9/20103. ožujka 2010.

Zareðen prvi trajni ðakon u Rijeèkoj nadbiskupiji

Tomislav Sikavica preuzeo službu koja je još uvijek

velika novost za Crkvu u Hrvatskoj - do sada je

zareðeno samo 11 trajnih ðakona i to tek posljednjih

godina

Vjeronauèna olimpijada 2010.

Pobjednici županijskih/biskupijskih natjecanja iz

vjeronauka uèenika osnovnih i srednjih škola na temu

"Kardinal Alojzije Stepinac - uzor sveæenika" okupit æe

se na državnome natjecanju u Stubièkim Toplicama

"Bolest i zdravlje u religijama"

Interdisciplinarni i interkonfesionalni znanstveni

simpozij na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove

Kardinal Bozaniæ završio pohod hrvatskim

vjernicima u Kanadi i SAD-u

U župi sv. Pavla u Clevelandu kardinal sudjelovao u

slavlju 25. obljetnice Hrvatskog nacionalnog doma

"Kardinal A. Stepinac", u Torontu se susreo s

nadbiskupom Thomasom Collinsom te pohodio

hrvatsku župu Presvetog Trojstva u Oakvillu

Susret predsjednika BK jugoistoène Europe

Dvadeset godina nakon pada totalitarnih režima u

zemljama Jugoistoène Europe još uvijek treba puno

toga uèiniti, posebno na podruèju priznavanja prava

vjerskih manjina, istièe se u zakljuènome priopæenju

Vijeæa europskih biskupskih konferencija

Domovinske vijesti

Dvadeseta obljetnica smrti Ante Kresine

Pohod Organizacijskog odbora SHKM-a dekanatu Zadar-Zapad

Mons. Drago Šimundža - gost Verbumova "Susreta s autorom"

Uz 80. roðendan prelata Vladimira Stankoviæa

200.000 kuna za stradale od poplava i potresa

Postmoderna i identitet

Vepric: Korizmena duhovna obnova sveæenika

39. sveæenièka godišnja skupština Zadarske nadbiskupije

Prvi susret sveæenika i ðakona Sisaèke biskupije s biskupom Košiæem

Socijalna tribina u Zagrebu

Teèaj za duhovne asistente FSR-a i FRAMA-e

Korizmeni savjeti za vozaèe

Biskup Košiæ u Lasinji

Korizmena izložba župnika Vranjkoviæa i Križanoviæa

Zagreb: Seminar za vjerouèitelje osnovnih škola

Pazin: Drugi susret teèaja za župne animatore

Godišnji susret ministranata osmaša u sjemeništu Zmajeviæ

Križni put na otvorenom po župi Sveti Martin na Muri

Hrvatski Caritas pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi Èileu

Crkva u Hrvata

Subotica: O politièkoj odgovornosti kršæana

Prvi posjet nuncija Antoninija Subotièkoj biskupiji

Taize susret u Petrovaradinu

Sjednica Vijeæa za sredstva društvenog priopæavanja BK BiH

Inozemne vijesti

Indijski biskupi pozivaju na mir

Konferencija o meðuvjerskom dijalogu na Bliskome istoku

Prilog prikazi

Hrvatski iseljenièki zbornik 2010.

Domovinske vijesti

Dvadeseta obljetnica smrti Ante KresineDr. Ante Kresina odgojio je naraštaje studenata, napisaoviše knjiga i veliki broj znanstvenih radova te održao stotinepredavanja po kojima je osobito ostao zapamæenŽminj, 21.2.2010. (IKA) – U Žminju je u nedjelju 21.veljaèe obilježena 20. obljetnica smrti dr. Ante Kresine,poznatoga biblièara i profesora teologije. Sveèanoeuharistijsko slavlje u župnoj crkvi Sv. Mihovila predvodioje poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, koji je na poèetkuvjernike pozvao na zahvalno sjeæanje i molitvu za dr.Kresinu, istaknuvši njegov veliki doprinos hrvatskojbiblijskoj znanosti, a time i izgradnji crkvenih zajednica. U homiliji biskup se zadržao na znaèenju Isusovih kušnji zakoje je rekao kako predstavljaju opæeljudske kušnje koje je,po njegovu primjeru i uzoru, svaki vjernik pozvansvladavati. Posebice to vrijedi u ovome korizmenomvremenu. Na euharistijskome slavlju pjevao je župni zbor uz brojnosudjelovanje vjernika i osobito braæe i rodbine pokojnogaprofesora Kresine, a u koncelebraciji su bili domaæi župnikJordan Rovis, vicerektor u Bogoslovskome sjemeništu IvanaPavla II. u Rijeci dr. Božidar Mrakovèiæ, profesor naTeologiji u Rijeci dr. fra Emanuel Hoško, zamjenik direktoraKršæanske sadašnjosti don Anton Šuljiæ, ravnateljPazinskoga kolegija vlè. Ivica Kordiæ, franjevac iz Pazina o.Alfons Orliæ, župnik u Labinu Željko Zec i župnik u Sv.Petru u Šumi o. Krzysztof Rodak. Nakon mise održan je kraæi program u kojem je dr. Hoškoprikazao lik i djelo prof. Kresine, zadržavši se najviše naèinjenici da je sudjelovao u hrvatskome prijevodu tzv.Zagrebaèke Biblije kao cenzor. Dr. Ante Kresina odgojio jenaraštaje studenata, napisao više knjiga i veliki brojznanstvenih radova te održao stotine predavanja po kojima jeosobito ostao zapamæen. U ime Kršæanske sadašnjosti, èiji jedr. Kresina bio èlan, govorio je prof. Šuljiæ koji je istaknuonjegov doprinos kao biblièara i predavaèa. Napisao je višeknjiga koje su sve objavljene u KS-u: "Svitanje iza Golgote","Èovjek s onu stranu tvari" i O Bože, žeže tvoja rijeè" apreveo je i knjigu "Poslanje egzegeze u Katolièkoj crkvi".Šuljiæ je istaknuo zajednièku crtu znamenitih istarskihsveæenika iz druge polovice 20. st. - dr. Josipa Turèinoviæa,èiju 20. obljetnicu smrti KS i KBF pripremaju komemoriratinajesen ove godine, dr. Alde Stariæa, nedavno preminulogagl. urednika KS-a, prof. Antuna Heka, ravnatelja Pazinskogakolegija, i dr. Kresine: Znali su laserski uoèiti problem ionda ga kao skalpelom secirati i riješiti. Time je istarskaCrkva uvelike pridonijela cjelokupnoj Crkvi u Hrvata. Ktome, dr. Kresina imao je rijetku darovitost da mu je rijeèbila izravna, britka, zanimljiva i poticajna. Nakon zahvalne pjesme koju je predvodio župni zbor,vjernici su mogli nabaviti knjige dr. Kresine, a dijeljena je iprigodna brošura.Dr. Ante Kresina (25. listopada 1934. – 21. veljaèe 1990.)roðen je u Kresinima u župi Žminj u Istri. Za sveæenika jezareðen godine 1959., 1960. diplomirao je i položiolicencijat iz teologije na KBF-u u Zagrebu. Na Papinskomebiblijskome institutu u Rimu položio je licencijat izbiblijskih znanosti 1962. godine, a na Papinskomesveuèilištu "Gregoriani" doktorirao je 1965. s tezom "Okršæanskoj duhovnoj zrelosti kod sv. Pavla". Nakon studijapredavao je Sv. pismo na Višoj bogoslovskoj školi u Zadru,a od 1966./67. do svoje smrti na Visokoj bogoslovskoj školiu Rijeci. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u župi Žminj.

Predstavljanje knjige "Batinama do oltara"Knjiga donosi sjeæanja na muèna razdoblja iz zatoèeništva uNišu i Zenici, na koje je don Ante Bakoviæ osuðen kaobogoslov tijekom služenja vojnog rokaÐakovo, 22.2.2010. (IKA/TU) – "Robijaška autobiografija"don Ante Bakoviæa "Batinama do oltara" predstavljena je 22.veljaèe, u Metodovoj dvorani Sveæenièkog doma u Ðakovu.Knjiga donosi zbirku sjeæanja na muèna razdoblja izzatoèeništva u Nišu i Zenici, na koje je don Ante Bakoviæosuðen kao bogoslov u tijeku služenja vojnog roka. Premdaje od tih dogaðaja prošlo više od pola stoljeæa, knjiga prviput javnosti iznosi sjeæanja i dogaðaje teškog razdobljakušnje, koje je Bakoviæ u povratku povjerio jedino svomduhovniku, koji je te dogaðaje prenio rektoru, biskupuBäuerleinu, a on je s tim upoznao i kardinala Šepera. Svatrojica na savjest su mu stavljala obavezu da ta sjeæanjazapiše i ostavi za buduæa i bolja vremena, kada æe se moæiobjaviti i biti autentièan svjedok ondašnjih progona i mukakoje su prolazili bogoslovi, sveæenici, biskupi i svi koji suvoljeli Hrvatsku domovinu, istaknuo je moderatorpredstavljanja Tomislav Lasiæ, student 5. godineKatolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Književnik, publicist i novinar prof. Mirko Æuriæ, sastajališta književnog kritièara, rekao je da knjigu krasi lijepoi teèno pripovijedanje, koje nikada nije suhoparno, a i unajtežim situacijama obilježeno je dozom humora."Batinama do oltara" ne može se nazvati romanom jer neobuhvaæa fikciju niti romansiranje dogaðaja, veæ jeautobiografska proza, opisivanje vlastitoga života nanagovor nekolicine biskupa i duhovnika meðu kojima sukardinal Kuhariæ i biskup Æiril Kos, no nažalost oni objavutog djela nisu doživjeli. "Sa svim nepobitnim dokazima i imenima koje knjiga donosineæe se promijeniti tragièna èinjenica, krivci za zloèine nadHrvatima u vrijeme komunizma nisu privedeni pravdi, aizgleda da i neæe biti barem na ovom svijetu, no ostajemoguænost da se èitaju duboko potresna, ali i poticajna djela.Na smrt osuðen sveæenik, nastavlja Kristov put i u vrijemenajžešæih progona kršæana, ide u bogosloviju za vrijemesluženja u JNA, u mukama ne pristaje odreæi se sveæenièkogpoziva, optužiti Stepinca, ne pristaje se odreæi vjere u Boga,nego nastavlja nepokolebljivo odabrani put do današnjegdana, I èesto se preispituje kako je uspio to sve izdržati da nepoklekne, kao što su mnogi pokleknuli", rekao je Æuriæ tenastavio: "Da nisu hrvatski sveæenici, redovnici i redovnicebili toliko herojski ustrajni, posljedice za naš vjernièki narodbile bi straviène. Ovako su vukovi nasrnuli na pastire, ali onise ne razbježaše veæ su pod cijenu života bdjeli nad svojimmalim stadom." Ulomke svoga djela vlè. Bakoviæ nije èitao, veæ ih jeisprièao nazoènima. Sve teškoæe, batine, promišljanja, ali ihumorom protkane situacije robije mogle su se èuti uživopisnom pripovijedanju njihova glavnog lika, koji nakonpedeset godina nije zaboravio ni jednu pojedinost teške imuène psihièke i fizièke borbe. Osim knjige "Batinama dooltara", Bakoviæ je govorio i o svom Hrvatskommartirologiju XX. stoljeæa, Drinskoj trilogiji te novinama"Narod" koje izlaze na njegovu inicijativu, a najavio je inove knjige i istraživaèke pothvate u otkrivanju drugihsveæenika i vjernika, muèenika komunistièkog režima.

Domovinske vijesti ika

2 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Biskup Ivas pohodio župu MarinaŠibenik, 23.2.2010. (IKA) - Šibenski biskup Ante Ivas bioje 23. veljaèe u pastirskom pohodu župi sv. Jakova u Marini.Prigodom vizitacije rubnom teritoriju Šibenske biskupije,koji se nalazi na podruèju Splitsko-dalmatinske županije,biskup Ivas obišao je crkve i groblja u marinskoj župi,pohodio mnoge institucije, ustanove i gospodarske subjektete posjetio bolesnike i razgovarao s èlanovima vijeæa kojadjeluju pri župnoj zajednici. Središnji dio biskupova pastirskog pohoda bilo je veèernjemisno slavlje koje je predvodio u župnoj crkvi uz asistencijužupnika don Jurice Petkoviæa i nekoliko sveæenikaRogoznièkoga i susjednih dekanata. Govoreæi o RijeèiBožjoj, biskup je u homiliji podsjetio da je sveti Jakovzapisao da je rijeè oštrija nego li nož i maè, da loša, zla rijeèmože otrovati i ubiti èovjeka, ali, da dobra rijeè možesagraditi svijet, ozdraviti teškog bolesnika, razveselitinajtužnijega, rasplakano srce uèiniti veselim. "Rijeè je snagakoju ju je Bog dao samo èovjeku. Ali kakvih sve rijeèièujemo na dan", upitao je biskup i upozorio na rjeèniksvakodnevice koji svojim užasom truje i duše mladih.Poruèio je župljanima sv. Jakova da se okupljaju naeuharistiju i slušaju Rijeè Božju, na koju se možemonasloniti i kojoj možemo vjerovati. Nju nam je Gospodindao ali od nas želi da ta Rijeè i ploda donese, dodao je."Nemojte kroz ovaj svijet prolaziti tjeskobno i nemojte sedati srušiti od ovoga svijeta u kojem su novine i televizijapune crnih vijesti, samo da nam zagorèe život, i da onda utoj grèevitosti povjerujemo tamo nekom obeæanju ovoga ilionoga", poruèio je vjernicima šibenski biskup. Premda marinska župa duhovno raste, posljednja mlada misau župi slavljena je prije 70 godina. Biskup Ivas pozvao jevjernike da u godini sveæenika mole za sveæenièka iredovnièka zvanja, a roditelje da podrže svoju djecu ako sežele odazvati Božjem pozivu i pristupiti oltaru Božjem.

Pohod Organizacijskog odbora SHKM-a dekanatuZadar-ZapadOrganizacijski odbor preporuèa da nedjeljni ruèak mladih užupama drugog dana susreta nakon misnog slavlja budezajednièki na jednom mjestu u župi, jer to treba biti dodatnaprilika za njihovo zajedništvo, druženje i upoznavanjeZadar, 23.2.2010. (IKA) - Susret èlanova Organizacijskogodbora za pripremu SHKM-a sa sveæenicima i laicima,sudionicima pripreme susreta u dekanatu Zadar-Zapad kojegèini devet župa održan je u utorak 23. veljaèe u pastoralnomcentru župe Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru. To suvelike gradske župe i taj dekanat okuplja velik broj vjernikaZadarske nadbiskupije. U pohodu su bili dijecezanskiupravitelj don Milivoj Bolobaniæ, organizator SHKM-amons. Ivan Mustaæ, organizacijski koordinator don ZdenkoDundoviæ, voditelj Odbora za smještaj don Šimun Šindija itajnica Organizacijskog odbora Martina Marièiæ. "SHKM jeveliki duhovni dogaðaj, ponuda Crkve mladima. U pitanju sumladi hrvatskih biskupija i treba biti znak za grad domaæin iCrkvu u Hrvatskoj", rekao je mons. Mustaæ, podsjetivši dase središnje euharistijsko slavlje održava 8. svibnja naVišnjiku. Tog dana je roðendan blaženog kardinala AlojzijaStepinca i sv. Ivana Maria Vianeya èiji je lik u središtuGodine sveæenika, te je mons. Mustaæ potaknuo sudionike namolitveni zagovor tim velikim ljudima Crkve za blagoslovsusreta. Susret povjerava i zagovoru pape Ivana Pavla II.koji je i inicijator velikih susreta s mladima, te sv. Josipu dablagoslovi svaku obitelj u koju æe doæi mladi. Don Zdenko jeistaknuo da sav prijavljeni smještaj podrazumijeva spavanje

mladih na ležaju, što svjedoèi gostoprimstvo i otvoreno srceobitelji Zadarske nadbiskupije. Organizacijski odborpreporuèa da nedjeljni ruèak mladih u župama drugog danasusreta nakon misnog slavlja bude zajednièki na jednommjestu u župi, jer to treba biti dodatna prilika za njihovozajedništvo, druženje i upoznavanje. Posljednja trikorizmena tjedna u crkvi Sv. Marije kod zadarskihbenediktinki organizirat æe se cjelodnevno klanjanje sutvrðenim rasporedom župa, mladih, pokreta i udruga koji æemoliti za plodnost susreta i blagoslov svih pridošlih. DonMilivoj je blagoslovio prisutne i predmolio molitvu i zablagopokojnog nadbiskupa Ivana Prenðu, podsjetivši da seon iznimno radovao tom susretu i živio za njega doposljednjeg dana svoje službe. U srijedu 24. veljaèe udvorani zadarskog Ordinarijata Organizacijski odbor susreoje sveæenike Dugootoèkoga i Silbanskoga dekanata. Uzranije utvrðen velik prijem mladih na otoku Ugljanu, osobitožupi Preko, te župama otoka Pašmana: Pašman, Neviðane,Mrljane, Banj, Dobropoljana, Ždrelac i Tkon, potvrðen jeprijem i stotina mladih u župe Dugog Otoka: Sali, Žman,Veli i Mali Iž, ali i Ist, udaljeni otok na sjeveru zadarskogarhipelaga.

Zabok: Predstavljena trilogija "Blaženi Alojzije Stepinac- svjedok evanðelja i ljubavi"Zabok, 23.2.2010. (IKA) - U organizaciji ogranka Maticehrvatske u Zaboku u prepunoj župnoj crkvi Sv. JeleneKrižarice predstavljena je 23. veljaèe trilogija "BlaženiAlojzije Stepinac - svjedok evanðelja i ljubavi" mons. JurjaBatelje. Autor trilogije je postulator kauze za proglašenjesvetim hrvatskog blaženika, a trilogija je objavljena upovodu 50. obljetnice kardinalove smrti, koja se obilježila10. veljaèe. Mons. Batelja istaknuo je kako su neki od dokumenata prviput predoèeni javnosti te kako æe promijeniti stajališta iprosudbe o Alojziju Stepincu i omoguæiti stvaranje cjeloviteslike o najsvetijem liku u hrvatskom narodu. Iz njih jevidljivo kako se Stepinac nikada nije slagao s ustaškimrežimom te kako je komunistièka vlast iskljuèivaladokumente o tome da je štitio prognane i stradale, a koji biutjecali na njegovo oslobaðanje u montiranom politièkomprocesu u listopadu 1946. Upozorio je i na nestanak izvornihdijelova teksta iz Stepinèeva dnevnika. Prva knjiga sadržiStepinèev životopis, druga dokumente o Stepinèevu životu idjelu od 1934., kada je imenovan zagrebaèkim nadbiskupomkoadjutorom, a treæa knjiga dokumente od 1944. do 1998. Teje godine poèetkom listopada papa Ivan Pavao II. za svogdrugog posjeta Hrvatskoj Stepinca proglasio blaženim.Trilogija sadrži i popise svih osoba kojima je Stepinacpomogao prije i u tijeku II. svjetskog rata, èija su imena prviput okupljena na jednome mjestu. Osim onih koje su ustašeproganjale zbog nacionalnosti, poput Židova, Srba i Roma,novi dokumenti dokazuju da je Stepinac stao u zaštitubrojnih Hrvata koji se politièki nisu slagali s Paveliæevimrežimom. Prvi put æe èitatelj moæi proèitati dokumente kojidokazuju da je Stepinac zbrinjavao i štitio one Hrvate kojesu ustaše prokazale kao "crvene" i suradnike partizana. Svisu oni poimenice nabrojeni, baš kao i oni Židovi i Srbi kojeje nadbiskup spasio, pojasnio je dr. Batelja. Istaknuo je kakoje trilogija pripremana za kardinalov proces proglašenjablaženim te pozvao vjernike da molitvama pridonesu da seblaženi Stepinac u što skorije vrijeme proglasi svetim.Trilogija je pravi temelj za svako istraživanje o Stepincu iveliko je obogaæenje za našu povijest i za Crkvu u zemlji isvijetu.

Domovinske vijestiika

33. ožujka 2010. broj 9/2010

Split: Otvorena izložba "Blagovjesnici" s. Zdravke MiliæSplit, 23.2.2010. (IKA) – Hrvatska udruga likovnihumjetnika – Split priredila je 23. veljaèe otvaranje izložbe"Blagovjesnici" s. Zdravke Spomenke Miliæ u zapadnomdijelu Dioklecijanovih podruma u Splitu. "Sestra Zdravka,koja je poèela izlagati pred gotovo 10 godina, polako ulazi unaš likovni prostor, u njemu istražuje, gradi jedan noviimaginativni svijet", kazao je dr. Tonæi Šitin na otvaranjuizložbe 18 mozaika za koje je s. Zdravki trebalo oko šestmjeseci neumornog rada. "Kada sam gledao njezine recentneradove bio sam zadivljen njezinom energijom, težnjom zaperfekcijom likovnog izraza, minucioznošæu detalja, bilo jejasno da ova slikarica vodi znalaèki svoj put od samogpoèetka, da ništa ne prepušta sluèajnosti i da vodi brigu osvakom detalju", istaknuo je. Tema izložbe su anðeli, koji susa zadatkom da otpoènu dijalog, da nas upute, povedu,ukažu, spase, uzraduju i oplemene. Dr. Šitin istaknuo je dase tim uratkom s. Zdravke dogaða nešto posebno važno:slikarica, koja je završila slikarstvo na Accademia di belleArti u Rimu (godine 2000. diplomirala u klasi prof. ItalaPalumba Sceize), okreæe se mozaiku, dakle kiparstvu, aliprvenstveno s pozicije koncepta. Služila se razlièitimmaterijalima od daske do kamena, stakla, cigle, keramike,koji rade na svojevrsnoj "interdisciplinarnosti". Na kraju je rijeè zahvale pred brojnim posjetiteljima, meðukojima su bili i generalni vikar Splitsko-makarskenadbiskupije mons. Ivan Æubeliæ, provincijalna glavaricaMarija Antonija Vugdelija te brojni umjetnici i prijatelji,uputila autorica mozaika s. Zdravka, a program je pjesmomuzvelièao zbor Družbe sestara milosrdnica sv. VinkaPaulskoga, Provincije Navještenja Gospodinova – Split, redakojemu umjetnica pripada. Izložba æe biti otvorena do 9.ožujka.

Mons. Drago Šimundža - gost Verbumova "Susreta sautorom"Split, 23.2.2010. (IKA) - U Verbumovoj Knjižari sv. Franegost "Susreta s autorom" bio je 23. veljaèe mons. dr. DragoŠimundža, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije,kulturni i znanstveni djelatnik, književni kritièar,povjesnièar, analitièar i esejist, teološki pisac i publicist,prevoditelj i prireðivaè književnih i znanstvenih djela.Napisao je oko 1000 èlanaka, a autor je 12 knjiga.Mons. Šimundža prisjetio se svojih prvih literarnih poèetakaza koje kaže da sežu u ranu mladost. Prva objavljena knjigaje njegova magistarska radnja "Etièki problemi uknjiževnom djelu Alberta Camusa", slijede "Godina Velikogzavjeta. Spomen-knjiga" te "Èovjek društvo i Bog". Godine1983. objavljuje knjigu "Problem Boga u suvremenojknjiževnosti" koja ukazuje na ono èime æe se baviti uvelikom broju svojih radova i knjiga, a što æe na najboljinaèin biti objedinjeno u njegovoj knjizi "Bog u djelimahrvatskih pisaca", s podnaslovom "Vjera i nevjera uhrvatskoj književnosti 20. stoljeæa". Istražujuæi tu tematikuzakljuèio je kako su najveæi hrvatski književnici 20. stoljeæa,meðu kojima S. S. Kranjèeviæ, Matoš, Milan Begoviæ,Nazor, Janko Poliæ Kamov, Ujeviæ, Andriæ, Krleža, Šimiæ,Sida Košutiæ, Cesariæ, Tadijanoviæ, Marinkoviæ, svaki nasvoj naèin vodili bitku s (ne)vjerom i kako su u dubini svogabiæa koje nužno odražava nazor na svijet duboko reflektiralio toj dimenziji što je na osobit naèin obilježilo hrvatskukulturnu baštinu kršæanskim duhom. Mnogo se bavio vrednotama, cijele knjige posveæujuæiljudskim vrednotama ("Ljudske vrednote i kršæanskoposlanje"), ljubavi ("Civilizacija ljubavi"), slobodi("Odgovorna sloboda")… u èijoj aktualizaciji vidi napredak

društva, osobito u dimenziji odgoja i obrazovanja. Osim književnog rada, èesto se doticao i društvenogangažmana o kojem i piše u knjigama "Èovjek, društvo iCrkva" te "Crkva i demokracija", a i sam je bio èlanrazlièitih tijela poput Fonda za kulturu, Splitskog ljeta,upravnog vijeæa Arheološkog muzeja u Splitu, Znanstveno-suradnièkog vijeæa Vlade RH u izradi strategije razvitkaHrvatske, Saborskog odbora za obilježavanje bleiburškihžrtava… Od stvaranja hrvatske države obnašao je nekevažne dužnosti koje su bile na izgradnju boljeg društva, aupitan smatra li da je moguæa i potrebna participacijaangažiranog pojedinca u izgradnji civiliziranog društvaistaknuo je da je to nužno i da je svakako nužno organiziratise. Mons. Šimundža pritom je istaknuo da premda supojedinci ti koji u najveæoj mjeri nose društvene promjene,suvremeno društvo ipak nosi i neke nove zahtjeve, aorganiziranje pojedinaca je zasigurno jedan od njih ukolikose pozitivno želi utjecati na promjene. Mons. Šimundža osmislio je godine 1991. i zapoèeo crkvenuemisiju na Hrvatskom radiju "Vjera i život" koja se i danasemitira. Više godina bio je kolumnist u Slobodnoj Dalmacijiu kolumni "Misli vjere", ali i suradnik brojnih drugihèasopisa i listova. Kaže kako su to bili znakovi vremena nakoje je trebalo odgovoriti, pa i putem njih evangelizirati.Za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada meðu kojima jei zbornik "Na granicama rijeèi. Zbornik u èast mons. DrageŠimundže 2005." godine u izdanju Crkve u svijetu, godine2006. nagradu Slobodne Dalmacije "Don Frane Buliæ" zaznanost, 2002. nagradu Grada Splita, 1998. nagradu Splitsko-dalamatinske županije, a 1996. odlikovan je Redom Danicehrvatske s likom Marka Maruliæa. Na "Susretu s autorom" istaknuo je kako mu je nedvojbenonajdraža knjiga "Biblija" za koju drži da ona mnogoodgovora može pružiti i vjerniku i nevjerniku. Meðutim,dodao je kako je mnogo autora i knjiga koji su na svoj naèinutjecali na njega poput Tome Akvinskog, Augustina, Kanta,Camusa, pa i domaæih poput Marinkoviæeva "Kiklopa" ilinekih Krležinih djela. Mons. Šimundža kroz svoje knjige i gotovo tisuæu èlanakagotovo da nema teme kojom se nije bavio, osobito onihesencijalno životnih, ukazujuæi na put nade. Nazoènima jeporuèio kako i u ovom kriznom vremenu treba razmišljati daljudska povijest uvijek ide naprijed i s nadom gledati ubuduænost, a mons. Šimundža ima vjere u èovjeka koji jeetièko biæe i koji æe naæi svoj put.

