a. opis zahvata i lokacije

SPP d.o.o. Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okoliša

Trstenjakova 3, 42000 Varaždin; tel: 042 203 304; faks: 042 203 306; e-mail: [email protected]

Studija o utjecaju na okoliš novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona galanterije u Varaždinu -1-

A. OPIS ZAHVATA I LOKACIJE

A.1. Svrha poduzimanja ili građenja zahvata

Studija o utjecaju na okoliš vrednuje utjecaje namjeravanog zahvata na okoliš, pri čemu se sagledavaju mogući nepovoljni utjecaji, te propisuju mjere zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Obaveza izrade studije o utjecaju na okoliš planiranog zahvata postoji temeljem Popisa zahvata iz Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04) – Proizvodne građevine – betonare nazivnog kapaciteta 30 m3/h i većeg (dio IV).

Glavna djelatnost nositelja zahvata, tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d., je građevinarstvo: proizvodnja betona, isporuka gotove izrađene armature, proizvodnja i montaža svih vrsta betonskih prefabriciranih elemenata visokogradnje i niskogradnje, proizvodnja betonske galanterije te izvođenje svih građevinskih i završnih radova, odnosno kompletna izvedba širokog spektra građevina.

Planiranim zahvatom izgradit će se dvije proizvodne hale s pripadajućim betonarama te deponij gotovih proizvoda. Jedna hala je za potrebe pogona proizvodnje (konstrukcije), a druga za pogon galanterije.

Usvajanjem novog Prostornog plana Grada Varaždina sadašnja lokacija pogona - Betonska galanterija na prostoru Drava - Ribnjak predviđena je kao zona za šport i rekreaciju. Sporazumom između Grada Varaždina i tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. (nositelj zahvata) ova lokacija (u posjedu tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d.) ustupljena je Gradu za izgradnju "Sportskog kampusa" Grada Varaždina, a pogon Betonske galanterije premješta se na lokaciju unutar proizvodnog pogona u Ulici P. Miškine 49.

Novi pogon galanterije s pripadajućom betonarom (kapaciteta 60,0 m3/h) koristit će se za proizvodnju elemenata betonske galanterije iz programa tvrtke, a biti će opremljena svom potrebnom opremom i proizvodnim linijama, kao i kranskim stazama za manipulaciju elementima duž radnog prostora. U sklopu hale predviđene su i prateće prostorije: uredi, sanitarije, garderobe, spremišta i prostorije za smještaj instalacija.

Novi pogon proizvodnje (konstrukcije) s pripadajućom betonarom (kapaciteta 130,0 m3/h) koristit će se za proizvodnju elemenata prednapregnute betonske konstrukcije. Za tu svrhu pogon će se opremiti svom potrebnom opremom i proizvodnim linijama kao i kranskim stazama za manipulaciju elementima duž radnog prostora. U sklopu proizvodne hale predviđene su prateće prostorije: uredi, sanitarije, garderobe, spremišta, prostorije za smještaj instalacije. Deponij gotovih proizvoda služi za odlaganje i privremeno skladištenje gotovih betonskih proizvoda te će u tu svrhu biti opremljena kranovima velike nosivosti.

Studija je izrađena na temelju dva idejna rješenja: Idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole – novi pogon konstrukcije i deponije gotovih proizvoda (Br. teh. dn. 435/05) i Idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole – novi pogon galanterije (Br. teh. dn. 436/05). Izrađivač oba idejna rješenja je Zagorje Tehnobeton d.d. Varaždin (prosinac, 2005. g.).

A.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja Za namjeravani zahvat u prostoru – izgradnju proizvodnih hala, najdetaljniji su slijedeći dokumenti

prostornog uređenja:

• Prostorni plan uređenja Grada Varaždina (Službeni vjesnik Grada Varaždina 2/05), i

• Generalni urbanistički plan grada Varaždina (Službeni vjesnik Općine Varaždin 15/82, 3/90, 8/91, Službeni vjesnik Grada Varaždina 6/99, 1/01, 5/03).

