktivnost i dohodak (ublažen pozitivni konkurencijski učinak zbog rasta potražnje i uvoza)¤ Pozitivni efekti na proračun zbog veće zaposlenosti i domaće potražnje (rast poreznih prihoda i manji izdaci za nezaposlene)Rezanje ULC:¤ Smanjenje plaća (nominalnih, realnih)¤ Povećanje produktivnosti rada¨ Ako se pogoršava konkurentnost i pada potražnja za radom zaposlenost je moguće održati kroz smanjenje plaća (nominalnih ili realnih)¨ Stvarnost: postoji rigidnost nominalnih, ali i realnih plaća¨ Realne plaće – plaće „u terminima dobara”Otpor ka smanjenju nominalnih plaća¤ plaće reagiraju sa vremenskim pomakom na promjene u

cijenama i obratno →Ako cijene rastu plaće nakon nekog vremena rastu Ako cijene padaju plaće nakon nekog vremena trebaju padati Što je dulji ovaj odmak, potrebno je veće povećanje nezaposlenosti da bi se potakla

konkurentnost – u uvjetima snažnih EPL-ova smatra se da firme smanjuju zapošljavanje, naročito mladih

Otpor radnika prema smanjenju plaćaZamrzavanje plaća: argument¤ Smanjenje nominalnih plaća potiče psihološke i zakonskeprobleme¤ Postoji mogućnost ne diranja neto laća nego doprinosa na plaću i kao kompenzaciju povećati porez (PDV) – tzv. fiskalna devalvacija (pad bruto, uz nepromijenjenu netoplaću)¨ Kakva je učinkovitost zamrzavanja plaća uz jako nisku inflaciju? – pad realnih plaća je zanemariv!¨ Ako bi inflacija porasla to može značajno smanjiti realnu plaću, ali i pogoršati međunarodnu konkurentnostRezanje ULC uz istu plaću je moguće i kroz porast produktivnosti → ne ide preko noći:¨ Za bolju produktivnost nužni su:¤ Poboljšanje obrazovnog sustava¤ Poboljšanje pravosuđa¤ Deregulacija na tržištu rada¤ Promjene zakona na tržištu radaPitanje rasta produktivnosti:¤ Porast produktivnosti će povećati stopu rasta BDP-a (Y=AN), a smanjit će i CAB onoliko koliko je poboljšana konkurentnost u sektoru razmjenjivih dobara (rast plaćamanji od rasta produktivnosti)

5

¤ Naravno, brže je za postići ako je rast produktivnosti već sada visok, jer će to uzrokovati očekivanja o većem dohotku i većoj profitabilnosti što će povećati potrošnju investicije idomaći proizvod i smanjiti nezaposlenostReforme na tržištu proizvoda:¤ Smanjenje cijena povećava cjenovnu konkurentnost domaćih međunarodno razmjenjivih dobara što povećava izvoz i smanjuje uvoz (pozitivni konkurencijski učinak)¤ U dugom roku, smanjenje marži povećava domaću aktivnost i dohodak što povećava uvoz¤ Utjecaj deregulacije tržišta proizvoda na tekući račun nije jasan:Veća konkurentnost će pridonijeti smanjenju cijena i poboljšat će tekući računDeregulacija tržišta proizvoda može povoljno djelovati na uvoz i pogoršati tekući računReforme u sektoru nerazmjenjivih dobaraU Eurozoni je porastao stupanj konkurentnosti, ali je ona ograničena u sektoru nerazmjenjivih dobaraNacionalne razine cijena radije divergiraju nego što konvergiraju¨ Argument:¤ Njihovi proizvodi (logistika, informatička tehnologija,graditeljstvo, osobne i financijske usluge) se koriste kao proizvodni faktori za proizvodnju razmjenjivih dobara¤ Rast cijena u nerazmjenjivom sektoru povećava inflaciju i smanjuje kupovnu moć nadnica u sektoru razmjenjivih dobara:Rast nadnice u nerazmjenjivom sektoru povećava nadnice u razmjenjivom sektoru što narušava konkurentnostOtvoreno pitanje:¤ Da li je bolje da se porast stope rasta produktivnosti dogodi u sektoru razmjenjivih ili u sektoru nerazmjenjivih dobara? → nije važno:Za dani W i u veća produktivnost u razmjenjivom sektoru povećava i konkurentnostAko cijenu tog sektora određuje svjetsko tržište nema efekata ni na cijene ni na plaćeVeća produktivnost u sektoru nerazmjenjivih dobara smanjuje cijenu nerazmjenjivih dobara što smanjuje plaću →(nepromijenjena) realna nadnicaOgraničenja ovog modela:¤ Ako rast plaća ne može biti negativan, veća produktivnost u sektoru nerazmjenjivih dobara nema efekata na konkurentnosti¤ No sigurno je povećanje produktivnosti teže postići u sektoru razmjenjivih dobara.¤ Nameće se i pitanje povećanja produktivnosti u sektoru visokotehnoloških dobara:Ako su stupanj obrazovanja i izdaci u R&D mali, u uvjetima rigidnosti na tržištu rada nije lako preorjentirati se u high-tech industrijupolitičke reforme:

