9 erdek m. / orij. / < gen. jd. erdeka 1. soba u kojoj mladenci provedu prvu branu no; lonica; erdekhan [pobjegla mu iz a. lok.(Jahi Rj.); dvoje mlado u erdek svedoe. bal.; a on ne htje u erdak djevojci.nar. poet. (kalji Rj.) ] 2. meton. prva brana no.on m. / orij. / < gen. jd. ona > 1. donji dio cipele i druge obue koja pokriva taban; potplata za cipele; potpal. 2. sport. u nogometu a.prekraj kad je noga nepravilno postavljena prema protivnikom igrau (tako da mu se vidi on) b.meton.udarac tako nepravilno postavljenom nogom, onomovda . / orij. / < gen. jd. ovde > 1. tijelo, organizam, trup. 2. meton. tjelesna fizika snaga [koliko dobra ovdau junaka. nar. poet.] E Egzil m. / klas. evr. / < gen. jd. egzila > 1. pravn. pol. adm. slanje neke osobe u progonstvo van domovine, prisilni boravak u izgnanstvu. 2. meton.mjesto gdje se boravi u progonstvu, mjesto progonstva. Ekstrem m. / klas. evr. / < gen. jd. ekstrema > 1. krajnja taka neega, ono preko ega se vie dalje I ne moe; krajnost, pretjeranost. 2. meton.onaj koji se ponaa, ili razmilja ekstremno, pretjerano, iskljuivo, koji idi u krajnost, pretjeranost. Esnaf m. / orij. / < gen. jd. esnafa > 1. zan. ekonomska i drutvena organizacija zanatlija u gradovima Osmanskoga carstva, posebno u Sarajevu, pa i ire u BiH; ceh. 2. meton.zanatlija, obrtnik. Estrad|a . / fr. / 1. djelatnost organiziranja I izvoenja zabavnih, koncertnih priredbi. 2. meton.cjelina, ukupnost onih koji se bave estradom [poznato lice]. Etik|a . / klas. evr. / < 1. fil. ukupnost prouavanja moralnih htjenja; uenje o moralu; ahlak. 2. razg. meton.ponaanje u skladu sa moralnim pravilima i zahtjevima.F Farmacij|a . / klas. / evr. / > gen. jd. farmacije > 1. ukupnost znanja o lijekovima, njihovoj zaradi, ispitivanju i uvanju. 2. razg. arg. a. studij farmacije na univerzitetu; b. meton. zgrada farmaceutskog fakulteta.

10 Film m. / engl. evr. / < gen. jd. filma > 1. Celuloidna traka za snimanje nepokretne ili pokretne filmske slike. 2. meton.djelatnost vezana za stvaranje filmskih djela; kinematografija. G Gabela ./tal./ 1.povij. zast.mjesto gdje se naplauje carina ili troaria 2.meton., carina dabina, troarina Gerila ./p./ 1.borba malih operativnih naoruanih odreda van sastava redovne vojske, koji naj.napadaju u paninama gdje borave i nakon napada se povlae u njih 2.meton. takva naoruana jedinica Giljotin-a ./fr./

povj. hist.1.sprava za odrubljivanje glave osuenom na smrt 2.meton. postupak odrubljivanja glave pomou ove sprave [Osuen na ~ u; pogubljen na ~i; neto teko i otro poput giljotine Mahmutefendi S.]H Hotapleraj (hohtapleraj) m. 1.ponaanje hotaplera (probisvijeta), postupci hotaplera; fakinluk, fakinjaa 2.meton. ono to je hotapler uradio, uinio [Sve je to go~.-lok. (Jahi Rj.)] Huumet(hukumet, izv.) m. /orij./ 1.drava, dravna vlast, reim, uprava [Gdje je ta vaa gospoda odozdol, gdje je huumet? Mulabdi] 2.meton. zgrada u kojoj se nalazi upravna vlast, administrativna uprava, kancelarije administrativne uprave J Jorg-a . /orij./ 1.arh. konj. vrsta konjskog kasanja, kada konj u trku istovremeno podie obje desne, pa onda obje lijeve noge pri emu se jaha ne drmusa, ve ugodno i stabilno sjedi u sedlu [A bajraktar iva mira nejma, /svom alatu jorgu pokazuje.- nar. Poet. (kalji Rj.)] 2.meton. refer. sam konj koji tako kasa Juksuk m. /orij./ 1.arh. rij., naprstak, naprstenjak, prstenjak, naprnjak [Terzijin je glavni alat igla, juksuk, velike i male makaze. Kreevljekovi] 2.meton. mjera, koliina (mala, koja odgovara veiini juksuka) [Dijelili so i eera po juksuk na mjesec. olakovi; Nisam ni litar, ni po litra, nego koliko jedan juksuk. Nametak] Juta ./engl. posr./ 1.bot. vrsta biljke iz porodice lipa od ijih se vlakana prave vree, cerade, pojasevi, ilimi 2.meton. vlakno dobijeno od te biljke [Vrea od ~e] 11 4.ZakljuakMetonimija (gr. metonymia-zamjena imena) je kognitivni mehanizam u kome jedan pojmovni entitet, izvorni, omoguava mentalnu vezu sa drugim pojmovnim entitetom, ciljnim,u okviru istog idealizovanog kognitivnog modela. U najkraem smislu metonimija jeste upotreba jednoga znaka (imena) umjesto drugog znaka za neki predmet/pojavu, koji su povezani nekim loginim, van jezikim odnosima. Za razliku od metafore kod koje je osnov prenoenja sadran u samim znakovima, osnov prenoenja kod metonimije je sadran u denotatima, tj. pojmovima ili predmetima na koje se ti znakovi odnose. Metafora i metonimija oznaavaju preneseno znaenje. Meutim, dok je metafora prijenos po slinosti (asocijativno povezivanje), metonimija je prijenos po susjedstvu. To su dva osnovna naina nastanka proirenog znaenja. Prema Jakobsonu metaforski i metonimijski princip su dva osnovna principa organizacije i ispoljavanja jezika. Prilikom analize prva tri toma Rjenika bosanskoga jezika Devada Jahia, uoili smo da ova tri toma ne obiluju metonimijskim leksemama. Meutim, takoer istiemo da Jahi, prilikom sastavljanja Rjenika, za neke rijei, kao npr. gvoenije naveo metonimijsko znaenje koje ovisi od konteksta (okovi)