Korizmena duhovna obnova za sveæenike DubrovaèkebiskupijeDubrovnik, 24.2.2010. (IKA) - Korizmena duhovna obnovaza sveæenike Dubrovaèke biskupije održana je 24. veljaèe uBiskupskom sjemeništu u Dubrovniku. Voditelj obnove bioje hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk, koji jeodržao predavanje "Sveæenstvo je ljubav Isusova srca izkojeg izvire sveæenièki identitet". O toj umreženostisveæenièke osobnosti u otajstvo Crkve i sakramentalnogzajedništva biskup Štambuk govorio je upravo u povoduSveæenièke godine kojom Crkva želi zahvaliti Bogu zanazoènost sveæenika u svijetu. Okupljene sveæenike na poèetku susreta pozdravio jegeneralni vikar Dubrovaèke biskupije mons. Mirko Maslaæ,koji je podsjetio na zajednièke dogaðaje koji æe se poduzetido kraja Sveæenièke godine. Pokornièko bogoslužje ukapelici Sjemeništa predvodio je biskup Štambuk nakonèega su sveæenici imali prigodu za ispovijed te klanjanjepred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Na duhovnojobnovi sudjelovao je i dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ.

Domovinske vijesti ika

4 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Uz 80. roðendan prelata Vladimira StankoviæaSvojom dugogodišnjom nazoènošæu u domovinskoj iraseljenoj Crkvi u Hrvata diljem svijeta utisnuo dubok ineizbrisiv tragZagreb, 24.2.2010. (IKA) – Prelat Vladimir Stankoviæ usrijedu 24. veljaèe navršio je 80. godinu života. Timpovodom prisjeæamo se bogatoga i plodnog života idjelovanja sveæenika koji je svojom dugogodišnjomnazoènošæu u domovinskoj i raseljenoj Crkvi u Hrvatadiljem svijeta utisnuo dubok i neizbrisiv trag. Mons. Vladimir Stankoviæ roðen je 24. veljaèe 1930. uKutini od oca Franje i majke Marije roð. Mikoè. Puèku školupohaðao je u Kutini od 1937. do 1941., potom se upisuje uNadbiskupsku klasiènu gimnaziju u Zagrebu, gdje maturira1949. godine. Na Katolièkom bogoslovnom fakultetu uZagrebu diplomirao je 3. veljaèe 1957. Osamnaest mjeseci jena odsluženju vojnog roka (1952.-1954.) u SlavonskomBrodu. Za sveæenika ga je na svetkovinu apostolskih prvakasvetih Petra i Pavla 29. lipnja 1956. u zagrebaèkojprvostolnici zaredio zagrebaèki nadbiskup Franjo Šeper.Mladu misu proslavio je 15. srpnja iste godine u rodnojKutini, a prva mu je služba kapelana u župi sv. Križa u Siskuod 1957. do 1961. godine.Sveæenièko djelovanje nastavlja sljedeæe dvije godine (1961.- 1963.) kao upravitelj novoosnovane župe sv. Marije uCapragu kraj Siska, a potom slijedi dugi popis crkvenihslužbi i dužnosti koje je u tijeku više od pola stoljeæaobavljao u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Od 1963. do 1968. osobni je tajnik nadbiskupa FranjeŠepera, bilježnik Nadbiskupskog duhovnog stola i aktuartadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije, te od 1963.do1965. u Rimu prati nadbiskupa Šepera na Drugomvatikanskom saboru. Od 1963. do 1966. godine èlan jeUprave - direktorija prvoga katolièkog lista "Glas Koncila",a zatim je opet godinu dana, od1968. do 1969., župnik župesv. Blaža u Zagrebu, nakon èega postaje ravnateljemDušobrižništva za Hrvate u inozemstvu (Director nationalisOperum pro migrationibus Croatis), službe na kojoj ostajepunih 30 godina - do 1999., od èega 20 godina i s uredom uRimu). Na tu odgovornu i zahtjevnu dužnost imenovala ga jeKongregaciji za biskupe na prijedlog hrvatskih biskupa. Od1969. do1999., tajnik je i voditelj Ureda Vijeæa Biskupskekonferencije Jugoslavije, a potom Hrvatske biskupskekonferencije za hrvatsku migraciju, na koju ga je imenovalaBiskupska konferencija s uredom u Zagrebu. S godinama služenja Crkvi i hrvatskom narodu, umnažaju sei dužnosti, pa je od 1970. do 1975. èlan Vatikanskog ureda"Consilium superius pro migrationibus", imenovan poKongregaciji za biskupe. Papa Pavao VI. imenovao ga je1973. monsinjorom - Praelatus honorarius; od 1975. do1989.predstavnik je BKJ pri Meðunarodnoj katolièkoj komisiji zamigracije(ICMC) u Ženevi, a potom deset godina, od 1989.do1999. "Ecclesiastical Assistant" je pri ICMC u Ženevi,imenovan po Državnom tajništvu Svete Stolice.Od 1981. do 2000. honorarni je predavaè na Katolièkombogoslovnom fakultetu u Zagrebu u predmetu "Theologiapastoralis migrantium". U raznolikoj i plodnoj sveæenièkojbiografiji, obogaæenoj napose dušobrižnièkom skrbi zaiseljenu Hrvatsku, valja dodati i da prelat VladimirStankoviæ govori i piše engleski, talijanski i njemaèki jezik,a služi se francuskim i španjolskim. Kanonikom magistromPrvostolnog kaptola zagrebaèkoga imenovan je 21. travnja1988., kada mu zagrebaèki nadbiskup Franjo Kuhariænajprije dodjeljuje kuriju na Kaptolu 22, a zatim na broju 1,gdje je bilo Tajništvo BKJ. Èetiri godine, od 1989. do 1993.predsjednik je Središnjeg odbora Caritasa najprije BKJ,potom HBK, a od 1993. do1998. Predsjednik je Hrvatskog

Caritasa. Od 1994. do 2010. èlan je "Skupštine" (Upravnogvijeæa) zagrebaèke izdavaèke kuæe "Kršæanska sadašnjost", auz to je deset godina (1995.- 2005.) èlan Upravnog vijeæaDjeèjeg vrtiæa "Sunce" u Ðulovcu. Godine 1996. predsjednik Republike Hrvatske dr. FranjoTuðman odlikovao ga je Redom Danice Hrvatske s likomKatarine Zrinske. Uz crkvene službe, prelat Stankoviædevedesetih i poèetkom 2000. obavlja i druge dužnosti, pa jeod 1993. do 2000. èlan Upravnog vijeæa Klinike zainfektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljeviæ" u Zagrebu, 1996.predsjednik je Upravnog vijeæa "Ljekarne Diakonia"Hrvatskog Caritasa, 1998. èlan je Upravnog vijeæaHrvatskog Caritasa. Od 1998. do 2006. godine je generalnivikar Zagrebaèke nadbiskupije i moderator Nadbiskupskogduhovnog stola. U tom je razdoblju zadužen i za kontakte sinozemnim humanitarnim institucijama, meðu kojima sunajpoznatije "Renovabis", "Kirche in Not", "Clementia" idr., a od 1998. do 2005. predsjednik je Odbora za gradnjuKatolièkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Godine 1998.predsjednik je Odbora Zagrebaèke nadbiskupije za doèekpape Ivana Pavla II., a od iste godine pa do 2006. èlan jeraznih upravnih tijela Zagrebaèke nadbiskupije: Zborasavjetnika, Prezbiterskog vijeæa, Ekonomskog vijeæa,Povjerenstva za kulturna dobra, Odbora za sakralnuumjetnost, Odbora za popravak katedrale, Odbora Doma sv.Josipa i dr. Za iznimno bogato služenje Crkvi papa IvanPavao II. podjeljuje mu 11. studenoga 1999. odlièje "ProEcclesia et Pontifice". Kroz 29 godina (1970. - 1999.) prati naše biskupe, a najvišekardinala Kuhariæa na pastirskim pohodima hrvatskimiseljenicima. Bio je u 15 puta u SAD-u i Kanadi, 8 puta uAustraliji, 4 puta u Južnoj Africi, po 2 puta u NovomZelandu te u više zemalja Latinske Amerike. Meðu hrvatskeiseljenike i na privremenom radu po zapadnoj Europiputovao je svakoga mjeseca. U tijeku njegova upravljanjahrvatskom inozemnom pastvom osnovano je u cijelomiseljeništvu 110 novih misija (a tada ih je ukupno bilo 192).Za svoje studente koji su slušali predmet o pastoraluselilaštva izdao je više prevedenih knjiga s podruèjapastorala migranata, a najvažnije mu je djelo enciklopedijskoizdanje zbornika "Katolièka Crkva i Hrvati izvandomovine". Poslije smrti kardinala Kuhariæa, izmeðu 2003. i 2007.,objavio je "malo petoknjižje" - "Kardinal Kuhariæ uhrvatskom iseljeništvu", prateæi u pet svezaka zagrebaèkognadbiskupa po svim kontinentima. Na stotine èlanaka ireportaža o Hrvatima izvan domovine objavio je u "GlasuKoncila", "Kani" te drugim crkvenim listovima. Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ imenujeprelata Vladimira Stankoviæa 15. studenoga 2005.predsjednikom Odbora za obnovu zagrebaèke katedrale, a12. prosinca iste godine imenovan je kanonikom kustosomPrvostolnog kaptola zagrebaèkog. Godinu dana kasnije(2006.) imenovan je sucem u kauzi beatifikacije službeniceBožje Marice Stankoviæ, a 2007. voditeljem Ureda za vezu srimskom postulaturom u kauzi fra Bonifacija Pavletiæa, okojemu izdaje knjige i letke.Zadarski nadbiskup Ivan Prenða imenuje ga godine 2008.generalnim tajnikom Hrvatskog ogranka Svjetskekonferencije religije za mir (WCRP - CROATIANCHAPTER), te pomaže u izdavanju èasopisa "Mirotvorniizazov". Gradsko vijeæe rodnog grada Kutine 10. studenoga 2008.dodijelilo mu je "Nagradu za životno djelo".

Domovinske vijestiika

53. ožujka 2010. broj 9/2010

200.000 kuna za stradale od poplava i potresaZagreb, 24.2.2010. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupijeu suradnji s Nadbiskupskim duhovnim stolom pokrenuo je19. sijeènja u župama i crkvama nadbiskupije akcijuprikupljanja novèane pomoæi za stradale od poplava uHrvatskoj i u razornom potresu na Haitiju. Potaknuti svojimžupnicima na velikodušnost, solidarnost i kršæanskomilosrðe od pokretanja akcije do 24. veljaèe ove godine župeZagrebaèke nadbiskupije uplatile su na raèun Caritasa184.247,80 kuna. Toj svoti treba pridodati i 23.600 kunakoje su pojedinci osobno predali u Upravi Caritasa, èime jeza stradale od poplava u Kosinjskoj i Neretvanskoj dolini teza stradale od potresa na Haitiju ukupno prikupljeno207.847,80 kuna. Prikupljeni novac, kao i onaj koji æenaknadno biti doznaèen, bit æe podijeljen na tri jednakadijela. Za stradale na Haitiju Caritas Zagrebaèkenadbiskupije sredstva æe prebaciti na raèun HrvatskogCaritasa koji æe ih preko Caritasa Internationalis proslijeditinajpotrebnijima na Haitiju. Sredstva za stradale od poplava uHrvatskoj uplatit æe se na raèune Caritasa Gospiækebiskupije i Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije.

Rijeka: Obrtnici darivali beskuænikeRijeka, 24.2.2010. (IKA) - Udruženje rijeèkih obrtnikadarovalo je 24. veljaèe 8775 kuna rijeèkom Prihvatilištu zabeskuænike "Ruže sv. Franje" koje vode volonteri rijeèkogaFranjevaèkoga svjetovnog reda. Novac je prikupljenprodajom 700 porcija jote, vina i od dobrovoljnih priloga naovogodišnjoj humanitarnoj gastro-manifestaciji "Maškaranajota". Donaciju je voditeljici Prihvatilišta Vilmi Mlinariæuruèio predsjednik rijeèkog Udruženja obrtnika ZvonkoJurkoviæ. Upoznat s poteškoæama s kojima se Prihvatilištesvakodnevno suoèava, istaknuo je kako obrtnici znaju da veætri godine volonteri skrbe o beskuænicima i ulažu puno trudakako bi ih ponovno integrirali u društvo. Otuda inicijativa danovac prikupljen na dobrotvornoj priredbi daju za potreberijeèkih beskuænika.

Vjeronauèna olimpijada Požeške biskupijePožega, 24.2.2010. (IKA) - U Požegi je 24. veljaèe uorganizaciji Katehetskog ureda biskupije održano natjecanjeiz vjeronauka za uèenike osnovnih i srednjih škola Požeškebiskupije na temu "Kardinal Alojzije Stepinac - uzorsveæenika". Pisani dio natjecanja održan je za osnovnoškolceu OŠ Julija Kempfa, a za srednjoškolce u Poljoprivredno-prehrambenoj školi. Druga i treæa natjecateljska disciplina,tombola i Milijunak održane su u Dvorani sv. Terezije.Tamo ih je prije natjecanja pozdravio uime Požeškebiskupije generalni vikar mons. Josip Klariæ. "Neka ovobogatstvo znanja koja ste stekli o blaženom AlojzijuStepincu bude jedna baština za vaš život. Vidio sam da supitanja s puno podataka, informacija, datuma i imena, to nemorate pamtiti za život, ali bilo bi dobro da upamtite kako ježivio naš blaženik i da vam on bude uzor u životu", poruèioje generalni vikar Klariæ. Najbolji u poznavanju Stepinèevebaštine meðu osnovcima bili su uèenici Denis Æosiæ,Domagoj Ðakoviæ, Tea Maðareviæ i Marina Tilinger iz OŠDobriše Cesariæa iz Požege sa svojim mentorom MariomNikoliæem. Uèenici Katolièke klasiène gimnazije s pravomjavnosti iz Virovitice postigli su najbolji uspjeh meðusrednjoškolcima. Njihov je mentor bio fra Robert Perišiæ.

.

Vjeronauèna olimpijada Splitsko-makarske nadbiskupijeza osnovne i srednje školeSplit, 24.2.2010. (IKA) - Vjeronauèna olimpijada zavjerouèenike s podruèja Splitsko-makarske nadbiskupijeodržana je u srijedu 24. veljaèe. Osnovna škola "Prof. FilipLukas" u Kaštel Staromu bila je domaæin natjecanjuosnovnih škola, a sudjelovalo je 26 školskih ekipa.Pobjednik je i ove godine, s osvojenih 326 bodova OŠ"Suæidar" iz Splita koju vodi vjerouèitelj don Ivan Èotiæ, adrugoplasirana ekipa s osvojenih 315 bodova je OŠ "IvanMažuraniæ" iz Hana koju vodi vjerouèiteljica s. Vjera Guliæ.Tema ovogodišnje olimpijade je "Kardinal Alojzije Stepinac– uzor sveæenika". Istodobno je održana i vjeronauèna olimpijada za uèenikesrednjih škola, u Srednjoj školi "Jure Kaštelan" u Omišu, nakojoj je sudjelovalo 28 školskih ekipa. Pobijedila je III.splitska gimnazija pod vodstvom s. Darije Bota s osvojenih290 bodova. Drugo mjesto s osvojenih 272 boda osvojila jeII. splitska gimnazija pod vodstvom s Dolores Brkiæ. Nakonpismenog ispita, tombole i milijunaka prve dvije ekipeosnovnih i srednjih škola s najveæim brojem ostvarenihbodova predstavljat æe Splitsko-makarsku nadbiskupiju nadržavnoj vjeronauènoj olimpijadi koja æe se održati od 19.do 21. svibnja.

Vjeronauèna olimpijada za osnovne i srednje školeGospiæko-senjske biskupijePobjednici su OŠ Zrinskih i Frankopana Otoèac, Podruènaškola Švica i Gimnazija Bernardina Frankopana OgulinSenj, 24.2.2010. (IKA) - U Senju je u Osnovnoj školi SilvijaStrahimira Kranjèeviæa održana vjeronauèna olimpijada zaosnovne i srednje škole s prostora Gospiæko-senjskebiskupije. Sudionike je na poèetku pozdravio predstojnikKatehetskog ureda vlè. Nikola Turkalj, izrazivšizadovoljstvo da je do sada ova olimpijada najmasovnija uznastup 24 osnovne i 7 srednjih škola, te istaknuo važnostteme "Alojzije Stepinac-uzor sveæenika". Olimpijadu jeotvorio gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, poruèivši daje blaženi Alojzije Stepinac osoba koja može biti najboljiuzor mladima u životu. Sudionike je pozdravila i ravnateljicaRosanda Prpiæ. Predsjednica povjerenstva za osnovne škole,ujedno i èlanica državnog povjerenstva, bila je Ana Stipetiæ,a za srednje škole Dario Košæak. Nakon provedenih pisanihtestova, tombole i milijunaka od osnovnih škola pobijedila jeekipa OŠ Zrinskih i Frankopana, Podruèna škola Švica s 237bodova ispred OŠ Karlobag 225, OŠ Josipdol PŠ Oštarije s209, OŠ Slunj sa 198 i OŠ Cetingrad sa 169 bodova.Pobjednièku ekipu Švice èine Nikolina Buriæ, AnaCvitkoviæ, Antonija Tonkoviæ i Ines Barkoviæ s mentoromBerislavom Kostelcem. Od srednjih škola pobijedila jeGimnazija Bernardina Frankopana iz Ogulina s 229 bodovaispred Srednje škole Otoèac s 211 bodova, Srednje školeSlunj 134 boda, Gimnazije Gospiæ 114 bodova, Strukovneškole Gospiæ 105, Srednje škole Graèac 92 i Obrtnièke itehnièke škole Ogulin s 85 bodova. Pobjednièka ekipaogulinske gimnazije nastupila je u sastavu Inka Salopek,Helena Kosteliæ, Dijana Beganoviæ i Dino Paušiæ uzmentoricu Vesnu Žiliæ. Za boravka u Senju sudionici suposjetili katedralu Uznesenja BDM gdje im je o povijestigrada podno Nehaja održano predavanje uèenika podvodstvom prof. Andreje Nekiæ, dok je o povijesti katedralegovorio senjski župnik i dekan preè. Mile Èanèar. Osakralnoj baštini govorila je Milena Rogiæ.

Domovinske vijesti ika

6 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Postmoderna i identitetProf. dr. Tonèi Matuliæ i dr. Krunoslav Nikodem na tribini"Zajednièki vidici"Zagreb, 24.2.2010. (IKA) - "Postmoderna i identitet" bila jetema tribine "Zajednièki vidici" koja je 24. veljaèe održana uorganizaciji Ureda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk uškoli, pod vodstvom prof. dr. Valentine Mandariæ,predstojnice Ureda.Više od 300 ljudi okupilo se da bi poslušalo predavaèe prof.dr. Tonèija Matuliæa, koji na Tribini gostuje veæ treæi put, idr. Krunoslava Nikodema. Prof. Matuliæ uvodno je opisaoprijelaz iz modernog u postmoderno društvo kroz posljednjih30-ak godina, koje je pod utjecajem krize i dubokihmetamorfoza društvene slike uslijed velikog projekta"emancipacije" èovjeka, gdje društvene institucije i ustaljeneforme ponašanja nisu više okvir ljudskoga djelovanja."Pojedinac je osuðen na povezivanje i krpanjenepreglednoga mnoštva kratkoroènih odluka i projekata kojise više ne uklapaju u smisao i znaèenje dugoroène karijere idruštvenoga napretka", istaknuo je predavaè. Pojedinac sedanas emancipira i traži veæu samostalnost od vanjskihautoriteta. I sam identitet "biti èovjek" time je doveden upitanje pod okriljem suvremene antropološke drame. Krozfilozofsku konceptualizaciju osobnoga identiteta kako juizlaže Alasdair MacIntyre, predavaè istièe važnostpovijesnosti èovjeka i naroda u kojemu je on roðen i ukorijenjen. "Ono što ja jesam, tj. što moje jastvo identitetskiodreðuje jest ono što ja baštinim u sadašnjosti", istièe prof.Matuliæ. Pripovjedno traganje tu se nameæe kao naèinpotrage za vrijednostima, dobra, a podrazumijeva odgojkaraktera i èovjekova samorazumjevanja. NasuprotMacIntyreu koji istièe vanjski utjecaj na èovjeka, Taylorstavlja naglasak na èovjekov nutarnji interes. Slažuæi se sBaumanom, predavaè istièe kako je identitet "biti èovjek"zapravo složen od mnogih kriterija koji odreðuju granicuizmeðu dvije stvarnosti, gdje se one razgranièuju, osobitokroz pripadnost narodu, povijesti, kulturi, vjerskoj tradiciji.Kršæanski identitet nije identitet u punom smislu te rijeèi, jerse on izvodi iz cjelovitosti osobe, a ne njezina steèenogdijela, poput identiteta, jer èovjek postaje èovjekom prijenego se raða u narod u kulturu. Stoga i Katolièka Crkva nijenacionalna, nego sastavljena od razlièitih naroda – exgentibus.Dr. Krunoslav Nikodem temi je pristupio sa stajalištasociologa. Kroz tri stupnja razvoja društva shematizirao je ipotragu za identitetom: u tradicionalnom društvu nije bilopitanja identiteta i potrage za njime, u modernom društvuradilo se na izgradnji identiteta, a u postmodernom identitet iodreðenost se izbjegavaju. "Svi ljudski identiteti su donekledruštveni identiteti jer su vezani uz znaèenja, a ona su uvijekrezultat sporazuma ili nesporazuma, uvijek doneklezajednièka," istièe Nikodem, zakljuèujuæi kako je identitetstvarnost u razvoju, nastajanju, te je stoga prikladniji izraz"proces identifikacije". U hrvatskom društvu promjene suuoèljive na politièkom, ekonomskom, sociokulturnom ireligijskom podruèju, a sva su ta podruèja vrlo nestabilna testoga i dovode do problema s procesom identifikacije.Rezultati empirijskih istraživanja pokazuju ipak da jehrvatsko društvo sklonije elementima tradicionalnosti negomodernosti. Prof. Nikodem naveo je nekoliko problema zaizgradnju osobnoga i društvenog identiteta, koje dijeli na"vanjske" (modernizacija , globalizacija, subjektivizacija) i"unutrašnje" (anomija i klima nepovjerenja). Izgradnjakulture povjerenja, istièe predavaè, jest kljuèno pitanje uizgradnji osobnoga i kulturnoga identiteta, jer povjerenjejaèa povezanost pojedinca i zajednice, osjeæaj pripadnosti isam identitet.

Meðužupanijsko natjecanje iz vjeronauka Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijePobijedile ekipe osjeèke Isusovaèke klasiène gimnazije tevinkovaèke Osnovne škole Antun Gustav MatošÐakovo, 24.2.2010. (IKA/TU) - Ekipe osjeèke Isusovaèkeklasiène gimnazije te vinkovaèke Osnovne škole AntunGustav Matoš pobijedile su nanadbiskupijskom/meðužupanijskom natjecanju iz vjeronaukaza uèenike i uèenice osnovnih i srednjih škola na temu:"Kardinal Alojzije Stepinac – uzor sveæenika". Natjecanje jeodržano 24. veljaèe u Ðakovu, za srednje škole u GimnazijiA. G. Matoš gdje je sudjelovalo 20 najboljih ekipa sažupanijskih natjecanja, te za osnovne škole u OŠ Ivan GoranKovaèiæ gdje je bilo prisutno 16 ekipa.Sveèano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održana jeu Dvorani Antuna Mandiæa u Središnjoj nadbiskupijskoj ifakultetskoj knjižnici, gdje je ðakovaèko-osjeèki pomoænibiskup Ðuro Hraniæ èestitao svim vjerouèenicima koji susudjelovali i njihovim mentorima, kao i vjerouèiteljima –èlanovima povjerenstva te izrazio zadovoljstvo što su senatjecatelji, pripremajuæi se za natjecanje, pozabavili bašlikom i djelom kardinala Stepinca. "Vjerujem da ste upilinešto važno, ne samo za rezultat natjecanja nego za život, ato je da kršæanstvo ne savija svoja naèela praviènosti,istinoljubivosti, rodoljublja, èovjekoljublja i vjernosti.Studirajuæi njega i njegov lik, nadam se da ste još višeohrabreni i da æete iziæi iz vjeronauènog natjecanja osnaženiu vlastitom uvjerenju da se isplati plivati protiv struje i ondakad živimo u svijetu u kojem nam se èini da sve oko nas ideu nekakvom drugom smjeru. I da se isplati biti vjeran Bogu iCrkvi – biti vjeran sebi, vlastitim idealima i vlastitoj savjestibez obzira na cijenu." Najbolji uèenici: Goran Ðurðeviæ, Dominik Knezoviæ,Dinko Glavaš i Ana Marija Omejec iz Isusovaèke klasiènegimnazije s pravom javnosti u Osijeku, zajedno s mentoromo. Tomislavom Špiranec, uz nagrade za sudjelovanje,osvojili su i pobjednièku nagradu, besplatni put u Taizepoèetkom kolovoza. A za Vjerana Laziæa, Dolores Begoviæ,Mariju Adžiæ, i Dunju Èutura iz OŠ Antun Gustav Matoš,Vinkovci s mentorom Ivicom Begoviæ osigurano je duhovno-rekreativno ljetovanje u nadbiskupijskoj kuæi u Zatonu.Nagrade ovakvog tipa prvi puta su podijeljene navjeronauènom natjecanju te su organizatori vjerouèenicimadali dobar poticaj za pripremu graðe natjecanja za sljedeæugodinu. Kako prema pravilima Državnog povjerenstvaprema broju prijavljenih ekipa iznad 50 pobiskupiji/nadbiskupiji, pravo odlaska na državno natjecanjeimaju prve dvije plasirane ekipe za osnovne škole, nadržavno natjecanje ove godine idu i uèenice OŠ VjekoslavKlaiæ iz Garèina, s mentoricom Anðelkom Èajkovac: MarinaÐuriæ, Ivana Švediæ, Nikolina Mijiæ i Helena Arambašiæ.No, kako bi ovogodišnje gradivo još bolje ostalo u sjeæanju,viša savjetnica za vjeronauk Ana Mlinariæ obavijestila jesudionike i mentore o još jednoj moguænosti kreativnogprikaza onoga što su nauèili o kardinalu Stepincu. Do 15.ožujka otvoren je natjeèaj za Kreativno natjecanje na koje supozvani svi sudionici vjeronauènog natjecanja da krozlikovno, dramsko, informatièko ili scensko izražavanjepokažu ono što ih je posebno potaknulo dok su prouèavalimaterijale o životu i djelu blaženika kardinala AlojzijaStepinca.