Detaljnijih dokumenata prostornog uređenja za područje namjeravane gradnje nema, a u vrijeme izrade ove Studije izrađuje se novi Generalni urbanistički plan grada Varaždina o kojem je provedena javna rasprava, međutim taj dokument još nije mjerodavan za provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš.




A.2.1. Strategija prostornog uređenja R Hrvatske i Program prostornog uređenja R Hrvatske

Strategijom R Hrvatske iz 1997. g. dana je orijentacija dugoročnog prostornog razvitka prema zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti, prema načelima održivog razvoja. Programom R Hrvatske (NN 50/99) određeni su osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostora te prijedlog prioriteta za ostvarenje ciljeva prostornog uređenja.

Programom R Hrvatske postavljeni su prioriteti, a među njima za industriju prioritet je potencirati industrijske grane za koje postoje osigurani prirodni resursi, osigurana i školovana radna snaga, tržište, kapital i tradicija.

A.2.2. Prostorni plan Varaždinske županije

U Prostornom planu Varaždinske županije (Sl. vjesnik Varaždinske županije 8/2000) u poglavlju 3.4.1. Gospodarstvo u prostoru – Industrija navodi se:

"U okviru globalno projiciranog razvoja prioritetnih industrijskih djelatnosti postoje relevantni ekonomski argumenti da se njihov razvoj ovako strukturira:

a) U preradi metala: proizvodnja strojeva i rezervnih dijelova, njihovih sklopova, podsklopova i dijelova za poljoprivredne strojeve i opremu, građevinske strojeve, proizvodnja dijelova vozila (auto dijelova, opruga), komunalnih uređaja i opreme, elektromotora, proizvodnju odljevaka, metalnih konstrukcija i armatura i utenzilija.

b) U kemijskoj industriji: prerada plastičnih masa, sintetičkih vlakana, te djelomično farmaceutskih proizvoda.

c) U prehrambenoj industriji: daljnje razvijanje specifičnog proizvodnog programa ove industrije sve većom valorizacijom poljoprivrednih proizvoda i orijentacijom na kvalitetnije i visokovrijedne proizvode.

d) Korištenje hidroenergetskih potencijala s višenamjenskom proizvodnjom električne energije.

e) Tome valja dodati proizvodnju reprodukcijskih materijala za tekstilnu industriju, proizvodnju suvremenih građevinskih materijala (opeka i crijep), građevinskih elemenata i dijelova, te veću industrijsku valorizaciju nemetalnih minerala.

f) Težište u proizvodnji robe za široku potrošnju bit će na industriji trikotaže i konfekcije, proizvodnji komadnog i garniturnog namještaja, metalnog namještaja i tapeciranih proizvoda."

A.2.3. Prostorni plan uređenja Grada Varaždina

Prema upravno - teritorijalnom ustroju R Hrvatske lokacija zahvata je na području Varaždinske županije, Grad Varaždin (Prilog 1, list 1). Namjeravani zahvat u prostoru: izgradnja pogona konstrukcije i galanterije te deponij gotovih proizvoda nalazi se u istočnom dijelu Grada Varaždina (Prilog 2, list 1) na k.č. br. 3573/7, 10534 i 3610/1, k.o. Varaždin (Prilog 5, list 1).

Lokacija zahvata za navedenu djelatnost predviđena je Prostornim planom uređenja Grada Varaždina (PPUG), koji je usvojen 07. 04. 2005. g. na sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina (Službeni vjesnik Grada Varaždina 2/05).

"Prostornim se planom razvoj gospodarstva zasniva na određivanju odgovarajućih prostora i preporuci prioritetnih djelatnosti koje ovise o značajkama i tipu prostora … Za očekivati je umjereni rast industrije, graditeljstva, obrtništva, osobnih usluga i trgovine, a brže stope rasta u financijskim i drugim poslovnim uslugama, prometu i vezama, turizmu i ugostiteljstvu, te vanjskoj trgovini … U gospodarskim zonama se većom fleksibilnošću omogućava smještaj različitih djelatnosti."

