Slide 1

TRGOVINA KRISTINA KOJADINJOSIPA NOSILMATIJA KOTIIGOR KNE

DEFINICIJA TRGOVINE

...kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovakog posredovanja na domaem i inozemnom tritu

ZAKON O TRGOVINI REGULIRA: uvjete za obavljanje trgovine na domaem i inozemnom tritu zatitne mjere pri uvozu i izvozu mjere ograniavanja obavljanja trgovine nepoteno trino natjecanje nadzor i upravne mjere

TRGOVINU MOGU OBAVLJATI pravne i fizike osobe uz uvjet da su registrirane za obavljanje te djelatnosti

FUNKCIJE TRGOVINEPOSREDNIKE FUNKCIJE

FUNKCIJA POSREDOVANJA U PROSTORU ILI INTERLOKALNO POSREDOVANJE proizlazi iz potrebe da se savlada prostorna udaljenost izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje proizvoda

POSREDOVANJE MEU OSOBAMA ILI INTERPERSONALNO POSREDOVANJE izmeu pravnih i fizikih osoba

3. FUNKCIJA POSREDOVANJA U VREMENU ILI INTERTEMPORALNO POSREDOVANJE postojanje vremenskih razlika izmeu vremena proizvodnje nekog proizvoda i njegove konzumne zrelosti (poljoprivredni proizvodi)

4. POSREDOVANJE PRI KREDITIRANJU ILI RATEALNOJ PRODAJI

DOPUNSKE FUNKCIJE (MARKETING FUNKCIJE)

FUNKCIJA RAZMJENE (prodavanje, kupovanje)FUNKCIJA FIZIKE DISTRIBUCIJE (prijevoz, skladitenje)FUNKCIJA OLAKAVANJA (standardizacija, financiranje trita, preuzimanje rizika, trine informacije i istraivanja)

Trgovina na malosvako poslovanje iji prihod ostvaren prodajom primarno proizlazi iz maloprodaje

Maloprodaja - sve radnje vezane uz izravnu prodaju dobara ili usluga krajnjem korisniku za osobnu potronju

vrste: 1. maloprodajne trgovine 2. maloprodaje bez prodavaonice 3. maloprodajne organizacije

MALOPRODAJNI TRGOVCI PRUAJU 4 VRSTE USLUGA:

SAMOPOSLUGA - temelj rada svih trgovina niskih cijenaSAMOODABIR - kupac sam pronalazi proizvode, ali moe i zatraiti pomoOGRANIENA USLUGA - dre raznovrsnu robu i kupcima su potrebne informacije i pomoPUNA USLUGA - prodavai stoje na raspolaganju. Visoki trokovi plaanja osoblja, kao i specijalizirani proizvodi imaju posljedicu visoke cijene proizvoda

MALOPRODAJA BEZ PRODAVAONICE dijeli se na izravnu prodaju, izravni marketing, uslune automate i kupovne usluge

MALOPRODAJNE ORGANIZACIJE prodaja u veim omjerima, bolje obueno osoblje, vea prepoznatljivost

Vrste organizacijske korporativne maloprodaje

1. Korporativni lanci trgovina - dvije ili vie trgovina koje korporacija posjeduje i kontrolira, vri centralnu kupnju i prodaje sline linije proizvoda (GAP)

2. Dobrovoljni lanci - grupa nezavisnih maloprodaja koju sponzorira veletrgovac i koja kupuje na veliko i zajedniki trguje (IGA)

3. Kooperacija maloprodavaa- nezavisni maloprodajni trgovci koriste centralnu, kupovnu organizaciju i zajedniki se promoviraju (ACE Hardware)4. Kooperacija potroaa - maloprodajna tvrtka iji su vlasnici njeni kupci

5. Organizacija franize - ugovorna suradnja izmeu franizera i njegovih franiza (McDonalds,Subway)

6. Prodajni konglomerat - pod svojim centralnim vlasnitvom kombinira nekoliko razliitih maloprodajnih linija

Trgovina na veliko...prodaja robe industrijskim, trgovakim i profesionalnim korisnicima i ustanovama, drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na malo i na veliko

...obuhvaa i tranzitni promet (prodaja robe koja se po nalogu prodavaa neposredno isporuuje kupcu iz skladita ili nekog drugog odredita uvoznika)

Vrste veletrgovaca:

veleprodajni trgovciveleprodaje s potpunom uslugomveleprodaje s ogranienom uslugombrokeri i agentipodrunice i uredi proizvoaaspecijalizirani veletrgovci

