SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKUTRAVNIKBOJAN LJUBIIFINANCIJSKA KRIZA EUROZONESEMINARSKI RADTRAVNIK, 2012.SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIKFAKULTET POSLOVNE EKONOMIJETRAVNIKPOSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJFINANCIJSKA KRIZA EUROZONESEMINARSKI RADPredmet: Makroekonomske strategije Mentor: Prof. dr. Kadrija Hodi Magistrand: Bojan LjubiiBroj indeksa: 063-11 / MPMStudijski smjer: Poduzetniki menadment

gTravnik, Februar 2011SADRAJ:1. UVOD22. TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH (VALUTNIH) KRIZA53. UTJECAJ FINANCIJSKE KRIZE NA ZEMLJE ,, DRUGOG REDAEUROPSKE MONETARNE UNIJE73.1. Uzroci krize u Grkoj83.1.1. Mogue irenje krize103.1.2. Program pomoi Grkoj103.1.3. Izgledi za uspjeh programa pomoi Grkoj113.1.4. Smanjenje duga123.2. Irska133.2.1. Nastanak irske krize133.2.2. Irski put od Keltskog tigra do financijske krize143.2.3. Fiskalna konsolidacija153.3. Uzroci panjolske krize163.4. Ugroeni rejtinzi174. NJEMAKA I FRANCUSKA IZNADSVIH194.1. Britanci nude rjeenje krize u tri koraka194.2. Njemaka ne eli manju eurozonu?204.3. JOSEPH STIGLITZ - Rezovi u eurozoni su problem, a ne rjeenje214.4. MMF - Lagarde protiv tednje225. KRIZA EURA235.1. Izlazak iz eurozone255.2. Keynesova dilema255.2. Korist iz krize u europi265.3. Izlazak iz krize: prvi korak prema 202027ZAKLJUAK28LITERATURA29POPIS GRAFIKONA311. UVODSituacija u Eurozoni ozbiljnoje naruena. Gospodarstvoje dolo u stanje za koje smatramo da se moe nazvati recesijom i da e samo poveati proraunske manjkove i dodatno oslabiti kvalitetu imovine banaka. Ekonomski podaci su slabiji od oekivanih, raste nezaposlenost, a industrijska proizvodnja se usporava. Slabost u Eurozoni moe se odraziti na ostatak svijeta kroz brojne kanale, kao to su na primjer: smanjenje BDP-a Eurozone, slabljenje bankarskog sektora, te poveanje proraunskih manjkova. Smatra se da su zbog dunike krize ugroeni kreditni rejtinzi svih lanica Eurozone, te da su u opasnosti i kreditni rejtinzi zemalja koje nisu lanice Eurozone.Njemaka, kao najjaa lanica mora osigurati da euro funkcionira. Treba dopustiti zemljama lanicama da refinanciraju svoj dug po prihvatljivim uvjetima. Ne odri li se euro, te ako se raspadne nastala bi bankovna kriza. Njemaka je spremna pomoi, ali za uzvrat trai vei nadzor nad gospodarstvima dunikih zemalja, a takav zahtjev tim zemljama znai kao poziv na uzbunu. U Grkoj i Poljskoj to smatraju kao da Njemaka ima osvajake ambicije. Francuska je takoer jedna od vodeih zemalja u Europi. Njemaka se smatra industrijskim divom, a Francuska se zalae za politiku. Te dvije zemlje strahuju da bi sadanja Eurozona bila preslaba da podnese jojednu krizu, ako Italija doe u poziciju kao to je Grka, te razmiljaju o smanjivanju Eurozone. Zalau se za kompaktniju i vre povezanu Eurozonu. Recesija je zahvatila i Portugal, Irsku i Maarsku. Trenutno stanje u Italiji govori da se situacija u Eurozoni pogorava i da se propast eura spominje kao mogui ishod. Meutim, mnogi smatraju da do toga nee doi jer je Italija bila u slinim situacijama kojeje preivjela i iz kojih se izvukla.Grka predvia rezanje trokova kroz otputanje zaposlenih u dravnim slubama, osnovnim i srednjim kolama, te kroz smanjenje plaa i slanje zaposlenika u mirovinu koji bi tijekom dvije godine trebali ii u mirovinu. Cijena kamata na panjolske obveznice je dostigla rekordnu razinu od oko 7% pa je smanjena potranja za njima. Sada su sve oi uperene u Njemaku i Francusku. Do poveane nestabilnosti su doveli i izbori u panjolskoj, a nova Vlada ne eli govoriti o konanim rezultatima, ali ne iskljuuje mogunost da zatrai pomo od MMF-a i od nekih drugih institucija. Portugal biljei pad gospodarskih aktivnosti uslijed neizvjesnog politikog i ekonomskog okruenja.Maarskaje u novu godinu ula sa PDV-om od 27% i najavila je da treba pomo MMF-a, to je znak da je to jo jedna zemlja koja je ula u duboku krizu jer uvodi najvei PDV u Europi. Svi ovi pokazatelji govore daje Eurozona u velikoj krizi i da se stanje pogorava, te da su potrebni veliki koraci i novci da bi se situacija stabilizirala.Ova kriza e imati znatne posljedice za sve zemlje. Smatra se usporavanje napretka gospodarstva u Njemakoj i Francuskoj ako se stanje u Europi ne popravi. Dolaze upozorenja da bi drave u Eurozoni mogle ui u recesiju polovinom godine. Predvia se da bi se rast ekonomije u Eurozoni mogao smanjiti za oko 0,4% poetkom 2012. godine.Problem i predmet istraivanjaFinancijska kriza koja je 2007. godine poela u Sjedinjenim Amerikim Dravama krizom trita sekundarnih hipotekarnih kredita, razliitim se intenzitetom odrazila i na zemlje eurozone, toje uvjetovano nizom makroekonomskih, povijesnih i strukturnih faktora zemalja koje su u sastavu ove zajednice. U tom kontekstu, znaajan dio ovog rada usmjeren je na analizu zemalja Europske unije, koje je financijska kriza zatekla s relativno niskom razinom pripremljenosti. Time je i njihova mogunost da se odupru ekonomskoj recesiji kojaje uslijedila bila manja.Kriza koja ve par godina uzrokuje probleme veini svjetskih gospodarstava, iako pokazuje tendenciju slabljenja, posebno u snanijim svjetskim gospodarstvima koja imaju znatno vie raspoloivih mehanizama i instrumenata za suzbijanje silaznog trenda konjunkturnog ciklusa, jo je uvijek prisutna u znaajnoj mjeri. Posebno se to odnosi na gospodarstva Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD) i Velike Britanije. Graevinski sektor u SAD-u, koji je uz automobilsku industriju bio jedna od najtee pogoenih grana gospodarstva, jo uvijek ne pokazuje znakove znaajnijeg oporavka, a dionice najveih industrijskih kompanija u toj zemlji u posljednje vrijeme dodatno padaju zbog smanjenog optimizma u skoriji ubrzani gospodarski uzlet. etiri godine nakon poetka krize broj prodanih nekretnina za stanovanje je najnii u posljednjih deset godina, dok se stopa nezaposlenosti ak i nakon stotina milijardi dolara ubrizganih u gospodarstvo u SAD ponovo primaknula razini od 10%.[footnoteRef:2] [2: Kordi, G., Grgi, D., Analogija krize zemalja s margine eurozone s krizom u bosni i hercegovini i hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/69713, [31.01.2012.]]

S obzirom da za razliku od SAD-a i Velike Britanije zemlje kontinentalne Europe isprva nisu bile snano pogoene slomom sustava sekundarnih hipotekarnih kredita, meutim zbog globalnog usporavanja sektora realne ekonomije dolo je do pogoranja i njihove ekonomske pozicije. Posebno su u ovom kontekstu zanimljive posljedice krize na europsku monetarnu uniju, zbog kompleksnosti njenog ureenja i razliitih stupnjeva razvoja izmeu pojedinih lanica. Tijekom prethodnog razdoblja, posebno unutar eurozone, poveavala se neravnotea izmeu bogatijih i siromanijih lanica koja je, u vremenu umjetno stvorenog blagostanja na globalnom tritu, zamagljivana vanjskim zaduivanjem manje konkurentnih zemalja. Posljedice takve politike pojavile su se krahom svjetskog financijskog sustava, to je dovelo do zaotravanja uvjeta zaduivanja na financijskom tritu, nepovjerenja investitora i ostalih uinaka iznenadnog prestanka priljeva kapitala.Probleme su ubrzo poele osjeati zemlje koje su se oslanjale na vanjsko zaduivanje ili su, poput Islanda, gospodarski razvoj zasnivale na potpunoj deregulaciji financijskog sustava.Svrha i ciljevi istraivanjaPozornost je u ovom radu usmjerena na zemlje manje i siromanije lanice. Rije je o zemljama drugog reda, panjolskoj, Grkoj i Irskoj. Navedene su zemlje zbog manje konkurentnosti u odnosu na vee i snanije lanice, orijentiranosti na netrgovinske sektore i vanjsko zaduivanje te, na koncu, nemogunosti utjecaja na vlastitu monetarnu politiku i neurednu fiskalnu poziciju, bile osobito izloene utjecaju financijske krize.Analiza u ovom radu ograniava se na pomenute zemlje, a s obzirom da se kriza nesmetano proirila po europskom financijskom sektoru, pozornost je posveena i zemljama najjaim lanicama, Njemakoj i Francuskoj i nakon toga krizi eura. Analizom ekonomske pozicije zemalja eurozone ukazuje se kako na strukturalne probleme manjih i siromanijih (slabije konkurentnih) lanica Europske unije, tako i na potencijalne uzroke njihovih problema, to je prvi cilj ovog rada. U okviru navedenog analizirane su i usporeene trenutne makroekonomske pozicije u odnosu na parametre konkurentnosti, te monetarnog sustava i javnog sektora, toje drugi cilj rada.Struktura radaRad je strukturiran u pet meusobno povezanih poglavlja koja ine zasebne cjeline. Nakon uvodnog poglavlja u kojem se prikazuje opi okvir problema te se preciziraju ciljevi istraivanja i pisanja rada, slijedi prikaz teorijskog okvira ekonomskih (valutnih) kriza. Utjecaj financijske krize na odabrane lanice Europske monetarne unije obraen je u treem poglavlju te se, kao to je ranije u tekstu navedeno, posebna pozornost posveuje krizama u Grkoj panjolskoj i Irskoj. Njemaka, kao zemlja sa najboljim kreditnom rejtingom i najveim vikovima i Francuska, takoer jedna od vodeih zemalja u Europi, zajedno sa moguim posljedicama koje bi kriza mogla ostaviti i krizom eura, obraene su u etvrtom, odnosno petom poglavlju.Slijedi zakljuak koji predstavlja sintezu rada te daje preporuke za budunost. S obzirom da se analiziraju zemlje koje su meusobno prilino razliite po nizu kriterija, za svaku se od njih prikazuju parametri za koje smatramo kako na najbolji nain potkrjepljuju teze iznesene u radu.Znanstvene metodeIstraivake metode u ovom radu koje obuhvataju teorijski pristup su izvori koriteni sa interneta i iz novinskih lanaka. Istraivali smo raspoloivu literaturu, novinske lanke i web stranice koje obrauju predmetnu temu ovog rada. Prikupljanje sekundarnih podataka vrili smo putem: interneta, asopisa i naunih radova.