Prema Prostornom planu uređenja Grada Varaždina lokacija namjeravanog zahvata nalazi se u građevinskom području Varaždina (Prilog 3, list 2) i to u prostoru koji će se detaljnije razrađivati Generalnim urbanističkim planom grada (u daljnjem tekstu GUP).




Slika A.2.3.1. – Građevinsko područje naselja iz PPU Grada Varaždina s lokacijom zahvata

U Odredbama za provođenje pod točkom 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti dane su smjernice: "3.1. Gospodarske djelatnosti su proizvodne, skladišne, trgovačke i poslovne djelatnosti. 3.2. Planom su predviđene zone za smještaj gospodarskih djelatnosti u sklopu građevinskih područja naselja … U

njima je moguće graditi industrijske, skladišne, upravne i trgovačke prostore, a ne smiju se graditi građevine za stanovanje.

3.3. Osnovni uvjet za izgradnju takovih sadržaja je njihova ekološka prihvatljivost u smislu sprečavanja zagađenja okoliša zbog neposredne blizine naselja i poljoprivrednih površina za intenzivnu proizvodnju hrane te radi očuvanja krajobraza.

3.4. Smještaj gospodarskih djelatnosti manjih kapaciteta moguć je unutar drugih dijelova građevinskih područja naselja …

3.5. Minimalna površina građevne čestice gospodarskih djelatnosti kada se gradi u gospodarskoj zoni je 1 200 m2, a minimalna širina mora biti 20 m.

3.6. Minimalna udaljenost od susjednih međa mora biti pola visine građevine, a za prizemne građevine ne manja od 4 m.

3.7. Minimalna udaljenost građevinske linije od regulacijskog pravca ulica mora biti 10 m. DPU-om i UPU-om se ta udaljenost može odrediti i drugačije.

3.8. U zoni gospodarskih djelatnosti mogu se izgrađivati samo građevine čiste industrije i druge proizvodnje, te skladišta, servisi i prodajni prostori koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju život u naselju.

3.9. Izgrađenost građevne čestice u zoni gospodarskih djelatnosti ne može biti veća od 40 % s tim da se od preostalog dijela, minimalno 20 % građevne čestice mora urediti kao zelena površina proizvodnog kompleksa.

3.10. Visina građevine ne može biti veća od: podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Visina građevine zbog tehnološkog procesa ili drugih razloga može biti i veća, ako se njena opravdanost

dokaže arhitektonsko-urbanističkim rješenjem uz posebno vrednovanje u odnosu na karakteristične vizure naselja.

3.11. Parkiranje treba riješiti na građevnoj čestici. 3.12. Na čestici treba predvidjeti i urediti prostor za smještaj posuda za otpad. 3.13. Visina ograde je u pravilu do 2,0 m, a može biti i veća ako to zahtijevaju tehnološke i sigurnosne potrebe."




A.2.4. Generalni urbanistički plana grada Varaždina

Do donošenja novog GUP-a grada Varaždina, za područje namjeravanog zahvata na snazi je postojeći GUP iz 1982. g. s izmjenama i dopunama (Službeni vjesnik Općine Varaždin 15/82, 3/90, 8/91, Službeni vjesnik Grada Varaždina 6/99, 1/01, 5/03). Važećim Generalnim urbanističkim planom grada Varaždina prostor u kojem se namjerava provesti planirani zahvat – izgradnja proizvodnih hala pripada tzv. proizvodnoj zoni namijenjenoj za industriju, servise i njihove rezervate, te za skladišta, gradske servise, zanatske radionice i njihove rezervate (slika A.2.4.1.).

U provedbenim odredbama GUP-a člankom 31. i 32. je obuhvaćena izgradnja u tzv. proizvodnoj zoni i ti članci u cijelosti glase:

"Članak 31.