.

Domovinske vijestiika

73. ožujka 2010. broj 9/2010

Vepric: Korizmena duhovna obnova sveæenikaVepric, 24.2.2010. (IKA) – Duhovna obnova za sveæenikena službi u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji održana je 24.ožujka u marijanskom svetištu Vepric. U pokornièkombogoslužju fra Mate Matiæ sveæenicima je izlagao ispitsavjesti, potièuæi pogled u osobne osjeæaje pred Isusovomzapovijedi ljubavi, kako prema Bogu tako i prema bližnjimakojima su poslani naviještati Evanðelje i služiti s milosrðem.Uslijedila je osobna ispovijed svih nazoènih sveæenika izajednièko slavljenje euharistije. Splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ predvodio je euharistijsko slavlje teje u homiliji ohrabrio sveæenike za ustrajnost u svjedoèenjuEvanðelja i onda kad se sveæenik bori s vlastitim strahovimai slabostima i kad ga ovaj svijet ne razumije ili ne prihvaæa.Temelj sveæenikove sigurnosti jest svjetlo Božje rijeèi injegova milost. Sveæenik je i danas potreban ovomu svijetuako je on goruæi grm koji svijetli i grije, a suvišan je ako jetek neplodno stablo koje zauzima teren i troši zemlju.Središnje izlaganje korizmene duhovne obnove održao je dr.don Josip Deliæ na poziv Crkve iz obreda sveæenièkogreðenja: "Nastoj vjerovati što proèitaš, uèiti što uzvjeruješ,živjeti što uèiš!" Uloga sveæenika u globaliziranom svijetu,gdje vjera postaje tek jedna u mnoštvu ponuda, iziskuje jošviše trajnoga osobnog napredovanja u znanju, milosti imudrosti. Župnik je poslan naviještati i svjedoèiti u društvugdje javne osobe èesto ne svjedoèe vjeru, ni evanðeoskevrednote, nego nebrigu i nehaj za obiteljsku vjernost, zaposlovnu etiku i za vjernièki moral. Stoga je predavaèistaknuo potrebu obnovljene uloge sveæenika kako bi mogaobiti istinski uzor vjere, dobrote i solidarnosti. Istaknuo jemnoge primjerne sveæenike koji su odano i neustrašivo vršilisvoje poslanje u teškim vremenima bezboštva. Mnogi su odnjih podnijeli i žrtvu muèeništva. Bit vjere je briga za vjeènote prosvjetljenje zemaljskih stvarnosti svjetlom Kristova inašeg uskrsnuæa. Zahtjevno je živjeti cjelovitost navještenogevanðelja u svakodnevnim obvezama, pa mnogi pribjegavajupovršnoj vjeri na mjestima ukazanja ili karizmatskihskupova. Svojim æe primjerom sveæenik vjernike poticati naustrajnost svakoga dana i u svim situacijama. U zahtjevnimvremenima sveæenika još više obvezuje temeljitostnaviještanja i životnog svjedoèenja onoga što propovijeda. Stoga je pozvan permanentno se obrazovati, duhovnonapredovati, marljivo pripremati propovijedi, sakramente,vjeronauène pouke. Pa, konaèno, sve to što vjeruje i nauèavaprovoditi u život strpljivom ljubavlju i potpunim predanjembolesnima, siromasima, djeci, mladima, obiteljima. Ali, iprijateljskom blizinom onima koji su udaljeni od svjetlaevanðelja da i do njih doðe Božja rijeè. Neuspjesi ne smijusveæenika obeshrabriti, nego upravo potaknuti na još višemolitve i pastoralnog truda. Božanske istine koje naviješta,važno je da postanu sastavni dio cjelovitog života svakogsveæenika. Fra Ane Babiæ, postulator kauze sluge Božjega o.Ante Antiæa, predstavio je ovaj lik uzornog sveæenika usvom vremenu. Njegov æe grob pohoditi sveæenici nazajednièkom hodoèašæu u Zagreb, 15. travnja, kad æe uzgrob blaženog Alojzija Stepinca slaviti euharistiju svojeSveæenièke godine. Nadbiskupijski povjerenik za duhovnazvanja don Jure Vrdoljak, sveæenike je podsjetio na nekepastoralne termine koji su pred njima: Susret hrvatskekatolièke mladeži u Zadru, duhovna obnova crkvenihzborova mladih, ministrantski kongres, malonogometnakatolièka liga i duhovne vježbe za starije ministrante. Ovaj jesusret sveæenika na službi u Splitsko-makarskoj nadbiskupijiuobièajeno završio bratskim objedom svih nazoènih oko 150sudionika, meðu kojima su bili i generalni vikar mons. IvanÆubeliæ i pastoralni vikar mons. Drago Šimundža.

Održane vjeronauène olimpijade u ZadarskojnadbiskupijiMeðu osmoškolcima pobijedila je OŠ Smiljevac u Zadru apobjednik meðu srednjoškolcima je Gimnazija VladimiraNazora u ZadruZadar, 24.2.2010. (IKA) - Županijsko/nadbiskupijskonatjecanje iz vjeronauka uèenika osnovnih i srednjih školaZadarske nadbiskupije na temu "Alojzije Stepinac - uzorsveæenika" održano je u srijedu 24. veljaèe. Meðuosmoškolcima pobijedila je OŠ Smiljevac u Zadru sosvojenih 290 bodova (mentorica vjerouèiteljica s. AntonelaMalenica). Na drugom mjestu je OŠ Jurja Dalmatinca izPaga s 263 boda (s. Tamara Bota) a na treæem OŠ BraæeRibar Posedarje s 255 bodova (Berta Perica). Pobjednikmeðu srednjoškolcima je Gimnazija Vladimira Nazora uZadru (Jelena Mièiæ), drugo mjesto osvojila je Srednja školaBiograd (Ivica Kero) a treæe Klasièna gimnazija Ivana PavlaII. Zadar (s. Viktorija Gadža). Natjecanje su organizirali Županijska povjerenstva osnovnihi srednjih škola, Katehetski ured Zadarske nadbiskupije iškole domaæini. U OŠ Bartula Kašiæa u Zadru sudjelovalo je72 uèenika iz 18 osnovnih škola: Šimuna Kožièiæa BenjeZadar, Kistanje, Jurja Dalmatinca Pag, Krune Krstiæa Zadar,Pakoštane, Smiljevac Zadar, Privlaka, Stjepana RadiæaBibinje, Bartula Kašiæa Zadar, Jurja Barakoviæa Ražanac,Braæa Ribar Posedarje, Polaèa, Sv. Filip i Jakov, ValentinKlarin Preko, Šime Budiniæa Zadar, Zadarski otoci Zadar,Sukošan i Petra Zoraniæa Jasenice. U Klasiènoj gimnazijiIvana Pavla II. Zadar sudjelovalo je 68 uèenika iz 17srednjih škola: Gimnazija Vladimira Nazora, Pomorskaškola, Zadarska privatna gimnazija, Gimnazija JurjaBarakoviæa, Prirodoslovno-grafièka škola, Obrtnièka školaGojka Matuline, Ekonomsko–birotehnièka i Trgovaèkaškola, Medicinska škola Ante Kuzmaniæa, Klasiènagimnazija Ivana Pavla II. Zadar, Hotelijersko–turistièka iugostiteljska škola, Srednja škola Biograd/nm, Srednja školaKneza Branimira Benkovac, Poljoprivredna prehrambena iveterinarska škola, Gimnazija Franje Petriæa, Školaprimijenjene umjetnosti i dizajna, Strukovna škola ViceVlatkoviæa i Tehnièka škola. Natjecanje se sastojalo odpismenog ispita s 50 pitanja, tombole, a u Milijunku jesudjelovalo pet ekipa s dotad najviše osvojenih bodova. UOŠ Bartula Kašiæa osmoškolcima i mentorima obratio sepredstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije mr.don Gašpar Dodiæ. Izrazio je priznanje svima za uloženitrud, poruèivši da bl. Alojzije povezuje hrvatski narod uduhovno zajedništvo. Podsjetio je i na blagopokojnognadbiskupa Ivana Prenðu, rekavši da je taj Božji èovjek iIsusov prijatelj budio i podržavao katehetski žar kodsveæenika i laika, ostvarujuæi ga u prikladnoj i djelotvornojorganizaciji. "Zahvaljujuæi mu kao dobrom i mudromupravitelju i poglavaru što mi je povjerio odgovornu službupredstojnika Katehetskog ureda, istaknuo bih iz duševneradionice njegovog biskupskog stvaranja evangelizacijskokatehetsko djelo. Ono je bilo snaga njegovih brojnihpothvata jer je bio duboko uvjeren u važnost koju katehezaima za kršæanski život biskupije. To ga je katehetsko djelopokretalo kako bi kršæanska vjera doprla od Božje povijestido povijesti svake egzistencije, ostajuæi vjeran Bogu ièovjeku", rekao je don Gašpar.

.

Domovinske vijesti ika

8 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Dubrovnik: Županijska natjecanja iz vjeronauka zaosnovne i srednje školeDubrovnik, 24.2.2010. (IKA) - Županijska natjecanja izvjeronauka za osnovne i srednje škole provedena su u srijedu24. veljaèe u Biskupskoj klasiènoj gimnaziji RuðeraBoškoviæa u Dubrovniku. U Sveæenièkoj godini uèenici suse natjecali u poznavanju života blaženog Alojzija Stepinca.Meðu uèenicima osam osnovnih škola pobjedu su odnijeliuèenici OŠ Cavtat pod mentorstvom s. Mile Mikuliæ, a to su:Iva Grbiæ, Sandra Stjepanoviæ, Martina Puliæ i PaulaSimoviæ. Druga je bila OŠ Lapad s voditeljicom SimonomGavriæ, a treæa ekipa OŠ Vela Luka koju su pripremale s.Tješimira Bešliæ i Ljubica Vlašiæ. Ove godine na natjecanjusu prvi put sudjelovali uèenici s Lastova s vjerouèiteljicomIvanom Podnar, a takoðer su se natjecale škole iz ŽupeDubrovaèke, Orebiæa, Grude i Blata.Na razini srednjih škola u završnom krugu za bod je boljabila ekipa Medicinske škole pod vodstvom Romane ÐukaAlemani, a ekipu èine Matea Korda, Antea Boras, OrnelaMatkoviæ i Andrijana Vekiæ. Drugo mjesto osvojili suuèenici Klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa koje jepripremala s. Jelena Kriliæ.

Vjerouèenici Koprivnice, Svetog Ilije i varaždinskeGimnazije najbolji u Varaždinskoj biskupijiVaraždin, 24.2.2010. (IKA) - Na meðužupanijskimnatjecanjima vjeronauène olimpijade, koja su za škole uVaraždinskoj biskupiji održana u srijedu 24. veljaèe uVaraždinu, najboljima su se pokazali osnovnoškolci izKoprivnice i Svetog Ilije te srednjoškolci iz Prve gimnazijeVaraždin, koji su se plasirali na državno natjecanje koje æese održati u Stubièkim Toplicama od 19. do 21. svibnja. Meðužupanijsko natjecanje za uèenike osnovnih školaodržano je u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra.Natjecale su se ekipe 13 osnovnih škola, koje su se pokazalenajboljima na županijskim natjecanjima, na kojima su 29.sijeènja sudjelovale ekipe iz 50 osnovnih škola. Sukladnobroju bodova na meðužupanijsko natjecanje iz vjeronaukaplasirale su se ekipe iz OŠ "Vladimir Nazor" iz Svetog Ilije,OŠ Braæe Radiæ iz Koprivnice, OŠ Novi Marof, OŠ "MetelOžegoviæ" iz Radovana, OŠ Veliki Bukovec, OŠ "FranjoSert" Bednja - PŠ "Josip Jedvaj" Vrbno, OŠ "PetarPreradoviæ" Pitomaèa, OŠ Štrigova, OŠ "Gustav Krklec"Maruševec, OŠ "Grof Janko Draškoviæ" Klenovnik, OŠ"Prof. Franjo Viktor Šignjar" Virje, OŠ "Franjo Sert" Bednjai VI. OŠ Varaždin. Nakon otvaranja natjecanja vjerouèenici su pristupilipisanom dijelu (rješavanju testa), a zatim i usmenom dijelukoji se sastojao od tombole za sve natjecatelje i kvizaIsusova milijunaka za pet najboljih ekipa. Na državnonatjecanje plasirali su se vjerouèenici iz osnovne škole BraæeRadiæ iz Koprivnice pod vodstvom mentorice vjerouèiteljiceIvane Flajs s osvojenih 275 bodova i ekipa OŠ "VladimirNazor" iz Svetog Ilije pod vodstvom mentorice s. KsenijeTopolovec koja je osvojila 272 boda. Istom metodom održano je i natjecanje za vjerouèenikesrednjih škola. Veæ šestu godinu za redom, otkad seolimpijada organizira za srednje škole, natjecanje je održanou Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi uVaraždinu. Sudjelovalo je 20 ekipa iz srednjih školaMeðimurske, Varaždinske i Koprivnièko-križevaèkežupanije. Na državno natjecanje plasirala se pobjednièkaekipa Prve gimnazije iz Varaždina pod vodstvom s. MarijeToplišnjak, koja je osvojila 273 boda, bod više oddrugoplasirane ekipe Gimnazije iz Koprivnice. Po naèelu

izvrsnosti na državnom natjecanju može sudjelovati još kojaekipa, o èemu æe naknadno odluèiti Državno povjerenstvo. Sudionike oba natjecanja pozdravio je i varaždinski biskupJosip Mrzljak. Otvarajuæi srednjoškolsko natjecanjevjeronauène olimpijade, koja je ove školske godineorganizirana s temom "Kardinal Alojzije Stepinac - uzorsveæenika", biskup Mrzljak istaknuo je kako je ovogodišnjaolimpijada, posveæena blaženom Alojziju, željela mladepobliže upoznati sa životom, ali i vremenom u kojem ježivio i djelovao zagrebaèki nadbiskup, kojem je nakonDrugog svjetskog rata onemoguæena služba njegovimzatvaranjem nakon montiranog sudskog procesa. Podsjetio jekako je nadbiskup Stepinac punih pet godina proveo u æelijilepoglavske kaznionice na podruèju današnje Varaždinskebiskupije noseæi životni križ. Bile su to najteže godinenjegova muèeništva koje je zakljuèeno desetogodišnjimkuænim pritvorom u rodnom Krašiæu sve do njegove smrti.Te godine svjedoèe o vremenu komunistièke diktature okojem se danas èesto ne iznosi prava istina, rekao je biskupMrzljak dodavši da kroz blaženog Alojzija Crkva i društvodanas mogu promatrati i sagledati taj dio povijesti koji je bioobilježen totalitarnim režimom. Okupljenima je iznio vijestkako æe se uskoro pokrenuti revizija postupka koji je protivStepinca proveden na komunistièkom sudu, u èemu æepomoæi dokumenti koje nije bilo dopušteno iznijeti usudskom procesu, ali su na sreæu saèuvani. Sudionicimavjeronauène olimpijade zaželio je da im ona ne bude samonatjecanje, nego susret u zajedništvu nadahnut duhom kojegje bl. Alojzije svima ostavio kao svjetli primjer i uzor. Nakraju je blagoslovio sve sudionike i zaželio uspješnosudjelovanje. Sudionici natjecanja u stanci su razgledalivaraždinsku katedralu. Nekoliko najboljih ekipa bit æenagraðeno zajednièkim izletom u blaženikovo rodno mjestoKrašiæ u organizaciji biskupijskog Katehetskog ureda.

Vjeronauèna olimpijada u RijeciRijeka, 24.2.2010. (IKA) - Županijsko natjecanje izvjeronauka uèenika osnovnih i srednjih škola Rijeèkenadbiskupije "Vjeronauèna olimpijada 2010." na temu"Kardinal Alojzije Stepinac - uzor sveæenika" održana je 24.veljaèe na Trsatu. Nakon što su 29. sijeènja održana školskanatjecanja, ekipe iz 33 osnovne i 17 srednjih škola okupilesu se na županijskom natjecanju u Trsatskom svetištu.Natjecanje koje organizira Katehetski ured Rijeèkenadbiskupije, održavalo se u auli Ivana Pavla II. iprostorijama Osnovne škole Trsat. Pobjednici su uèenici OŠSrdoèi s Mentorom Borisom Barbaliæem za osnovnu školu iPrva sušaèka hrvatska gimnazija s mentorom MarinomMiletiæem, u konkurenciji srednjih škola.Na otvaranju "Vjeronauène olimpijade 2010." rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ sudionicima je otkrio nekolikonepoznatih zgoda iz života kardinala Stepinca te izrazio željuda natjecanje protekne u duhu franjevaèkog pozdrava "Mir idobro". Nazoène je uime samostana domaæina pozdraviogvardijan trsatskog samostana fra Lucije Jagec, predstavnikagencije za odgoj i obrazovanje Oleg Ðakoviæ te ravnateljicaOŠ Trsat, u kojoj se veæ tradicionalno održava pismeni dionatjecanja, Sonja Damašek-Padjen, koja je poruèila da æe"pobjednik biti onaj koji sve što je nauèio usvoji i provodi usvome životu".Nakon rješavanja testova pojedinaèno, Tombole iMilijunaka, prva tri mjesta osvojili su redom: OŠ Srdoèi, OŠZamet i OŠ I. Mažuraniæ. U srednjoškolskom natjecanjupobijedili su uèenici Prve sušaèke hrvatske gimnazije, adrugo i treæe mjesto osvojili su Prva rijeèka hrvatskagimnazija odnosno Selezijanska klasièna gimnazija.

Domovinske vijestiika

93. ožujka 2010. broj 9/2010

Natjecanje iz vjeronauka u Poreèko-pulskoj biskupijiNajuspješniji uèenici OŠ Vladimira Gortana Žminj iGimnazije PulaPazin, 24.2.2010. (IKA) – Županijsko/biskupijskonatjecanje iz vjeronauka za uèenike osnovnih i srednjih školaIstarske županije, odnosno Poreèko-pulske biskupije,održano je 24. veljaèe u Pazinskom kolegiju – klasiènojgimnaziji u Pazinu. Natjecalo se 56 uèenika iz osnovnih isrednjih škola, po jedna ekipa iz 6 osnovnih škola, te podvije ekipe iz 4 srednje škole koje su ostvarile najboljirezultat na školskim natjecanjima održanim 29. sijeènja.Tema ovogodišnjeg natjecanja je "Alojzije Stepinac – uzorsveæenika". Prvo mjesto meðu osnovnim školama osvojili suuèenici Andrea Maretiæ, Sara Mužina, Martina Kresina,Antonela Zaharija sa svojom mentoricom vjerouèiteljicomNelom Peteh iz OŠ Vladimira Gortana Žminj, drugo OŠMarije i Line iz Umaga i treæe OŠ Tar - Vabriga. Unatjecanju za srednje škole najbolji su uèenici iz GimnazijePula, Valentina Roce, Ana Mikeliæ, Marina Vujnoviæ,Matteo Bankoviæ s mentorom Kazimirom Berljavcem kojiæe zajedno s prvoplasiranima iz Žminja predstavljati Istarskužupaniju i Poreèko-pulsku biskupiju na državnom natjecanjuza srednje i osnovne škole u svibnju u Zagrebaèkojnadbiskupiji. Drugo mjesto osvojila je ekipa iz Pazinskogkolegija – klasiène gimnazije, a treæe Srednja škola MateBalote iz Poreèa. Natjecanje je otvorio poreèko-pulskibiskup Ivan Milovan èestitavši uèenicima na dosadašnjimrezultatima, poželjevši im uspjeh i izrazivši nadu da æe imlik bl. Stepinca biti trajni uzor u životu. Sudionicima su sepoticajnim rijeèima obratili i ravnatelj Pazinskog kolegijaIvica Kordiæ, predstojnik Katehetskog ureda mons. VilimGrbac te dogradonaèelnica Pazina Ines Kovaèiæ Drndiæ.Nakon uvodnog dijela sudionici su pojedinaèno rješavalitestove u prostorijama Škole. Uslijedilo je zatim ekipnonatjecanje u igrama tombole i Milijunaka te na kraju dodjelapriznanja i nagrada najbolje plasiranim ekipama.

Zagreb: Nadbiskupijsko natjecanje iz vjeronaukaZagreb, 24.2.2010. (IKA) - Nadbiskupijsko natjecanje izvjeronauka - vjeronauèna olimpijada uèenika i uèenicaosnovnih i srednjih škola za podruèje Zagrebaèkenadbiskupije održano je 24. veljaèe u Nadbiskupijskompastoralnom institutu u Zagrebu na temu "Kardinal AlojzijeStepinac – uzor sveæenika". Uèenike i mentore na poèetkunatjecanja poticajnim rijeèima ohrabrili su predstojnicanadbiskupijskog Ureda za vjeronauk i voditeljica programadr. s. Valentina Mandariæ, zagrebaèki pomoæni biskup IvanŠaško, direktor Glasa Koncila vlè. Nedjeljko Pintariæ te višasavjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanjeGordana Barudžija, dok se za zabavni dio programapobrinula s. Matija Æurèiæ s uèenicima OŠ Brestje uSesvetama. Natjecanju, koje se sastoji od pismenog testa s50 pitanja, tombole i Milijunaka, pristupilo je 6 ekipasrednjih škola, predstavnika pojedinih županija koje ulaze usastav Zagrebaèke nadbiskupije, te 10 ekipa osnovnih školakoje su pravo za sudjelovanje na ovoj razini natjecanjaizborile na meðuškolskoj, odnosno županijskoj razininatjecanja. Na natjecanju osnovnih škola prvo mjestoosvojila je OŠ Franje Horvata Kiša iz Lobora (mentorKrešimir Krivdiæ), drugo mjesto zauzela je OŠ VladimiraNazora iz Duge Rese (mentor Šimun Pavloviæ), a treæe OŠDragutina Tadijanoviæa iz Petrinje (mentorica s. VesnaLagetar). Na natjecanju za srednje škole prvo mjesto osvojilaje ekipa III. gimnazije iz Zagreba (mentor Stjepan Pavek),drugo mjesto zauzela je SŠ Oroslavje iz Oroslavja(mentorica Nataša Jelica), a treæe SŠ Ivana Šveara iz Ivaniæ

Grada (mentorica Josipa Hlevnjak). Ured za vjeronauk kao organizator natjecanja u suradnji snovinsko-izdavaèkom kuæom Glas Koncila za sve sudionikeosigurao je prigodne darove te poklon-pakete za pobjednièkeekipe. Pravo sudjelovanja na državnome natjecanju izborilesu prve dvije ekipe osnovnih i srednjih škola. Državnonatjecanje održat æe se od 19. do 21. svibnja.

39. sveæenièka godišnja skupština Zadarske nadbiskupijePoziv sveæenicima na tu skupštinu jedan je od posljednjihdekreta koje je potpisao nadbiskup PrenðaZadar, 25.2.2010. (IKA) - Neæe nas spasiti sveta službanego sveto služenje, poruèio je dijecezanski upraviteljZadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobaniæ u propovijedimisnog slavlja koje je predvodio u srijedu 24. veljaèe sprezbiterijem Zadarske nadbiskupije u kapeli sjemeništaZmajeviæ u Zadru. Ta je euharistijska žrtva slavljena za dušublagopokojnog zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðu, azajedništvo prezbiterija okupljeno na pokornièkombogoslužju i potom misi održano je kao 39. godišnjasveæenièka skupština Zadarske nadbiskupije. Pozivsveæenicima na tu skupštinu jedan je od posljednjih dekretakoje je potpisao nadbiskup Prenða te je bilo predviðeno dase, uz njegovu pastirsku rijeè sveæenicima, izvijesti o radu uprotekloj godini s konkretnim podacima i planovima za2010. g. Umjesto toga, don Milivoj je tragom poticaja papeBenedikta XVI. u Godini sveæenika o svetosti službe isvetosti službenika, sa sveæenicima razmišljao o dosljednostisveæenièke službe. "Gospodin nas je izabrao da nastavimonjegovo djelo na zemlji. Nije nas izabrao zbog našihduhovnih ili tjelesnih sposobnosti. Želio je baš nas i pozvaonas da mu budemo predani na poseban naèin, kako bismonastavili njegovo poslanje naviještanja radosne vijestinarodu, lijeèili i oslobaðali ispaæene i sputane. Gospodin želiupotrijebiti naše oèi da pogledom ljubavi i suosjeæanja gledasiromašne, bolesne i odbaèene; naše uši da strpljivo sluša onjihovim nevoljama a našim usnama da naviješta evanðelje.Po osobnoj prisnosti s njim kroz molitvu, Sveto pismo islavljenje sakramenata, bit æemo ispunjeni njegovim duhomda možemo prebivati u njemu i on u nama", rekao je donMilivoj potaknuvši subraæu da privrženost iskazujugrešnicima jer æe tako kroz njih iskusiti ljubav nebeskogOca. "Moramo biti snažni u milosti i snazi Duha Svetog, daslabi i optereæeni mogu u nama pronaæi utjehu, mir i snagu.Ranjeni i odbaèeni kroz nas trebaju pronaæi ozdravljenje iosloboðenje. Ne oklijevajmo kad trebamo položiti svojepomazane ruke i moliti za ljude kojima smo okruženi, da svivide i iskuse prisutnost Božje ljubavi. Nas nazivaju drugiKrist. Trebali bismo se upitati jesmo li vjerni tom uzvišenomnaslovu", rekao je don Milivoj, potaknuvši sveæenike daljudima koji traže smjernice i savjete pokažu pravi put jer suglasnici Boga živoga. "U svom propovijedanju ne èinimonikakvih kompromisa. Uvijek trebamo biti budni, spremniprihvatiti odgovornost i izvršavati povjerene dužnosti,aktivni i dinamièni u službi. Mnogi koji su kršteni žive poputpogana. A po spasenju ljudi i mi æemo biti uspješnisveæenici", rekao je don Milivoj, potaknuvši sveæenike dabudu poput Ivana Krstitelja: da pokazuju na Spasitelja, jediniPut, Istinu i Život. "Na ovom svijetu mnogi æe odbaciti nas inaše svjedoèenje. Neki æe nas progoniti i zlo o namagovoriti. Ali ako sve podnesemo mirno i strpljivo, nalik smoraspetom Otkupitelju. Dijeleæi sakramente osobito sepoistovjeæujemo s njim. Kad podnosimo trpljenja, tada se unama više oèituje Kristov život. Ako nas svi napuste iliodbace, on nas nikada neæe napustiti", zakljuèio je donMilivoj Bolobaniæ.