Zaposleni se suprotstavljaju reformama tržištima rada Vlada se suočava sa protestima i štrajkovima Političari se suočavaju sa problemom reizbora – trošak reformi je odmah, ali koristi

dolaze tek u budućnosti Političari izbjegavaju reforme, a bore se sa rastućom nezaposlenosti zbog manje

konkurentnosti kroz fiskalnu ekspanziju (državni dug) Vlade su suočene sa reformama kada nema alternative

Uz strukturne reforme nezaobilazno je pitanje fiskalne konsolidacije sa rashodne strane:1. Pad domaće potražnje i smanjenje uvoza (poboljšanje tekućeg računa, a pritisak na manje cijene poboljšava i konkurentnost međunarodno razmjenjivih dobara)2. Smanjenje javnog duga što smanjuje izdatke na kamate3. Smanjenje poreza na rad (povećava neto plaće, stimulira domaću aktivnost i potražnju privatnog sektora) –posljedica: rast cijena, pad izvoza i ublažen pozitivnikonkurencijski učinak

6

4. Povećanje poreza na rad (manji raspoloživi dohodak i privatna potražnja → pad domaće aktivnosti i uvoza →rast izvoza→ poboljšanje tekućeg računa u kratkom i u srednjem rokuBrže se prilagođava zbog tvrđeg budžetskog ograničenja¨ Negativni rezultati tjeraju firme na restrukturiranje; rezanje jediničnog troška rada:¤ Uključuje veću razinu kapitala¤ Bolju tehnologiju¤ Manja zaposlenost¤ Manja nadnica¨ Sa fleksibilnim tržištem rada troškovi se nadnica lako mogu prilagođavati u sklopu pregovaranja o nadnicama; u suprotnom otpuštanja radnika¨ U oba slučaja rast konkurentnosti i ravnoteža CABNekoliko je načina restrukturiranja:¤ Privatni sektor može povećati produktivnost zamjenom rada za kapital (smanjenje jediničnog troška rada, uz rast nezaposlenosti)¤ Jedinični trošak rada može biti smanjen kroz razmještaj radno intenzivne proizvodnje u inozemstvo kroz FDI I uvoz radno intenzivnih intermedijarnih dobara¨ Činjenica je da je povećanje produktivnosti u privatnom sektoru relativno teže postići.Standardni faktori za povećanje produktivnosti:¤ Poboljšanje obrazovnog sustava¤ Poboljšanje pravosuđa¤ Deregulacija tržišta rada¤ Promjene zakona na tržištu rada¨ Nameće se pitanje fleksibilizacije tržište rada kako bi to povećalo produktivnost, iako je efekt takvih mjera zapravo nepoznat, a time i upitan¨ Postizanje veće produktivnosti nije moguće postići preko noći – brže je smanjiti rast nominalnih plaća ili čak same plaćeKoliko su ključne reforme na tržištu rada?¤ U portugalu je za danu stopu nezaposlenosti prosječno trajanje nezaposlenosti jako dugo¤ Ulasci u i iz nezaposlenosti su jako slabi zbog velike zaštite zaposlenih¨ Zaključci Blancharda pokazuju da zaštita zaposlenika ne ometa toliko alokaciju rada koliko se misli iako može dovesti do manje produktivnosti¨ Ono nije ključno za poboljšavanje produktivnostiULC nije adekvatna mjera konkurentnosti: produktivnost rada je dohodak po zaposlenom (Y/N)→ agregatni jedinični trošak rada je udio mase plaća u BDP-u (Felipe,Kumar, 2014)¨ Različitost definicija ULC-a:¤ Na razini firmi: odnos plaća i produktivnosti¤ Na razini gospodarstva: udio mase plaća u BDP-u¨ Determinante produktivnosti rada:¤ Faktori pod kontrolom managementa firme¤ Vanjski faktoriDeterminante produktivnosti firmi:¤ Faktori pod kontrolom managementaManagerske vještine/talentRad i kapitalna dobra visoke kvalitete Informacijske tehnologije, istraživanje i razvojUčenje kroz radInovacije u proizvodnjiOdluke o strukturi firme¤ Vanjski faktori:

7

Prelijevanja produktivnostiKonkurencijaDeregulacija ili prikladna regulacijaFleksibilno tržište proizvodnih faktoraRelativni ULC ( u odnosu na Njemačku) pokazuje pogoršanu konkurentnost mediteranskih članica Eurozone, ali Njemačka nije konkurent ovim zemljama zbog svoje gospodarske strukture.Također autori ističu da je usporedba mediteranskih zemalja sa Njemačkom pogrešna:¤ Njemačka je prema kompleksnosti proizvoda među prvih10 ekonomija¤ Radno intenzivna dobra koja proizvode mediteranske zemlje Njemačkoj ne predstavljaju značajniju konkurenciju¤ Usporedba jediničnih troškova mediteranskih zemalja sa Njemačkom je pogrešnaPrema Felipe, Kumar (2014) pogrešno je na jedinične troškove rada gledati kao na faktore konkurentnosti¨ Agregatni jedinični trošak rada po njima je umnožak udjela troška rada u dohotku i deflatora BDP-a – samo pokazuje distribuciju dohotka između rada i kapitalaDo vremena krize je jedino u Grčkoj udio rada rastao, u ostalim zemljama se smanjuje → agregatni ULC raste zbog rasta deflatoraPad udjela rada, Felipe, Kumar (2014) pripisuju:¤ Rastu udjela sektora međunarodno nerazmjenjivih dobara čemu pridonosi i liberalizacija u sektoru usluga¤ Porast marže u sektoru međunarodno nerazmjenjivih dobara uz pad marže u sektoru razmjenjivih dobara¨ Neposredan zaključak rada Felipe, Kumar (2014) jest:¤ Rezanjem jediničnog troška rada mediteranske zemlje neće značajnije potaknuti svoju konkurentnost¤ Problem konkurentnosti tih zemalja proizlazi iz tipologije proizvoda koje te zemlje proizvodeza bilancu na tekućem računu važni i necjenovni faktori:1. Sektorska i geografska specijalizacija izvoznog sektora2. Proizvodnoj i tehnološkoj strukturi3. Kvaliteta proizvoda¨ Specijalizacija u specifičnim dobrima i izvoznim tržištima:¤ Zemlja sa(bez) sektorske specijalizacije u proizvodima koji se teško imitiraju ima ( nema) prednost koja omogućuje (ne omogućuje) veći relativni rast nadnica¤ Geografska specijalizacija bitna: Izvozna specijalizacija u dinamičkim tržištima potiče XStruktura proizvodnje određuje kako se rast nadnica odražava na međunarodna tržišta¤ Specijalizacija u radno intenzivnim dobrima onemogućava prevaliti cijenu na međunarodna tržišta i udio na međunarodnim tržištima će biti izgubljen kao posljedica većih nadnica (rast nadnica u radno intenzivnim zemljama smanjuje njihovu konkurentnost – I, GR, P¤ Produktivnost rada manja u radno intenzivnim zemljama -rast nadnice bi trebao biti manji¤ Intenzivnost kapitala u proizvodnji se razlikuje među članicama Eurozone:Na vrhu su Njemačka, Austrija i FrancuskaNa začelju su mediteranske zemljePriroda konkurencije i heterogenost roba bitna:¤ Necjenovna konkurencija (npr. kvaliteta) omogućuje veće cijene na međunarodnim tržištima (moguće visoke troškove rada prevaliti na međunarodne kupce)¤ Ovaj je oblik konkurencije dominantan u zemljama sa visokom tehnologijom i velikim vještinama