Proizvodna zona sadrži industrijske objekte, skladišta, velike servise i društvenu i privatnu zanatsku proizvodnju. Izgradnja u ovoj zoni se izvodi u pravilu na osnovi provedbenog plana.

U slučaju kada se u ovoj zoni utvrđuju urbanistički uvjeti bez donesenog provedbenog plana primjenjivati će se odredbe ove odluke koje se odnose na ovu vrstu objekata.

Članak 32.

U proizvodnoj zoni mogu se izgrađivati samo objekti čiste industrijske i druge proizvodnje te skladišta i servisi koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju život u naselju.

Građevinske parcele u ovoj zoni od građevinskih parcela niske stambene izgradnje moraju biti odijeljene zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl., a od centralne zone ta udaljenost mora iznositi minimalno 50 m.

Izgrađenost građevinske parcele u proizvodnoj zoni ne može biti veće od 40 %, a zelene površine ne mogu biti manje od 20 % od građevinske parcele."

Slika A.2.4.1. – Izvod iz Generalnog urbanističkog plana grada Varaždina

Zaključak:

Pod uvjetom da planirani zahvat ispunjava uvjete propisane člancima 31. i 32. Provedbenih odredbi generalnog urbanističkog plana grada Varaždina, koje su objavljene kao sastavni dio Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Varaždina (Službeni vjesnik Općine Varaždin 15/82, 3/90, 8/91, Službeni vjesnik Grada Varaždina 6/99, 1/01, 5/03.) on je u suglasju s važećim dokumentima prostornog uređenja.

Prijedlog GUP grada Varaždina (Prilog 3,list 7) koji je prošao javnu raspravu identičan je važećem GUP-u na dijelu lokacije zahvata.




A.3. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata

Lokacija zahvata nalazi se u Gradu Varaždinu (Prilog 2, list 1). Varaždin je sjedište i najveći grad Varaždinske županije. Nalazi se na desnoj obali Drave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Prilog 1, list 1). Grad Varaždin graniči s općinama: Sračinec, Vidovec, Beretinec, Sveti Ilija, Gornji Kneginec, Jalžabet i Trnovec Bartolovečki u Varaždinskoj županiji.

Novi proizvodni pogoni tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. izgraditi će se unutar (blizu centra) industrijskog dvorišta tvrtke koja se nalazi u proizvodnoj zoni na istočnom području Grada Varaždina (Prilog 2, list 1). Planirani pogoni bit će udaljeni oko 250 m, tlocrtne udaljenosti, od najbliže stambene građevine (Prilog 4, list 2).

A.3.1. Krajobrazne značajke područja

Prema Sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske (Košćak i sur., 1999) lokacija zahvata nalazi se u krajobraznoj jedinici Nizinska područja sjeverne Hrvatske čiju osnovnu fizionomiju izgrađuje agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog područja čine kontrast rubovi šuma i fluvijalno – močvarna područja. Prostorne degradacije prouzročene su manjkom šume, nestankom živica u agromeliorativnim zahvatima, geometrijskom regulacijom vodotoka i nestankom tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

Na širem području lokacije zahvata krajobraz je nerazdvojiv, heterogen mozaik raznolikih tipova staništa, u kojem je kulturni krajobraz nosilac identiteta područja.

Prirodni krajobraz (Prilog 4, list 1)

Razvojem grada Varaždina i poljodjelske djelatnosti u dolini rijeke Drave prouzročene su promjene u krajobrazu koje su rezultirale gubitkom prirodnih staništa. Prirodna područja oko lokacije zahvata javljaju se kao zakrpe (manje površine koje povezuju kultivirana područja).