Domovinske vijesti ika

10 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Prvi susret sveæenika i ðakona Sisaèke biskupije sbiskupom KošiæemNa konferenciji za novinare sisaèki biskup javnostipredstavio svoje najbliže suradnikeSisak, 25.2.2010. (IKA) - Prvi susret sveæenika i ðakonaSisaèke biskupije s biskupom dr. Vladom Košiæem održan jeu èetvrtak 25. veljaèe u Velikoj dvorani Pastoralnog centrakatedralne župe Uzvišenja sv. Križa u Sisku, izvijestio jeUred Sisaèke biskupije za odnose s javnošæu. Na susretu jedr. Gordan Èrpiæ, proèelnik Centra HBK za promicanjesocijalnog nauka Crkve, predstavio socijalnu encikliku papeBenedikta XVI. "Caritas in veritate", nakon èega je uslijedilaplodna rasprava. U drugom dijelu susreta biskup Košiæzahvalio je sveæenicima na mnogim dobrim djelima kojaèine u svojoj pastoralnoj službi, a posebno na zdušnojpomoæi pri organizaciji proslave ponovne uspostave Sisaèkebiskupije. Osobitu hvalu uputio je èlanovima Odbora zaproslavu. Biskup Košiæ predstavio je zatim voditelje odreðenih službiu Sisaèkoj biskupiji. Uz veæ predstavljene generalnog vikaramons. Josipa Æoriæa, župnika i dekana ivaniægradskog ikancelara preè. Marka Cvitkušiæa, župnika Pešèenice,sisaèki biskup imenovao je preè. Zdravka Novaka, župnikasv. Kvirina u Sisku i sisaèkog dekana, ekonomom Sisaèkebiskupije; mr. Antuna Sentea, ml., katedralnog župnika,predstojnikom Ureda za odnose s javnošæu Sisaèkebiskupije. Vlè. Branka Koretiæa, upravitelja župe PohodaBDM, povjerenikom za pastoral mladih, vlè. MihilaGojanija, župnog vikara u Petrinji, povjerenikom za pastoralduhovnih zvanja, fra. Nikolu Juretu, gvardijana i župnikažupe sv. Josipa Radnika u Sisak - Galdovo, povjerenikom zapastoral obitelji, vlè. Alfreda Koliæa, župnika Gline,Viduševca, Maje i Male Soline, povjerenikom zaekumenizam i dijalog, te ðakona Roberta Jonjiæaprivremenim biskupovim tajnikom. Biskup Košiæ osnovao jei Caritas Sisaèke biskupije te blagajnicom imenovaoKorneliju Maroviæ. Ujedno je otvoren žiro-raèun Caritasakako bi odmah mogao djelovati u prikupljanju sredstava tesudjelovati u Tjednu solidarnosti i zajedništvu s Crkvom iljudima u Bosni i Hercegovini. Predstavivši voditelje biskupijskih ureda, mons. Košiæistaknuo je da u svim sveæenicima Sisaèke biskupije vidisvoje prve suradnike. Ujedno je predložio da prvi èetvrtak umjesecu bude sveæenièki dan u biskupiji, u kojem æe se svisveæenici susretati sa svojim biskupom. Tom prigodompozvao je sve sveæenike u biskupiji da zajedno s vjernicima20. ožujka hodoèaste u Bjelovar na proslavu uspostaveBjelovarsko-križevaèke biskupije, te najavio zahvalnohodoèašæe Sisaèke biskupije papi Benediktu XVI. u Rim od3. do 9. listopada. Susret sveæenika Sisaèke biskupije sasvojim biskupom završio je zajednièkom molitvom ukatedrali Uzvišenja sv. Križa te zajednièkim objedom uPastoralnom centru. Nakon susreta uslijedila je konferenciju za novinstvo nakojoj je biskup Košiæ javnosti predstavio svoje najbližesuradnike. Na pitanje hoæe li se uskoro poèeti obnavljatizgrada Velikog Kaptola, biskup je izvijestio kako jeprethodnog dana izvršen akt prijenosa vlasništva zgradeVelikog Kaptola od Zagrebaèke nadbiskupije na Sisaèkubiskupije te da su veæ u tijeku potrebne radnje zaobjavljivanja natjeèaja za izradu projektne dokumentacijeobnove Velikog Kaptola. Biti æe to lijepi dogaðaj stavljanjau službu tako lijepe zgrade u gradu Sisku, koja je veæ više od40 godina izvan uporabe, istaknuo je sisaèki biskup.

Korizmena akcija osjeèkog CaritasaOsijek, 25.2.2010. (IKA/TU) - Caritas Osijek i ove korizmepokreæe svoj trajni projekt "Blaženije je davati negoprimati". U Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji razvijena jemreža župnih i dekanatskih Caritasa, koja uvelike možepomoæi ostvarenju projekta. Temeljem višegodišnjegprovoðenja Caritas Osijek oèekuje da æe se i ovaj putukljuèiti veliki broj stalnih i novih donatora, kako tvrtki takoi graðana jer kontinuirano doniranje namirnica za potrebePuèke kuhinje omoguæuje pružanje pomoæi svimsugraðanima koji su u potrebi. Prikupljaju se živežnenamirnice i higijenske potrepštine koje se trebaju dostavitiosjeèkoj Puèkoj kuhinji, te novèana sredstva koja se moguuplatiti na žiro-raèun Caritasa Osijek (PBZ 2340009 –1100158725; Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d. 2500009 –1102039593) ili na blagajni Caritasa Osijek, Strossmayerova69, radnim danom od 7 do 15 sati. Akcija traje do 2. travnja.

Sastanak struènog tima za problematiku ovisnosti uzadarskom CaritasuIstaknuta je važnost svih institucija, ukljuèujuæi i pastoralnudjelatnost crkvenih institucijaZadar, 25.2.2010. (IKA) - U dvorani Obiteljskogsavjetovališta Caritasa Zadarske nadbiskupije u èetvrtak 25.veljaèe održan je sastanak struènog tima za problematikuovisnosti Zadarske županije, s ciljem veæe suradnièkepovezanosti u problematici ovisnosti. Sastanak je vodioMladen Mavar, predstavnik Županijskog povjerenstva zasuzbijanje zlouporabe droga Zadarske županije, a sudjelovalisu predstavnici institucija i civilnog društva. Cilj jedobivanje uvida u njihove djelatnosti, osmišljavanjezajednièke suradnje koja zahtijeva organiziraniju ikoordiniraniju aktivnost. Službu za prevenciju i lijeèenjeovisnosti i mentalno zdravlje predstavila je njena voditeljicaMargareta Mesiæ. Služba je s radom poèela 1998. g. upravou prostoru zadarskog Caritasa, a od 2005. g. službenopripada Zavodu za javno zdravstvo èiji je ravnatelj dr. ZoranŠkrgotiæ takoðer nazoèio sastanku. Obiteljski CentarZadarske županije na sastanku su predstavljali djelatniciMila Špinderk, Jelena Mioèiæ i ravnatelj Centra DarioVuèenoviæ. Civilno društvo predstavljali su Ivanka Ledenko,predsjednica udruge Nada koja okuplja roditelje ovisnika, teSiniša Kabiæ, predsjednik udruge Porat, angažirane uprojektima resocijalizacije bivših ovisnika. Istaknuta jevažnost svih institucija, ukljuèujuæi i pastoralnu djelatnostcrkvenih institucija. Prepoznat je doprinos svakog od njih uradu na prevenciji, lijeèenju i resocijalizaciji ovisnosti.Problematika ovisnosti je multidimenzionalna te zahtijevaaktivno ukljuèivanje svih èlanova i svih institucija društva.Dogovoreno je da se u suradnji sa Zavodom za javnozdravstvo, u èijoj je nadležnosti statistièka obrada svihrelevantnih podataka, osmisle unificirana izvješæa radi uvidau dosad uèinjene aktivnosti, kadrovske potencijale te boljegpregleda i planiranja buduæih aktivnosti. Na jednom odsljedeæih sastanaka svaka od institucija predstavit æe svojplan rada za tekuæu i nadolazeæu godinu, a organizirat æe se iposeban radni sastanak s temom prevencije ovisnosti.Prevencija ovisnosti podrazumijeva ukljuèivanje,povezivanje i poznavanje rada svih koji utjeèu na odluke iživotne stilove mladih. U tu se tematiku moraju ukljuèitiznaèajni subjekti lokalne zajednice i zato je potrebnakoordiniranija suradnja odgojno-obrazovnog sustava,školskih struènih timova i ravnatelja, predstavnika županije,grada, civilnih i ostalih društava, ukljuèujuæi i župnezajednice.

Domovinske vijestiika

113. ožujka 2010. broj 9/2010

Djeca Ražanca za djecu HaitijaRažanac, 25.2.2010. (IKA) - "Djeca Ražanca za djecuHaitija" naziv je humanitarnog dogaðaja koji su priredila iosmislila djeca OŠ Jurja Barakoviæa iz Ražanca u èetvrtak25. veljaèe u knjižnici u Ražancu. "Toliko udaljeni odHaitija, a suosjeæamo s njihovim bolima, patnjama ipotrebama. Krist ujedinjuje, a u korizmi ga dobrim djelimadostojno doèekujmo proslavljenog. Pokazujemo da Ražanacima srca, da zna osjetiti tuðu potrebu i bol te prema svojimmoguænostima pomoæi drugima", poruèili su zborovi nižih iviših razreda ražanaèke osnovne škole, koju pohaðaju i djecaiz okolnih mjesta Radovin, Ljubaè, Rtina, Joviæi i Krneza.Izveli su duhovne i prigodne dalmatinske pjesme, a zaklavijaturama ih je pratio Josip Jakovinoviæ, uèenik 8.razreda ražanaèke škole koji je i inicijator tog plemenitogdogaðaja. Podržali su ga svi uèitelji škole s ravnateljemFranom Lukiæem, pedagoginjom Vesnom Drmiæ, te župnikRažanca don Damir Jurièin i s. Ljiljana Mariæ koji sutakoðer nazoèili koncertu. Da su djeca odgovorno prišla tomdjelu potvrðuje i da su marljivo svaki dan ovog mjeseca dvasata dnevno vježbali u župnoj crkvi Gospe od Ružarija uRažancu. "Bilo je teško, u crkvi je hladno, ali nismo imalidrugi prostor. No bili smo uporni", rekao je požrtvovnidirigent zbora i inicijator Josip. Djeca su svaku pjesmupopratila prigodnim tekstom. Ražanac je pomorska župa iribarsko mjesto, te su podsjetili kako je prije potresa Haitibio lijepi otok. "Sve boje koje se prelijevaju i daju otokuposebnu èaroliju nakon potresa su drugaèije. Posebno jemore kojem pjevamo lijepe pjesme, pa æemo izvesti 'Morskuvilu' ali i 'Krist na žalu'" bio je jedan od poticaja osmašiceLucije Prpiæ, voditeljice programa "Naše srce kuca za Haiti".Zakljuèno je uime djece rekla: "Drago nam je da svojomprisutnošæu podržavate našu kreativnost i potièete nas daizvršavamo ono što je Krist cijelog života èinio i èini i danas,a to je pomagati ljudima. Tisuæama kilometara udaljeni odHaitija, ujedinjeni u Spasitelju pripremili smo koncert. Ljudina Haitiju iscrpljeni su u tom nemilosrdnom potresu, alitrebali bi pogledati u Isusove rijeèi: 'Doðite svi vi koji steumorni i optereæeni i ja æu vas odmoriti'. Skromnimdoprinosom možete nekom spasiti život, a život je svet idragocjen". Djeca su zahvalila prisutnima, meðu kojima subili njihovi roditelji, obitelji te mještani dobre volje zapomoæ. Iznos priloga koji su dali dolaskom na koncert OŠRažanac uplatila je na žiro raèun Hrvatskog Caritasa zapomoæ djeci Haitija.

Natjecatelji iz hrvatskog jezika u posjetu pavlinskomsamostanu u SveticamaKarlovac, 25.2.2010. (IKA) - Oko 50 uèenika sedmih iosmih razreda iz osnovnih škola Karlovaèke županije sasvojim mentorima, profesorima hrvatskog jezika posjetili su25. veljaèe tijekom županijskog natjecanja u osnovnoj školiMahièno pavlinski samostan i crkvu u Sveticama.Dominantna crkva Roðenja BDM na obroncima Vivodineodakle su pruža pogled na Pokuplje izuzetno je atraktivni diokarlovaèko-ozaljske okolice i privukla je veliku pozornostuèenika i profesora. Kroz bogatu baštinu samostana i crkvepoveo ih je pavlin Czeslaw Bielen koji je u tada napuštenisamostan došao godine 1997. i o kome skrbi posljednjih 14godina. Istaknuo je glavne znaèajke crkve izgraðene godine1627. kao i nesreæe koje su se dogaðale od potresa pa dopožara i obnove godine 1715. Uèenici su se upoznali sbrojnim oltarima, propovjedaonicom i orguljama te brižnonjegovanim vrtom, križnim putem i fatimskom spiljom.

Socijalna tribina u ZagrebuDr. Špiro Marasoviæ i dr. Tihomir Domazet na drugoj u nizusocijalnih tribina Centra za promicanje socijalnog naukaCrkveZagreb, 25.2.2010. (IKA) – Druga u nizu socijalnih tribinaCentra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve održanaje 25. veljaèe u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskogapastoralnog instituta u Zagrebu. Dr. Špiro Marasoviæ,OFMConv., s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilištau Splitu, održao je predavanje "Suradnja i besplatnost kaoodgovor na krizu u 'Caritas in veritate'". Istaknuo je, izmeðuostaloga, kako se analitièari suvremene krize uglavnomdijele u dva tabora. Jedni uzroke krize vide u nedostatkumoralnih pravila, a drugi u strukturama suvremenogagospodarskog i financijskog poslovanja. Papa Benedikt XVI.se i ovom enciklikom svrstava meðu one prve, tj. meðu onekoji uzroke sveukupne suvremene društvene i ekonomskekrize vide u manjku etièke komponente. Papa kao zajednièkinazivnik nudi kršæansku antropologiju, koja je prihvatljiva idrugima preko njezine integralne kategorije, a to je ljubav.Poziva na formiranje nove "humanistièke sinteze" na kojojbismo mogli temeljiti i zajednièku praksu. Žarište te sintezeBenedikt XVI. vidi u istini o èovjeku koji je ljubav. Stvorenna sliku Boga koji je ljubav, i sam èovjek je u sebi ljubav, ate se ljubav društveno konkretizira kao besplatnost, kaonadilaženje pravde i pravednosti. Pravda je temelj opstojanjai funkcioniranja ljudskog društva, dok je ljubav preduvjetmoguænosti da to ljudsko društvo preraste u bratstvo.Besplatnost ujedno nadilazi i solidarnost i praviènost. Uenciklici Papa upozorava na podruèja organiziranogdruštvenog života na kojima bi trebalo sustavno prakticiratibesplatnost, a to su civilno društvo i tržište, istaknuo je dr.Marasoviæ. O temi "Putovi ulaska i izlaska iz krize" govorio je dr.Tihomir Domazet s Hrvatskog instituta za financije iraèunovodstvo. Uvodno je pojasnio sam pojam krize, te u 18toèaka naveo kojih se sve kriza spomenutoj enciklici Papadotièe. U nastavku izlaganja dr. Domazet osvrnuo se nakrizu u svijetu i u Hrvatskoj, iznijevši niz podataka koji seodnose na rezultate istraživanja ekonomske politike urazdoblju 1990-2009. Takoðer je podsjetio na encikliku"Rerum novarum" koja je bila prijelomna poruka u godini1891., upozoravajuæi na buduæe promjene i novosti ipozivajuæi da se naðe lijek za bijedu i patnju mnogih usvijetu. Istaknuo je kako je hrvatsko gospodarstvo u najveæojkrizi od osamostaljenja, a Hrvatska u gospodarskom smislujedna od najneorganiziranijih zemalja u Europi, potkrijepivšito nizom podataka. U pogledu izlaza iz krize, dr. Domazet jeistaknuo kako je najveæi problem taj što Hrvatska nemastrategiju. On se osobno zalaže za jednostavan tekststrategije koji bi obuhvatio razdoblje do 2025. godine.Upozorio je i kako Hrvatska nedovoljno koristi svojeprirodne resurse - vodu, more, geopolitièki i geoprometnipoložaj. U strategiji bi stoga trebalo staviti naglasak naponovno oživljavanje poljoprivrede, reindustrijalizaciju,bolje korištenje ljudskih resursa, zaposlenost. Takoðer bitrebalo više proizvoditi, manje trošiti, poveæati domaæuštednju, te preispitati efikasnosti investicija. Potrebno jevraæanje na realne vrednote rad, znanje, poštenje, moral ietiku, brak i obitelj, zakljuèio je dr. Domazet, istaknuvši danacija ima mjesto i u Europskoj uniji i u globalizaciji.Tribini su, meðu ostalima, nazoèili rektor Bogoslovnogsjemeništa dr. Stjepan Baloban i veleposlanik RH pri SvetojStolici Emilio Marin.

Domovinske vijesti ika

12 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Teèaj za duhovne asistente FSR-a i FRAMA-eSamobor, 25.2.2010. (IKA) - U organizaciji Konferencijenacionalnih duhovnih asistenata Franjevaèkoga svjetovnogreda i FRAMA-e iz republika Hrvatske i BiH u kuæi susretaTabor u Samoboru od 23. do 25. veljaèe održan je IV.nacionalni teèaj za duhovne asistente FSR-a i FRAMA-e. Nateèaju se okupilo šezdesetak duhovnih asistenata kojiasistiraju na nacionalnoj, podruènoj ili mjesnoj razini. Kaopredstavnik Konferencije generalnih asistenata iz Rima, bioje nazoèan fra Ivan Matiæ, OFM. Dobrodošlicu sudionicimaizrazio je 23. veljaèe provincijal Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda o. Željko Železnjak te svepotaknuo na zauzet rad kroz službu duhovne i pastoralneasistencije. Okupljene su pozdravili i predsjedateljKonferencije nacionalnih duhovnih asistenata FSR-a iFRAMA-e u Hrvatskoj fra Nikola Bašnec, OFMCap,podruèni duhovni asistent FSR-a i FRAMA-e BosneSrebrene fra Mato Topiæ, OFM, nacionalni ministar FSR-a uHrvatskoj br. Vid Mato Batoroviæ i generalni asistent FSR-aMatiæ. U radnom dijelu teèaja fra Nikola Bašnec i br.Stjepan Lice, FSR, govorili su na temu "Uloga i zadaæeasistenta u 'vrijeme uvoðenja' i u 'vrijeme formacije'".Razlièitim iskustvom, kao duhovni asistent i kao èlan FSR-akoji sudjeluje u formaciji, iznijeli su važnost službeduhovnog asistenta koji je pozvan po svom poslanju aktivnosudjelovati i pomagati u ovom razdoblju formacije. FraZvonimir Brusaè, TOR, u predavanju "Uloga i zadaæeasistenta u formaciji novozavjetovanih" prikazao je važnostformacije novozavjetovanih u privremenom zavjetovanju, tenjihovu pratnju i nakon vjeènog zavjetovanja. Fra AugustinKordiæ, OFMConv., u predavanju na temu "Uloga i zadaæeasistenta u trajnoj formaciji FSR-a" predstavio je razlièitenaèine rada s èlanovima jednog bratstva na njihovimkapitulima, mjesnim sastancima, sjednicama vijeæa,susretima formativne naravi, te susretima bratskogzajedništva. O. Ivan Matiæ u predavanju "Uloga i zadaæeasistenta u formaciji u bratstvu Franjevaèke mladeži"prikazao je rad s mladima kao onima kojima je potrebno datievanðeosko svjedoèanstvo života. Na teèaju je predstavljen iobnovljeni "Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju FSR-u", koji se odnosi i na bratstvo FRAMA-e. Veliki poticaj,osim doraðenih paragrafa, je i pismo èetvorice franjevaèkihgeneralnih ministara koji se kao prvi odgovorni za duhovnu ipastoralnu asistenciju obraæaju svim provincijalnimministrima i kustodima.

Lažno predstavljanje uime Kršæanske sadašnjostiLažno predstavljanje i ilegalno skupljanje novca uime teizdavaèke kuæeZagreb, 26.2.2010. (IKA) – Kršæanska sadašnjostobavještava javnost da su danas od sveæenika jednezagrebaèke župe dobili informaciju o lažnom predstavljanjui ilegalnom skupljanju novca uime te izdavaèke kuæe.Naime, posjetila su ga dva muškarca, koji su mu rekli dauime Kršæanske sadašnjosti i uz podršku niza sveæenika sKaptola skupljaju novac za kupovinu reprinta HrvojevaMisala, koji æe biti darovan crkvi Hrvatskih muèenika uUdbini. Kršæanska sadašnjost priopæuje da nije nikoga ovlastila zaskupljanje sredstava za ijedan projekt.

.

U Caritasovoj akciji za pomoæ Haitiju do 26. veljaèeprikupljeno 4,2 milijuna kunaZagreb, 26.2.2010. (IKA) - U akciji Hrvatskog Caritasa zapomoæ stradalima od potresa u Haitiju, do 26. veljaèeprikupljena su 4,2 milijuna kuna. HC akciju je pokrenuo 13.sijeènja, dan nakon razornog potresa u kojemu je smrtnostradalo najmanje 230.000 ljudi. Istoga je dana HrvatskiCaritas pokrenuo i akciju prikupljanja pomoæi stradalima odpoplava u RH, u Lici i dolini Neretve, u kojoj je do danasprikupljeno 390.000 kuna. Akcija prikupljanja pomoæi zastradale od potresa u Haitiju i dalje je otvorena, pa HrvatskiCaritas i nadalje poziva graðane i tvrtke u Hrvatskoj naukljuèenje: uplatom na ž.r. HC-a 2340009 – 110008034(poziv na broj 10); pozivom na telefon 060 9010 (cijenapoziva 6,15 kn, PDV ukljuèen); a vjernici priloge mogupredati i u župama diljem Hrvatske te online uplatama nawww.caritas.hr. Od Caritasa Internationalis (mrežanacionalnih Caritasa èiji djelatnici borave u Haitiju pružajuæilogistièku i operativnu podršku u obnovi) saznajemo kako jeVlada Haitija zapoèela proces hitnog razvlaštenja privatnogzemljišta u okolici glavnoga grada i pronalaženja novihlokacija za smještaj oko pola milijuna ljudi. Naime,stanovništvo Haitija, Caritas i druge humanitarne agencijestavljeni su pred još jedan velik izazov – poèetak kišnesezone, koja bi ove godine mogla zapoèeti ranije nego jeuobièajeno, potkraj veljaèe. Caritas i ostale meðunarodnehumanitarne organizacije suraðuju s Vladom i èelnimljudima regionalne vlasti oko pitanja razmještaja ljudismještenih u nesigurnim i prenapuèenim kampovima nanove lokacije, sigurne od poplava i dovoljno prostrane uodnosu na broj korisnika.

Škurinjska kapelica èuva vrijedni reljefJavnosti predstavljen obnovljeni reljef Marije s Isusom, radtalijanskog umjetnika Antonija Rosselinija iz 15. stoljeæaRijeka, 26.2.2010. (IKA) - Obnovljeni reljef Marije sIsusom, rad talijanskog umjetnika Antonija Rosselinija iz 15.stoljeæa, predstavljen je javnosti u petak 26. veljaèe. Uzsamu prometnicu na Škurinjama stoljeæima se vremenuodupire zavjetna kapelica Sv. Marije koja pripada župi sv.Ivana Krstitelja i koja unutar svojih zidova èuva vrijednireljef toga talijanskog umjetnika. Slièni se nalaze u Trogiru,Šibeniku i Hvaru, dok su za obnovu rijeèkog trebala proæistoljeæa da bi se javnost mogla upoznati s njegovomvrijednošæu. Ministarstvo kulture uložilo je u obnovu više od50 tisuæa kuna te je i reljef proglašen zaštiæenim kulturnimdobrom i jednim od vrednijih kulturnih spomenika u graduna Rijeèini. Uskoro bi struènjaci trebali krenuti urestauraciju okvira reljefa, rekao je župnik župe sv. IvanaKrstitelja kojoj pripada kapelica vlè. Kristijan Zeba, otkrivšii kako su vjernici kroz povijest pokušavali i bezrestauratorske pomoæi saèuvati vrijedni rad talijanskogmajstora koji se nalazi iza oltara zavjetne kapelice. Tradicija ukorijenjena u našem narodu nalaže vjerniku da uznak zahvale ostavi prigodni dar na mjestu zavjeta. Izuzetaknije ni kapelica na Škurinjama èiji se zavjetni darovitrenutaèno nalaze u župnom dvoru dok se ne pripremipravovaljani prostor u kapelici za njihovo izlaganje, otkrio jevlè. Zeba, dodavši kako æe se taj prostor nalaziti uzuokvireni reljef Marije s Isusom.Svi zainteresirani reljef mogu vidjeti samo subotom kada seslavi misa u 8 sati. Kapelica koja se nalazi uz jednu odnajprometnijih rijeèkih prometnica, sagraðena je u 15.stoljeæu s reljefom iz 1493. godine.