#2. TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH (VALUTNIH) KRIZABez obzira je li rije o ekonomskim, financijskim ili trgovinskim, krize koje izazivaju nestabilnost gospodarskog sustava uvijek su izazivale veliku pozornost i bile predmetom istraivanja. Meutim, tijekom 60-ih godina prolog stoljea smatralo se kako su ozbiljnij e ekonomske krize stvar prolosti te e se, zahvaljujui liberalizaciji trita kapitala i prilagoavanjima teajne politike, trita uvijek vratiti u ravnoteu. Meutim, vrlo je skoro postalo jasno kako krize ne samo da nisu stvar prolosti, nego se razdoblje izmeu njih sve vie skrauje, a trokovi postaju sve vei.[footnoteRef:3] Nakon niza kriza, koje su uglavnom ostale vezane za sektor i/ili regiju, od 2007. godine svijet potresa kriza koja se po svom intenzitetu i posljedicama usporeuje s Velikom depresijom kojaje vladala 30-ih godina prolog stoljea. [3: Poblie o tome u Baleti, Z., Kriza i antikrizna politika, Kriza i ekonomska politika: politika i ekonomija razvoja Hrvatske (ur. D. Radoevi), naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.]

Ekonomska se teorija dugo vremena bavila prouavanjem ekonomskih kriza, posebnu pozornost pridajui financijskim i valutnim krizama[footnoteRef:4]. Prouavanje financijskih kriza rezultiralo je s tri generacije modela kojima se nastoje objasniti uzroci kriza te, sukladno tome, nai odgovarajua rjeenja. Poseban problem predstavlja definiranje modela i sustava ranog otkrivanja kriza, kako bi se na taj nain moglo preventivno djelovati u njihovu suzbijanju. [4: Za detaljan prikaz valutnih kriza pogledati: Reinhardt, C., Rogoff, K.: This Time Is Different, Princeton University Press 2009.; kao i Krznar, I., Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku, Istraivanja Hrvatske narodne banke, I - 13, 2004.]

Rana istraivanja obiljeena su Krugmanovim modelom (1979.)[footnoteRef:5] koji je krize objasnio nekonzistentnim monetarnim i fiskalnim politikama. U pozadini krize nalazi se kreditna ekspanzija koja je ujedno i ublaavala proraunske (a nerijetko i politike) nestabilnosti, ali i uinila zemlju osjetljivijom na pekulativne napade iz okruenja koji rezultiraju devalvacijama nacionalne valute i troenjem deviznih rezervi kako bi se odrala stabilnost sustava. Nakon to vie nema rezervi kojima bi mogla braniti teaj (i stabilnost nacionalne politike), dolazi do sloma ekonomskog sustava i de facto bankrota zemlje. Iako su ovim modelom objanjene krize u Meksiku (1973.-1982.) i Argentini (1972.-1981.), kao njegov nedostatak navodi se pretjerano pojednostavljenje problema. [5: Krugman, P.,A Model of Balance-of-Payments Crisis, Journal of Money, Credit and Banking, Vol 11, No. 3 (Aug 1979.), pp 311.-325]

Krize koje su se javile tijekom 90-ih godina prolog soljea [prije svega kriza Europskog monetarnog sustava 1992. te tequilla (meksika) kriza)] pripadaju tzv. drugoj generaciji modela koji proiruje postojea objanjenja te kaouzronike kriza navodi niz faktora koji su primarno vezani uz oekivanja te analizu trokova i koristi zadravanja postojeeg modela.Azijska kriza iz druge polovice 90-ih godina prolog soljea u razmatranjima financijskih kriza donijela je treu generaciju modela koji krize objanjava efektom zaraze te prijenosom krize kroz negativne okove na nacionalne ekonomije te, posljedino, pogoravanjem uvjeta kreditiranja.Globalna ekonomska kriza koja traje od 2007. godine otvorila je niz pitanja i problema. U prvom redu postavlja se pitanje stabilnosti pojedinih valuta, ukljuujui i najznaajnije svjetske valute kao to su dolar i euro, te njihove uloge na svjetskoj sceni. Ponovno jaaju strahovi od valutnih ratova i politika konkurentskih devalvacija, dok se u okviru globalne ekonomije preslaguju odnosi meu velikim silama i uspostavljaju novi odnosi moi. U tom kontekstu postavlja se pitanje odrivosti postojeih koncepata, ukljuujui i prednosti i nedostatke lanstva u monetarnoj uniji. Ne smije se takoer zanemariti ni ire okruenje te politika nestabilnost, rast cijena nafte i hrane koji mogu dodatno produbiti postojee nestabilnosti.3. UTJECAJ FINANCIJSKE KRIZE NA ZEMLJE DRUGOG REDA EUROPSKE MONETARNE UNIJEU uvodu ovog rada naglaeno je kako je veina istraivanja orijentirana prema zemljama eurozone koje su i u godinama prije financijske krize prema makroekonomskim pokazateljima ipak zaostajale prema gospodarski vodeim zemljama Europske unije. To se prije svega odnosi na Grku i panjolsku koje su se nakon 2008. godine poele suoavati s posljedicama dugogodinjih strukturnih problema, a koji su bili potiskivani u drugi plan zbog rasta globalnog trita i dostupnosti meunarodnih izvora financiranja. Vano je naglasiti i injenicu kako je panjolska prije 2008. godine (iako jo uvijek znatno iza gospodarski najsnanijih zemalja Europske unije), ostvarivala stalne i znaajne stope rasta te je slovila za nositelja razvoja. Meutim, poetak krize nagovijestio je ozbiljne gospodarske probleme iji su uzroci prikazani u nastavku. Naravno, panjolska i Grka nisu jedine zemlje u Europi koje se teko nose s financijskom krizom. Primjerice, na Islandu je deregulacija financijskog sektora, koja nije bila utemeljena na realnim postavkama, dovela ne samo do sloma bankarskog sustava, nego je ugrozila i stabilnost cjelokupnog gospodarstva.Iako problemi u financijskom sustavu Islanda nisu primarna tema ovog rada, neophodno je primijetiti daje sluaj Islanda navijestio potekoe u zemljama koje se ovdje detaljnije analiziraju. Takoer, obrazac po kojem je kriza eskalirala na Islandu, slian je promatranim zemljama. Sutina lei u iskoritavanju blagodati deregulacijskih tendencija u svijetu, to je kasnije dolo na naplatu. Rezultat je bio oit. Problemi pojedinih sektora nacionalnih ekonomija ubrzo su postali teak teret za gospodarstva u cjelini.Grafikon 1. pokazuje kako se nakon poetka financijske krize 2008. godine stope pada BDP-a nisu znaajno razlikovale izmeu pojedinih zemalja EU, meutim, kako se kriza razvijala, dolo je do nesklada u mogunostima promatranih zemalja da se odupru posljedicama krize, a time i snanijeg pada BDP-a. To se u prvom redu odnosi na visoki udio javnog sektora, nisku konkurentnost u usporedbi s najznaajnijim trgovinskim partnerima, ogranienja u voenju vlastite monetarne politike i dr..Grafikon 1. Promjene stope BDP-a u pojedinim zemljama Europske unije od 2005. do 2009. Godine

Izvor: Eurostat, 2010.

3.1. UZROCI KRIZE U GRKOJGrka je troila iznad svojih mogunosti pa je njezina potronja bila vea od njezine proizvodnje. Sklonost potronje u Grkoj bila je velika. A sukladno tome sklonost tednji gotovojednaka nuli.Dakle, obrazac koji je doveo do teke ekonomske pozicije Grke moe se objasniti kao posljedica pogoravanja uvjeta zaduivanja na tritima kapitala i nekontrolirano troenje i zaduivanje u vrijeme obilja na svjetskom financijskom tritu. U razdoblju izmeu 2001. i 2007. godine Grka je krila sporazum iz Maastrichta kojim je definirana maksimalna razina vanjskog duga u odnosu na BDP, kao i gornja granica proraunskog deficita unutar zemalja eurozone. Proraunski i deficit platne bilance smatraju se najvanijim uzrocima porasta vanjskog duga Grke.Naime, nakon to je Grka postala sastavni dio gospodarstva eurozone, konstantno je imala nisku konkurentnost ekonomije u odnosu na trgovinske partnere, uglavnom zbog niske produktivnosti i previsokih nadnica, naroito ujavnom sektoru: ,, .. nadnice su u Grkoj rasle po stopi od 5% otkad je drava uvela euro. U istom razdoblju, izvoz u najvanije trgovinske partnere rastao je po stopi od 3,8% to je duplo manje od uvoza tih zemalja od drugih trgovinskih partnera.[footnoteRef:6] Openito, kriza u Grkoj rezultat je otvaranja trita i deregulacije koja je u Grkoj uslijedila nakon ulaska u EU. Uinak integracije zemlje u meunarodno trite bio je i rastui jaz izmeu privilegiranih elita, koje su profitirale od neoliberalne globalizacije, i ostatka populacije koja trpi uslijed nezaposlenosti, nesigurnosti radnog mjesta i siromatva. [6: Cf. Oxford Economics: Is Greece headed to default?, January 29, 2010. Dostupno na http://www.oxfordeconomics.com/free/pdfs/greece_default(feb10).pdf, na dan 1. lipnja 2011. godine.]

Istovremeno, deficit tekueg rauna grke platne bilance od 53 milijarde $ ili 15% BDP-a, bio je najvii u eurozoni.[footnoteRef:7] Osim toga, Grka je u posljednjem desetljeu poduzela niz kapitalnih projekata u infrastrukturi, obrazovanju i drugim sektorima koji su dodatno povealijavnu potronju.[footnoteRef:8] [7: Fotopoulos,T., A systemic crisis in Greece, The International Journal of Inclusive Democracy, Vol.5.,No.2, 2009.] [8: Takoer treba spomenuti i znaajna sredstva uloena u izgradnju objekata za Olimpijske igre 2004. godine koji se trokovno pokazali vrlo neisplativima.]

Uglavnom zbog injenice kako je kao lanica eurozone uivala povlateni kreditni rejting meu investitorima na razini AAA, Grka je godinama imala pristup meunarodnim financijskim sredstvima. To je omoguilo relativno jeftino i neometano zaduivanje. Meutim, nakon sloma financijskog trita 2008. godine, koji se prenio i na realni sektor, pogorali su se i uvjeti za odvijanje ekonomskih aktivnosti u Grkoj. Negativne tendencije praene su padom poreznih prihoda i porastom porezne evazije, uz kontinuirano visoku razinu potronje proraunskih sredstava na skupu i glomaznu administraciju i javni sektor te mirovinski i zdravstveni sustav.Ovisnost o financijskim sredstvima s meunarodnog trita kapitala uinila je Grku osjetljivom na promjene u povjerenju investitora. Upravo je to povjerenje znaajno uzdrmano krajem 2009. godine kada je novoizabrana grka vlada revidirala procijenjeni deficit prorauna sa 6,7% BDP-a na 12,7%, kao to je prikazano na grafikonu 2. (uta linija na grafikonu oznaava kriterij iz Maastrichta).Grafikon 2. Proraunski deficit Grke od 1970. do 2010. godine.