8

¤ Zemlje sa niskim stupnjem tehnologije i slabim vještinama mogu konkurirati samo cijenama (konkurencija novih EU članica, te Kine)¤ Uz rigidna tržišta rada, nezaposlenost raste i postaje trajnaOsnovne karakteristike:¤ Rast u periodu prije krize (1995 – 2001) potaknut potrošnjom – posljedica smanjivanje nezaposlenosti i pogoršavanje tekućeg računa¤ Znatni porast plaća u odnosu na produktivnost – rast jediničnih troškova rada¤ Rigidnosti na tržištu radaDugotrajna nezaposlenostUlasci u i iz nezaposlenosti su jako slabi¤ Službena euroizacija – nije moguće postići devalvaciju bez napuštanja Eurozone¤ Slična gospodarska struktura kao i u HrvatskojPitanje poboljšanja konkurentnosti: - konkurentne dezinflacije:¤ Porast produktivnosti¤ Smanjenje rasta nominalnih plaća – manje atraktivno u odnosu na veći porast produktivnostiKonkurentna dezinflacija podrazumijeva situaciju kad uslijed velike nezaposlenosti padaju plaće kako bi se postigla konkurentnost:¤ u↑→w↓→relativni ULC↓ → poboljšana konkurentnost i oporavak privrede¤ Dug i bolan proces¨ Problem rigidnosti realnih i nominalnih plaća:Realne rigidnosti ograničavaju brzinu prilagodbe nadnica na uvjete na tržištu radaNominalne rigidnosti vjerojatno zaustavljaju taj procesŠto se da učiniti?¤ Porast produktivnosti, ali on se ne postiže preko noći¤ Fiskalna politika može se učiniti za poticanje AD i smanjenje nezaposlenosti, ali će to pogoršati CAB; smanjiti će se nezaposlenosti i pritisak na rast nadnica će pogoršatikonkurentnost¤ Nameće se izbor fiskalne konsolidacije:Ono može povećati trenutni dohodak samo u slučaju drastičnog smanjenja realnih kamatnih stopaPortugal nerealistični scenarij (i određuje ECB i niska inflacija)Pitanje makroekonomskog okružja: uz prisutnost pesimizma i nesigurna kretanja na vanjskom tržištu, hoće li to poboljšati dohodak?Ranije objašnjeno zašto smanjenje nominalnih plaća i cijena nerazmjenjivih dobara dok cijene razmjenjivih dobara ostaju iste nije poželjno rješenje – moguće suopcije:tzv. fiskalna devalvacija (pad bruto, uz nepromijenjene neto plaće)Zamrzavanje plaća, ali ono je neučinkovito u slučaju jako niske inflacijePostoji mogućnost smanjenja plaća i cijena u sektoru nerazmjenjivih dobara:¤ Proizvođači nerazmjenjivih dobara koriste proizvode sektora razmjenjivih dobara kao svoje vlastite inpute stoga bi cijene u netrgovinskom sektoru trebale pasti u drukčijem omjeru¤ Uz poboljšanje konkurentnosti nije isključeno smanjenje potražnje → učinak na porast realnih kamatnih stopa(prvo predavanje)Postoji i pitanje:¤ Izbora između porasta produktivnosti u sektoru nerazmjenjivih i sektora razmjenjivih dobara – ali čini se da je to pitanje nevažno (objašnjeno ranije)¤ Povećanje produktivnosti u sektoru razmjenjivih dobara relativno je teže postići¤ Ako rast plaća ne može biti negativan, veća produktivnost u sektoru nerazmjenjivih dobara nema efekata na konkurentnosti¤ Nameće se i pitanje povećanja produktivnosti u sektoru visokotehnoloških dobara:

9

Ako su stupanj obrazovanja i izdaci u R&D mali, u uvjetima rigidnosti na tržištu rada nije lako preorjentirati se u high-tech industrijuStandardni faktori za povećanje produktivnosti:¤ Poboljšanje obrazovnog sustava¤ Poboljšanje pravosuđa¤ Deregulacija tržišta rada¤ Promjene zakona na tržištu rada¨ Zaključci Blancharda pokazuju da zaštita zaposlenika ne ometa toliko alokaciju rada koliko se misli iako može dovesti do manje produktivnosti¨ Ono nije ključno za poboljšavanje produktivnostiPOUKA ZA HRVATSKUPolazne činjenice:¤ Rast ekonomije između 1995. i 2008. osobito potaknuto domaćom potražnjom¤ Konstantno povećavanje bruto inozemnog duga (do 2010.) koji je otprilike jednak BDP-u¤ Fiskalni deficit u vremenu prije 2008. je zadovoljavao kriterije iz Maastrichta, a javni dug se umjereno povećavao → drastično pogoršanje fiskalne pozicije u krizi sužava manevar za ekspanzivnu fiskalnu politikuDepozitna i kreditna euroizacija ograničava prostor za monetarnu politiku uz zamku likvidnosti → nužnost stabilnosti tečaja¤ Rigidnost na tržištu rada¨ U takvim uvjetima kao faktori rasta dohotka nameću se:¤ Dobra iskoristivost strukturnih fondova EU¤ Izvozna konkurentnost¨ Kakva je cjenovna i necjenovna konkurentnost hrvatskog izvoza?Dominiraju proizvodi niske i srednje niske tehnološke razine, udio visokotehnološke razine se kreće između 22 i 28% sa negativnim trendomTehnološke razine industrije (ne treba znati):¤ Niska tehnološka razina: (Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića, duhanskih proizvoda, tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda, papira i proizvoda od papira, proizvoda od slame i pletarskih materijala, prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja, tiskanje iumnožavanje snimljenih zapisa¤ Srednje niska tehnološka razina: (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, proizvoda od gume i plastike, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, metala, gotovihmetalnih proizvoda, osim strojeva i opremeSrednje visoka tehnološka razina: Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda,proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, d. n., proizvodnja motornihvozila, prikolica i poluprikolica, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava¤ Visoka tehnološka razina (proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka,proizvodnja računala, te elektroničkih i optičkih proizvoda)Za BDV prerađivačke industrije Hrvatske uočava se:¤ preko 2/3 BDV-a prerađivačke industrije otpada na industrije niske i srednje niske tehnološke razine¤ Udio visoko- i srednjevisokotehnološke industrije obuhvaća od 1/5 do ¼ BDV-a prerađivačke industrije sa tendencijom:rasta između 1996. i 2001. godine:Pada poslije 2001.¤ Opada i udio niskotehnološke industrije, ali raste udio srednjeniskotehnološke industrije → pogoršanje tehnološke osnovice hrvatskog gospodarstvaU strukturi izvoza dominiraju proizvodi visoke i srednje visoke tehnološke razine.