Domovinske vijestiika

133. ožujka 2010. broj 9/2010

Korizmeni savjeti za vozaèeKorizmena poruka hvarsko-braèko-viškog biskupaSlobodana ŠtambukaHvar, 26.2.2010. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk u ovogodišnjoj korizmenoj porucisavjetuje vjernike kako bi se trebali ponašati za upravljaèemautomobila. Biskup upozorava vjernike da, uzimajuæi u rukeupravljaè, uzimaju u ruke najveæu vrijednost – život. O tomese premalo razmišlja i time se èini grijeh propusta, dodajebiskup. U nastavku istièe da u vožnji jednako smeta onajkoji prebrzo i onaj koji vozi presporo te da bi vjernici vozaèitrebali biti posebno oprezni na mokroj ili smrznutoj cesti, nacestama u naselju te prilagoditi vožnju uvjetima na putu. Biskup poruèuje vjernicima da na cesti mogu vježbatikreposti poput poniznosti, strpljivosti i razboritosti."Poštivanje usputnih znakova vrlo je prikladan test našihdobrih i loših sklonosti", poruèuje hvarsko-braèko-viškibiskup i poziva vjernike da budu strpljivi u prometu,posebno ako je pred njima spori vozaè ili ako je crta puna tepoziva da se ne razbacuju novcem na nove markeautomobila, što rezultira razbuktavanjem oholosti. Ukorizmenoj poruci koja nosi naslov "Korizma za volanom",biskup se osvrnuo i na problematiku vezanu uz parkiranje."Parkiranje može pokazati naše razumijevanje premadrugima ili omalovažavanje drugih ukoliko ne ostavljamopotrebiti prostor za druge. Možda bismo moglo to ovakokazati: Parkiraj (se) i reæi æu ti tko si i kakav si", poruèujemons. Štambuk. Takoðer je upozorio vjernike da tijekomvožnje ne koriste mobitel. "Razgovori za vrijeme vožnjemogu biti uzrokom velikih nesreæa i životnih pogibelji. Stanina prikladni prostor. Zaustavi se. Razgovaraj pa kreni dalje.Ukoliko je razgovor bio šokantan, smiri se, pogledaj lijevo idesno i primiren nastavi svoj put", piše biskup te posebnopoziva mlade vozaèe da budu oprezni u prometu.Takoðer poziva vjernike da preispitaju svoju savjest i da sezapitaju koliko su grijeha uèinili za upravljaèem automobila."I mi biskupi smo vozaèi, i sveæenici su vozaèi, i èasnesestre su vozaèice, gotovo u svim našim obiteljima nije višeni magarac ni konj, ali jesu konjske snage raznih motora kojimogu opasnije ritnuti od bilo kojeg konja", zakljuèuje biskup.

Caritasov projekt "Most generacija"Zagreb, 26.2.2010. (IKA) - Na natjeèaju "Zaklade Adris" zasponzoriranje projekata zeleno svjetlo za realizaciju dobio jei Caritasov projekt "Most generacija" koji se trenutaènoostvaruje kroz susrete djece iz Kuæe za zbrinjavanje djece stjelesnim ili mentalnim ošteæenjem "Bl. Alojzije Stepinac" uBrezovici i Kuæe za smještaj starijih i nemoænih osoba "Sv.Kamilo de Lellis" u Vrbovcu. Projekt je zapoèeo 3. veljaèe,a završit æe 28. ožujka prodajnim izložbama na više lokacijau Zagrebu. "Tim projektom obuhvaæeno je ukupno tridesetkorisnika iz navedenih ustanova", rekla je voditeljicaprojekta mr. Marina Mišiæ, prof. rehabilitacije. "Osnovni ciljje podizanje kvalitete života djece s teškoæama u razvoju istarijih i nemoænih osoba kroz radionice koje se organizirajudva puta tjedno u trajanju od devedeset minuta. Uradionicama koje se srijedom održavaju u Brezovici asubotom u Vrbovcu, korisnici u skupini od petnaest osobaizraðuju nakit, èestitke, rade s das-masom, fimo-masom isvilom, svladavaju origami-tehniku, salvetiranje i rad s krep-papirom. Na završetku projekta sve radove prodavat æemona Cvjetnicu u zagrebaèkim župama u kojima æe našnadbiskupijski Caritas dijeliti maslinove granèice. Savprihod od prodaje naših ruènih radova iæi æe za potrebeureðenja radne terapije naših kuæa u Brezovici i Vrbovcu",pojasnila je mr. Mišiæ.

Premijera predstave "Dah na Dah"Zagreb, 26.2.2010. (IKA) – Premijera predstave "Dah naDah" Kathleen Ann Thompson održana je 26. veljaèe uzagrebaèkom kazalištu "Mala scena". Èetrdesetak minutapublika je imala prilike uživati u predstavi koja je bezizgovorenih rijeèi, uz plesne pokrete, mimiku i glazbu nizalaslike. Svaki od sedam dijelova zajedno s prologom iepilogom glumica je temeljila na po jednom retku iz Svetogpisma, te ih pretoèila u ljudsku stvarnost, a neke èak iprovokativno naslovila "Novac! Novac! Novac!", "Moæosamljenika", "Predaja", "Zaruènica ratnica". Èovjek nemože biti ispunjen sve dok ne osjeti Božji dah na svome licu,rijeèi su kojima bi se mogla sažeti predstava. Nakon predstave nastavljen je susret glumice i publike ukazališnoj dvorani. Kathleen Ann Thompson istaknula jekako je tu predstavu koju je zapoèela pripremati u Latvijigodine 2009. saèuvala za premijeru u Zagrebu. U razgovoruje posvjedoèila o iskustvu prisutnosti Boga u svom životu, oosjeæaju njegove blizine. Rekla je kako Ga nije tražila naseminarima, veæ je On došao k njoj u njezinoj svakodnevici,npr. dok je prala suðe ili èistila snijeg. Govoreæi o obitelji,istaknula je kako joj roditelji nikada nisu držali govore omoralu, no oni su to živjeli. Stoga je pozvala na jaèanjeobitelji, jer je upravo ona važna za zdrav razvoj djece imladih. Predstava je u Zagrebu realizirana u suradnji BelleherstProductions i Kršæanskog mirovnog kruga.

Ilok: Predstavljena VIII. knjiga "Kanonske vizitacije"Ilok, 26.2.2010. (IKA) - U Gradskoj knjižici i èitaonici IlokVIII. knjiga "Kanonske vizitacije vinkovaèko-vukovarsko-iloèko podruèje 1768. – 1840." predstavili su 26. veljaèeravnatelj Državnog arhiva Osijek dr. Stjepan Sršan, izdavaèknjige, i Mato Batoroviæ. Sudionike je pozdravilaravnateljica Gradske knjižnice i èitaonice Ilok RenataBanožiæ, istaknuvši kako su predstavljanje organizirali jer imje stalo da se "zavièajna knjiga prepozna u toj knjižnici i dataj fond postaje sve bogatiji, kako bi bio dostupanistraživaèima lokalne povijesti". Dr. Sršan, koji je tekstprepisao, preveo s latinskog jezika i priredio knjigu"Kanonske vizitacije" govorio je o prilikama u Slavoniji iSrijemu u vremenskom razdoblju koje obuhvaæa ova VIII.knjiga, o tome kako su obavljane kanonske vizitacijebiskupa ili njihovih izaslanika. Potom je govorio ovrijednosti kanonskih vizitacija za prouèavanje prošlostipojedinog mjesta, jer je u njima zapisano o mjestu, župi,crkvama i kapelama, oltarima u crkvama i vremenunastanka, o školi i uèitelju, o primaljama i drugim vrijednimstvarima za pojedino mjesto, o župnikovim prihodima, ali i ožupskoj knjižnici i knjigama koje posjeduje župnik i mnogodrugih korisnih podataka. Batoroviæ je govorio o tijeku kanonske vizitacije, opedesetak pitanja na koja se podrobno odgovaralo uvizitaciji, ilustrirajuæi to podacima o Iloku, Bapskoj iŠarengradu. Na kraju je iloèki gradonaèelnik Miroslav Janjiæzahvalio sudionicima što su izabrali Ilok da predstave todjelo i što su slušateljima na pregledan i plastièan naèinpribližili to daleko razdoblje.Državni arhiv u Osijeku do sada je izdao osam svezakakanonskih vizitacija podruèja nekadašnje biskupije Bosanskeili Ðakovaèke i Srijemske, od toga u dva sveska obuhvaæenje Ilok i iloèko podruèje, a jedan svezak obuhvaæa Srijemskubiskupiju, odnosno onaj dio Srijema koji je izvan graniceRepublike Hrvatske. U planu su još dva sveska u kojima æebiti objavljene kanonske vizitacije rodskoga i Ðakovaèkogpodruèja.

Domovinske vijesti ika

14 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Biskup Košiæ u LasinjiLasinja, 27.2.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je 27. veljaèe misno slavlje u kapeli klauzurnihsestara Kæeri Srca Isusova u Lasinji, na blagdan njihoveutemeljiteljice, bl. Majke Marije od Isusa Deluil-Martiny. Uhomiliji biskup je podsjetio da je veæ blaženi AlojzijeStepinac želio da Kæeri Srca Isusova doðu u Hrvatsku, snakanama da mole za sveæenike, da daju naknadu za grijehe,da nauèe ljude kako osmisliti svoj život, kako svaku žrtvupretvoriti u molitvu, te kako svakidašnjim dužnostima slavitiBoga i u dušama tiho širiti Kraljevstvo Božje. "Premda senjegova želja tada zbog II. svjetskog rata nije ostvarila, midanas, o 50. obljetnici njegove muèenièke smrti, možemozahvaliti Bogu što se ta želja ostvarila u naše dane", istaknuoje sisaèki biskup, te dodao kako je Blažena Majka Marija odIsusa, ta tiha duša, sva zagledana u Isusa, osnovala Družbusestara koje doista ispunjavaju spomenute nakane radi kojihih je naš blaženik želio u našoj Domovini. Zahvaljujuæi redovnicama za prijateljstvo i ljubav, biskup imje rekao: "Potrebne ste nama svima, u Crkvi i u našemhrvatskom društvu. Potrebne ste nam u našoj Sisaèkojbiskupiji. Drago mi je da ste po podjeli velike Zagrebaèkenadbiskupije ušle zajedno sa župom Lasinjom i cijelim ovimPokupsko-vukomerièkim dekanatom u ponovno utemeljenuSisaèku biskupiju. Ona je na ponovnom poèetku svogapovijesnog hoda i treba vašu sestrinsku i majèinsku ljubav,blizinu, prijateljstvo i molitvu. Bez molitve nema ni pravogprijateljstva. Vi nas tomu uèite". Uz sisaèkog biskupa na misnom slavlju koncelebrirali su isveæenici Pokupskoga dekanata te sveæenici rodom izLasinje, dok je sestrinska kapela bila ispunjena brojnimdomaæim vjernicima te hodoèasnicima koji èesto posjeæujuredovnice, kao i mladima koji dolaze na duhovne obnove uDom za mlade pored samostana. Ljepoti liturgijskog slavljapridonio je Mješoviti zbor crkve Sv. Pavla iz Zagreb podvodstvom mo. Josipa degl'Ivellija dok ih je na orguljamapratio mr. art. Krešimir Haas.

Korizmena izložba župnika Vranjkoviæa i KrižanoviæaÐakovo, 27.2.2010. (IKA/TU) - U Godini sveæenika, uSpomen-muzeju biskupa Strossmayera u Ðakovu 27. veljaèeotvorena je korizmena izložba u kojoj se svojim likovnimradovima predstavljaju dva sveæenika Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije nuštarski župnik Slavko Vranjkoviæ iradikovaèki župnik Ivica Križanoviæ. Autore je predstavioMirko Æuriæ, ðakovaèki književnik i publicist, istièuæi kakosu prizori golgotskog martirija sadržajna konstantaslikarskog izraza Slavka Vranjkoviæa te on, izražavajuæi serazlièitim tehnikama, uspijeva postiæi dojmljiva uprizorenjau snažnoj sintezi realistiène opisnosti i ekspresionistièkepokretnosti. Ivica Križanoviæ najèešæe slika pejzaže,sakralne motive i portrete u tehnikama akvarela i ulja naplatnu, a obojica su se svojim likovnim radom izborila zamjesto na heterogenoj hrvatskoj likovnoj sceni, pogotovoonoj sakralnoj, stvarajuæi djela nadahnuta vjerom, stalnomotvorenošæu i dijalogom s Bogom. Izložbu je otvorioðakovaèki gradonaèelnik Zoran Vinkoviæ uz nazoènostðakovaèko-osjeèkog pomoænog biskupa Ðure Hraniæa, auvelièala su ju i petorica ðakovaèkih bogoslova koja su smaestrom Ivom Andriæem izveli dvije korizmene skladbe.

.

Požega: Godišnja skupština Hrvatske katolièke udrugemedicinskih sestara i tehnièaraPožega, 27.2.2010. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepincau Biskupskom domu u Požegi 27. veljaèe održana je XIV.godišnja skupština Hrvatske katolièke udruge medicinskihsestara i tehnièara u Požeškoj biskupiji (HKUMSTuPB) kojaima 250 èlanica. Na skupštini, koja je poèela nastupomzbora katolièkih medicinskih sestara iz požeške bolnice,pored èlanica Udruge, predstavnika ogranaka iz NoveGradiške, Našica, Pakraca i Lipika sudjelovali su i njihovduhovni asistent o. Zvonko Šeremet te požeški biskup AntunŠkvorèeviæ. Na poèetku susreta sve je pozdravila predsjednicaHKUMSTuPB Mira Iliæ, istaknuvši kako se nalazimo uvremenu kada zdravstveni djelatnici teško mogu udovoljitizahtjevima koji se pred njih stavljaju. Èimbenici kao što sustres, starenje populacije i društveno ne osmišljena starost,nedostatak kulture raðanja i umiranja u obitelji, socijalnapolitika, poveæavaju broj bolesnih i pune bolnice, a s drugestrane zdravstvena politika koja diktira broj zaposlenih,preopširna administracija, razni oblici lijeèenja i medicinskodijagnostièki postupci s bolesnikom, iziskuju odzdravstvenog djelatnika veliki napor. "Takva situacijaostavlja mu malo prostora za bavljenje èovjekom kaobožanskim biæem, a samom zdravstvenom djelatniku prijetiopasnost od zasiæenosti i ravnodušnosti. Bolnice su hramoviljudske patnje i svaki nespretan korak može djelo ljubavi isvjetla pretvoriti u djelo mraka. Zato je potrebna briga Crkveza duše zdravstvenih djelatnika", objasnila je predsjednicaIliæ, zahvalivši pritom biskupu Škvorèeviæu za potporu,brigu i zanimanje koje pokazuje prema zdravstvenimdjelatnicima. Biskup Škvorèeviæ èestitao je èlanicama udruge što se veæ14 godina uèvršæuju u zajedništvu te èine dobro. Podsjetio jena brojne poteškoæe u Hrvatskoj i u svijetu te zapitao koje suto okolnosti koje trebaju postojati da bi se èinilo dobro.Rekao je kako nema tih okolnosti koje nas mogu sprijeèiti daèinimo dobro, a dobrota i ljubav ono je što èovjeku najvišetreba. "Ne može èovjeka ispuniti i usreæiti ništa drugo negoupravo ta duhovna dimenzija, dobrota, plemenitost, ljubav.Upravo u bolnici to se može osjetiti. Mnogo je tamo tehnike,ali nikada tehnika ne može nadoknaditi onu dimenziju srcakoja, kad pristupi èovjeku i u nemoæi bolje ga drži negostroj", istaknuo je biskup zahvalivši èlanica Udruge štounatoè svim poteškoæama vjeruju i svjedoèe Isusa Krista namjestima gdje se susreæe bol i patnja. Slijedio je izvještaj ogranaka udruge o brojnim aktivnostimakoje su imale protekle godine. Kako je to bila izbornaskupština, birana je nova predsjednica i novi Upravi odbor.Na mjestu predsjednice i dalje ostaje Mira Iliæ iz Požege. Katolièke medicinske sestre zatim su poslušale predavanjedr. Vladimira Dugaliæa s Katolièkoga bogoslovnog fakultetaiz Ðakova, koji je govorio na temu: "Ljudski genom –teološko etièka prosudba". Predstavio je najnovijaznanstvena dostignuæa o ljudskom genomu koja su otvorila ibrojna teološko filozofska promišljanja kao i etièka pitanja."Projekt ljudskog genoma otvorio je brojne moguænosti napodruèju genetièkog inženjeringa i lijeèenja. Zbog toga su sepoèela postavljati pitanja vlasništva ljudskog genoma,privatnosti, èuvanja podataka, patentnih prava kao i mnoštvodrugih pitanja etièke naravi. Sva ta pitanja svode se zapravona pitanje poštovanja ljudskog dostojanstva i èovjekovezaštite od manipulacija", istaknuo je dr. Dugaliæ. Godišnja skupština HKUMSTuPB završila je misnimslavljem koje je u crkvi Sv. Lovre predvodio biskupŠkvorèeviæ.

Domovinske vijestiika

153. ožujka 2010. broj 9/2010

Struèni skup za vjerouèitelje u školi na podruèjuSplitsko-makarske nadbiskupijePredavanje "Kateheza i vjeronauk u kontekstuevangelizacijskog poslanja Crkve" održao dr. don AlojzijeÈondiæSplit, 27.2.2010. (IKA) - "Crkva proroèka zajednica" bila jetema struènoga skupa za vjerouèitelje u školi na podruèjuSplitsko-makarske nadbiskupije koji je prireðen u subotu 27.veljaèe u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Molitvenipoèetak pripremila je vjerouèiteljica Neda Nižetiæ iz IV.splitske gimnazije "Marko Maruliæ". Okupljenimvjerouèiteljima, kojih je bilo oko dvjesto predvoðeni prvimnjihovim vjerouèiteljem splitsko-makarskim nadbiskupomMarinom Barišiæem te vjerouèiteljima iz Hvarsko-braèko-viške biskupije s predstojnikom don Milijem Plenkoviæem,najprije se pozdravnim rijeèima obratio predstojnikKatehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. donJosip Periš. Istaknuo je da je ovo veæ drugi skup ove školskegodine, koji zajedno s Katehetskim uredom organiziraAgencija za odgoj i obrazovanje, uime koje je skupunazoèila viša savjetnica profesorica Sabina Marunèiæ. Temaovoga skupa logièni je i sadržajni nastavak prošlog struènogskupa koji je bio naslovljen "Vjeronauk i vjerouèitelj preddruštvenim izazovima". Crkva kao proroèka zajednica možeispuniti svoje poslanje u suvremenom svijetu ako uvijekiznova shvaæa i proèišæuje svoju evangelizacijsku zadaæu,istaknuo je mr. Periš. "I ako bismo pokušali napravitihijerarhiju crkvenih zadaæa onda treba odluèno reæi da seCrkva u suvremenom svijetu, kao navještaj Božjegakraljevstva više odreðuje po onome što ona èini i jest, tj. poljubavi i zajedništvu, nego li po onome što ona govori i slavi.Naš navještaj i slavlje trebali bi postati manifestacija našeživljene ljubavi i zajedništva", istaknuo je dodavši: "Mibismo željeli danas vidjeti koje mjesto imaju kateheza ivjeronauk u kontekstu evangelizacijskog poslanja Crkve".Vjerouèitelje je potom pozdravio nadbiskup Barišiæistaknuvši da je èovjeku uvijek bilo složeno i izazovnoživjeti u vremenu, u sadašnjem trenutku. U strahu predbuduænošæu zatvarao se u prošlost ili u strahu od sadašnjostibježao je u buduænost. Ideologije su pokušavale dati svojarješenja, a Crkva je proroèki djelovala. No, svi naši odgovoribili bi kratkoga daha da nije Krista koji nije bježao niti sezatvarao ni u prošlost niti u buduænost nego je raširenih rukuprihvaæao s ljubavlju ovu stvarnost i ostvarivao je do puninedo "doma" – Božje buduænosti, istaknuo je nadbiskup.Povezani s tim najvažnijim nam Prorokom nastavljamoosvjetljavati stvarnost. Sv. Augustin je jednom poruèiomladima: "Ako želite ostati mladi, tražite Krista", a namadanas bi rekao: "Ako želite biti proroci onda težite,razgovarajte, družite se s Kristom", istaknuo je mons.Barišiæ, zahvalivši vjerouèiteljima na važnoj zadaæi kojuobnašaju za Crkvu i društvo te im je zaželio plodan iblagoslovljen daljnji rad. Predavanje "Kateheza i vjeronauk u kontekstuevangelizacijskog poslanja Crkve" održao je dr. don AlojzijeÈondiæ, profesor i prodekan za nastavu na Katolièkombogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu. "Cilj vjeronaukai kateheze je produbiti poèetnu vjeru, što pretpostavlja 'prvinavještaj' te prethodno razdoblje prožeto vjerskimobiteljskim odgojem i društvenim odgojnim ozraèjem.Upravo je to danas upitno odnosno, bolje reèeno, uglavnomga nema. Povjeriti vjeronauku ili katehezi tu zadaæu možebiti samo izniman pothvat. U suprotnomu, ako se to pretvoriu redovitu praksu, onda postaje pogubna pogreška. Jersmisao kateheze nije 'prvi navještaj' i ako je veæina takvihpošiljatelja, onda vjeronauk i kateheza postaju pastoralnoneprikladni i nerazumljivi, što dovodi do unutarnje napetosti

i zastoja kod vjerouèenika", istaknuo je dr. Èondiæ tenastavio: "Ako se vjeronauèno-katehetski sadržaj ne oslanjana 'prvu evangelizaciju', onda se guši i ne uspijeva zaživjetizbog nedovoljne plodnosti u prvomu susretu s vjerom iKristom te otvorenosti vjeènomu životu i 'stvaranju novogaèovjeka'. Zato evangelizacija i nije bezbolan èin nego jeneizbježno osobna i društvena 'drama'. Rašèlambompastorala spoznaje se da je 'prva evangelizacija' prvotnapoteškoæa s èime se trebaju suoèiti crkveni pastiri i laici, jerje svodljivost pastorala samo na vjeronauk ili katehezu, bezstvarnoga uporišta u kerigmi i 'prvomu navještaju' te udrugim pastoralnim podruèjima, nedovoljna". Dr. Èondiæ,izmeðu ostaloga, tvrdi da "vjeronauk i kateheza u surjeèjunove evangelizacije i organskoga pastorala nisu svrha samisebi niti su pitanje samo pojedinca. Njihova uèinkovitost umnogoèemu zavisi o ispravnoj postavci 'prvoga navještaja' uvidu cjelovitoga pastorala na razini biskupije i župnezajednice. Nije dovoljno obnoviti vjeronauk ili katehezu 'adintra', nego treba djelovati i 'ad extra', na odgojne sustavekoji èine kulturu (obitelj, škola, mediji, itd.)". Nadalje smatrada je odgovornost vjerouèitelja i kateheta "produbiti, nesamo znanje i naèin rada, nego i spoznati svoje poslanje, tj.svoju neodvojivost od zauzetosti u životu župne zajednice iispravne postavke cjelovitoga pastorala, gdje navještaj vjerei prva evangelizacija postaju prvotna zadaæa. Isto takopozvani su kroz svoj rad vjerouèenike upuæivati na rad užupi. Poziv vjerouèitelja, èija se duhovnost hrani ueuharistiji, ne smije se poistovjeæivati s drugim uèiteljskimpozivima, što zahtijeva trajno usavršavanje, jer 'prvinavještaj' bitno upuæuje na svjedoèanstvo. Isto tako ne bi sesmjelo školu i sve/uèilišta potisnuti izvan pastoralnogatkiva". Ostaje nam pastoralno pitanje: hoæemo livjeronaukom samo 'proizvoditi' nominalne vjernike, koji seudaljuju od župne zajednice odnosno dokle æemokatehizacijom i sakramentalizacijom održavati pastoralni'status quo'? – pita se predavaè. "Nedovoljno je osmišljenkatekumenat, što govori o zamrlosti crkvene svijesti, akršæanska inicijacija vapi za osvježenjem. Pitanje je: jesu linaše župe stvarne zajednice koje obraæenicima omoguæujuvjersko iskustvo i toplinu? Ako se to pastoralno dubinski neosmisli uzajamnošæu 'prvoga navještaja i kateheze', prerastæe u 'circulus vitiosus'. Radi se o podruèjima koja izdvojenivjeronauk ne može zadovoljiti, jer nakon katehetskogaslijeda i podjele sakramenata kod mnogih zamire vjerskiživot pa završetkom inicijacije umjesto nastavka sazrijevanjau vjeri, raskida se veza sa župom", upozorava dr. Èondiæ tezakljuèuje: "Rašèlambom spoznajemo da pastoralni oblik'cura animarum' nema buduænost, a obnova, potaknutaDuhom, moguæa je osmišljenom suradnjom laika i župnikakao 'voðe i pastira', jer župni pastoral nije samo župnikovpastoral. Prekrivanje pastoralnih poteškoæa održavanjemsamo redovitih pothvata (vjeronauk, kateheza, blagoslov,procesije, itd.) može otupiti vjersku svijest i udaljiti vjernikeod jasnoga navještaja vjere. Župna zajednica treba bitiduhovni 'magnet' i izvor iz kojega klija kršæanski zanos inavještaj vjere kao prvotna pastoralna zadaæa. Sinodalnioblik pastorala, prožet 'prvom evangelizacijom', pridonosiizgradnji župne zajednice u kojoj je moguæe steæi vjerskoiskustvo, koje jamèi plodnost navještaja Rijeèi". Nakonizlaganja uslijedile su pedagoške radionice na temu"Metodièka obrada izabranih nastavnih jedinica". Skup jezavršio tematskom raspravom koja je trajala više od satvremena, a bila je živa, konstruktivna i afirmativna.

.