Investitori su postali nepovjerljivi prema mogunostima Grke da otplati dospjele obveze po osnovi vanjskog duga koji je samo za tu godinu iznosio 72 milijarde $.[footnoteRef:9] [9: Cf. Nelson, R. M., Belkin, P.,Mix, D. E., Greece's Debt Crisis: Overview, Policy,Responses, and Implications, Congressional research service,Washington D.C., 2010]

Unutar Europske unije javili su se i prijedlozi da Grka, uz financijsku pomo ostalih lanica eurozone i restriktivne fiskalne mjere, napusti eurozonu kako bi mogla financirati proraunski deficit i poveati svoju izvoznu konkurentnost kroz povratak vlastitoj valuti te njezinu eventualnu devalvaciju radi uravnoteenja gospodarstva mjerama monetarne politike.[footnoteRef:10] Meutim, zaboravljaju se negativni aspekti takve odluke. Devalvacijom bi se mogla dodatno potkopati makroekonomska stabilnost zemlje, poveati razina inflacije kao izravna posljedica klizanja domaeg teaja, a mogle bi se poveati i kamatne stope i ugroziti ekonomska aktivnost te smanjiti ionako vrlo loa kreditna pozicija zemlje. Naime, s obzirom je Grka dulje vrijeme ostvarivala trgovinski deficit sa zemljama Europske unije, ponovno uvoenje nacionalne valute i njena devalvacija uinile bi grku robu jeftinijom za druge zemlje, ali istovremeno bi relativno poskupjela inozemna roba za grko trite, to bi pokrenulo lanani slijed negativnih dogaaja, ukljuujui i inflaciju. Nadalje, ne smiju se zanemariti ni negativne posljedice na stabilnost i povjerenje u euro te u novu/staru grku valutu, koje bi svakako imale utjecaja na kretanja na svjetskim tritima. tovie, bio bi to prvi sluaj nakon krize EMS-a da jedna valuta izlazi iz sustava. Iako postoje suprotstavljeni stavovi oko pitanja treba li Grka ostati ili izai iz monetarne unije, za monetarne autoritete unutar same zemlje takve su dvojbe suvine, uzevi u obzir niz prednosti lanstva u zajednici. Meutim, neosporna je injenica kako Grka u okviru monetarne unije, s nekonkurentnom i neproduktivnijom industrijom ne moe kvalitetno parirati veini gospodarstava Zapadne Europe, toje jedan od glavnih razloga visokog deficita platne bilance. [10: Ibid, str. 7.]

3.1.1. Mogue irenje krizeIakoje Grka relativno mala zemlja, s udjelom od oko 1 % u eurozonskom BDP- u njezina dunika kriza (to e se kasnije ispostavit) prijeti irenjem i na ostale zemlje eurozone. Kandidati su Portugal, panjolska, Italija i Irska. Kad bi se to dogodilo dovelo bi u pitanje opstanak eura, ali i moda mnogo vie. Grka ima kreditni rejting BB+, dok Portugal ima A-, a panjolska AA. Udio duga u BDP-u u Grkoj je 117 %, u Portugalu 77%, a u panjolskoj 53%. Udio deficita u BDP-u u Portugalu je 9,3%, dok je u Grkoj 13,6%. Naravno, obje su zemlje premaile granicu od 3 % koju im postavljaju mastrihtski kriteriji.Da bi se sauvala stabilnost eura, ali i njegova opstojnost, ministri financija eurozone dogovorili su osnivanje stabilizacijskog fonda - European Financial Stability Facility (EFF) u iznosu od 720 milijardi eura. Od toga dvije treine osigurale bi lanice eurozone, ajednu treinu bi osigurao MMF. Naravno da nije bilo jednostavno podijeliti teret meu zemljama lanicama, pa je rasprava ministara financija o raspodjeli tereta pomoi trajala dugo. No zavrena je i sporazum je postignut.3.1.2. Program pomoi GrkojDa bi se pomoglo Grkoj, dogovoren je program pomoi od 110 milijardi eura uz kamatnjak od oko 5 %, daleko povoljniji nego bi Grka mogla postii na finacijskom tritu. Tako se Grkoj nastoji smanjiti teret kamata. Meutim, da bi se osigurao povrat tih sredstava, bilo je potrebno Grkoj nametnuti odreene uvjete. Nakon toga je nastao problem: kako jednoj jednakopravnoj lanici druge lanice mogu diktirati mjere fiskalne politike i politike dohodaka? Izlazje bio da se u pomo pozove MMF, koji kao to je ope poznata stvar, za svoje sudjelovanje uvijek postavlja odreene uvjete koji su vec odavno dobro definirani i standardizirani. Naime, to je odmah otvorilo pitanje: znai li pozivanje MMF-a u pomo nesposobnost eurozone da sama rijeava svoje probleme? Zar to ne bi bila pljuska ugledu najelitnijeg kluba zemalja EU? Izmeu dva zla izabrano je manje. Pozvan je MMF da u zajmu od 110 milijardi eura sudjeluje s 30 milijardi eura svojih sredstava.MMF je ponudu prihvatio i odmah postavio svoje standardne uvjete, koje je Grka morala prihvatiti, to je i uinila. Prvi uvjet je uravnoteivanje domae proizvodnje i potronje, to se postie poveavanjem proizvodnje ili smanjivanjem domae potronje. Uvijek je bolje poveati proizvodnju, nego smanjiti potronju, jer smanjivanje potronje uvjetuje smanjivanje neijih steenih prava, to moe uvjetovati politike i socijalne probleme. Meutim, poto je poveanje proizvodnje dugoroni proces, kratkorono uravnoteenje proizvodnje i potronje vri se smanjivanjem domae potronje. Budui da je osobna potronja funkcija raspoloivog dohotka, raspoloivi se dohodak smanjuje poveavanjem poreza ili smanjivanjem transfera (mirovina) ili nihovom kombinacijom. Uravnoteenje budeta ili fiskalna konsolidacijajedanje od vanih uvjeta kojim se Grka obavezala da do 2014 smanji primarni budetski deficit od 13,6 % na 2,7 % BDP-a.Smanjivanje budetskog deficita vri se smanjivanjem budetne potronje i transfera stanovnitvu ili poveanjem poreza. Samnjivanje budetnih rashoda vri se uglavnom smanjivanjem broja zaposlenih i njihovih plata u javnom sektoru i mirovina. Grka se obvezala da do 2013 smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za 100 000. Poveavanje budetskih prihoda vri se poveavanjem poreza, prije svega poreza na dohodak i dodanu vrijednost i Grka je sve ove mjere prihvatila. Da bi se smanjio deficit vanjskotrgovinske bilance i bilance plaanja, Grka mora smanjiti jedinine trokove rada, a to znai smanjiti plate i poveati produktivnost.Sve ove mjere mogu imati pozitivne rezultate u dugom roku, ali u kratkom roku fiskalna konsolidacija znai i smanjivanje domae potranje. Ako se ona ne kompenzira poveanjem inozemne potranje za domaim proizvodima, poveanjem izvoza, onda to moe smanjiti potranju za domaim proizvodima, a preko nje i proizvodnju i zaposlenost. A smanjivanje proizvodnje i zaposlenosti moe uzrokovati i smanjivanje poreznih prihoda, pa se moe dogoditi da se prihodna strana budeta ne povea onoliko koliko se oekivalo. Zato vrijeme recesije nije dobro za provoenje programa fiskalne konsolidacije[footnoteRef:11]. [11: Babi, M., Kriza eura, struni lanak, Zagreb 2010, p.258.dostupno na: < http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanakjezik=101489>[02.02.2012.]]

3.1.3. Izgledi za uspjeh programa pomoi GrkojAko se ne uklone uzroci krize, velika je vjerojatnost da e se ona ponoviti. Kakva je vjerojatnost da se uzroci krize u Grkoj ponove i uz veliku pomo EU, pitanje je? Meu ekonomistima je bilo puno rasprave o izgledima za uspjeh ovog programa pomoi Grkoj. Mnogi istiu velike potekoe s kojima e se Grka suoiti na ekonomskom, politikom i socijalnom planu.Grka treba hitno smanjiti svoj deficit za oko 12% BDP-a. Da bi to postigla vidjeli smo da treba smanjiti broj zaposlenih za oko 100 000 te plae i mirovine.Osim politikih problema, to moe smanjiti izglede i za oporavak grkoga gospodarstva. Produbljivanje recesije smanjit e porezne prihode i poveati socijalne transfere, to bitno oteava fiskalnu konsolidaciju.Ako Grka ne bude ispunjavala uvjete MMF-a, on moe suspendirati cijeli program. To e natjerati drave eurozone da poveaju svoje izdatkeza pomo Grkoj ili e je pustiti da ode u steaj, odsn ogluhu, kako se to ljepe kae[footnoteRef:12]. S obzirom na raspoloenje biraa, posebno u Njemakoj, malo je vjerojatno da bi drave ile u jo vee izdatke za pomo grkoj. Osim toga, takvo to je protivno lanku 125 Europskog ugovora, kojim se izriito zabranjuje da se nekoj lanici daju garancije. [12: Ibidem., p. 260.]

Ostaje dakle da Grka ipak ide u steaj (default). U tom sluaju vjerovnici e morati smanjiti svoja potraivanja. Kamate na Grke obveznice e rasti, a Grka je lanica eurozone koja ima zajedniku valutu, zajedniku monetarnu politiku i jedinstvene kamatne stope. Zato M. Feldstein s Harvarda kae da e Grka ipak morati uz pom o MMF-a restruktuirati postojei dug, Plaajui dospjele obveznice novima manje nominalne vrijednosti ili da e dobiti smanjenje kamatnjaka za svoje zajmove.Stoga je BDP u Grkoj nakon uvoenja stand by aranmana smanjen, a nezaposlenost je porasla sa 7% na 12, 6 %. Smanjivanje BDP-a smanjuje poreznu osnovicu, a uz nepromjenjene kamatne stope i iznos poreza. To smanjuje i budetne prihode. Na taj nain restriktivna ekonomska politika, uvedena na temelju stand-by aranmana, kojom se eljelo postii izvjesnije otplaivanje dospjelih dugova, moe poveati potekoe u toj otplati.Tako Grka, kao i svaka zaduena zemlja, upada u zamku visoke zaduenosti. Zbog toga to visoki udio duga u BDP-u znai veliki kreditni rizik, ali i rizik suverenosti za investitore. Strani kapital ne dolazi, osim pekulativnog, koji dolazi uz vrlo visoku cijenu (jer je i rizik velik). Domaa tednja nije dovoljna za urednu otplatu dospjelih obaveza i zato nema investicija ni razvoja. Nezaposlenost se poveava. Raspoloivi dohodak se smanjuje, agregatna potranja se smanjuje, pa se smanjuje i domai proizvod. Smanjuje se porezna osnovica, pa se smanjuju i porezni prihodi. A to uz iste budetne rashode (iako se oni poveavaju zbog poveanih naknada za nezaposlene), utjee na poveavanje budetskog deficita, to jo vie poveava zaduenost. Dakle rezultat sasvim suprotan onome koji se eli postii.3.1.4. Smanjenje dugaZemlje vjerovnici Grke trebale bi odustati od potraivanja dijela dugova te zemlje, poruio je u razgovoru za austrijski tisak Jean-Claude Juncker, elnik eurogrupe ministara financija eurozone[footnoteRef:13]. Dok Grka nastavlja pregovore s bankama i osiguravateljima s ciljem postizanja dogovora o golemom otpisu duga kako bi izbjegla bankrot, Juncker je u razgovoru za beki dnevnik Der Standard izjavio da bi se drave trebale zapitati je li moda potrebna i dravna pomo. [13: http://www.poslovni-savjetnik.com/svijet/juncker-smatra-da-bi-grckoj-trebalo-otpisati-dio-duga- inace-joj -nema-spasa]