10

Trend stabilnog kretanja udjela je zaustavljen sa trenutnom krizom (0d 2010 nadalje). Tijekom cijelog razdoblja (1999-2013) smanjuje se udio niskotehnološke i raste udio srednjeniskotehnološke industrijeU strukturi deficita dominira deficit u trgovini proizvodima visoko- i srednjevisoke tehnološke razine premda se njegov udio smanjuje do 2011. godine u korist deficita trgovini proizvodima nisko- (raste u cijelom periodu) i srednjeniske tehnološke razine (raste od 2000. do 2011.)Rezultat:¤ Deficit u skupini proizvoda sa niskom tehnologijom najmanji (do 2008. godine, te 2011. g) , a nešto se više produbljuje sa proizvodima srednje niske tehnologije (do 2008., ali je najmanji u periodu krize (2009-2013) sa izuzetkom 2011. g¤ Najveći deficit u proizvodima srednje visoke i visoke tehnologije¨ Uz slabu sklonost robnom izvozu podaci pokazuju da je domaćim proizvođačima lakše plasirati u izvoz proizvode više tehnološke razine, a proizvode niske tehnologije usmjeriti na domaće tržišteSaldo uvoza i izvoza veći dio razdoblja 2008 - 2013. je pozitivan samo u slijedećim djelatnostima:¤ 11 - Proizvodnja pića¤ 12 - Proizvodnja duhanskih proizvoda¤ 16 - Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala¤ 23 - Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda¤ 30 - Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava¤ 31 - Proizvodnja namještajaUčinci mjera ekonomske politike za smanjivanje uvozabi bili slijedeći:¤ Pozitivni učinci na Hranu i piće, Proizvodnja odjeće,Proizvodnja namještaja¤ Negativan učinak na cjelokupnu tehnološku osnovicu hrvatskog gospodarstvaDomaća industrija sa nedovoljno kapaciteta za osiguranje dovoljno proizvoda visoke tehnologije za domaće gospodarstvoMjere za smanjivanje deficita u međunarodnoj razmjeni:Povećanje izvozaCiljanog privlačenja FDI-a u tehnološki intenzivnijim odjeljcimaPoticanje izdataka za istraživanje i razvoj.Ekonomska teorija sugerira pozitivnu vezu između zaposlenosti i plaća → mediteranske zemlje suprotno:¤ Dualitet na tržištu rada: zaposleni i oni koji ne rade¤ Zaposleni su motiviraniji raditi da zadrže posao → visoko su produktivni → veće plaće¨ Visok jedinični trošak rada → što kažu Felipe,Kumar(2014)?Udjeli rada i kapitala u ukupnoj produktivnosti faktora, oba tendiraju rastu,, ali udio kapitala pada – možda oni pridonose većem jediničnom trošku rada!Pitanje poboljšanja cjenovne konkurentnosti kroz devalvaciju – malo vjerojatno zbog visoka euroiziranosti– nužnost stabilnog tečaja kune¨ Oko 2/3 vanjskotrgovinske razmjene obavlja sa zemljama članicama EU, a izvoz je značajnoj mjeri usmjeren na zemlje periferije EU (što doprinosi kratkoročnoj nestabilnosti).Zahtjev prema povećanju konkurentnosti kroz proces smanjenja jediničnih troškova rada („interna devalvacija“).

11

¨ Interna devalvacija je politički teška za provedbu, a ekonomski učinak je upitan jer europske zemlje koje međusobno trguju, proizvode i mnoge iste i slične proizvode (i mnoge druge neeuropske zemlje,prvenstveno azijske, proizvode iste i slične proizvode uz znatno niže troškove rada nego europske zemlje).Kako bi se fiskalna konsolidacijaodrazila na izvoznu konkurentnost?

Ekonomska teorija: Rast G ili smanjenje T: Povećava budžetski deficit Potiče ekonomsku aktivnost Zbog veće potrošnje raste i uvoz Zbog većeg uvoza pogoršava se NX Hrvatska: Budžetski deficit ne vodi većem trgovinskom deficitu