Domovinske vijesti ika

16 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Zareðen prvi trajni ðakon u Rijeèkoj nadbiskupijiRijeka, 27.2.2010. (IKA) - Tomislav Sikavica prvi je trajniðakon zareðen u Rijeèkoj nadbiskupiji. Primivši sakramentðakonskog reðenja od rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa27. veljaèe u matiènoj župi BDM Karmelske na DonjojDrenovi preuzeo je službu koja je još uvijek velika novost zaCrkvu u Hrvatskoj. Do sada je zareðeno samo 11 trajnihðakona i to tek posljednjih godina. Premda oženjensuprugom Silvijom s kojom ima sina Samuela, Sikavica jeodluèio svoj život posvetiti služenju mjesnoj Crkvi. "Kao štovišim stupnjevima svetoga reda, tj. biskupskom isveæenièkom, tako i ðakonskome pripada u Crkvi dužnostpouèavanja, posveæivanja i upravljanja, dakako, svakomstupnju na njemu vlastit naèin. U tom smislu ðakon imadužnost èitati Sv. pismo i tumaèiti ga Božjem narodu,potièuæi ga da po Božjoj rijeèi živi. Dužnost posveæivanjaðakon izvršava molitvom, podjeljivanjem krštenja, èuvanjemi podjeljivanjem euharistije, prisustvovanjem iblagoslivljanjem ženidbe, voðenjem sprovoda i dijeljenjemblagoslova. Konaèno, dužnost upravljanja izvršava djelimaljubavi i pomaganja, animiranjem zajednice i pojedinihpodruèja crkvenog života, posebno onoga što se tièecaritasa", istaknuo je u propovijedi nadbiskup Devèiæ,navodeæi zadaæe koje æe u mjesnoj Crkvi imati novozareðeniðakon. Praksa reðenja stalnih ðakona bila je poznata u prvimstoljeæima Crkve, ali s vremenom je ðakonat postao samoprijelazni stupanj do primanja sveæenièkog reðenja. Drugivatikanski sabor obnovio je moguænost reðenja stalnihðakona koji u Europi više nisu novost, no na našim seprostorima u doba komunizma nisu redili. "Pri donošenjuodluke o trajnom ðakonatu koncilski oci uzeli su u obzirèinjenicu da veæ mnogi muževi obnašaju službu koja jedoista ðakonska, kao što je npr. pouèavanje u vjeri,naviještanje Božje rijeèi, upravljanje raširenim kršæanskimzajednicama uime župnika ili biskupa te voðenje socijalnihili karitativnih djela u Crkvi i uime Crkve. NadahnutiDuhom Sveti, koncilski su oci uvidjeli da bi takve muževe,koji nezareðeni vrše ðakonsku službu, trebalo polaganjemruku ojaèati po sakramentalnoj milosti ðakonata kako bi jošuspješnije obavljali to što im je veæ povjereno", rekao jenadbiskup, objašnjavajuæi time i razloge reðenja TomislavaSikavice. "Zahvalan sam Bogu na daru ljubavi koju osjeæam danas uovoj zajednici", rekao je Sikavica u završnim rijeèima,zahvaljujuæi supruzi i obitelji na potpori. Posebnu zahvaluuputio je dugogodišnjem župniku mons. Gabrijelu Bratini skojim je rastao u vjeri i u toj veri osjetio ðakonski poziv.

Osijek: Izborni kapitul mjesnog FSR-aOsijek, 27.2.2010. (IKA) - U Franjevaèkom samostanu uTvrði održan je 27. veljaèe Izborni kapitul Franjevaèkogsvjetovnog reda Osjeèkog podruènog bratstva sv. AntunaPadovanskog. Izbornom kapitulu predsjedala je uimeNacionalnog vijeæa FSR-a Antica Nada Æepuliæ, aKonferenciju nacionalnih duhovnih asistenata zastupao jenjen predsjednik fra Nikola Bašnec, OFMcap.U prvom dijelu rada Kapitula podnesena su izvješæa otrogodišnjem radu Podruènoga bratstva, koja su odraziladjelovanje svjetovnih franjevaca na podruèju Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije te Požeške, Srijemske i Subotièkebiskupije. U proteklom razdoblju najviše se pozornostiposveæivalo formaciji, odnosno duhovnom napretkusvjetovnih franjevaca, te djelovanju na karitativnom planu ibrizi za sve stvoreno. Posljednjih godina sve je veæi interesza sudjelovanje u životu mjesnih bratstava, pa se FSR širi i u

dijecezanskim župama i tako duh sv. Franje zahvaæa sve veæibroj vjernika. U radu skupa donesene su smjernice zadjelovanje u sljedeæem trogodištu na koliko se i bira novovodstvo.Za novu podruènu ministru – služiteljicu izabrana je MajaJanc iz osjeèke župe sv. Obitelji, Jug II, a za zamjenika IlijaGašiæ iz mjesnog bratstva u Slavonskom Brodu. Izabrani sutajnik, blagajnik i voditelj formacije, te još sedam vijeænika,od toga dva s podruèja Vojvodine, kako bi se ta bratstvaosjeæala što bolje povezana s maticom Hrvatskimnacionalnim bratstvom. Susret je poèeo duhovnim nagovorom fra Nikole Bašneca oKrižnom putu i našim putovima, a završio zahvalnimeuharistijskim slavljem na kojemu se molilo za novoizabraneda vode bratstvo u duhu sv. Franje i na duhovnu korist braæei sestara, kao i mjesne Crkve.

Požeški biskup s krizmanicima Novljanskoga dekanataNovska, 27.2.2010. (IKA) - Nakon susreta s požeškim,kaptolaèkim i našièkim krizmanicima, požeški biskup AntunŠkvorèeviæ susreo se 27. veljaèe i s kandidatima za primanjesakramenta potvrde iz Novljanskoga dekanata, odnosno izžupa Gornji Rajiæ, Jasenovac, Krapje, Lipovljani, Lonja,Meðuriæ te Sv. Luka evanðelist i Bl. Alojzije Stepinac izNovske. U novoizgraðenoj župnoj crkvi Bl. AlojzijaStepinca u Novskoj, biskupa Škvorèeviæa doèekalo je okotristopedeset krizmanika voðenih vjerouèiteljima ižupnicima. Susret je zapoèeo pjesmom koju je izveo zbor mladih izNovske, a potom su dvoje predstavnika krizmanika MatejaProtrka i Ana Marija Herceg iz župe Lipovljani predmolilihiman Duhu Svetom. Biskupu je dobrodošlicu iskazaodomaæi župnik Pavao Mokri, a sve je pozdravio novljanskidekan Milan Vidakoviæ. Krizmanike su zatimsvjedoèanstvom ohrabrili gimnazijalka Helena Buljan istudent treæe godine na Katolièkom bogoslovnom fakultetu uÐakovu Mario Veèeriæ iz župe Meðuriæ. Biskup Škvorèeviæ mladima je približio i pojasnio važnostsakramenta potvrde te ih pozvao na rast u zajedništvu sKristom. Postavljajuæi egzistencijalna pitanja "Tko sam ja?","Zašto postojim?", "Što je osoba?", "U èemu je sreæa?"biskup je mlade poveo korak po korak prema traženjuodgovora, uputivši ih na Krista. Potom je pozvao krizmanikeda u svojoj duši i srcu zahvale Bogu za svoje postojanje, zajedinstvenost svoje osobe i naposljetku za slobodu koja želidobro. U drugom dijelu predavanja biskup je osvijetlio pravuvrijednost sakramenta potvrde, istaknuvši kako to nije neštoizvanjsko, nego se odnosi na osobu i njezinu nutrinu, dušu.Nije dobro, upozorio je biskup, da priprava za sakramentpotvrde bude u odabiru odijela ili haljine, uloga kuma ukupnji skupog poklona, a sam sakrament povod za veliku itrošnu proslavu. Sakrament potvrde, istaknuo je biskup,djelo je Isusa Krista koji ljude snagom svog Duha opeèaæujeu njihovim osobnostima kao svojima i ugraðuje u živiorganizam svoje Crkve. Na kraju je biskup Škvorèeviæ mladima kratko progovorio obiskupijskim katolièkim gimnazijama u Požegi i Virovitici teo Kolegiju Požeške biskupije kao mjestima gdje se naposeban naèin može razvijati vjernièki život mladog èovjekai aspiranti za sveæeništvo duhovno izgraðivati. Biskup jesusret zakljuèio pozivom krizmanicima da iskrenošæu svogamladenaèkog srca prime Isusa u svoj život te s njimepobijede sve zlo i poteškoæe koje æe susretati na svom putu.

Domovinske vijestiika

173. ožujka 2010. broj 9/2010

Zagreb: Seminar za vjerouèitelje osnovnih školaZagreb, 27.2.2010. (IKA) - Petstotinjak vjerouèiteljaosnovnih škola s podruèja Zagrebaèke nadbiskupije okupilose 27. veljaèe u prostorijama Meðubiskupijskog sjemeništana zagrebaèkoj Šalati na seminaru u organizaciji Ureda zavjeronauk u školi i Agencije za odgoj i obrazovanje. O temi"Solidarnost – društveno-socijalni aspekt" govorio je dr.Siniša Zrinšèak, koji je uvodno upozorio na razlikusolidarnosti u teoriji i u praksi. Bolno nasljeðe komunizma,tranzicije, posljedica rata, ekonomske recesije i dr., utjeèu ina manifestaciju solidarnosti u svakodnevici, istaknuo jepredavaè. Kroz tri sociološka pogleda prof. Zrinšèak govorioje o solidarnosti. Podaci Europskoga istraživanja vrijednosti,koje je godine 2008. provedeno u Hrvatskoj, ukazuju naveliku zabrinutost za bližnje, starije i nezaposlene, vrloizraženu socijalnu distancu prema podreðenim društvenimskupinama, ali i vrlo izraženo nepovjerenje u druge i uinstitucije (mišljenje da svatko misli samo na sebe i svojprofit), kao i nisku razinu sudjelovanja u dobrovoljnimorganizacijama na osnovi volontarijata. MeðunarodnoCIVICUS istraživanje civilnog društva koje je u Hrvatskojprovedeno 2004. donijelo je sljedeæe rezultate: 66 postograðana donira novac u humanitarne svrhe, a dobrovoljnimradom bavi se oko 38 posto graðana. Meðunarodnoistraživanje volontiranja studenata u 15 zemalja koje jeprovedeno godine 2006., ukazuje na relativno nisku razinuvolontiranja, a predavaè je ukazao i na pregled motivacije zatakvu vrstu aktivnosti, istaknuvši važnost osvješæivanjasolidarnosti upravo kroz pomaganje drugima na temeljuvolontarijata. Zanimljiva je èinjenica, istaknuo je prof.Zrinšèak, kako oko 64 posto anketiranih studenata izjavljujeda bi volontirali da ih se to tražilo, a 25 posto ispitanika je nanastavi od profesora pozvano na volontiranje. Drugo predavanje održala je dr. s. Nela Gašpar na temu"Solidarnost - dogmatsko-teološki aspekt". Solidarnost se,smatra predavaèica, nametnula kao izazov trenutka te jevažno uvidjeti njegov znaèaj kao doprinos prenošenju objaveu današnjem trenutku. Premda pojam solidarnosti ne potjeèeiz biblijsko-kršæanske tradicije i terminologije, prihvaæen jeiz profane misli i teološki i sadržajno obogaæen. Za razlikuod pojma zadovoljštine koji se zasniva na Kristovu križu,solidarnost polazi od Kristova utjelovljenja te se vrednujekroz cijeli njegov život kao iskaz Božje neizmjerne ljubavi.Meðutim, ljudska slabost i ogranièenost sklone su zlu koje udrugome èovjeku umjesto svrhe gleda na sredstvo svogadjelovanja. Nasuprot ljudskim shvaæanjima i nagnuæima,Bog je ipak u Kristu do kraja solidaran s èovjekom, a to namje dano veæ samim èinom stvaranja svijeta i svakogpojedinca. Kroz djelo otkupljenja koje je uèinjeno u Kristu, ièovjek postaje osposobljen za solidarnost u perspektiviBožje ljubavi. Viša savjetnica u Agenciji za odgoj iobrazovanje prof. Gordana Barudžija sa suradnicimaosmislila je i koordinirala primjere iz prakse, na temu"Volontiranje", "Timski rad - volontiranje" i "Odgoj iobrazovanje za solidarnost", u kojima su vjerouèiteljipredstavili svoje konkretne projekte kao poticaj i moguænostsvojim kolegama za osmišljavanje razlièitih akcija i u svomevjerouèiteljskom radu. Kroz desetminutna izvješæa ipredstavljanje projekata, o suradnji s lokalnom zajednicomgovorili su djelatnici OŠ Bedekovèina (Marica Celjak,Melita Car Èorko, Marija Car), o suradnji sa zajednicomCenacolo govorila je Ðurðica Friš iz OŠ 22. lipnja u Sisku, oprojektu "Zdenac" Ružica Lice iz OŠ Dragutina Kušlana uZagrebu, a timski rad predstavili su djelatnici i uèenici SŠTina Ujeviæa u Kutini (Vesna Jakovljeviæ, Vlasta Odobašiæ,Branko Odobašiæ, Marija Brajdiæ).

Seminar za animatore biblijskog pastorala Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeÐakovo, 27.2.2010. (IKA/TU) – U organizaciji Ureda zabiblijski pastoral Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, na èelu spovjerenikom mr. Markom Tomiæem, profesorom biblijskihznanosti, održan je 27. veljaèe, na Katolièkom bogoslovnomfakultetu u Ðakovu seminar za župne animatore biblijskogpastorala na temu "Duhovni boj". Devedeset okupljenihanimatora, od èega veliki broj mladih, slušalo je izlaganjavoditelja dr. fra Darka Teperta, koji je tumaèeæi tekstposlanice Efežanima i povezujuæi ga s ostalim knjigamaSvetoga pisma, istaknuo da su kreposti istine, pravednosti,nade te života po Duhu i Rijeèi Božjoj bojna oprema skojom treba krenuti u boj molitvom, prošnjom, dobrimdjelima, ustrajnošæu, ne samo za sebe nego za rast Crkve.Pojašnjavajuæi na takav naèin tekst Svetoga pisma, pokazaoje kako se u župnim biblijskim skupinama mogu obraðivati idrugi biblijski tekstovi. U drugom dijelu seminara dr. Tepertpredstavio je metodu Lectio divina, a sudionici su sve reèenou izlaganjima primijenili u radu na biblijskom tekstu umalim skupinama.

Pazin: Drugi susret teèaja za župne animatorePazin, 27.2.2010. (IKA) - U Pazinskom kolegiju održan je27. veljaèe drugi susret ovogodišnjeg teèaja za župneanimatore koji organizira Katehetski ured Poreèko-pulskebiskupije. Nakon uvodne molitve i pozdrava predstojnikaKatehetskog ureda glavno predavanje održao je prof. dr.Stipan Trogrliæ s Instituta društvenih znanosti Ivo PilarZagreb – Centar Pula, na temu "Identitet istarskog,hrvatskog sveæenstva u kontekstu društvenih, politièkih,nacionalnih i crkvenih promjena od sredine XIX. do sredineXX. stoljeæa". U prvom dijelu predavanja dr. Trogrliægovorio je o tome kako hrvatski i pojedini talijanskiknjiževnici prikazuju identitet istarskog sveæenika,primjerice Ivan Pregelj, Fulvio Tomica i dr. Zatim sezadržao na povijesnom pristupu temi identiteta istarskoga,hrvatskog sveæenstva u tom razdoblju. Sudar sdekristijanizacijom, liturgijsko pitanje i tradicija glagoljice uPoreèko-pulskoj biskupiji, doba fašizma i komunizma icrkveno djelovanje u Istri; samo su neke od dotaknutih tema.U završnom dijelu izlaganja prof. Trogrliæ osvrnuo se i nanezamjenjivo obiteljsko ozraèje u identitetu sveæenika.Zakljuèio je da je istarsko sveæenstvo u XX. stoljeæu znalo"ocijeniti situaciju" i èitati znakove vremena.U koreferatu mons. Vilim Grbac prikazo je lik i djelovanjeuzornih mladih sveæenika svjedoka: Miroslava Bulešiæa(1920-1947) i Francesca Bonifacia (1912-1946). Istaknuo jeda nisu odustajali od svojih pozicija i svojih stajališta, bili sudosljedni u svom poslanju. Duboko uvjereni u ispravnostsvojih stavova bili su spremni podnijeti i poniženje itrpljenje za istinu po primjeru Isusa Krista. U njihovimživotima nije bilo mjesta za mržnju. Njihovo glavno geslobilo je: vršiti volju Oèevu. U trpljenju i smrti bili su svijetliuzori jer su sijali nadu i svjetlo, zakljuèio je mons. Grbac tepotaknuo na razmišljanje kako i mi u današnjem vremenumožemo nasljedovati predstavljene muèenike. Uslijedile suradionice u kojima je stotinjak polaznika teèaja, uzmoderiranje voditelja Daniela Bogešiæa, Davida Gortana,Tomislava Milohaniæa i Sanje Mališe, promišljalo na temukršæanin – svjedok vjere.

.

Domovinske vijesti ika

18 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Spomen na poginule hrvatske branitelje s pleternièkogpodruèjaNiti jedan od poginulih branitelja nije mrtav. Sve štouèinimo iz ljubavi je vjeèno, istaknuo biskup ŠkvorèeviæPleternica, 28.2.2010. (IKA) - Na drugu korizmenunedjelju, 28. veljaèe, požeški biskup Antun Škvorèeviæpredvodio je u župnoj crkvi Sv. Jurja u Buku euharistijskoslavlje za sve poginule i nestale branitelje u Domovinskomratu s podruèja Pleternice. Na misi su se uz obitelji i rodbinupoginulih i nestalih branitelja okupili i Franjo Luciæ,saborski zastupnik i pleternièki gradonaèelnik, MarijanAladroviæ, požeško-slavonski župan, brojni župljani župeBuk te predstavnici Hrvatske vojske i policije.Koncelebrirali su pleternièki župnik i dekan AntunÆorkoviæ, domaæi župnik Slavko Starèeviæ, vojni kapelanŽeljko Volariæ i biskupov tajnik Goran Lukiæ. Na poèetku mise župnik Starèeviæ proèitao je imena trideseti sedmoro poginulih branitelja. Biskup Škvorèeviæ u uvoduje istaknuo kako su oni položili svoje živote za našu slobodui naše dostojanstvo. Oni su se sjedinili s onom Božjomljubavlju, nastavio je biskup, koja je progovorila u muci ismrti Isusa na Križu. Podsjetio je da njihova žrtva nijebesmislena niti izgubljena te pozvao vjernike da otvore svojasrca Bogu pa da ih on preobrazi te se s pravimraspoloženjem spomenu svojih poginulih i nestalih. U homiliji biskup se obratio ponajprije oèevima i majkamapoginulih branitelja. U svjetlu korizme, vremenapreispitivanja i molitve, biskup je kazao da je Bog u IsusuKristu iskazao ljubav prema èovjeku i sve nas, poputAbrahama, pozvao na savez. Tek kada smo u savezu sBogom, možemo uspjeti. Biskup je podsjetio na savezništvos Bogom koje su gajili naši oèevi stoljeæima i kroz teškapovijesna vremena. Bog je našem narodu uvijek ostao vjeransaveznik, rekao je biskup i pozvao na odgovornost da i danassavezništvo izmeðu hrvatskog naroda i Boga bude po namasnažno. Savezništvo je izraz Božje ljubavi prema èovjeku,koja je najmoænija snaga ljudske preobrazbe. Istaknuo je:Upitao je: "Ima li što veæe nego kad majka polaže život zadijete, ili kad branitelj daje život za svoju domovinu? Ništanije veæe od ljubavi jer ona dolazi od Boga. Niti jedan odpoginulih branitelja nije mrtav. Sve što uèinimo iz ljubavi jevjeèno. Život Hrvatske ovisi o našoj ljubavi koju u njuulažemo i o našoj ljubavi jednih prema drugima". Te mislibiskup je potkrijepio primjerom Isusa Krista èija je žrtvaljubavi pobijedila smrt i konaèno preobrazila èovjeka zavjeènost. Evanðelist spominje kako se Isusovo licepreobrazilo, njegova tjelesnost je postala drukèija. Biskup jeistaknuo da nitko nije tako lijep kao onaj u kome prebivaljubav koja želi drugome dobro i koja se žrtvuje za drugoga,te nastavio kako nema ljepših biæa nego majki koje volesvoje dijete i žrtvuju se do kraja za svoju djecu, isto tako i nanašim braniteljima progovara duhovna ljepota ljubavi.Biskup je upozorio kako ne smijemo nikoga osuðivati, negopoput Isusa moliti: "Oèe, oprosti im jer ne znaju što èine".Potrebno je moliti za one koji su nam èinili zlo, kazao jebiskup, da Bog uðe u sve te duše i savjesti te ih izlijeèi pa dabudemo više ljudi i tako gradimo zajedništvo.

.

Godišnji susret ministranata osmaša u sjemeništuZmajeviæZadar, 28.2.2010. (IKA) - Trodnevni godišnji susret uèenikaosmih razreda iz Zadarske nadbiskupije u Nadbiskupskomsjemeništu Zmajeviæ u Zadru završen je u nedjelju 28.veljaèe. U duhovno rekreativnom programu èetrdesetosmaša provelo je zajedništvo sa sjemeništarcima u vremenuodluèivanja o životnom pozivu pred odabiromsrednjoškolskog školovanja. Sjemenište uprilièi susretministranata osmaša svake školske godine poèetkom drugogpolugodišta, da osmašima koji razmišljaju gdje nastavitiškolovanje ponude sjemenište i klasiènu gimnaziju akoosjeæaju duhovni poziv. Ti su osmaši prošli i vikend susretekao šestaši i sedmaši koji se u tijeku godine održavaju usjemeništu. Ukljuèe se u život sjemeništa te su zajednosudjelovali u misnim slavljima, pobožnosti križnog puta,molitvi krunice, meditaciji, pokornièkom bogoslužju i kvizuznanja. Posjetili su znamenitosti grada, prireðene su sportske igre,prezentacije o sjemeništu i gimnaziji a sjemeništarci su imsvjedoèili o svom putu. "Mi im ponudimo i potaknemo ih narazmišljanje, a Bog daje. Uvijek nam je drago kad nam doðuministranti. Pitamo ih za njihova mišljenja o nama, hoæe lidoæi, sviða li im se naš život. Odgovori su razni. Nekima jeteško ustajanje na jutarnju molitvu i misu. I do kasnonaveèer razgovaramo s njima, pitaju nas o životu usjemeništu, kako smo se odluèili za taj put. Svakisjemeništarac je nekom duktor i pazi na ministrante. Uvijekmogu doæi i rado æemo ih prihvatiti", rekao je sjemeništaracKristijan Perkoviæ, podsjetivši da su i oni bili na takvimsusretima ministranata što im je bio dodatni poticaj unjihovoj odluci za sveæeništvo. Njihovu zajedništvu u subotusu se pridružili i ministranti iz župa Banjol i Mundanija sotoka Raba pod vodstvom don Božidara Volariæa; njima jeto druženje ministranta godišnji izlet i nagrada za marljivosluženje u župi.

Poticaj nadbiskupa Srakiæa za Tjedan solidarnosti izajedništva s Crkvom i ljudima u BiHÐakovo, 28.2.2010. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ potièe sve vjernike i ljude dobrevolje Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije da se ukljuèe ukorizmenu akciju Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvomi ljudima u Bosni i Hercegovini od 1. do 7. ožujka. HrvatskiCaritas èetvrti puta poziva na angažman za pomoæpokrenutim projektima u Bosni i Hercegovini kao što suunapreðivanje malih obiteljskih gospodarstava, pomoæosobama s posebnim potrebama, studentima i uèenicima, avjernici se potièu na sudjelovanje u molitvama križnogaputa, molitvenim hodovima organiziranim u njihovimžupama, liturgijskim slavljima te tribinama u svrhusenzibilizacije za pomoæ. "Svima zahvaljujem na dosadašnjoj zauzetosti kroz Tjedansolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni iHercegovini te vas potièem da iskoristite ovu priliku kako biTjedan solidarnosti bio znak naše senzibilnosti za èovjeka icijelu Crkvu", poruèio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup.

.

Domovinske vijestiika

193. ožujka 2010. broj 9/2010

Split: Korizmena duhovna obnova za èlanove KMNL-e"Ivan Pavao II."Split, 28.2.2010. (IKA) – Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije priredio je korizmenu duhovnuobnovu za sve sudionike Katolièke malonogometne lige"Ivan Pavao II." u nedjelju 28. veljaèe u kapeliNadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Cilj obnove na poèetkukorizmenog vremena i proljetnog dijela natjecanja jeobnoviti se u Kristu kako bi osvježeni mladenaèkom radošæui zanosom svjedoèili svoju vjeru i tako pripravili srce zanajveæu svetkovinu i dan naše vjere i života, Kristovouskrsnuæe, istaknuo je predstojnik Ureda za pastoral mladihmr. don Jenko Buliæ, koji je predvodio pokornièkobogoslužje. Mr. Buliæ je mladež potaknuo na prijateljskiodnos s Bogom kao što se grade mladenaèki odnosi uiskrenosti, povjerenju, prijateljstvu i želji da ukolikopovrijede svoga bližnjega jednakom snagom zatražeoproštenje i budu raspoloženi za oprostiti. Nakon sakramentapomirenja uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodiožupnik župe Materinstva BDM na Brdima u Splitu donDarko Matijeviæ. U propovijedi je istaknuo da Isus nanogometnoj utakmici ne navija za ekipu nego se divi igri. Ukorizmi se iz ljubavi prema Gospodinu odrièemo nekihsvojih radosti, ne žrtvujemo drugoga nego prinosimo sebe,istaknuo je, potaknuvši mlade na molitvu i prepoznavanjeIsusa u svakodnevici, u uobièajenim prilikama kruha i vina,u sportu i radu, u obitelji i ljubavi. Molitva nas preobražava iotvara nam Nebo, poruèio je predvoditelj slavlja, koje jesvojom pjesmom uzvelièao vokalno-instrumentalni sastav"Ivan Krstitelj" s Trstenika u Splitu. Na kraju misnogaslavlja, u kojem je sudjelovalo oko 150 èlanova KMNL-e"Ivan Pavao II.", mr. Buliæ pozvao je sve na zajednièkodruženje uz okrjepu jer, kako je rekao, "u ovoj ligi nismosamo protivnici na terenu nego i svjedoèimo svoju crkvenostkroz zajedništvo i uzajamnu povezanost".