Luksemburki premijer je ustvrdio da ciljano smanjenje grkog duga na 120 posto bruto domaeg proizvoda (BDP), razine koju prieljkuju u Meunarodnom monetarnom fondu (MMF) i postavljaju kao uvjet za isplatu daljnje trane pomoi, ne moe biti u potpunosti ostvarivo ako bi od dijela potraivanja odustali samo vjerovnici u privatnom sektoru.Trei krug pregovora Atene i privatnih vjerovnika ima za cilj dogovor o dobrovoljnoj zamjeni obveznica, ime bi se dug posrnule lanice eurozone smanjio za 100 milijardi eura, s ukupno 350 milijardi eura. Sporazum o sudjelovanju privatnog sektora, trenutno na razmatranju, predvia da oni u najmanju ruku prepolove svoja potraivanja prema Grkoj u odnosu na 200 milijardi eura duga koji je trenutno u njihovim rukama. Prijanji krug razgovora zapeo je oko iznosa kamate koja bi se plaala na preostali dug. Europska sredinja banka (ECB), koja dri oko 45 milijardi eura vrijedne grke obveznice, dosad je zanemarivala pozive kojima se i na nju apeliralo da preuzme dio gubitaka temeljem otpisa dijela potraivanja.Meutim, najnovije informacije govore da nakon to je uspjela srezati potronju za dodatnih 325 milijuna eura, odobrenje dugo oekivani paket toj zemlji i ona e do 20-og marta dobiti pomo od 130 milijardi eura. Tako e Grka po drugi put izbjei bankrot. Potaknute tim vijestima burze su osnaile, a euro ojaao.3.2. IRSKA3.2.1. Nastanak irske krizeU novembru 2010. pojavila se kriza likvidnosti i u Irskoj. Ministri financija eurozone sastali su se zajedno s Europskom komisijom, ECB-eom i MMF-om radi pronalaenja najboljeg naina pomoi Irskoj da spasi svoje banke od propadanja. Prinos na irske desetogodinje obveznice dosegnuo je skoro 9%, dakle 6,5 postotaka vie od njemakih obveznica istog roka dospijea, koje se inae uzimaju kao referentna veliina. To je predstavljalo opasnosta da se nepovjerenje proiri i na obveznice ostalih zemalja eurozone, prije svega Portugala i panjolske.Vlade eurozone opet su intervenirale na isti nain kao u sluaju Grke, s iznosom od 85 milijardi eura iz ESM-a 28. novembra 2010. Kamate na ovaj irski paket bio je znatno iznad onoga na sredstva odobrena Grkoj, i iznosio je 5,8 %. Namjera je bila upozoriti ostale zemlje da e se paket pomoi ubudue odobravati uz stroije uvjete.Zanimljivo je takoer da su vlade velikih europskih zemalja molile Irsku da zatrai meunarodnu pomo za spas svojih banaka, to je udno, jer se za pomo obraa zemlja u nevolji. Razlogjejednostavan. Najveu izloenost u irskim bankama imaju banke Velike Britanije, Francuske, i Njemake. I u cjelokupnoj zaduenosti zemalja PIIGS-a ( Portugal, Irska, Italija, Grka i panjolska) od preko 2 trilijuna ( 2000 milijardi) dolara, izloenost njemakih, britanskih, francuskih, panjolskih i nizozemskih banaka bila je oko 1,5 trilijuna dolara. Konsolidirana potraivanja francuskih banaka od banaka i vlada PIIGS-zemalja iznosila su 16% BDP-a Francuske, a njemakih 15%. To je najvjerojatniji razlog zato su te zemlje uvjeravale Irsku da zatrai pomo13. Ta je izloenost bila uglavnom na tritu derivata, dakle na pekulacijskom tritu financijskih izvedenica.Njemaka vlada je kao i u sluaju greke krize traila da i inozemne banke koje su kreditirale irske banke snose dio tereta za sanacije, ali i openito da u svakom buduem sluaju krize u bilo kojoj zemlji i kreditori snose dio tereta restrukturiranja duga, prije svega smanjivanjem svoga potraivanja. Takav program optereivanja banaka koje su se pekulativnim akcijama jako izloile u spekulativnim transakcijama s bankama i vladama (ponekad je u trgovini dravnim obveznicama poluga iznosila 40:1) mogao bi se temeljiti na planu slinom Bradyevu planu iz kraja osamdesetih, kad je komercijalnim bankama ponueno da smanje glavnicu potraivanja od prezaduenih zemalja za oko 40%, pa da potraivanja zamijene novim obveznicama koje bi garantirale meunarodne financijske organizacije MMF, Svjetska banka i druge. Meutim, veliki udio izloenosti njemakih i francuskih banaka u BDP-ima tih zemalja oteava prebacivanje rizika na banke vjerovnike kako bi se teret restrukturiranja ravnomjernije rasporedio na dunika i na vjerovnike. ZatoNjemaka predlae novi europski zakon o bankrotu suverenih dunika, kojim bi se teret restrukturiranja duga ravnomjernije rasporedio, pa bi teret istog snosili ne samo porezni obveznici zemlje dunika nego i vjerovnici koji su u utrci za profitom esto zanemarivali veliki rizik.Za razliku od Grke, ije su tekoe proizile prije svega iz nekonkurentnosti njezinih proizvoda na europskom tritu, irske potekoe rezultat su prije svega nesolventnosti njezinih banaka. I irska privreda je u dubokoj krizi. Bruto nacionalni proizvod BNP ( koji je za irsku bolji pokazatelj od ukupnog dohotka zbog relativno velikog udjela bilance tekuih transfera i dohodaka u tekuoj bilanci plaanja) opadao je ve devet kvartala za redom. Nezaposlenost je porasla od 4% na 14%. Deficit u budetu 12% BDP-a, ali bi zbog potrebnih injekcija kapitala bankarski sustav od oko 50 milijardi eura (od ega samo na Anglo Irish Bank otpada dvije treine toga iznosa) mogao dosegnuti oko 32% BDP-a. Irske banke su takoer jako izloene spekulacijama na tritu nekretnina i kad je balon nekretnina i hipoteka puknuo, banke su postale ne samo nelikvidne nego i nesolventne. Strani depozitari su poeli povlaiti svoje depozite, iako je irska vlada ve 2008. garantirala sve depozite u svojim bankama. Irska vlada raspolae rezervama izdvojenim za sanaciju banaka od oko 20 milijardi eura. Osim toga irske banke imaju mogunost zaduivanja kod ECB-a kao i banke drugih zemalja eurozone.3.2.2. Irski put od Keltskog tigra do financijske krizeZanimljivo je pratiti kako je Irska dola u ovu situaciju. U kasnim osamdesetim godinama prolog stoljea irska privreda bila je u vrlo tekom stanju. Javni dug iznosio je oko 120% BDP-a. Porezne stope bile su vrlo visoke, to je utjecalo na relativnu nekonkurentnost irskih proizvoda na europskom tritu. Kamatne stope bile su visoke, pa su investicije bile male. Zato je i stopa rasta bila niska. Treina stanovnitva (oko 1 milijun) ivjelaje ispod granice siromatva.Iz ovog tekog stanja irska privreda se u devedesetim godinama prometnula u keltskog tigra radikalnom promjenom ekonomske politike.14 Prvo je zapoela fiskalna konsolidacija smanjivanjemjavnih rashoda u kojoj su se radnici i poslodavci sporazumjeli o trogodinjem ograniavanju plata. Smanjivanje javnih rashoda omoguilo je smanjivanje poreznih stopa i stopa inflacije pa je tako Irska postala atraktivna za inozemne investicije. Posebno mjesto u privlaenju stranih investicija zauzimalo je i smanjivanje poreza na dobit poduzea na svega 12,5 % ime je irska postala najprivlanija zemlja za strane investicije u Europi. Strane investicije bile su usmjeravane u nove investicije, u proizvodni sektor. Nezaposlenost je opadala i mnogi Irci koji su bili emigrirali poeli su da se vraaju, tako da je dolo do uvoza radne snage iz ostalih europskih zemalja. Npr. u Irskoj je u 2006 radilo oko 250 000 Poljaka. Raspoloivi dohodak i potronja su vrlo brzo rasli, pa je tako od najsiromanijih zemalja osamdesetih godina Irska postalajedna od najbogatijih.Meutim, ovaj zdravi ekonomski rast prekinut prekinut je poetkom novog tisuljea kad je motor rast postala stanogradnja. Broj zaposlenih u graevinarstvu dosegnuo je 2007. godine 272 000, to je od 20% radne snage. Visoki rast raspoloivog dohotka potaknut visokim stopama rasta BDP-a u prethodnom razdoblju stvorio je optimistina oekivanja. To je potaknulo rast potronje trajnih

13 Ibidem., p.261#

# Ibidem., p. 262.14potronih dobara. Potranja za stanovima je rasla, ali su rasle i njihove cijene. Banke su se kao i u SAD-u uputale u sve vee pekulacije sa drugorazrednim hipotekama. Strane banke posuivale su novac irskim bankama i meubankarski zajmovi su se poveali. Kamatne stope su se smanjivala i tako se do tada zdravi irski ekonomski rast prometnuo u spekulacijski. Zarade u financijskom sektoru su rasle, plae su rasle, ali se zaboravljalo da raste i rizik. Deficit se poveao, zaduenost je rasla. Smanjivao se irski izvoz zbog opadanja njegove konkurentnosti. Rasli su deficiti u bilanci plaanja. Povjerenje u sustav je opadalo.No, kad je balon cijena hipotaka prsnuo, mnoge su banke postale nelikvidne. Zato se smanjilo kreditiranje realnog sektora, smanjila se nezaposlenost, smanjivali su se raspoloivi dohotci, a opadao je BDP. Smanjili su se budetni prihodi i rastao budetni deficit, koji je poetkom 2011. dosegnuo udio od 32% u BDP-u. Irska je vlada bitno poveala mogui budetni deficit i garancijom svih depozita u irskim bankama u septembru 2008. Garantirala je ne samo sve depozite nego i obveznice. Garantiranje depozita bilo je opravdano zbog uvanja od problema likvidnosti banaka, zbog toga to se depoziti mogu brzo podii iz banaka, ali obveznice ne. Na taj je nain na teret irskih poreznih obveznika palo jo oko 80 milijardi eura obveznica koje su imali strani investitori, uglavnom banke. Na taj se nain smanjila mogunost da banke koje su bile nesolventne (ak i Anglo Irish Bank iji su gubici, kao to smo ranije spomenuli, bili dvostruko vei od kapitala) odu u steaj. To je povealo mogunost porasta budetnog deficita i smanjenje povjerenja u irske dravne obveznice, to je za posljedicu imalo opadanje njihove cijene i poveanje prinosa na te obveznice pa je s tim i zaduivanje postalo skuplje. Zbog opadanja BDP-a opali su i porezni prihodi: od 47 milijardi eura u 2007.na 33 milijarde u 2009. Budetski deficit se sve vie poveavao. Financijska kriza uzrokovala je fiskalnu krizu.3.2.3. Fiskalna konsolidacijaI Irska je kao i ostale zemlje eurozone poduzela fiskalnu konsolidaciju. Meutim, u stanju recesije provoenje fiskalne konsolidacije moe imati vrlo nepovoljne posljedice. Ona znai restriktivnu fiskalnu politiku, a to u recesiji znai dalje opadanje BDP-a i opadanje poreznih prihoda. Iz svega toga rezultat moe biti poveavanje budetskog deficita i javnog duga, to je suprotno od cilja fiskalne konsolidacije. Tako je i Irska upala u zamku visoke zaduenosti. Osim toga, porast plata u doba ekonomskog booma15, naroito rasta temeljenog na spekulacijama, znaioje relativno opadanje konkurentnosti irskih proizvoda na stranom tritu, pa se smanjivala proizvodnja i zbog smanjivanja neto izvoza. To je jo vie doprinijelo smanjivanju poreznih prihoda. Budui da je lanica eirozone, Irska nije mogla devalvacijom svoje valute postii porast konkurentnosti svojih proizvoda i preostalo joj je da to postigne smanjivanjem plata ili poveanjem produktivnosti, dakle deflacijom domaih cijena, to se inae u teoriji zove interna devalvacija3.3. UZROCI PANJOLSKE KRIZEProblemi panjolske takoer imaju duu povijest, s obzirom da je zemlja, osobito nakon uvoenja eura, imala znatno niu konkurentnost gospodarstva u odnosu na zemlje utemeljiteljice Europske unije, pa je i stalno prisutni deficit tekueg rauna platne bilance razumljiv. Na grafikonu 3. prikazano je kretanje deficita tekueg rauna platne bilance panjolske u posljednjih deset godina.Grafikon 3. Deficit tekueg rauna platne bilance panjolske u milijardama eura

Izvor: Bank of Spain, 2011.