Analiza MMF iz 2012. godine (IMF Country Report, No. 12/303) za razdoblje 2002.-2008. pokazala je da su u prerađivačkom sektoru Hrvatske¤ Nominalne plaće bile velike u odnosu na zemlje konkurente (zemlje središnje, istočne i jugoistočne europe, CESEE ) kada se usporede sa dohotkom i produktivnosti.¤ Razina plaća je iznad razine produktivnosti¤ Rast jediničnih troškova rada je bio relativno slab (jedino su Mađarska i Poljska imale slabiji rast)¤ Hrvatska je zabilježila najmanji rast izvoza (manji od 10%)Slaba izvozna konkurentnost i slabi rast jediničnih troškova rada bili su u prehrambenoj industriji, proizvodnji kemijskih proizvoda, električnim strojevima i opremi.¤ Hrvatska mora povećati izvoznu konkurentnost putem smanjenja plaća i/ili povećanjem produktivnosti¨ MMF sugerira da prioritet politike moraju biti one mjere koje će dovesti do smanjenja plaća i one strukturne politike koje će poboljšati poslovnu klimu i fleksibilnost tržišta rada (Time bi se povećala izvozna konkurentnost i smanjili zahtjevi za inozemnim financiranjem. Inozemni dug bi se smanjio).Što napraviti u uvjetima kada nije poželjno devalvirativalutu, niti koristiti monetarnu politiku ili trgovinskepolitike?¨ Poduzeti reforme koje će činiti Hrvatsku privlačnom izvoznom bazom i pomoći u privlačenju stranih investicija:¤ ublažavanje propisa¤ povećanja konkurencije među domaćim dobavljačima u svim sektorima¤ prebacivanje poreznog tereta od dohotka na potrošnju¤ smanjenje birokracije¤ poboljšati izvozno kreditiranje.Vlada može puno napraviti za povećanje izvozne konkurentnosti provodeći politike koje djeluju na poboljšanje strukturalnih odrednica nacionalne ekonomije (koje značajno djeluju na poslovni sektor):¤ razvijenost infrastrukture¤ obrazovanost radne snaga¤ efikasnost javnih institucija¤ Korupcija¤ neovisnost sudstvaUčinak trenutne recesijeDio poduzetnika je može biti motiviraniji na izvoz uuvjetima recesije:

12

¤ Smanjenje domaće potražnje¤ Realna deprecijacija zbog deprecijacije nominalnog efektivnog tečaja i pada cijena¨ Istraživanje Cota i dr. (2015) je pokazalo da je u uvjetima trajnije recesije došlo do porasta izvoza proizvoda slabije tehnološke razineSituacija sa relativno velikim deficitom bilance plaćanja nameće pitanje održivosti deficita BP i inozemnog duga→ to nadalje povlači pitanje međunarodne konkurentnosti¨ Pitanje međunarodne konkurentnosti je još važnije kad se uzmu u obzir pogoršani uvjeti na domaćem tržištu¨ U standardnim ekonomskim uvjetima tu dosta pomaže (kratkoročno) devalvacija domaće valute ako plaće i cijene ne reagiraju na tečaj.¨ U zemlji koja je visoko euroizirana učinak devalvacije je ograničen, a u zemlji koja je u EMU nemogućU EMU – postoje dvije skupine zemalja:¤ Zemlje koje su postigle ogroman rast u prvih 10 godina eura, po cijenu pogoršanja stanja u bilanci plaćanja(mediteranske zemlje)¤ Zemlje koje su postigle značajno po pitanju konkurentnosti (Njemačka)¨ Promatra li se izvoz samo kao funkcija realnog tečaja, neporecivo je pitanje cjenovnog faktora konkurentnosti.Pitanje cjenovnih faktora konkurentnosti dalje povlači za sobom efekte na tržištu rada i naročito istraživanje jediničnog troška rada.¨ Uobičajeno se smatra da je jedinični trošak rada pokazatelj konkurentnosti i da veći relativni ULC znači slabiju konkurentnosti¨ Međutim, obično se mediteranske zemlje uspoređuje sa jediničnim troškom Njemačke koja ima bitno drukčiju strukturu proizvodnjeS jedne strane je za mediteranske zemlje malo vjerojatno da će se “prebaciti” u high tech sektor zbog rigidnosti na tržištu rada¨ S druge strane mediteranske zemlje su suočene sa pogoršanjem tehnološke osnovice: u strukturi proizvodnje imaju proizvode koje je isplativije proizvoditi u istočnoeuropskim zemljama ili Kini¨ Problem konkurentnosti svih ovih zemalja je dakle u tipu proizvoda koji proizvode, a ne u produktivnosti rada ili ULCŠtogod u tekstu vrijedi za Portugal, vrijedi i zaHrvatsku¨ Valja poduzeti mjere koji će Hrvatsku činiti privlačnom izvoznom bazom kao što su: ublažavanje propisa, povećanja konkurencije među domaćim dobavljačima u svim sektorima, prebacivanje poreznog tereta od dohotka na potrošnju, smanjenje birokracije, poboljšati izvozno kreditiranje.

13