Križni put na otvorenom po župi Sveti Martin na MuriSveti Martin na Muri, 28.2.2010. (IKA) - Župa svetogMartina biskupa na èelu sa župnikom Ivanom Hercegomorganizirala je druge korizmene nedjelje 28. veljaèepobožnost križnog puta na otvorenom po cijeloj župi SvetiMartin na Muri u gornjem Meðimurju. Na nekim postajamao Isusovoj Muci promišljalo je i do tisuæu vjernika, od onihnajmlaðih u pratnji roditelja, preko cijelih obitelji donajstarijih od 85 godina starosti. U tijeku križnog putadugaèkog 22 kilometara mnogi su Šimuni Cirenci pomagaliIsusu nositi križ. Križni put predmolili su ovogodišnjikrizmanici, koji su samo tjedan dana ranije završili teèajKursilja u svojoj župi. Scenski i kostimirani prikaz križnogputa uprilièili su župljani uz pomoæ Hrvatske kulturno-umjetnièke udruge Sveti Martin. U samu organizacijukrižnog puta bile su ukljuèene mnoge crkvene i civilneudruge koje djeluju na podruèju župe. Financijski je križniput podržala Opæina Sveti Martin na Muri. Križni putzapoèeo je uvodnom molitvom u župnoj crkvi Sv. Martina, azakljuèen je veèernjom misom u župnoj crkvi koju jepredvodio domaæi župnik. Kroz osam sati križni put prošaoje cijelom župom, pa se tako molilo kod kapelice uVrhovljanu, pila u Žabniku, pila u Marofu, crkve Sv. Ane uHlapièini, pila u Gradišèaku, kapele Sv. Margarete uKapelšèaku, novog pila kod obitelji Srpak u GornjemKoncovèaku, kapelice Sv. Alojzija Gonzage u Grkavešèaku,kapelice kod obitelji Perhoè u Jurovèaku, kapelice uÈestijancu, pila u Lapšini, pila u Jurovcu, te pila u Brezovcu.

Na brdu iznad Požege mladi u korizmi subotom imajuveèernji križni putPožega, 28.2.2010. (IKA) - Na Kalvariji, brdu iznadPožege, veæ èetvrtu godinu u nizu održava se svake subote ukorizmi veèernji križni put mladih. "Željeli smo mlade ukorizmi izazvati, ali i potaknuti, da se ukljuèe u duhovni hodpraæenja Isusa na njegovu križnom putu. Smatramo da jeveèernji termin pogodan i pomalo izazovan jer su mladipostali mladi kasnoveèernjih i noænih izlazaka, a mi im evonudimo jedan veèernji izlazak na put svjetla", rekao jepredstojnik Katehetskog ureda biskupije vlè. Mario Saniæ.Svake subote križni put predvodi druga srednja škola, a 27.veljaèe je to uèinila zajedno sa svojim vjerouèiteljem IvomGrbešom požeška Gimnazija. Križni put za tu prigodunapisali su sami gimnazijalci uz pomoæ svoga vjerouèitelja.

Hrvatski Caritas pokrenuo akciju prikupljanja pomoæiÈileuZagreb, 1.3.2010. (IKA) - Hrvatski Caritas pokrenuo jeakciju prikupljanja pomoæi u Hrvatskoj za stradale odpotresa koji je jaèinom 8,8 prema Richterovoj ljestvicipogodio središnji Èile. U potresu, najveæem zabilježenom odgodine 1960. do danas, smrtno je stradalo, prema trenutaènopoznatim podacima, oko 700 ljudi, no strahuje se kako æe tajbroj još rasti. Graðani i tvrtke u Hrvatskoj u akciju se moguukljuèiti uplatom na ž.r. HC-a 2340009 – 1100080340(poziv na broj 57); pozivom na telefon 060 9010 (cijenapoziva 6,15 kn, PDV ukljuèen) i online uplatama nawww.caritas.hr. Caritas Internationalis (meðunarodna mrežanacionalnih Caritasa, koju èini i Hrvatski Caritas, èijipredstavnici u situacijama žurne pomoæi pružaju logistièku ioperativnu podršku pogoðenim zemljama) odmah je uputio uÈile ekipu za kriznu pomoæ.

Caritas i studenti darivali djeèju onkologijuZagreb, 1.3.2010. (IKA) - U Klinièkom bolnièkom centruZagreb na Odjelu hematologije i onkologije predano je 1.ožujka devet televizorskih prijamnika s LCD-ovimekranima. U nazoènosti zamjenika ravnatelja prof. dr. MateMajeroviæa, te voditelja odjela i drugih djelatnika, dar supredali inicijatori akcije studenti ekonomskog zagrebaèkogfakulteta, vaterpolisti zagrebaèke Mladosti i objediniteljcijele akcije ravnatelj Caritasa Gospiæko-senjske biskupijeLuka Blaževiæ. Televizori su darovani pedijatrijskomonkološkom odjelu. Zahvaljuæi se na daru uime KBC-aZagreb prof. dr. Majeroviæ je kazao kako je to još jedan odpokazatalje koji svjedoèi da u hrvatskom društvu još imasolidarnosti. Istaknuo je da æe dar malim pacijentimaolakšati boravak u bolnici za vrijeme njihova lijeèenja.Govoreæi o akciji ravnatelj biskupijskog Caritasa LukaBlaževiæ kazao je da se Caritas rado ukljuèio kao posredniku cijelu akciju, jer njegov temelj je ljubav prema svakomèovjeku, osobito onome koji je u potrebi. Cjelokupna akcija zapoèela je na zagrebaèkomEkonomskom fakultetu pred Božiæ pod nazivom"Zagrebaèka Božiæna prièa". Cilj akcije je bio prikupitisredstava za djecu oboljelu od leukemije koja æe božiæneblagdane provesti u svojim bolnièkim posteljama u bolniciRebro daleko od svog doma. Akcija je trajala od 14. do 19.prosinca, a održana je na nekoliko lokacija: EFZG, Vern i uSC-u. Velika završnica humanitarne akcije bila je 19.prosinca na Trgu bana Josipa Jelaèiæa. Prikupljeno je 14tisuæa kuna, a u akciju su se ukljuèili i vaterpolistizagrebaèke Mladosti.

Domovinske vijesti ika

20 3. ožujka 2010. broj 9/2010

"Bolest i zdravlje u religijama"Interdisciplinarni i interkonfesionalni znanstveni simpozij naFilozofskome fakultetu Družbe IsusoveZagreb, 1.3.2010. (IKA) - Interdisciplinarni iinterkonfesionalni znanstveni simpozij o temi "Bolest izdravlje u religijama" bila je tema znanstvenog simpozijakoji je 1. ožujka održan na Filozofskome fakultetu DružbeIsusove (FFDI) u Zagrebu. Na interdisciplinarnom imeðuvjerskom simpoziju okupio je predavaèe koji su srazlièitih stajališta prikazali što o bolesti i zdravlju govorepojedine religije, te govorili o odnosu kroz povijest premazdravlju prema zdravlju, bolesti i smrti."Sve je manje onih koji se bave èovjekom, a puno je višeonih koji promatraju i prouèavaju njegove pojedine dijelove,dušu i tijelo, ili samo pojedine dijelove ljudskoga tijela",upozorio je otvarajuæi simpozij dekan FFDI-a dr. AntoMišiæ. Istaknuo je da s druge strane veæina religija èovjekadoživljava drukèije, promatrajuæi ga kao duhovnu i tjelesnucjelinu - pa i u pitanjima bolesti i zdravlja. Prvo predavanje održao je dr. Stipe Tadiæ, govoreæi o nekimdruštveno-kulturološkim i socioreligijskim aspektimabiomedicinskog pristupa zdravlju u suvremenome društvu,istaknuvši pritom upravo dualistièku podijeljenost èovjekana duh i tijelo kao temeljnu pretpostavku biomedicinskogamodela zdravlja. Slijedio je prikaz odnosa prema bolesti izdravlju izabranih likova karmelske duhovnosti krozpredavanje dr. Jure Zeèeviæa. Polazeæi od teze da se smrt unašem društvu sve više "medikalizira" i institucionalizira, dr.Ivan Markešiæ govorio je o društvenome znaèenju smrti.Zanimljivo izlaganje o psihološko-duhovnome vidikumotivacije za ozdravljenje održao je dr. Mijo Nikiæ, apredavanje lijeènice Danijele De Micheli Vitturi oobiteljskome zajedništvu u brizi za zdravlje proèitao je dr.Petar Gotovac. Na simpoziju se osim skrbi za bolesne u Katolièkoj Crkvi, oèemu je govorio dr. Marijan Steiner - moglo èuti i što o tojtemi kaže židovstvo i islam. Referat o duhovnim snagama ifizièkoj strukturi èovjeka u judaizmu pripremila je mr.Jasminka Domaš, a predavanje o zdravlju i bolesti krozprizmu islama održao je glavni imam zagrebaèki dr. AzizHasanoviæ. "Ozdravljenje u buðenjima vjere u dvadesetomstoljeæu" tema je o kojoj je govorio dr. Stanko Jambrek,minister Evanðeoske pentekostne Crkve, a okupljeni su semogli upoznati i s pomalo egzotiènim temama kao što suozdravljenje u šamanizmu, o èemu je govorila mr. ŽeljkaWinkler, te skrb za umiruæe u tibetanskom budizmu, o èemuje izlagao dr. Josip Blaževiæ. Simpozij je ponudio i nekoliko povijesnih promišljanja.Tako je o bolesti i zdravlju kroz povijest teologije govoriodr. Miljenko Anièiæ, o ozdravljenju kao Božjem daru krozstarozavjetne vidike izlagao je dr. Niko Biliæ, dok je obolesti i smrti u Srednjem vijeku kroz povijesno-antropološko motrište predavanje održao mr. Ivica Musa.

Domovinske vijestiika

213. ožujka 2010. broj 9/2010

Crkva u Hrvata

Korizma u HamiltonuEkumensko bogoslužje i križni putHamilton, 24.2.2010. (IKA) - Tradicionalna ekumenskakorizma u Hamiltonu poèela je u Hrvatskoj župi sv. Križa usrijedu 24. veljaèe, u prvom tjednu korizme, križnim putemkoji su predvodili predstavnici kršæanskih Crkvi uzajedništvu sa župnikom Hrvatske župe sv. Križa MarijanomMihokoviæem, sveæenikom Varaždinske biskupije. Ovo je24. godina kako se kršæanske Crkve u susjedstvu Hrvatskecrkve sv. Križa zajedno sastaju na ekumensku molitvu zajedinstvo kršæana upravo u korizmi. Ove godine u molitvi su sudjelovali vjernici župe sv. Križa,anglikanske crkve Roðenja Gospodnjega, Ujedinjenememorijalne Crkve, prezbiterijalne crkve Sv. Kolumbe iEvangelièke Crkve. predstavnici su naizmjence predmolilipostaje križnog puta, svi zajedno pjevali na hrvatskomjeziku, a èlanovi Hrvatskog sela, župne folklorne skupine, uhrvatskim narodnim nošnjama hodoèastili su pod križem odpostaje do postaje. Tema ovogodišnje ekumenske korizme je"Starozavjetni pogled na povijest našega spasenja", a naprvom susretu propovijedala je ministrica Bonnie Hollidayiz Pioneer memorijalne ujedinjene Crkve. Posebno seosvrnula na Jobovo iskustvo vjere, povjerenja i molitve. Dokje molitva bila na engleskom jeziku, svi zajedno pjevali sutradicionalnu pjesmu "Stala plaèuæ" na hrvatskom jeziku.Poslije molitve u crkvi slijedilo je zajednièko druženje uzkavu i kolaèe u velikoj župnoj dvorani, koje je pripremilažupna udruga Hrvatska katolièka žena. U sv. Križu uHamiltonu vjernici se sastaju na Križni put svakog petka ukorizmi pola sata prije mise. Dok župnik ispovijeda, križniput po svom rasporedu predvode èlanovi župnih udruga usvojim službenim odorama. Ove godine zapoèeo je župniogranak Kolumbovih vitezova.

Subotica: O politièkoj odgovornosti kršæanaSubotica, 25.2.2010. (IKA) - Mjeseèna "Kršæanska tribinagrada Subotice" održana je 25. veljaèe u Katolièkom krugu uSubotici. Predavanje "Politièka odgovornost kršæana zasvijet u svjetlu enciklike "Caritas in veritate" pape BenediktaXVI." održao je fra Filip Karadža, gvardijan i župnikbeogradske župe sv. Antuna. U uvodu je podsjetio da je tuencikliku papa objavio u povodu 40. obljetnice enciklike"Populorum progressio" Pavla VI. Stoga je i enciklika"Caritas in veritate" posveæena razvoju i to "cjelovitomeljudskom razvoju u ljubavi i istini". U nastavku predavanjaistaknuo je da "politièka odgovornost kršæana" u svjetlu teenciklike jest "briga za opæe dobro" a ne u smislu kako je miobièno shvaæamo. Predavaè se osim prikaza kakvo bi u tomsmislu trebalo biti politièko djelovanje kršæana, zadržao dužei na problemu sve raširenijeg siromaštva u svijetu, buduæi daje ova godina proglašena i godinom borbe protiv siromaštva.Papa istièe da problem siromaštva nije posljedica poveæanjabroja stanovnika, kako bi to neki htjeli predstaviti, nego jeproblem "pohlepe i zloupotrebe materijalnih dobara" odstrane bogatih te u "neravnomjernoj i nepravednoj raspodjelidobara".U rješavanju tih problema potrebno je najprije poæi odcjelovitog razvoja osobe, vratiti osobi njezinotranscendentno usmjerenje i podsjetiti svakog pojedinca daje dužan moralno-etièki djelovati u svijetu, bez obzira nasvoju religioznost. Èovjek ima prava i dužnosti zato što jeèovjek, a ne zato što mu je to netko dao ili naložio. Kršæani

se, pak, osim toga trebaju ukljuèiti u borbu protiv siromaštvai zauzimati se za opæi razvoj u "ljubavi i istini" svojimpolitièkim djelovanjem za opæe dobro i to ne samo prekoizravnog sudjelovanja u vlasti, nego sve više kao obiènigraðani te kao sudionici raznih nevladinih organizacija.Kršæani se trebaju zauzimati da se svijet kapitala i sebiènihinteresa pretvori u svijet bratstva i ljubavi. U tom smisluBenedikt XVI. govori i o usmjerenju procesa globalizacijeprema "relacijalnosti, zajedništvu i dijeljenju". Svi se trebajuzauzimati da èitavo èovjeèanstvo bude "jedna obitelj" i dasva dobra ovoga svijeta budu za sve ljude na svijetu, što je ibio Božjim naum kad je stvarao svijet i èovjeka, zakljuèio jepredavaè.Nakon predavanja u razgovoru su se ukljuèili i neki nazoèniekonomisti, koji su istaknuli svoje viðenje situacije u zemlji iupozorili kako se npr. poljoprivredni proizvodi ne moguprodati, a siromaštvo je sve veæe. Drugi su istaknuli da bitrebalo vidjeti što se i u okolnostima siromaštva, oskudice inezaposlenosti može uèiniti. U tom smislu potrebno je sveveæe povezivanje i udruživanje kršæana. Voditelj tribine mr.Andrija Anišiæ pozvao je sve nazoène da odgovore što samimogu uèiniti u svjetlu enciklike "Ljubav u istini", ne misleæida je ona upuæena nekom "drugom" tko je odgovoran.Potrebno je shvatiti da smo svi odgovorni i da svim trebamodjelovati na "svom terenu", rekao je Anišiæ.

Prvi posjet nuncija Antoninija Subotièkoj biskupijiSubotica, 27.2.2010. (IKA) - Apostolski nuncij u Srbijinadbiskup Orlando Antonini posjetio je 27. veljaèe sjedišteSubotièke biskupije, gdje se zadržao u razgovoru s mjesnimbiskupom Ivanom Penzešom, a potom je pogledaobiskupijsku klasiènu gimnaziju i sjemenište "Paulinum",Teološko-katehetski institut i Bogosloviju "Augustinianum".Razgovarao je sa sjemeništarcima, koji su mu pripremiliprigodni program, slušaèima Teološko-katehetskog institutai s profesorima. Navratio je zatim u sveæenièki dom"Jozefinum", Franjevaèki samostan i u studio Radio Marije,gdje se kratkim pozdravom obratio slušateljima te jedinekatolièke radio postaje u Srbiji. Nadbiskup Orlando Antonini, naslovni je nadbiskupFormije, a za apostolskog nuncija u Srbiji imenovan je ukolovozu 2009. Prije Srbije obavljao je istu službu uParagvaju. Nadbiskup Antonini roðen je prije 64 godine uItaliji, u mjestu Villa Sant'Angelo, nedaleko od L'Aquile. Zasveæenika je zareðen 1968., a za biskupa 1999. godine.

Taize susret u PetrovaradinuPetrovaradin, 27.2.2010. (IKA) - Stotinjak mladih okupilose u subotu 27. veljaèe u pastoralnom centru Srijemskebiskupije u Petrovaradinu na Taize susretu pod geslom"Dijeliti ono što imamo". Na susretu su sudjelovali mladikatolici iz svih nad/biskupija Srbije i mladi drugihkršæanskih Crkava. Susret je organizirao predstojnik Uredaza mlade MBK sv. Æirila i Metoda vlè. Ivica Damjanoviæ.Gost susreta i voditelj bio je brat Richard iz Taizea. Nakonradionica uslijedilo je osobno svjedoèenje i razmjenaiskustava s dosadašnjih susreta Taizea te molitva u crkvi Sv.Jurja, muèenika.

Crkva u Hrvata ika

22 3. ožujka 2010. broj 9/2010

25. obljetnica Hrvatskog nacionalnog doma "Kardinal A.Stepinac"Kardinal Bozaniæ pohodio hrvatske vjernike u župi sv. Pavlau ClevelanduCleveland, 27.2.2010. (IKA) - U sklopu pohoda hrvatskimvjernicima u Kanadi i SAD-u od 12. veljaèe do 3. ožujka,zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ pohodio je 27.i 28. veljaèe hrvatske vjernike u župi sv. Pavla u Clevelandu,u prigodi proslave 25. obljetnice Hrvatskog nacionalnogdoma "Kardinal A. Stepinac".U subotu 27. veljaèe u popodnevnim satima kardinalaBozaniæa u zraènoj luci u Clevelandu doèekali su župnikžupe sv. Pavla vlè. Mirko Hladni, predsjednik Doma IveMarušiæ, predsjednik župnog pastoralnog vijeæa ToniBunjevac, troje djece u narodnim nošnjama i desetakpastoralnih suradnika. Zaželjevši kardinalu dobrodošlicu,pratili su ga do župne crkve Sv. Pavla gdje su se okupilivjernici da bi doèekali kardinala Bozaniæa i izrazili mudobrodošlicu. U župnoj crkvi uime svih vjernika kardinala jepozdravio župnik Hladni, izrazivši radost što se kardinalodazvao njihovu pozivu da u povodu 25. obljetnicehrvatskog doma "Kardinal A. Stepinac" pohodi hrvatskužupu u Clevelandu. Posebno je istaknuo kako im jekardinalov dolazak znak povezanosti hrvatskog naroda uClevelandu s hrvatskim narodom u Domovini.Zahvalivši na sveèanom doèeku i dobrodošlici, kardinalBozaniæ pozdravio je vjernike te prenio pozdrave biskupaHrvatske biskupske konferencije i biskupske konferencijeBosne i Hercegovine. Nakon molitve u crkvi, kardinal sekratko zadržao s vjernicima u župnoj pastoralnoj dvorani. U veèernjim satima vijeæe Hrvatskog nacionalnog domaKardinal Alojzije Stepinac na èelu s predsjednikom IvomMarušiæem, priredili su u èast kardinala Bozaniæa susret isveèanu veèeru u prostoru Doma.Na susretu su uz župnika i predsjednika Doma nazoèili iveleposlanica Republike Hrvatske u Sjedinjenim AmerièkimDržavama Kolinda Grabar Kitaroviæ, kongresmen državeOhio Dennis Kuchinic i nekadašnja veleposlanica RepublikeHrvatske u Argentini Neda Rosandiæ Šariæ.Na poèetku susreta nazoène je uime odbora hrvatskog Domapozdravio Stipe Pilekiæ. Zahvalivši kardinalu Bozaniæu štose odazvao pozivu, istaknuo je kako im je svojim doalskomdao do znanja da ih domovinska Crkva nije zaboravila.Sjeæajuæi se pohoda kardinala Franje Kuhariæa 1990. godinePilekiæ je prenio radost i zadovoljstvo Hrvata u Clevelandušto je kardinal Bozaniæ nastavio taj kontinuitet i tako im daoveliki poticaj za još jaèe èuvanje i promicanje bogatehrvatske baštine i hrvatskog identiteta.U tijeku susreta kongresmen Kucinich, veleposlanica GrabarKitaroviæ i predsjednik hrvatskog poslovnog društva SlavkoKatiæ èestitali su obljetnicu. Nazoènima se obratio i kardinalBozaniæ, upoznavši ih s djelovanjem Crkve u Hrvatskoj,govoreæi posebno o pripremama za poèetak djelovanjaHrvatskoga katolièkog sveuèilišta.Prije izgradnje Hrvatskog nacionalnog doma "Kardinal A.Stepinac" Hrvati su imali hrvatski Dom u Clevelandu na St.Avenue i Croatian Liberty Home u Coolinwoodu, ali kako jehrvatska zajednica u Clevelandu rasla, osjeæala se potreba zaveæim hrvatskim domom te je nakon tri godine planiranja,1983. godine zapoèela gradnja sadašnjeg Doma, a u rujnu1984. godine bila je završena prva etapa izgradnje te je 29. i30. rujna bilo uprilièeno sveèano otvaranje. Hrvatskinacionalni dom "Kardinal A. Stepinac" blagoslovio jekardinal Kuhariæ u tijeku svog pohoda Hrvatima uClevelandu 22. i 23. rujna 1990. godine. Na kraju se je kardinal susreo s nazoènima i u osobnomrazgovoru.

Sjednica Vijeæa za sredstva društvenog priopæavanja BKBiHZa tajnika Vijeæa imenovan je glavni urednik Katolièketiskovne agencije BK BiH mons. Ivo TomaševiæSarajevo, 27.2.2010. (IKA/KTA) - Sjednica Vijeæa zasredstva društvenog priopæavanja BK BiH u novom sazivuodržana je 27. veljaèe u prostorijama Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine u Sarajevu pod predsjedanjembanjoluèkog biskupa Franje Komarice. Biskup Komarica zahvalio je vijeænicima koji su djelovali iu bivšem sazivu Vijeæa za dosadašnji rad kao i za spremnostda i dalje djeluju kroz to Vijeæe za dobro Crkve. Posebno jepozdravio nove èlanove i upoznao ih s Pravilnikom, odnosnozadaæama i ciljevima Vijeæa kao i s najvažnijim naglascimaiz direktorija za sredstva društvenog priopæavanja BK BiHpod naslovom "Mediji – divni Božji darovi u službiEvanðelja". Za tajnika Vijeæa imenovan je glavni urednikKatolièke tiskovne agencije BK BiH mons. Ivo Tomaševiæ. Vijeænici su se osvrnuli na trenutaèno stanje u raznimmedijima kada je rijeè o evangelizaciji s posebnimnaglaskom na crkvene tiskovine. Bilo je rijeèi i o raznimizvješæima o crkvenim dogaðajima te emisijama na crkveneteme u sredstvima društvenih komunikacija u BiH. Odreðenisu vijeænici koji æe na podruèju biskupija iz kojih dolazeprikupiti informacije o emisijama na katolièke teme koje seprisutne na raznim radiopostajama. Nakon razmišljanja oevangelizaciji i crkvenoj prisutnosti na internetu, zakljuèenoje da se za sljedeæu sjednicu pripremi izvješæe o internetskimstranicama župa na razini BiH. Razgovaralo se i oorganiziranju susreta katolièkih novinara s ciljemmeðusobnog povezivanja i što bolje suradnje.

Središnje misno slavlje pohoda kardinala BozaniæaClevelanduCleveland, 28.2.2010. (IKA) - Drugog dana pohodahrvatskim vjernicima u Clevelandu, u nedjelju 28. veljaèe,zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ predvodio je užupnoj crkvi Sv. Pavla jutarnja misna slavlja te zatimblagoslovio nove prostore u hrvatskom nacionalnom domu"Kardinal A. Stepinac" te sudjelovao na sveèanostiobilježavanja 25. obljetnice Doma.Prvu nedjeljnu euharistiju kardinal je slavio s uèenicima kojipohaðaju školu hrvatskog jezika "Kardinal AlojzijeStepinac" i s njihovim roditeljima. Na poèetku misnogslavlja kardinala Bozaniæa pozdravili su župni vikar ipredsjednik škole vlè. Zvonko Blaško te uèenici školehrvatskog jezika. Zahvalivši na rijeèima dobrodošlice,kardinal je u homiliji potaknuo djecu i mlade da ostanuuvijek vjerni Bogu, èuvaju hrvatsku baštinu te izgraðujudruštvo kršæanskim vrednotama. "Vaši roditelji, djedovi ibake ili vi sami morali ste poput Abrahama napustiti svojudomovinu, ali svaki vjernik gdje god se nalazio pozvan jeuvijek ostati vjeran Bogu. U tome su nam primjerstarozavjetni patrijarha Abraham kao i naš blaženi AlojzijeStepinac èije ime nosi vaša škola. Kardinal Stepinac bio jeprogonjen, zatvaran i odvojen od svoga naroda. Mnogo jetrpio ali je ostao vjeran Bogu i saèuvao nadu", rekao jekardinal. Na kraju misnog slavlja zahvalio je mladimatamburaškog orkestra "American Zagreb Junior Tamburice"koji su predvodili liturgijsko pjevanje. U središnjem misnom slavlju kardinalova pohodakoncelebrirali su župnik Mirko Hladni, župni vikar ZvonkoBlaški i kardinalov tajnik vlè. Željko Faltak. Na poèetkumisnog slavlja sve su pozdravili vlè. Hladni i predsjednikžupnoga pastoralnog vijeæa Toni Bunjevac. "Danas, kada se

Crkva u Hrvataika

233. ožujka 2010. broj 9/2010

veseli naša hrvatska zajednica vašem dolasku, ne veselimose samo vašoj osobi, nego osobi koja sjedi na stolicipokojnih kardinala Alojzija Stepinca, Šepera i Kuhariæa, jervi u sebi utjelovljujete hrvatsku baštinu vjere i tradicije, kojui mi nastojimo saèuvati na ovom prostoru gdje živimo. Samotoliko dugo možemo opstati u Americi kao Hrvati i katolici,koliko budemo svoju svijest hranili domoljubljem odaklesmo potekli", rekao je Bunjevac.Na poèetku misnog slavlja kardinal je zahvalio na rijeèimapozdrava i radosnoj dobrodošlici, istaknuvši kako se ususretima s hrvatskim vjernicima osjeæa zajedništvo vjere inarodne pripadnosti. "Želim ovdje meðu vama svjedoèitibrigu hrvatskih biskupa za vjernike u inozemstvu i bitisvjedok zajedništva svih hrvatskih vjernika", rekao jekardinal.U homiliji je istaknuo kako nas korizma poziva napreispitivanje odnosa prema Bogu, jer o našem odnosuprema Bogu ovisi i naš odnos prema drugima i prema sebisamima. Tumaèeæi nedjeljno evanðelje o Isusovupreobraženju, kardinal je pozvao vjernike da se trajno umolitvi poput Isusa približavaju Bogu kako bi mogli ukonkretnosti života, nadvladavajuæi napasti, hodati ovomzemljom ispunjavajuæi zadaæu koja im je povjerena. To jekršæansko poslanje u svijetu o kojem svjedoèi i blaženiAlojzije Stepinac. Kardinal Stepinac uzor je kršæanskogpouzdanja u Boga. On uèi mudrosti križa i trajni je poziv najedinstvo i zajedništvo u Crkvi. Blaženi Alojzije Stepinac jebaština koja obvezuje, poruèio je kardinal Bozaniæ.Na kraju mise zahvalio je župniku i župnom vikaru zasveæenièko služenje u hrvatskoj inozemnoj pastvi te pozvaovjernike da u ovoj Sveæenièkoj godini posebno mole zasveæenike i duhovna zvanja u Crkvi.Na sveèanom misnom slavlju i prigodnom programu poslijemise bili su i veleposlanica Republike Hrvatske uSjedinjenim Amerièkim Državama Kolinda GrabarKitaroviæ i kongresmen države Ohio Dennis Kuchinic.Nakon misnog slavlja kardinal Bozaniæ sudjelovao je naprigodnoj sveèanosti u hrvatskom domu "Kardinal A.Stepinac". Na to su slavlje došli i gradonaèelnik EastlakeaTed Andrzejewski te mjesni pomoæni biskup A. EdwardPevec. Djeca i mladi nastupili su u programu prigodnimrecitacijama, pjesmama i hrvatskim narodnim plesovima. Nakraju akademije kardinal Bozaniæ govorio je o životu Crkveu Hrvatskoj.