U uvjetima zajednike valute i odricanja od vlastite monetarne politike, jedna od mogunosti poveanja konkurentnosti gospodarstva vidi se u rezanju plaa i trokova kako bi se poboljala produktivnost, dok bi to s druge strane uzrokovalo niz drugih negativnih tendencija, ukljuujui i deflacijske. Nadalje, dodatni je problem panjolske prevladavajui udio ne trgovinskog sektora koji je zatien od meunarodne konkurencije, poput stambene izgradnje, uslunog sektora i sl. Zbog toga je uruavanje graevinskog sektora posebno zabrinjavajue jer je znaaj ovog sektora poivao na temeljima domae potranje, koja je takoer znaajno uzdrmana ekonomskom krizom. Graevinski je sektor u panjolskoj neposredno prije poetka krize obuhvaao 16% BDP-a, dok je u njemu bilo zaposleno 12% ukupnog broja radnika. Zbog toga se, nakon to je kriza dovela do njegove propasti, postavlja pitanje o mogunostima oporavka gospodarstva, a koje ne bi vodilo dodatnom zaduivanju zemlje. Dakle, rast ekonomske snage panjolske znaajnim je dijelom u rukama inozemnih kreditora, ije je vienje financijskog kredibiliteta ove junoeuropske drave u najmanju ruku upitno.panjolska nema zabrinjavajue visok vanjski dug u odnosu na BDP, s obzirom da je 2009. godine iznosio oko 50% BDP-a. Meutim, problem panjolske je u ubrzanom poveavanju duga te procjene govore kako e ve ove godine iznositi 67%BDP-a.[footnoteRef:14] Takoer, panjolska ima i najvii kombinirani proraunski i deficit platne bilance od svih ranije spomenutih zemalja (osim Islanda). Ukoliko se uzme u obzir kako je ovo gospodarstvo etiri puta vee od grkog, kao i injenica daje samo Lani je na naplatu stiglo 225 milijardi eura duga - to je vie od cjelokupnoga grkoga drutvenoga brutoproizvoda, od kojih je 45% prema stranim investitorima, onda ne treba uditi opasnost koju pad investitorskog povjerenja moe izazvati za panjolsku ekonomiju.[footnoteRef:15] [footnoteRef:16] S druge strane, ono to razlikuje panjolsku od drugih drava pogoenih krizom, dobra je kapitaliziranost domaih banaka koja osigurava stabilnost bankarskog sektora. Razlog tome vrlo su konzervativni zakoni i propisi, pogotovo u svezi stope obveznog dranja kapitala. Na taj su nain domae banke bile u poziciji ne samo uspjeno prebroditi krizu, nego i sudjelovati u kupovini udjela u krizom pogoenim bankama drugih zemalja. Meutim, ostali financijski pokazatelji ne govore pretjerano u prilog domaoj ekonomiji, pogotovo nakon to je kriza pogodila najvei segment gospodarstva, graevinarstvo, i doprinijela rastu nezaposlenosti na rekordnih 23% toje dvostruko vie od prosjeka Europske unije. [14: Kordi, G., Grgi, D.: op. cit., p 211., prema: Wolverson, R., The risk of Greek Contagion, Council on foreign relations, 2010., dopstupno na http://www.relooney.info/SI_FAO- siaZCrisis_66.pdf, [01.02.2012.]] [15: Ibidem, p. 212.] [16: Loc. cit., prema: Kenedy, S., Keene, T, R., Roubini pessimistic on euro area, calls Spain at risk, Bloomberg, 2010.,dostupno na www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aVW11LBGT.08&pos=5, [01.02.2012.]]

Kenedy, S. i Keene, T. R. (2010.) citiraju Nuriela Roubinija koji je upravo panjolsku oznaio kao najveu prijetnju budunosti monetarne unije. Rast proraunskog deficita u panjolskoj i Irskoj, kao i nemogunost Grke da smanji isti, osnovni je razlog navedenog stava IS.3.4. UGROENI REJTINZISniavanje rejtinga dolo je upravo u trenutku kada Grka, kolijevka sadanje europske krize, oajno treba podrku. Pregovori izmeu Grke i skupine vjerovnika oko restrukturiranja duga jo nemaju rezultata. Ukoliko se dogovor ne postigne, Grka e trebati milijarde eura dodatne pomoi.Agencija Moody's upozorila je da su zbog dunike krize ugroeni kreditni rejtinzi svih lanica eurozone pa i onih koji trenutno imaju savreni rejting - zemalja poput Njemake i Francuske. U opasnosti su i rejtinzi europskih drava koje nisu lanice eurozone. Nakon to je u prolom mjesecu smanjenjem kreditnog rejtinga Maarska degradirana na status 'smea' ('junk'), a Belgija pala s AA+ na AA, agencija Moody's upozorila je da su zbog dunike krize ugroeni kreditni rejtinzi svima. "Stalna eskalacija kreditne i dunike krize u eurozoni prijeti rejtingu svih europskih drava", navodi agencija u priopenju.U upozorenju kojeje odaslano iz Londona navodi se da su ugroeni i rejtinzi zemalja poput Njemake, Francuske, Austrije i Nizozemska, koje imaju savreni AAA rejting. Taj rejting trenutno ima est lanica eurozone. U kratkom roku se ispostavilo da su zaista ugroeni, pa su kreditni rejtinzi znieni skoro svim zemljama Unije. I to ovim redoslijedom: Agencija za financijsko ocjenjivanje Standard & Poor's snizila je kreditne rejtinge devet zemalja eurozone koje su suoene s tekom dunikom krizom: Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slovakoj, Malti, Italiji, panjolskoj, Portugalu i Cipru.Nakon toga bonitetna agencija Fitch snizila je kreditni rejting Belgiji, panjolskoj Sloveniji, Italiji i Cipru, to je izazvalo vrlo burne reakcije u tim zemljama, ali i u Bruxellesu. Slovenija i panjolska s AA- degradirani su na A, Italija je s A+ sruena na A-, a Cipar je s BBB doao na BBB-, samo razinu iznad "smea"[footnoteRef:17]. Fitch je u objanjenju, kako javlja AP, naveo da su drave kojima je srezan rejting suoene s financijskim i ekonomskim potekoama, koje su uzrokovane dunikom krizom eurozone. Procijenjeno je da je zbog toga porastao rizik od nemogunosti vraanja kredita. Ovaj potez Fitcha nije neoekivan, s obzirom da je kreditna agencija ve ranije najavila da radi novu procjenu rejtinga zemalja eurozone. No, ipak se radi o novom velikom oku za europsku ekonomiju i to samo dva tjedna nakon to je S&P smanjio rejtinge devet zemalja eurozone. Ukoliko europski lideri uskoro ne pronau nain da zauzdaju duniku krizu, strahuje se da bi jo neke zemlje uskoro mogle krenuti stazom koju su utabale Grka, Irska i Portugal, koje su odsjeene od financijskih trita i zajmove moraju uzimati od MMF-a i ostalih lanica eurozone. Posebno bi problematian za Europu bio kolaps talijanskog gospodarstva, za ije spaavanje bi bila potrebna ogromna koliina novca. Kojeg Europa trenutno nema. [17: Manager.ba / Hina ., 14. sijeanj 2012., dostupno na : http://www.manager.ba/clanak/?i=6887> [03.02.2012.]]