VELEPRODAJNI TRGOVCI nezavisni vlasnici tvrtki koji imenuju robu kojom rukuju; puna ili ograniena usluga kao preprodavatelji, distributeri ili dobavljai tvornica

VELEPRODAJE S POTPUNOM USLUGOM - dre zalihe, imaju vlastitu prodajnu snagu, daju kredit, dostavljaju, pruaju pomo oko upravljanja; primarno prodaju maloprodajama

VELEPRODAJA S OGRANIENOM USLUGOM - prodaju ogranienu liniju dobara; najee u velikim koliinama za gotovinu

BROKERI I AGENTI posreduju pri trgovini najee za specijaliziranu vrstu robe, za proviziju od prodajne cijene

SPECIJALIZIRANI VELETRGOVCI - prikupljai poljoprivrednih proizvoda (otkupljuju proizvode farmi), naftne tvornice i terminali (primaju naftu iz mnogih izvora) i aukcijske tvrtke (prodaju automobile,opremu,itd., distributerima i drugim tvrtkama)

DISTRIBUTIVNA TRGOVINA...ukupnost svih oblika trgovakih aktivnosti od nabave robe od proizvoaa do isporuke te robe konanom potroauDjelatnosti koje obuhvaa distributivna trgovina:Trgovinu na veliko uz naplatu ili po ugovoru (posredovanje u trgovini na veliko)Trgovinu na veliko za svoj raunTrgovinu na maloPopravke predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo

Distributivna trgovina ima kljunu ulogu u gospodarstvu, jer se pozicionira izmeu potroaa i proizvoaa robe, te utjee i na kupce i na ponuae

Dijeli se na trgovinu na malo i na trgovinu na veliko, u koje spadaju i trgovaki agenti (povezuju kupce i prodavae a da ne preuzimaju vlasnitvo nad robom), a u trgovinu na veliko i djelatnosti uvoza i izvoza

ELEKTRONIKA TRGOVINAKljuni poticaj za razvoj e-trgovine je prije svega ekonomski, zbog znatnih transakcijskih trokova i uteda koje se mogu postii u tom segmentu

Osim to nema prostornih granica trgovanja, trvtke i pojedinci su lake dostupni, servisiranje poslovnih transakcija je vrlo nisko, lake je regrutiranje specijalistiki osposobljene radne snage

Kljuna prednost za proizvoae i trgovce je da elektronikom trgovinom mogu imati direktan pristup veem trinom potencijalu za plasman svojih proizvoda i uslugaB2B, B2CBusiness-to-Customer nedostatak najee kupci ele opipati robu koju kupujuBusiness-to-Business skraivanje vremena za realizaciju narudbe; kljuni segment u razvoju e-trgovine

SVJETSKI ROBNI IZVOZ I BDP 1950. 2009. (GODINJA POSTOTNA PROMJENA)

Trgovina - vaan gospodarski segment Republike Hrvatske

TrgovinaIzvoz10.61 milijardi $ (2006.)Izvozna dobratransportna sredstva, tekstil, kemikalije, hrana, gorivoGlavni izvozni partneriItalija 23.1%, Bosna i Hercegovina 12.7%, Njemaka 10.4%, Slovenija 8.3%, Austrija 6.1% (2006.)Uvoz21.12 milijardi $ (2006.)Uvozna dobrastrojevi, tranportna i elektrina oprema, kemikalije, gorivo i maziva, hranaGlavni uvozni partneriItalija 16.7%, Njemaka 14.5%, Rusija 9.7%, Slovenija 6.8%, Austrija 5.4%, Kina 5.3% (2006.)

zaposleno 221.000 djelatnika- 17% od ukupnog broja zaposlenihudio distributivne trgovine u BDP-u iznosi 10 posto.Ukupan promet u distributivnoj trgovini 2010. u Hrvatskoj - 251,28 milijardi kuna. Masovno se grade trgovaki centri Sektor trgovine razvijeniji od ostatka naega gospodarstva te se nalazi u fazi zrelostidvije treine prihoda u maloprodaji ostvareno u velikim formatima, odnosno supermarketima i hipermarketimaVie od jedne treine prometa u svim velikim formatima u Hrvatskoj prole je godine ostvareno u etiri velika grada - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijecihrvatsko trite je danas jo umjereno koncentrirano, deset trgovaca dri 70 posto trita, a u svijetu prva tri dre toliki dio

MALI TRGOVCI

2010 pravne osobe i obrtnici imali su 40.524 prodavaonice/servisa ili 278 manje nego krajem 20092010 u distributivnoj trgovini bilo 220.635 zaposlenih, to je 3237 osoba manje nego krajem 2009. godine.