Susret kardinala Bozaniæa s nadbiskupom CollinsomGlavna tema razgovora bila je hrvatska inozemna pastva uTorontskoj nadbiskupijiToronto, 1.3.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ imao je u ponedjeljak 1. ožujka, prema veæranije zakazanom terminu, radni sastanak s torontskimnadbiskupom Thomasom Collinsom. Glavna tema susreta uNadbiskupskom ordinarijatu u Torontu bila je hrvatskainozemna pastva u Torontskoj nadbiskupiji.

Adresar hrvatskih katolièkih misija za 2010. godinuFrankfurt, 1.3.2010. (IKA) – Iz tiska je izišao adresarhrvatskih katolièkih misija, zajednica, župa i socijalnih uredau Njemaèkoj i u svijetu te drugih važnih ustanova za 2010.godinu. Može se naruèiti u Hrvatskom dušobrižnièkomuredu u Frankfurtu na Majni, tel. 0049 69 95 40 480 iliputem e-maila delegatur@kroatenseelsorge.de.

Pohod kardinala Bozaniæa vjernicima hrvatske župePresvetog Trojstva u OakvilluOakville, 1.3.2010. (IKA) - Prije povratka u domovinu, uponedjeljak 1. ožujka u veèernjim satima, zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ pohodio je hrvatsku župuPresvetog Trojstva u Oakvillu. Slavio je euharistiju te seposlije mise zadržao u kratkom susretu s vjernicima. Timmisnim slavljem kardinal je završio pastoralni pohodhrvatskim vjernicima u Kanadi i Sjedinjenim AmerièkimDržavama. Župa Presvetog Trojstva nalazi se na podruèju Hamiltonskebiskupije. Pastoralnu službu u župi obnašaju župnik IlijaPetkoviæ i pastoralni suradnik mons. Ivan Vukšiæ. Njima upastoralu pomažu i milosrdnice: s. Smiljana, s. Barnarda i s.Bernardeta.

Crkva u Hrvata ika

24 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Inozemne vijesti

Indijski biskupi pozivaju na mirRim, 25.2.2010. (IKA) - Indijski biskupi pozvali su na mir uzemlji te zatražili od Ministarstva obrazovanja nadzor nadizdavaèkim kuæama i didaktièkom graðom u školama,prenosi agencija Fides. Zahtjev je upuæen nakon što je ujednoj školskoj knjizi objavljena bogohulna Kristova slika,slijedom èega su u okrugu Batala u indijskoj državi Punjabizbili sukobi izmeðu hinduistièkih fundamentalista i kršæanau kojima su spaljene dvije crkve. Kako prenosi agencijaAsiaNews, Isus je u tekstu prikazan kako pije pivo, pušicigarete i nazivan je "idolom". O aktualnom stanju inapetostima raspravlja se i na zasjedanju Indijske biskupskekonferencije koje je zapoèelo 24. veljaèe u Guwahatiju. Glasnogovornik indijskih biskupa o. Joseph Babu istaknuo jeu razgovoru za Radio Vatikan da se stanje u Punjabudonekle normaliziralo, upozorivši istodobno da je ta indijskadržava vrlo osjetljivo podruèje na kojem su veæ zabilježenanasilna djela temeljena na vjerskim razlozima, a ovo je samoposljednje u nizu. Katolièka Crkva je uputila apel za mir ipozvala graðane na dijalog umjesto uliènih sukoba, a odvlasti zatražila da pozovu na odgovornost one koji želeuništiti mir i sklad u državi. Osvrnuvši se na ulogu kršæana uIndiji, Babu je napomenuo da su oni u državi Punjab vrlojaki. Radimo na podruèju odgoja, imamo više škola, radimo iu zdravstvenoj službi, te stoga još uvijek uživamo dobarugled. Neko je vrijeme to bilo mirno podruèje, te stoga kaoKatolièka Crkva, zajedno s drugim Crkvama, èinimo sve usvrhu održavanja mira. Ne vjerujemo u nasilje i ne potièemosvoj narod na nasilno ponašanje. To samo može uništiti našuzajednicu. Stoga nastojimo iæi legalnim i mirnim putem kakobismo pronašli rješenje za te probleme, izjavio jeglasnogovornik indijskih biskupa.

Završile korizmene duhovne vježbe u VatikanuVatikan, 27.2.2010. (IKA) - Da bi upoznao samoga sebe,èovjek ima potrebu slušati Boga, istaknuo je 27. veljaèe papaBenedikt XVI. na završetku korizmenih duhovnih vježbi uVatikanu. U kapeli Redmepotoris Mater u Apostolskojpalaèi Sveti Otac zahvalio je voditelju duhovnih vježbisalezijanacu don Enricu dal Covolu i pohvalio susrete koje jevodio pod geslom "Pouke Božje i Crkve o sveæenièkomezvanju". Papa je rekao da cijeni upravo obilježje intimnoga,dubokog slušanja - to što je Salomon tražio i primio kaomilost, poslušnost srca kadroga slušati Boga. Ustvari, èini mise da je u tome sažeto cijelo kršæansko viðenje èovjeka.Èovjek po sebi nije savršen, potreban mu je odnos, on jebiæe u odnosu. Èovjek treba slušati drugoga, osobito Boga.Jedino tako upoznaje samoga sebe, jedino tako biva èovjek.Taj naèin slušanja znak je mudrosti koja je moguæa jedino uzajedništvu s Crkvom. Papa je podsjetio i na takozvanesveæenièke "medaljone", likove o kojima je govorio donEnrico dal Covolo, potkrepljujuæi svoja razmišljanjima opozivu u službeno sveæenstvo. Pet opisa uzoritih sveæenika,od svetoga Ivana Vianneya do pape Ivana Pavla II. suvodom usredotoèenim na poimanje sveæenstva kodcrkvenih otaca, od svetoga Augustina do svetoga IgnacijaAntiohijskoga: Tako smo stvarno ponovno shvatili što znaèibiti sveæenik, postati sve više sveæenik. Vi ste istaknuli daposveæenje ide prema poslanju, odreðeno je da postaneposlanje. U ovim smo danima s pomoæu Božjom produbilisvoje posveæenje. Tako se, iznova ohrabreni, sada želimosuoèiti sa svojim poslanjem, zakljuèio je Benedikt XVI.

Susret predsjednika BK jugoistoène EuropeKišinjev, 28.2.2010. (IKA/KTA) - Pod predsjedanjemvrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljiæa, uglavnom gradu Moldavije Kišinjevu zapoèeo je 26. veljaèeradni dio trodnevnog susreta predsjednika biskupskihkonferencija jugoistoène Europe. Organizator susreta jeVijeæe europskih biskupskih konferencija, a središnja tema"Prava katolika u društvima u kojima su u manjini; doprinoskatolika u ostvarenju zajednièkog društvenog dobra:poteškoæe i novi izazovi". "Premda smo 'u manjini', svjesni smo da naše krajevneCrkve imaju moguænost i da veæ daju svoj doprinoszajednièkom dobru društva kroz svoje, makar i ogranièenepastoralne institucije posebno na planu prihvaæanja ismještaja te odgoja i potpore obiteljima u potrebi", kazao jemjesni biskup Anton Cosa. Podsjetio je da je i njemu irumunjskim biskupima Sveti Otac tijekom pohoda "adlimina" prije petnaestak dana takoðer povjerio dodatnizadatak promicanja kršæanskih vrijednosti u društvu krozrazvoj centara za formaciju u kojima æe se mladi moæiupoznati s autentiènim vrijednostima kako bi ih svjedoèili usredini u kojoj žive. Istaknuo je da Crkva želi dati svojdoprinos i u procesu izgradnje društva u kojem æe vladatipomirenje i solidarnost i koje æe biti spremno suoèiti se sasadašnjim procesom sekularizacije. "Tijekom ovog susreta želimo analizirati posebno stanjekrajevnih Crkava u onim zemljama u kojima smo manjebrojni i to ne samo na naèin da govorimo o pravima nego ida potvrdimo osobiti doprinos koji katolici mogu i trebajuostvariti za zajednièko dobro društva u kojem žive", kazao jekardinal Puljiæ, napominjuæi da su i danas u zemljamajugoistoène Europe, gdje se dogaðaju brze promjene, vidljivioskudica i razni oblici totalitarizma u procesunekontroliranog sekularizma. "Tako su npr. obitelji u našimzemljama primorane suoèiti se s novim problemima koji suprije bili malo poznati kao što su: nezaposlenost,iseljeništvo, alkoholizam, droga i pobaèaj. U tom kontekstuKatolièka Crkva pozvana je zauzimati se za opstanaktradicionalnih vrijednosti u našim narodima te ih iznovaisticati, snažiti i promicati", zakljuèio je kardinal Puljiæ. U tijeku boravka u Moldaviji sudionici su se susreli i spredstavnicima vlasti u Kišinjevu. Tako ih je 26. veljaèeprimio moldavski premijer Vlad Filat te izrazio otvorenostna suradnju. "Nadamo se da æe se Crkva zauzimati za takvuformaciju naroda koja æe u svojim temeljima imati boljamoralna naèela na kojima bismo gradili novo društvo.Problemi u Moldaviji su brojni, ali u temelju svih tihproblema je moralna kriza. Zato se moramo vratiti korijenuproblema. Samo ako znamo odakle dolazimo, znat æemokamo idemo. Crkva mora odigrati odluèujuæu ulogu na putuMoldavije prema Europi", istaknuo je premijer Filat. BiskupCosa premijeru je predstavio ostale biskupe i potvrdiozauzetost Crkve u služenju narodu Moldavije: "Osjeæamo seživim dijelom ove zemlje za koju svakog dana, iz vjere iljubavi, trošimo svoja sredstva da bi narod Moldavije mogaorasti i, kroz solidarnost katolièkog svijeta, iznova otkrivatirazlog velike nade. Crkva æe preko svojih struktura nastavitiostvarivati ono što je nužno kako bi se nadvladalo svakostanje socijalne oskudice". Apostolski nuncij u RepubliciMoldaviji nadbiskup Francisco-Javier Lozano prenio jePapine pozdrave, jamèeæi blizinu Katolièke Crkve naroduMoldavije i istièuæi potporu Svete Stolice u hodu narodaMoldavije prema punoj integraciji u Europu. Na kraju je

Inozemne vijestiika

253. ožujka 2010. broj 9/2010

predsjednik BK BiH kardinal Puljiæ istaknuo važnost vjerskeslobode i slobode savjesti, rekavši da tamo "gdje politièariimaju strategiju promicanja spomenutih sloboda, Crkvapodupire sve dobre inicijative", navodi se u priopæenjuVijeæa europskih biskupskih konferencija. Sudionici susretapohodili su i socijalno-pastoralni biskupijski centar "KuæaProvidnosti" i Zakladu "Kraljica mira" koja kroz posebneprojekte u Italiji i Moldaviji vodi programe pomoæi isocijalne zaštite za žene, žrtve trgovine ljudima, te socijalnureintegraciju djece s ulice. Susret je završen 28. veljaèesveèanom euharistijom koju je u katedrali Božanskeprovidnosti u Kišinjevu predvodio kardinal Puljiæ. Republika Moldavija ima nešto više od èetiri milijunastanovnika od èega su katolici oko 1 posto odnosno njih oko20.000. Katolièka Crkva u toj zemlji službeno je priznatagodine 1993., a od 2000. godine organizirani su u jednubiskupiju koja je podijeljena u 17 župa. U Moldaviji djeluje18 dijecezanskih i 16 redovnièkih sveæenika i 2 èasna bratate 40 redovnica kao i pet bogoslova. Crkva se ne bavi samopastoralnim radom nego je aktivna i na socijalnom planu te u"pastoralu ulice", a veliku važnost pridaje i meðureligijskomdijalogu.

Konferencija o meðuvjerskom dijalogu na BliskomeistokuAmman, 28.2.2010. (IKA) - Dijalog, ma koje on vrste bio,nema alternative – zakljuèak je meðunarodne konferencije"Koji oblik dijaloga gradi buduænost Bliskog istoka" koja jeu organizaciji Kršæanskog radnièkog pokreta iz Italije(Movimento Cristiano Lavoratori - MCL), Talijanskefondacije Europa Popolare i Visoke škole ekonomije imeðunarodnih odnosa Katolièkog sveuèilišta u MilanuASERI, a u suradnji s Latinskim jeruzalemskim patrijarhomod 24. do 28. veljaèe održana u glavnom gradu JordanaAmmanu. Na konferenciji je sudjelovao i predsjednikHrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. FranjoTopiæ. Osim dr. Topiæa, koji je kao jedan od uvodnièara nakonferenciji govorio o dijalogu kultura i religija s posebnimosvrtom na Bosnu i Hercegovinu, u radu konferencijesudjelovali su i govorili jeruzalemski latinski patrijarh mons.Fouad Twal, pomoæni jeruzalemski biskup u Ammanu SalimSayegh, predsjednik MCL-a dr. Carlo Costalli, jordanskiministar kulture dr. Sabri Rbeihat, profesori na Katolièkomsveuèilištu u Milanu Vittorio Parsi i Riccardo Redaelli,profesor na Sveuèilištu u Utahi Chibli Mallat, profesorSveuèilišta u Perugi Massimo Borghesi, generalni direktorškola Latinske jeruzalemske patrijaršije dr. Majdi Siryani idrugi. Svi govornici na konferenciji složili su se da jesuživot muslimana i katolika na podruèju Bliskog istoka jakodobar i da postoji meðusobno poštovanje i uvažavanje.Istaknuto je da kršæani i muslimani èine polovicu svjetskogstanovništva te je dijalog izmeðu njih više nego važan.Posebno treba raditi na dijalogu Europe i Bliskog istoka jerje vidno da postoje problemi u meðusobnom poznavanju teje i ta konferencija doprinos boljem upoznavanju. U Jordanui zemljama regije djeluje 45 škola u okviru jeruzalemskepatrijaršije i u njih idu i kršæani i muslimani što je zorandokaz dobre suradnje i moguæega meðureligijskoga dijaloga.U tijeku je i izgradnja sveuèilišta u gradu Mabadi, rodnomgradu patrijarha Twala, kojeg su sudionici konferencije imaliprigodu posjetiti, a koje æe takoðer biti mjesto dijaloga.MCL veæim dijelom pomaže i gradnju te visokoškolskeinstitucije. Sudionici konferencije posjetili su i planinuNebo, posljednje Mojsijevo poèivalište, kao i drevni gradPetru, a u neslužbenim razgovorima dogovarali su i noveprojekte na kojima æe zajednièki raditi.

Priopæenje sa susreta u KišinjevuDvadeset godina nakon pada totalitarnih režima u zemljamaJugoistoène Europe još uvijek treba puno toga uèiniti,posebno na podruèju priznavanja prava vjerskih manjinaKišinjev, 1.3.2010. (IKA) - Dvadeset godina nakon padatotalitarnih režima u zemljama Jugoistoène Europe, i unatoèpojavi demokracije, još uvijek treba puno toga uèiniti,posebno na podruèju priznavanja prava vjerskih manjina,istaknuto je u zakljuènome priopæenju Vijeæa europskihbiskupskih konferencija, objavljenome 1. ožujka, nazavršetku susreta predsjednika biskupskih konferencijaJugoistoène Europe. Susret je održan pod predsjedanjemvrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljiæa uglavnome gradu Moldavije Kišinjevu. U priopæenju sepodsjeæa na trajni problem povrata ili naknade vlasništvakoje je bilo nacionalizirano u doba komunizma, ali seistodobno s posebnom nadom gleda na te male katolièkezajednice ono što rade za evangelizaciju i opæe dobrodruštva, premda žive u velikim teškoæama. U razgovoru za Radio Vatikan o. Duarte da Cunha, glavnitajnik Vijeæa europskih biskupskih konferencija, istaknuo jeda je glavni cilj susreta biti blizu tim Crkvama, bilo kaomanjini, bilo u odnosu na društvene prilike u kojima se onenalaze. Mnoge od tih zemalja izlaze iz totalitarnihkomunistièkih režima te stoga pokazuju sliènosti. Zbog togaje važno biti zajedno i zajedno razmišljati o problemima kojisu dosta zajednièki; osim toga, kad se vidi kako jedna malaCrkva, poput ove u Moldaviji, napreduje i unosi u društvopuno dobroga, može se reæi da je susret postigao svojeciljeve, istaknuo je o. Duarte. Kao najsnažniju toèku upriopæenju istaknuo je poziv na nadu, unatoè tomu što jeCrkva u tim krajevima u manjini te traži svoja prava kako bibila priznata, i unatoè velikim teškoæama, kako u odnosima sdržavom, tako ponekad i na ekumenskoj razini i umeðureligijskome dijalogu. U svakom sluèaju, najvažnije jena susretu bilo to što se vidjelo da su rijeèi postale djela i dase crkvena stvarnost razvija te postaje i molitvena zajednica,i karitativno i uslužno djelovanje, istaknuo je glavni tajnikVijeæa europskih biskupskih konferencija.

Inozemne vijesti ika

26 3. ožujka 2010. broj 9/2010

Prilog prikazi

Knjiga o kardinalu HaulikuDr. Ivan Biondiæ u vlastitoj je nakladi objavio knjigu"Kardinal Haulik – Prorok jugoslavenske propasti".Sunakladnik je Znanstveno društvo za prouèavanje podrijetlaHrvata, urednik je dr. Nedjeljko Kujundžiæ, a recenzentiprof. dr. Juraj Kolariæ i dr. Zlatko Matijeviæ. Knjiga dr.Biondiæa najnoviji je prilog prouèavanju uloge zagrebaèkognadbiskupa i kardinala Jurja Haulika (1788. – 1869.) upolitièkom i ideološkom razvoju hrvatskog naroda. Kakoautor u predgovoru istièe, ta je knjiga samo dio mnogo veæegrukopisa, te je objavljena s podnaslovom "HaulikotvorstvoDružbe Braæa Hrvatskog zmaja", buduæi da se u njoj autorbavi uglavnom vezama izmeðu te družbe i nadbiskupaHaulika. U knjizi su obraðene teme nastanka i uloge Družbe"Braæa Hrvatskog zmaja" u hrvatskom društvu, te njezinogaprinosa revalorozaciji uspomene na nadbiskupa Haulika.Družba je zaslužna za osnivanje zagrebaèke Gradskeknjižnice, arhiva i muzeja, kao i izgradnju mnogihspomenika i ostalih javnih dobara. Kardinal Juraj Haulikprvi je zagrebaèki nadbiskup i metropolit, a dvaput jeobnašao i službu bana. Zaslužan je za mnoge dobrotvorne idomoljubne inicijative, koje je pomagao vlastitimsredstvima. Takoðer je branio prava Katolièke Crkve uAustrijskom Carstvu, a posebno u Hrvatskoj. Dr. Biondiæzastupa i podrobno razraðuje i inicijativu zapreimenovanjem Trga Maršala Tita u Haulikov trg. Knjizi sudodana dva priloga, razgovor autora s fra MarkomJapundžiæem, kome je knjiga posveæena, te tekst napisan upovodu fra Markove smrti. Dr. Ivan Biondiæ roðen je 1943. godine u Stajnici,diplomirao je na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, adoktorat iz podruèja sociologije stekao je na Filozofskomfakultetu. Autor je mnogih radova na temu pedagogije,sociologije profesije, te pedagoške i opæe historiografije,meðu kojima su "Raspuæa hrvatskog uèiteljstva – odsekularizma do boljševizma", "Historia reducta – dramahrvatske identifikacije," i druga. (ika-tm/sp)

Hrvatski iseljenièki zbornik 2010.U nakladi Hrvatske matice iseljenika izašao je "Hrvatskiiseljenièki zbornik 2010.". Godišnjak nastavlja niz prièa ouglednim znanstvenicima, umjetnicima, književnicima izhrvatskih manjinskih zajednica, pjesnicima i prevoditeljimaiz europskih metropola, kao i humanitarnim djelatnicima sasvih kontinenata. Europski krajobrazi Hrvatske i virtualnikulturni turizam glavna su tema godišnjaka. U Zborniku uosam tematskih cjelina - Znaci vremena, Baština,Kroatistièki obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost,Znanost i Nove knjige - predstavljeno je 38 samostalnihautorskih priloga, rasporeðenih na 392 stranice. U tematskojcjelini "Duhovnost" urednik "Žive zajednice" AdolfPoleguliæ donosi sažete životopise hrvatskih svetaca iblaženika. Na kraju priloga nalazi se popis slugu Božjih uhrvatskom narodu. U istoj cjelini Marko Puljiæ piše o"Franjevcima u Americi i Kanadi". Povod za taj prilog je800. obljetnica franjevaèkog reda koja je proslavljenaprotekle godine. Stoga je autor želio podsjetili na duhovni,kulturni, prosvjetni, karitativni i društveni rad meðuamerièkim i kanadskim Hrvatima. Na naslovnici Zbornika jereprodukcija ulja na platnu "Bièevanje Krista" JozeKljakoviæa. (ika-mb/kj)

"Zašto gotovo sigurno ima Boga"Knjiga britanskog filozofa i teologa Keitha Warda u izdanjuKršæanske sadašnjostiU nakladi Kršæanske sadašnjosti objavljena je knjiga "Zaštogotovo sigurno ima Boga" Keitha Warda. Ugledni britanskifilozof i teolog polemizira sa znanstvenikom RichardomDawkinsom, glasovitim evolucijskim biologom i autoromviše djela koja osporavaju Božje postojanje. Knjiga "Zaštogotovo sigurno ima Boga", s ironiènim podnaslovom"Sumnja u Dawkinsa" ponajprije je odgovor na Dawkinsovodjelo "Iluzija o Bogu", odnosno na filozofske teze iznesene unjemu. Naslov Wardove knjige zapravo je antiteza jednog odpoglavlja reèenog djela, u kojemu Dawkins nastoji dokazatizašto Boga gotovo sigurno nema. Ward ne napada njegoveznanstvene teze, ali ukazuje na slabost njegovih filozofskihzakljuèaka i logièke pogreške u njihovoj formulaciji.Koristeæi se svojim velikim poznavanjem filozofije iteologije, kao i opsežnim razumijevanjem suvremenihznanstvenih kretanja, on uz mnogo ironije (ponajvišeautoironije) i zdravog humora razotkriva nedostatkeDawkinsovih postulata, pritom iznoseæi vlastitu teoriju oBožjem postojanju. Pritom je važno reæi da Ward premaDawkinsu, kao znanstveniku, iskazuje najdublje poštovanje,te da nipošto ne nastoji opovrgnuti suvremena znanstvenapostignuæa. Svoje argumente iznosi ponajprije protivznanstvenih teorija koje, koristeæi se argumentimaempirijskih znanosti, nastoje donositi metafizièke zakljuèke.U svom djelu autor dosljedno brani stajališta idealizmanasuprot materijalizmu i kreativnog dizajna nasuprotevolucionizmu, ali pritom ne dezavuira teorije protiv kojihiznosi argumente. Vidljivo je Wardovo veliko poznavanjesuvremene fizike – primjerice, cijelo jedno poglavljeposveæuje filozofskim implikacijama i osporavanju teorije omultisvemiru – a osim toga se dotièe i mnogih klasiènihfilozofskih momenata, poput teodiceje ("Zašto postoji zlo?")i teološke apologetike ("Pet putova Tome Akvinskog").Knjiga je još jedan od primjera preklapanja suvremeneteorijske fizike s filozofijom, te ukazuje na nužnostprouèavanja filozofije znanosti kako bi opasnosti koje iztoga proizlaze bile uklonjene ili barem umanjene. Jezik djelavrlo je pitak, a kompleksne znanstvene i filozofske teorijeautor razlaže na jednostavan naèin, kako bi bile razumljivesvakom èitaocu.Keith Ward (r. 1938.) jedan je od vodeæih britanskih filozofai teologa i umirovljeni profesor Sveuèilišta u Oxfordu, gdjeje vodio Kraljevsku katedru za teologiju. Sveæenik jeAnglikanske Crkve, te je do 2003. obnašao dužnost kanonikaoxfordske katedrale. Takoðer je èlan vijeæa britanskogKraljevskog instituta za filozofiju i Britanske akademije.(ika-tm/kj)

Prilog prikaziika

273. ožujka 2010. broj 9/2010