Sniavanje kreditnog rejtinga Francuske, drugog gospodarstva eurozone po veliini, uinit e rjeavanje krize teim i potencijalno skupljim. Smanjenje rejtinga takoer govori i o tome daje zabrinutost zbog zemalja na periferiji eurozone prela u njezino sredite. Sniavanje francuskog rejtinga nije povijesno. Dubina krize eura je to to je ovdje povijesno', kazao je Dominique Barbet, ekonomist u BNP Paribas, pie Wall Street Journal. Sniavanjem rejtinga Francuskoj, najavljivali su analitiari, moglo bi doi i do snienja rejtinga Europskom stabilizacijskom fondu (EFSF), jerje Francuskajedna od glavnih oslonaca tog fonda.Meutim, europski dunosnici okrivljuju tri amerike agencije za odreivanje kreditnog rejtinga da ga namjerno rue europskim zemljama kako bi dodatno produbile krizu i odvratile investitore od ulaganja u europske zemlje. Agencije su takoer optuene da zastupaju iskljuivo amerike financijske interese, da nisu neovisne u svome poslu kao to to tvrde. Europski povjerenik za gospodarstvo i financije Olli Rehn tri je amerike agencije (Standard&Poor, Fitch i Moodys) optuio da ganjaju vlastite interese, djeluju u interesu amerikog financijskog kapitalizma i ne uzimaju u obzir vrlo otre i ozbiljne mjere za izlazak iz krize koje su poduzele gotovo sve lanice EU.Iz agencije S&P svoju odluku objanjavaju procjenom da inicijative koje se poduzimaju irom eurozone posljednjih tjedana nee biti dovoljne da se ulove u kotac s problemima. Kau kako je plan o kojem trenutno raspravljaju elnici eurozone, da se ogranii budue zaduivanje vlada, zapravo zasnovan na pogrenoj "dijagnozi" uzroka krize. U S&P's-u smatraju kako uzrok krize ima manje veze s prekomjernim zaduivanjem drava, a vie s trgovinskim deficitima i gubitku konkurentnosti drava s geografskog ruba eurozone, poput Italije i panjolske.Upravo je nedostatak reformi i neodlunost europskih elnika jedan od razloga koje Fitch navodi kao osnovu za smanjenje rejtinga."Kriza u eurozoni ne moe se rijeiti sve dok se ne potakne iri gospodarski oporavak. Evidentno je da su potrebne reforme upravljanja eurozonom, inae nee biti mogue osigurati ekonomsku i financijsku stabilnost", poruuje Fitch, te kao jednu od mjera kojeje potrebno uvesti preporuuje vru fiskalnu integraciju.4. NJEMAKA I FRANCUSKA IZNAD SVIHNjemaka i Francuska do sada se nisu mogle sloiti kako da rekapitaliziraju europske banke kojima je potrebno izmeu 100 i 200 milijardi eura ime bi se izbjeglajo nova duboka kriza.Nakon snanog pritiska iz cijelog svijeta na Europsku uniju da se stabilizira situacija u eurozoni, koja prijeti da cijeli svijet uvue u jo jednu duboku krizu, njemaka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy objavili su kako e predloiti "vane promjene" u nainu na koji funkcionira eurozona. Njih su se dvoje sastali u Berlinu kako bi kao voe dvije najjae lanice eurozone pokuali dogovoriti rjeenje. Cilj promjena koje e predloiti jest blia i jaa meusobna ekonomska i financijska suradnja izmeu zemalja lanica eurozone. Obje su zemlje odlune da "uine sve to je nuno" kako bi se rekapitalizirale europske banke, kazala je Anglea Merkel. Meutim, elnicima zemalja eurozone stiglo je pregrt kritika.'Njemaka ponovno u ratu s Europom - njena politika ima za cilj podinjavanje drugih naroda i prekrajanje granica!', pie britanski Times, zbog Merkeliinog stava prema euroobveznicama. Ona se, pak, dosjetila naina za spaavanje eura, zbog kojega npr. Hrvatska nee ui u Uniju s kakvom je pregovarala. Europska unija preuredit e se, a sve zemlje lanice imat e zajedniku fiskalnu politiku! Ovaj, gotovo nezamisliv scenarij, dogovorili su elnici triju najmonijih zemalja EU, Njemake, Francuske i Italije, na hitnom sastanku kojije u odran u Strasbourgu.Pritisnuti kolapsom eurozone, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti pronali su rjeenje koje bi moglo smiriti krizu u razjedinjenoj eurozoni. Cilj je da se zemlje lanice EU moraju politiki priblie i da se stvori zajednika fiskalna Unija."Njemaka trai da lanice EU budu puno odgovornije prema proraunskom deficitu. Proraunski prijestupnici trebali bi biti automatski kanjeni", kazao je Monti. A o kolikim je sukobima i razliitostima unutar EU rije, najbolje svjedoi napad na njemaku politiku uglednog britanskog lista The Times. "Iako je tvrdila da e poduzeti sve radnje da spasi euro, Merkel tvrdoglavo odbija poduzeti odgovarajue mjere za njegov spas. Naime, joje pozvala i europske institucije da ne poduzimaju akciju", pie Times.Londonski dnevnik optuuje njemaku kancelarku Angelu Merkel da je povela ekonomski rat protiv eurozonejer ne eli ni uti za uvoenje euroobveznica.4.1. BRITANCI NUDE RJEENJE KRIZE U TRI KORAKAPrvi korak britanskog rjeenja je da Europska sredinja banka kupi dravne obveznice, to bi vratilo financijsku stabilnost na tritima. Drugi korak je vratiti dugoronu solventnost izdavanjem novih obveznica, za koje e zajedniki jamiti cijela eurozona - euroobveznice. Zadnji, trei korak bio bi da se pobolja koordinacija ekonomskih politika u svim zemljama eurozone, to bi dovelo do ponovnog gospodarskog rasta, a dugovi u prezaduenim zemljama tad bi se lako mogli restrukturirati. To bi osiguralo da se sadanj a kriza ne ponovi."Blokiranjem prvih dvaju koraka, Njemaka tvrdi da nee uspjeti ni trei".Naime, dok su Britanci itali estoke napade na Njemaku, kancelarka Merkel jo jednom je istaknula da ne eli ni uti za zajednike euroobveznice i upozorila da one nisu nita drugo nego "udruivanje duga". A klimava financijska trita, ionako potresena dunikim krizama u Grkoj, Italiji, panjolskoj, Portugalu, Irskoj... dodatno je uzdrmao i ok iz Njemake. Naime, investitori su u srijedu pokazali gdje su granice i najveeg europskog gospodarstva. Prvi put od izbijanja dunike krize u eurozoni, Njemaka na drabi obveznica s dospijeem od deset godina nije uspjela izdati sve vrijednosne papire. Od ponuenih est milijardi eura obveznica, prodano ih je samo za 3,89 milijardi eura, dakle vie od jedne treine njemakih obveznica nije pronalo novoga vlasnika.Uasno slaba prodaja njemakih obveznica i strah od utjecaja dunike krize na Njemaku i drugo najvee europsko gospodarstvo, ono francusko, gurnulo je euro u najniu razinu.4.2. NJEMAKA NE ELI MANJU EUROZONU?Njemaka vlada ne zauzima se za manju eurozonu i njezine politike fokusirane su na njezinu stabilizaciju kao cjeline, rekao je glasnogovornik njemake kancelarke Angele Merkel. Priopenje glasnogovornika Steffena Seiberta odgovor je na izvjee Reutersa u kojem se navodi da su neki njemaki i francuski dunosnici razgovarali o daljnjemjaanju gospodarske integracije, ali s manjom skupinom zemalja."Njemaka vlada definitivno nema takve planove. Naprotiv, nae politike imaju za cilj stabilizaciju eurozone u njezinoj cijelosti i suoavanje sa sri problema", poruio je Seibert. Po pisanju Reutersa, njemaki i francuski dunosnici razmatraju planove o radikalnom preustroju Europske unije koji bi ukljuivao uspostavu integriranije i potencijalno manje eurozone."Francuska i Njemaka vode intenzivne konzultacije o tom pitanju zadnjih mjeseci na svim razinama"[footnoteRef:18], rekao je vii dunosnik EU-a Bruxellesu, koji je elio ostati neimenovan. "Moramo biti vrlo oprezni, ali istina je da moramo sastaviti popis onih koji ne ele biti dio kluba i onih koji to jednostavno ne mogu", dodao je dunosnik. [18: Dostupno na: http://www.business.hr/ekonomija/njemacka-ne-zeli-manju-eurozonu, [03.02.2012.]]

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy tuje zamisao iznio u govoru studentima u Strasbourgu, poruivi da je Europa u dvije brzine jedini model za budunost. Dunosnici u Parizu, Berlinu i Bruxellesu, po Reutersu, idu i korak dalje i razmatraju mogunost izlaskajedne ili vie zemalja iz eurozone dok bi se preostalajezgra vre gospodarski integrirala, to bi ukljuilo podruje porezne i fiskalne politike.Ti razgovori jo nisu uli u operativnu ili tehniku fazu, napomenuo je europski dunosnik, dokje izvor iz francuske vlade rekao da takav projekt nije u pripremi. Njemaka kancelarka Merkel ponovila je poziv da se promijene europski ugovori, poruivi daje situacija toliko neugodna daje potreban brz "proboj". "Svijet ne eka Europu", reklaje Merkel.Ona takoer ocjenjuje da e bez sumnje 2012. biti jo tea od 2011., posebno u eurozoni. Vjeruje da e na kraju Europa ipak prevladati teku gospodarsku krizu i iz nje izai jaa nego to je bila. Ne ba optimistine prognoze njemaka kancelarka iznijela je u svom govoru u kojem je rekla da Njemakoj ide dobro, ali da e 2012. bez sumnje za cijelu eurozonu biti tea od 2011. "U Njemakoj imamo dobar razlog za optimizam", reklaje Merkel, istiui daje njemako gospodarstvo manje izgubilo na kompetitivnosti od drugih europskih zemalja, iako je nezaposlenost u zemlji najvia u posljednjih dvadeset godina.Za razliku od nekih ekonomista, Merkel smatra da 2012. ipak nee biti toliko loa za njenu zemlju. Ocjenjuje da e rast njemakog gospodarstva u 2012. iznositi izmeu 0,5 i jedan posto, to je znatno manje od tri posto koliko je iznosio u 2011. Brojni ekonomisti prognozirali su da e Njemaka u nadolazeoj godini ui u recesiju. Njemaka kancelarka kae da Europa odrasta kroz postojeu krizu, te da e, iako je put njezina prevladavanja bio dug i pun prepreka, na kraju iz krize izai jaa nego toje ula.Od 34 europska ekonomista, u povratak recesije u 2012. vjeruje ih vie od 90 posto, a pojedini ispitani smatraju kako eurozona nee postojati u sadanjem 17- lanom sastavu, ve da e se smanjiti za 40 posto.Vodei ekonomisti vjeruju kako e se sljedee godine u Europu vratiti recesija, prenosi BBC. Ekonomski rast u Europi znatno je usporen zbog dunike krize u eurozoni te injenice da su vlade morale obuzdati javnu potronju, toje potkopalo povjerenje u globalna financijska trita. Politiari su pokuali rijeiti krizu, no to jo uvijek nije dalo prave rezultate. Iako su politiari pokuali suzbiti krizu raznim novim ugovorima koji produbljuju veze izmeu EU lanica, financijska trita tek treba uvjeriti da su poduzete mjere dovoljne. Sto se due razvlai dunika kriza toje vjerojatnije da e Europu zahvatiti drugi val recesije.4.3. JOSEPH STIGLITZ - Rezovi u eurozoni su problem, a ne rjeenjePolitika mjera tednje od kojih eurozona ne eli odustati u 2012. godini e, prema miljenju brojnih ekonomista, dovesti do nove recesije. Na ovaj problem ve mjesecima upozoravaju vodei svjetski ekonomisti, poput Josepha Stiglitza, koji je uvjeren da efovi eurozone uope ne shvaaju problem s kojim su suoeni. Stiglitzov stav da mjere tednje onemoguavaju rast europskog gospodarstva u zadnje vrijeme poele su propagirati i kreditne agencije, kao i MMF. Joseph Stiglitz, ameriki nobelovac i vodei zagovornik kejnzijanske gospodarske politike, veliki je protivnik politike rezova koju provodi Europska unija. "Mjere tednje kao rjeenje su jednostavno pogrene"[footnoteRef:19], ponovio je Stiglitz u intervjuu za Bloomberg stav koji odavno zagovara. Europska dunika kriza, smatra Stiglitz, ne moe se rijeiti "stezanjem remena". Upravo suprotno. Stiglitz, Paul Krugman i drugi istaknuti kejnzijanci tvrde da gospodarsku ekspanziju moe potaknuti samo poveanje dravne potronje. Deficite, smatra Stiglitz, treba staviti u drugi plan sve dok BDP ne pone osjetnije rasti, odnosno dok nezaposlenost ne doe barem do pretkrizne razine. [19: P.V., Index.hr., dostupno na: < http://www.index.hr/vijesti/clanak/stiglitz-europa-je-potpisala-pakt- o-zajednickom-samoubojstvu/594156.aspx>[04.02.2012.]]

"Na ovaj nain ne moe se vratiti povjerenje trita, efekt e biti suprotan od onoga to Europa eli postii. Smjer u kojem eurozona ideje, naalost, pogrean"[footnoteRef:20], kae ovaj profesor ekonomije na prestinom sveuilitu Columbia. U svom najnovijem obraanju Stiglitz je bio posebno otar: "Europske vlade su, uvoenjem fiskalne discipline, potpisale pakt o zajednikom samoubojstvu koji e izazvati kolaps njihovih gospodarstava"[footnoteRef:21]. [20: Loc.cit.] [21: Loc.cit.]