U posljednjih deset godina udio malih trgovaca u prometu se smanjio sa 70 posto na 18 postouvjet za daljnji opstanak malih trgovaca na tritu je njihovo udruivanje i povezivanje (Moj duan...)

UTJECAJ KRIZE NA TRGOVINU

Pad zaposlenostiukupan promet smanjen je za 3,6 postoKupci manje troe pesimizam potroaaPad prodaje trajnih potronih dobara, poput motornih vozila, namjetaja ali i prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih piaKupnja robnih marki koje zauzimaju sve vei udio u odnosu na brendirane proizvode (njihov udio u ukupnoj prodaji iznosi 13,6 % a kod prehrambenih proizvoda i do 20 %) (K-plus)Naa zemlja je rangirana na 29. mjestu od 42 zemlje u kojima se izraunava indeks kupovne moi kupovna mo Hrvatseke 34% kupovne moi EU

Prikaz stanja na tritu distributivne trgovine mjeovitom robom,preteno hranom, piima i higijenskim proizvodima za domainstvo uRepublici Hrvatskoj u razdoblju 2004.- 2010.

Trini udjeli deset najveih poduzetnika prema ostvarenom prihoduna mjerodavnom tritu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u2010. godini

Grafiki prikaz trinih udjela deset najveih trgovaca na malo uRepublici Hrvatskoj u 2008., 2009. i 2010. godini

Grafiki prikaz zajednikog trinog udjela pet najveih trgovaca na malou Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2010.

Struktura trita po tipovima formata u RH 2001-2009

Struktura maloprodajnih mjesta svih promatranih sudionika na tritu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u 2010. godini s obzirom na prihode

Izvor:DZSZaposleni u distributivnoj trgovini i trgovini na malo u RH, krajem razdoblja, nominalne vrijednosti i stopa promjene, 2004. 2010.g.

Prosjena neto plaa 2008. DJELATNOSTkn% od prosjene plaeTrgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo455286

EUROPSKA UNIJA

Europska unijarazliite strukture potroaa i njihovih navika s obzirom na visinu standarda pojedine zemlje, religiju, povijesne dogaaje i dr. socio-ekonomska kretanja unutar Europske zajednicekarakteristike i razlike u odnosu na SAD: - mirniji nain ivota - razumniji nain potronje

Podaci o trgovini u EUTrite EU-25 je jedno od tri kljuna segmenta svjetskog tritaKljuni je segment globalno svjetskog tritaEU-25 trite ini 450 milijuna stanovnika

EuroCommerce- meunarodna organizacija utemeljena 1993.godine. Asocijacija koja ima lanice iz 29 europskih zemalja. Predstavlja maloprodajni, veleprodajni i vanjskotrgovinski sektor u Europi.Trgovina je prema EuroCommercu veza izmea industije i 450 milijuna potroaa irom Europe.

Kljuna obiljeja trgovine prema EuroCommercuDinaminost i radna intenzivnostZnaajna uloga trgovine u europskoj ekonomiji-pokazatelji su :Udio trgovine u BDP-uUdio u ukupnom broju poduzea Udio u ukupnom broju zaposlenihDoprinos u kreiranju dodatne vrijednosti

Trgovina je najvea pojedinana tritu usmjerena usluga namijenjena upravo potroaima

Udio trgovine zemalja EU u BDP-u

Udio trgovine zemalja EU u BDP naglaeniji je od udjela istog pokazatelja na primjeru Republike HrvatskeTrgovina je doprinosila stvaranju hrvatskog BDP s 10.2% Dakle, neto vie od svake desete kune ostvareno je zahvaljujui doprinosu trgovine

Udio trgovinskih poduzea u ukupnom broju poduzea zemalja EU

Trgovina je izuzetno znaajna gospodarska aktivnost koja je sudjelovala u strukturi ukupnog broja poduzea,u oba primjera (EU i Hrvatska) s vie od 1/3Vie od svakog treeg poduzea bilo je poduzee koje je imalo kao osnovnu gospodarsku aktivnost obavljanje trgovinske djelatnosti

Udio trgovine zemalja EU u ukupnom broju zaposlenih

U nizu europskih zemalja lanica EU je prema znaaju doprinosa u zapoljavanju na drugom mjestu. Njezin doprinos zapoljavanju na razini EU-15 je 13%. Trgovina zapoljava 26.5 milijuna ljudiHrvatska trgovina je u veoj mjeri doprinosila zapoljavanju. Tako je njezin udio u ukupnom broju zaposlenih 16.7%