Stiglitz se ovom fatalistikom izjavom referirao na najave europskih lidera o uvoenju novih pravila o fiskalnoj disciplini. Upravo je takvo ponaanje, smatra Stiglitz, dotjeralo Grku, Irsku i Portugal na rub bankrota i prisililo ih da zatrae pomo od MMF-a i bogatijih lanica EU. Stiglitz je uvjeren da na tome nee stati i da Europi prijete novi potresi."Pred europskim zemljama je vrlo teka godina. Zbivanja u eurozoni imat e utjecaj i na ostatak svijeta, posebno na SAD. Europske zemlje moraju potaknuti gospodarski rast. Ukoliko to ne uini, posljedice e biti vrlo ozbiljne. ini mi se da lideri eurozone ne shvaaju to moraju uiniti", kae Stiglitz.4.4. MMF - Lagarde protiv tednjeDirektorica MMF-a Christine Lagarde na Svjetskom gospodarskom forumu koji se odrava u Davosu, upozorila je da bi neprimjereno i preotro rezanje potroenje i tednja pod svaku cijenu u brojnim zemljama moglia ugroziti anse za poveanje gospodarskog rasta. "Neke zemlje moraju hitno i u potpunosti provoditi mjere za financijsku konsolidaciju, dok neke druge imaju prostora da istrae i razmisle o tome koje bi im mjere njima najvie odgovarale. Svaka ih zemlja treba prilagoditi svojim potrebama i mogunostima"[footnoteRef:22] , kazala je Lagarde. S njome se sloio i ameriki ministar financija Timothy Geithner koji je kazao da bi preotre mjere tednje mogle dovesti do novog ciklusa recesije, to se mora sprijeiti pod svaku cijenu. [22: Agencija Vlm|Danas.hr., dostupno na : < http://danas.net.hr/novac/page/2012/01/28/0322006.html> [04.02.2012.]]

5. KRIZA EURAUvoenje eura bilo je kruna europske integracije. Doekano je i provedeno s velikim oduevljenjem i oekivanjima. Uvoenjem eura monetarna politika postala je zajednika za sve zemlje lanice, meutim niti jedna zemlja nije htjela odrei se svoje fiskalne politike. U upravljanju privredom svake zemlje fiskalna i monetarna politika moraju se dobro usklaivati i kad je monetarna politika jedinstvena, a fiskalna posebna, mogue je da se pojave neusklaenosti. Da bi se izbjegle mogunosti veeg nesklada izmeu ove dvije politike, nastojala se postii harmonizacija fiskalnih politika pojedinih zemalja[footnoteRef:23]. Mastrihtskim sporazumom su se sve zemlja obavezale da im tekui budetni deficiti nee prelaziti 3% BDP-a, a ukupnijavni dug 60% BDP-a. [23: Babi, M.: op. cit., p.267.]

Meutim, razliite privredne strukture i nepotpuna mobilnost radne snage unutar EU- a rezultirale su divergencijama fiskalnih politika pojedinih zemalja umjesto kovergencijom. Zemlje s niom produktivnou rada ( s viim jednininim trokovima) imale su deficite u svojim bilancama plaanja i zato se poveavao njihov vanjski dug kojim su financirali te deficite. Tako su se deficitarne zemlje zaduivale u nepovoljnim uvjetima, uz vii kamatnjak, toje dovelo do opasnosti bijega od eura.Kako smatraju neki analitiari, ukoliko bi euro propao, bankarski krediti bi se zamrznuli, trita dionica najvjerojatnije bi se sruila, a pojedine europske ekonomije praktiki "nestale". Zemlje eurozone, prema nekim analitiarima, suoile bi se s privremenim padom ekonomije do ak 50 posto - s pravim financijskim 'tsunamijem'[footnoteRef:24]. Njihovi ekonomski problemi proirili bi se prema zapadu i istoku, a ameriki i azijski krediti bili bi 'zarobljeni' u kreditnom zamrzavanju dok bi njihov izvoz u Europu u cijelosti propao. [24: Agencija Vlm|Danas.hr., dostupno na :< http://danas.net.hr/svijet/page/2011/! l/29/0032006.html> [04.02.2012.]]

Neki analitiari, poput profesora Slavka Kulia s Ekonomskog instituta u Zagrebu, smatraju da e doi do devalvacije eura. Gostujui u dnevniku 3 HTV-a on je istaknuo da euro nije prava valuta jer iza njega ne stoji niti jedna drava. Kae kako samo 0,4 posto novca koji je trenutano u opticaju u svijetu ima pokrie u zlatu i kako e sigurno doi do inflacije kroz devalvaciju eura. Kuli zakljuuje da smo se izgubili u potronji, a zaboravili na proizvodnju. To se mora promijeniti, kae, jer takav svijet ne moe opstati. Mnogi ipak dre daje euro jednostavno prevelik projekt da bi propao.Dok Nijemci i Francuzi zagovaraju osnivanje "mini eurokluba" u kojem bi bili oni najbogatiji, elnik vijea europskih ministara financija Jean-Claude Juncker otklonio je svako rjeenje dunike krize koje bi podijelilo Europsku uniju. No, Nijemci i Francuzi su uporni, navodno se ve tiskaju njemake marke. To kod Engleza dovodi do straha, pa ve razrauju sve mogue scenarije u sluaju raspada eurozone i moguih nemira diljem Europe.Kao da postoje dvije Europe. Jedna je optimistina, a druga pesimistina, kao da nema sredine ili se ona nedovoljno uje. Zadnjih dana ekonomski analitiari uvjeravaju nas da bi bilo mnogo vie tete da euro propadne nego da mu se pomogne, a ima i glasova da euro samo to nije propao. Kao daje katastrofa jedino to nam je preostalo. Graani su ve toliko isprepadani raznim najavama propasti eura da se trzaju i na najmanji spomen, barem je tako kod nas. Ima i trezvenijih glasova, koji tvrde da nee doi do propasti eura, no tu mogunost ipak ne treba potpuno odbaciti.Smatra se da e eurozona opstati s puno stroim pravilima za lanice. S druge strane postoji vie optimistikih glasova, jedan je od njih Jeremy Rufkin, savjetnik Europske komisije ve deset godina. On nudi sasvim drugaiju sliku Europe. Prva je industrijska revolucija zapoela pronalaskom parnog stroja, a druga otkriem nafte kao energije. Treu industrijsku revoluciju potaknut e nove energije iz obnovljivih izvora.Budunost je Europske unije neupitna, neovisno o utjecaju globalne krize na svijet zato jer je EU dosanjana vizija koja moe ponuditi odriv razvitak, no ne samo to, zajedniki suivot mnogih naroda i drava bez meusobnih ratova i velikih kriza.EU je idealno pozicionirana da bude novi lider, jer e i ostali kontinenti stvarati vlastitu uniju: azijska, afrika i latinoamerika unija tek idu u tom smjeru. Povezivanje u uniju svjetski je trend, kae Rifkin, to smo, dodue, znali ve tridesetak godina, no tek se sad pokazuje koliko je to ekonomski nuno. On se izmeu ostalog zauzima za stvaranje pametnih mrea, smart grid i generaciju tree industrijske revolucije koja e stvarati vlastitu obnovljivu energiju. Milijarde ljudi stvarat e vlastitu energiju i dijeliti je diljem Europe i svijeta, to e pridonijeti dobrobiti svih, tvrdi pomalo utopistiki Rifkin. Kako se vidi, ove dvije Europe o kojima se danas i te kako govori nisu iste. Ili moda jesu na drugaiji nain, dok se eurozona uruava zbog dugovanja pojedinih zemalja, nova europska perspektiva nudi nam buduu Europu. Postavlja se pitanje kojoj Europi vjerovati, jer se to i nas sve vie tie, iako ponekad izgleda da smo daleko od takvih pitanja.Evo nekoliko stvari koje bi vlade morale uiniti ako bi dolo do naputanja eura:1) Pripremiti se na masovno podizanje novcaGraani bi zbog krize i poljuljane stabilnosti eura mogli poeti povlaiti novac iz banaka, pa bi one trebale ograniiti novane iznose koji se mogu podii.2) Pokuati ograniiti odljev kapitalaVlade se moraju pripremiti i na eventualne dokapitalizacije i sanacije europskih banaka koje bi mogle biti ugroene propadanjem eura.3) Prilagoditi se novoj nacionalnoj valutiNestabilna financijska situacija i potonue u novu recesiju mogli bi dovesti do odljeva kapitala, to bi vlade morale pokuati privremeno kontrolirati.4) Prilagoditi iznose kredita i zaduenjaNestane li euro kao zajednika valuta, potrebnoje prilagoditi zakone prema kojima e se napraviti nov izraun plaa u novoj/staroj nacionalnoj valuti.5) Izraditi plan pomoi europskim bankamaZbog nove financijske krize vlade bi mogle izgubiti sposobnost posuivanja novca paje potrebno dobro prilagoditi dravne proraune novoj situaciji.6) Uravnoteiti dravne prorauneVanoje i ponovno izraunati iznose zaduenja i kredita kako bi se oni to bolje prilagodili novoj valuti i kako graani ne bi bili oteeni konverzijom.7) Postaviti nove fiskalne i monetarne okvireKako bi vratile poljuljano povjerenje europskih graana i kredibilitet, vlade moraju postaviti nove fiskalne i monetarne okvire.8) Pripremiti nove papirnate novanice i kovaniceNapusti li se euro, drave moraju biti spremne na tiskanje i distribuciju novog, vlastitog novca, odnosno na vraanje starim nacionalnim valutama.9) "Priviknuti' strojeve na nove valuteNita manje vano nije ni reprogramiranje raunala i bankomata zbog primjene nove valute.5.1. IZLAZAK IZ EUROZONEKako je vrijeme odmicalo, tako se poelo uviati da uvoenje eura u cijelosti nije ispunilo oekivanja koja je predviala teorija optimalnog valutnog podruja. To se odnosilo prije svega na sporost procesa konvergencija ekonomskih, prije svega fiskalnih politika pojedinih zemalja.Kriza Grke i Irske 2010. Pokazala je da se konvergencija fiskalnih politika ne ostvaruje. Iz tog se razloga ne ostvaruje ni konvergencija zarada na obveznifce iste ronosti razliitih zemalja. Ovoje posebno vano naglasiti, je upravo uvoenje eura i ostvarivanje zajednikog valutnog podruja trebalo rezultirati konvergencijom, ako ne i potpunim izjednaavanjem prinosa na istovrsne obveznice razliitih zemalja. Naravno, dogodilo se suprotno. Prinosi na istovrsne obveznice razliitih zemalja poele su sve vie divergirati i odmah se poelo postavljati pitanje: treba li se i proces inegriranja obrnuti i jeli potrebno poeti razmiljati o izlasku pojedinih zemalja iz eurozone? Da bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno je detaljno analizirati mogue koristi i trokove izlaska pojedinih zemalja iz eurozone. Tek na temelju dobre analize svih direktnih i indirektnih koristi i trokova moe se donijeti odluka.Glavni razlog naputanja eura, a to znai i najvea mogua korist, ponovna je uspostava monetarnog suvereniteta kojeg se zemlja bila odrekla ulaskom u eurozonu. Postavlja se pitanje kolike su koristi ponovnog uspostavljanja monetarnog suvereniteta, a koliki su trokovi naputanja zajednike valute. Odgovor je razliit za ekonomskijake i ekonomski slabe zemlje.5.2. KEYNESOVA DILEMAZanimljivo je podsjetiti na jednu Keynesovu teoretsku postavku o izlasku iz krize tridesetih godina 20. stoljea. Toje dilema izmeu deflacije i devalvacije. Da bi se poveala prozvodnja i zaposlenost treba poveati agregatnu potranju. U krizi se teko mogu poveavati domae komponente domae potranje: osobna potronja zbog smanjenja raspoloivog dohotka, privatne investicije zbog nedovoljnog koritenja postojeih kapaciteta, a u situaciji velikog budetskog deficita i javnog duga ne moe se poveavati ni opa potronja. Ostaje da se poveava inozemna potranja za domaim proizvodima, dakle neto izvoz. Zemlja moe poveati inzemnu potranju za svojim proizvodima ili deflacijom, dakle smanjivanjem unutarnjih cijena (smanjivanjem plata ili poveanjem produktivnosti rada), ili deflacijom svoje valute. To se navodi kao dilema koju je Keynes nazvao devaluation versus deflation, dakle devalvacija ili deflacija.[footnoteRef:25] Ova Keynesova dilema moe se lijepo ilustrirati na razlikama u pristupu rjeavanja krize u Irskoj i Islandu. [25: Confer.: J.M. Keynes: Izabrana djela - uredio M. Babi, Matica hrvatska i Privredni vjesnik, Zagreb, 1994, str 49-53]

U anglosaksonskoj literaturi cesto se duhovito istie daje razlika izmeu Irske i Islanda vrlo mala, i svodi se samo na jedno slovo (Ireland vs. Iceland). injenica je da su ubje zemlje bile u financijskoj ekonomskoj krizi 2008. Meutim, razlike u pristupu rjeavanju krize bile su velike. Island je u rjeavanuju svojih problema izazvanih nelikvidnou svojih banaka devalvirao svoju krunu ( dakle izvrio eksternu devalvaciju) za vie od 60% Irska kao lanica eurozone to nije mogla uiniti, pa je svoj program stabilizacije temeljila na internoj devalvaciji, dakle na restriktivnim mjerama fiskalne politike, kojom su plate bitno smanjene To je uzrokovalo spiralu defflacije dugova i rezultat toga je da je BDP u Islandu poeo rasti, dokje u Irskoj nastavio padati.U rjeavanju Keynesove dileme treba voditi rauna o kratkoronim i dugoronim efektima ekonomske politike Poveanje produktivnosti teko je postii u kratkom roku, jer je to dugoroniji proces.. Zato je deflacija cijena mogua samo smanjivanjem plata. A smanjivanje plata politiki nije lako postii. Ipak Irska je uspjela smanjiti jedinine trokove rada za oko 6% smanjivanjem nominalnih plaa. Uz to i uz jake strane zdravoga privrednog razvoja koji je irska imala do 2002, prije svega dobru radnu snagu i dobru privrednu strukturu, i uz ustrajanje vlade da sauva poraznu konkurentnost najniim porezom na dobit poduzea, industrijska proizvodnjaje porasla za 11,5 % od treeg kvartala 2009. Do treeg kvartala 2010. U tomeje najvea razlika izmeu Irske i Grke. Ipak, i u Irskoj kao i u Grkoj i dalje se oekivao pad ivotnog standarda radi fiskalne konsolidacije, to se ispostavilo tanim. Fiskalna konsolidacija, da se budetski deficit i javni dug svedu u okvire odreene mastrihtskim ugovorom, potrajat e due vrijeme. Stoga e trebati vremena da se povrati povjerenje u njihove obveznice i izbjegne kontaminacija nepovjerenjem i u obveznice drugih zemalja eurozone.5.3. KORIST IZ KRIZE U EUROPISmatra se da bi zemlje poput Kine ili Brazila mogle imati korist od krize u Europi. Brazil raspolae sa 352 milijarde dolara novanih rezervi, a Kina 3.200 milijardi dolara rezervi te bi tim novcem mogle ne samo kupovati obveznice Europskog fonda za stabilizaciju, nego i pruati pomo neizravno preko MMF-a. To bi znailo poboljanje odnosa izmeu tih zemalja i EU-a, kako gospodarskih tako i politikih. Brazilu je to bitno jer je Europa njen vaan trgovinski partner. Smatra se da je prethodnih nekoliko godina 20% izvoza iz Brazila ilo u Europu. Takoer, Europa je vodei trgovinski partner Kine, dokje Kina drugo najvee trite EU-a. Vrijednost izvoza poraslaje za 33% u odnosu na prethodnu godinu.5.4. IZLAZAK IZ KRIZE: PRVI KORAK PREMA 2020.Odluno i obilno su iskoriteni svi instrumenti za djelovanje protiv krize. Fiskalna je politika, tamo gdje je to bilo mogue, imala ekspanzivnu i anticikliku ulogu; kamate su sniene na povijesni minimum, a financijskom je sektoru osigurana likvidnost na dotad neviene naine. Vlade su pruile snanu podrku bankama, garancijama, rekapitalizacijom ili ienjem bilance sredstava umanjene vrijednosti; ostalim sektorima gospodarstva pomo je pruena iz privremenog, i izvanrednog, okvira dravne pomoi. Sve su ove aktivnosti bile, i jo uvijek jesu, opravdane, ali ne mogu ostati zauvijek. Ne moemo zauvijek odravati visoke javne dugove.Ispunjenje ciljeva strategije Europa 2020. mora biti utemeljeno na vjerodostojnoj izlaznoj strategiji u smislu proraunske i monetarne politike s jedne strane te izravne podrke koju vlade daju gospodarskim sektorima, prvenstveno financijskom sektoru, s druge strane. Vrlo je vaan redoslijed ovih nekoliko izlaza. Pojaana suradnja gospodarskih politika, naroito u euro zoni, trebala bi osigurati uspjean globalni izlazak.

# Ibidem., p. 262.14

#ZAKLJUAKAktualna globalna kriza gurnula je u prvi plan niz strukturalnih problema u gospodarstvima pojedinih zemalja koji su tijekom prethodnog razdoblja bili potiskivani zbog povoljnih okolnosti koje su vladale na meunarodnom financijskom tritu.Ova se tvrdnja odnosi i na gospodarsku poziciju zemalja eurozone, pri emu je vidljiva razlika izmeu velikih i konkurentnijih lanica, te manjih i siromanijih drava koje su smjetene na junom dijelu kontinenta, poput Grke, panjolske i Portugala. U ovom radu teite je posebno usmjereno prema Grkoj, panjolskoj i Irskoj ija je trenutna makroekonomska pozicija zabrinjavajua i vodeim zemljama Europske Unije i njihovim nastojanjima za spas ijaanje iste.Kako se ulazak u ekonomske i monetarne integracije u (analiziranim) postcentralnoplanskim dravama esto i nekritiki smatra ultimativnim ciljem, posebno s aspekta ulaska u eurozonu, zanimljivo je analizirati posljedice financijske krize na pojedine lanice zajednice koje su se suoile s problemima slabljenja realnog sektora, nezaposlenosti te, posljedino, otplate dugova. Iako su nesumnjivo profitirale ukljuivanjem u europske integracije, ipak je potrebno osvrnuti se i na strukturne probleme njihovih gospodarstava koji su kulminirali nakon poetka krize. Sukladno tome, postavlja se pitanje koristi od ulaska u monetarnu uniju te potrebe za (re)definiranjem srednjoronih gospodarskih ciljeva.Problemi poput velikog javnog sektora, visokogjavnog duga i dravne potronje u Grkoj ili visokog udjela netrgovinskog sektora u panjolskoj, ovisnog o domaoj potranji, jo dugo vremena muit e vlade ovih zemalja. Osobito ne treba zaboraviti ogranienja koritenja vlastite monetarne politike, to trenutnu situaciju ini jo sloenijom. Pet europskih gospodarstva analizirano u ovom radu naizgled imaju vie razlika, nego slinosti. Jedne su zemlje drugog reda eurozone, a druge su one koje imaju apsolutnu mo u upravljanju Unijom. Postojei problemi u strukturi gospodarstava, dodatno potencirani posljedicama globalne krize, promjenom percepcije investitora te (naglim) prestankom pritjecanja kapitala, a uz nestabilnu fiskalnu i pasivnu monetarnu politiku, doveli su ih do ruba bankrota. Analogija krize meu zemljama svakako postoji, ali u isto vrijeme i otvara prostor raspravama o buduim politikama, kako na nacionalnim razinama, tako i na razini Europske unij e koja je aktivirala niz novih (pokuaja) mehanizama zatite od slinih problema u budunosti. lanice Unije mogu lake proi kroz krizu zahvaljujui pomoi zajednikih institucija, ali ne treba zaboraviti opasnost koju predstavljaju za stabilnost i odrivost same zajednice.Kljuan problem dunicke krize u Europskoj uniji kriza je politikog odluivanja, nedostatak vjerodostojnih politiara, koji mogu uvjeriti svoje graane da imaju jasan plan oporavka ekonomije, te mogu zadobiti povjerenje inozemnih trista kapitala. Svaki puta kada neka Vlada EU najavi nove mjere tednje, reakcije trzista kapitala su negativne, s jedne strane, a s druge strane, izazivaju se socijalni nemiri, sto dodatno naruava kreditni rejting takve ekonomije. Ali ovog puta, ne zbog nepovoljnih makroekonomskih indikatora, ve zbog politike nestabilnosti. Na razini Europske unije i monetarne unije, nedostaju zajednike mjere ekonomski najjaih lanica.Posebno nema prave koordinacije izmedju Njemake i Francuske, a oteavajue okolnosti predstavljaju ekonomski problemi Italije i zaseban stav Velike Britanije. Ovdje moramo rei da Grka i nije toliki problem, jer je njezin udjel u ekonomijama eurozone malen. Problem su njemake, talijanske i francuske banke koje su izloene rizicima. U korijenu krize je neodgovorno ponaanje pohlepnih bankara,moralni hazard i bonus - kultura.LITERATURA1. Baleti, Z., Kriza i antikrizna politika, Kriza i ekonomska politika: politika i ekonomija razvoja Hrvatske (ur. D. Radoevi), naklada Jesenski I Turk, Zagreb 2010.2. Babi, M., Kriza eura, struni lanak, Zagreb 2010, p.258. dostupno na [02.02.2012.]3. J.M. Keynes: Izabrana djela - uredio M. Babi, Matica hrvatska i Privredni vjesnik, Zagreb, 1994, str 49-534. Kordi, G., Grgi, D., Analogija krize zemalja s margine eurozone s krizom u bosni i hercegovini i hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., dostupno na:< http://hrcak.srce.hr/69713,> [31.01.2012.]5. Fotopoulos,T., A systemic crisis in Greece, The International Journal of Inclusive Democracy, Vol.5, No.2, 2009.6. Kenedy,S., Keene,T.R., Roubini pessimistic on euro area, calls Spain at risk, Bloomberg, 2010., dostupno na: www.bloomberg.com/apps/news?pid= newsarchive&sid=aVW11LBGT.08&pos=5, 3. lipnja 2011.7. Krugman, P., A Model of Balance-of-Payments Crisis, Journal of Money, Credit and Banking, Vol 11, No. 3 (Aug 1979.).8. Krznar, I., Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku, HNB, I - 13, 2004.9. Nelson,.R.M., Belkin,.P., Mix,D. E., Greece's Debt Crisis:Overview, Policy, Responses and Implications, Congressional research service,WashingtonD.C., 2010.10. Oxford Economics: Is Greece headed to default?, January 29, 2010., dostupno na http://www.oxfordeconomics.com/free/pdfs/greece_default(feb 10). pdf, na dan 1. lipnja 2011.11 .Reinhardt, C., Rogoff, K., This Time Is Different, Princeton University Press 2009;12. Wolverson, R., The risk of Greek Contagion, Council on foreignrelations, 2010., dostupno na http://www.relooney.info/SI_FAO-Asia/Crisis_66.pdf,3. lipnja 2011.Website:13. Bank of Spain, slubene web stranice, 2011.14. OECD Economic Outlook 2010.15. http://www. poslovni-savj etnik. com16. Manager.ba / Hina .,14.sijeanj2012., dostupno nahttp://www.manager.ba/clanak/?i=6887> [03.02.2012.]17. http://www.business.hr/18. P.V., Index.hr.19. Agencija Vlm|Danas.hr