Udio trgovine u kreiranju dodatne vrijednosti u sektoru usluga zemalja EU

Znaajan je doprinos uslunog sektora u stvaranju dodatne vrijednosti u ekonomiji EU. Doprinos uslunog sektora je bio 3.5 puta vei od doprinosa proizvodnjeTrgovina je doprinosila stvaranju dodatne vrijednosti u sektoru usluga EU s 15.8%

ZakljuakVidljivo je na primjerima EU i gospodarstva Republike Hrvatske da distributivna trgovina predstavlja izuzetno znaajan segment oba gospodarstvaPosebno je to vidljivo na podacima o BDP-u, broju zaposlenih i udjelu trgovinskih poduzea u ukupnom broju istihKao takva ona je jedan od nositelja gospodarstva

TRGOVINA U SAD-u

Karakteristike trgovine SAD-aspecifine navike kupaca i potroaabrz nain ivota, prehrane i trgovinekonkurentnost bazirana na niskim cijenamaveliki sezonski ali i cjelogodinji popustivelika pozornost posveena Marketingu kao najvanijem obliku unapreenja prodajevrlo visok postotak trgovina s ve rabljenom robom tzv. Second-hand shopovinizak stupanj kvalitete proizvoda

TRGOVINA SAD-aTrite SAD-a ini 310 milijuna ljudiProcjenjuje sedvije treineamerikogbruto domaegproizvoda (BDP-a) dolazi iz maloprodajne potronje Prema zadnjem izvjetaju U.S. Census Bureaua ukupna maloprodaja u SAD-u je bila 4,13 bilijuna dolaraOd 10 najveih trgovakih lanaca u svijetu, njih 5 je iz SAD-a

Udio trgovine u ukupnom broju zaposlenihPrema izvjetaju iz travnja 2010. godine u trgovini na malo u Sad-u je bilo zaposleno 14.4 milijuna ljudi to predstavlj 11 % od ukupnog broja zaposlenih

Najvei trgovaki lanci SAD-aTrgovaki lanacUkupna prodajaBroj trgovina1.Wal-Mart$307,736,000,0004,3582.Kroger$78,326,000,0003,6093.Target$65,815,000,0001,7504.Walgreen$61,240,000,0007,4565.The Home Depot$60,194,000,0001,9666.Costco$58,983,000,0004127.CVS Caremark$57,464,000,0007,2178.Lowe's$48,175,000,0001,7239.Best Buy$37,110,000,0001,31210.Sears Holdings$35,362,000,0003,484

WAL-MARTnajvei ameriki i svjetski maloprodajni lanac robe iroke potronje te jedna od najveih tvrtki bilo koje vrste u svijetuOsnovan 1962. godine, ima 8970 prodavaonica u 15 zemalja i to pod 55 razliitih imenaUspjeh se temelji na strategiji koja naglaava sljedee bitne sastavnice: obveza na svakodnevno niske cijene, odaziv na potrebe kupaca, izvrsna logistika podrana najnovijom informacijskom tehnologijom, predani zaposlenici, reduciranje trokova temeljeno na kulturi tedljivosti

WAL-MART

Zapoljava gotovo 2,1 milijuna ljudi to predstavlja to predstavlja 14,5 % od ukupnog broja zaposlenih u trgovini SAD-atrini lider s preko 35%-tnim udjelom na domaem trituneto prihod od prodaje u 2011.g. Iznosio je 421,8 mlrd.$iste godine neto dobit bila je15,4 mlrd.$ tri puta vei od drugog najveeg svjetskog maloprodajnog lanca (Carrefour iz Francuske)

ONLINE TRGOVINATo je oblik elektronike trgovine kojom potroai izravno kupuju robu ili usluge od prodavatelja preko interneta, bez posrednike vezeVrijednost online prodaje proizvoda iznosila je $142,5 milijardi to predstavlja oko 8% ukupne maloprodaje u SAD-uOekuje se da e online trgovina biti vrijedna $279 milijardi do 2015. godine

Najvee online trgovine

Amazon.comStaplesDellAppleOffice Depot

WalmartOfficeMaxSearsCDWBest Buy

ZAKLJUAK

Mjereno iskljuivo po prihodu SAD je neosporni voa u maloprodajnoj industriji u svijetuTrgovina predstavlja jedan od najznaajnijih segmenata gospodarstva SAD-a