Reljefne značajke Dravske nizine

Šire područje lokacije zahvata čini akumulacijsko - tektonski, fluvijalni tip reljefa. Lokacija zahvata nalazi se uz sjevero – istočnu granicu mlađe virmske terase s polojem rijeke Drave. Mlađa virmska terasa se morfološki jasno ističe iznad poloja Drave terasnim odsjekom relativne visine oko 2 - 3 m. U središnjem dijelu dosiže visinu od oko 4 - 6 m iznad kote vodotoka. U sastavu terase prevladavaju dravski šljunci i šljunkoviti pijesci mlađe virmske starosti. Predstavljaju plavinu Drave koju je ona oblikovala krajem gornjeg pleistocena. Na plavinske značajke terase upućuje njezin blago ispupčeni ocrt u poprečnom profilu. S obzirom da je nešto viša od poloja, poplavni valovi je nikad ne zahvaćaju pa je ocjeditost njezina glavna značajka.

Osnovni činitelj krajobrazne slike područja oko lokacije zahvata je ravan teren, najjednostavniji i najstabilniji oblik terena. Prema svojim funkcionalnim i vizualnim značajkama predstavlja statičan i neutralan teren. Antropogenom djelatnošću na takav teren introducirani su vertikalni elementi koji predstavljaju vizualne prepreke te smanjuju osjećaj prostornosti i otvorenosti, a uzrokuju doživljaj uokvirenosti i zatvorenosti. Tim je kontrastnim odnosom, s obzirom na gradsku strukturu, ravan teren užeg područja lokacije zahvata visinski vrlo raščlanjen.

Dravska poplavna šuma

Sjeverno od lokacije zahvata uz rijeku Dravu i Varaždinsko jezero nalazi se šuma Jelačićka kao ostatak nekadašnjih dravskih poplavnih šuma (Slika A.3.1.1.). Najznačajnije je prirodno stanište u široj pretežno izgrađenoj i kultiviranoj okolici Varaždina te predstavlja zaštitni pojas koji štiti riječno i jezersko stanište i unutrašnjost šume od štetnih utjecaja razvoja grada. Dravska poplavna šuma je posebno i vrlo rijetko stanište srednjoeuropskih vrbika bijele vrbe i topole na aluvijalnim nanosima rijeke iznimne biološke raznolikosti koje je godinama sustavno uništavano hidroenergetskim iskorištavanjem rijeke i neplanskom sječom.

Dravska poplavna šuma na ravnom terenu predstavlja prepreku pružanju pogleda zbog čega do izražaja dolazi šumski rub, linija prijelaza gradske strukture u šumsku. Šumski rub je formalnog oblika, ali kompleksnog značaja zbog dobre vertikalne raščlanjenosti slojem grmlja i slojem drveća. Utočište je brojnim biljnim i životinjskim svojtama osjetljivim na uvjete stvorene razvojem grada te omogućuje njihovu migraciju. Kao ekološki koridor povezuje tri vrste staništa - grad, šumu i vodene površine rijeke Drave i akumulacijskog jezera.




Slika A.3.1.1. - Pogled s lokacije zahvata na dravsku poplavnu šumu

Rijeka Drava

Lokacija zahvata nalazi se oko 1,0 km jugozapadno od utoka rijeke Drave u akumulacijsko jezero nastalo izgradnjom HE – Varaždin 1975. g. Takvim hidroenergetskim iskorištavanjem vodnih potencijala rijeke Drave promijenjen je praiskonski krajobraz te su prouzročene velike ekološke promjene u prostoru. Tijekom izgradnje hidroenergetskih objekata posječene su šume u priobalnom pojasu, punjenjem akumulacijskog jezera potopljeno je dravsko korito s mnogobrojnim rukavcima, sprudovima i otocima te su odsječeni meandri na rubovima dravskog poloja. Nastala je velika, jednolična vodena površina znatne dubine i betoniranih, nerazvedenih, strmih obala što je potpuno uništilo područje velike hidrogeografske raščlanjenosti rijeke.

Doprirodne sastojine

Potez šikare uz kolektor otvorenog tipa (Slika A.3.1.2.) proteže se kroz lokaciju zahvata od njene zapadne granice prema istoku do pruge I reda (I - 101). Uz nju se nastavlja prema sjeveru te završava u dravskoj šumi. U prostoru vizualno razdvaja stambeni dio grada od industrijskog. Na površini uz prugu proširuje se u manji šumarak doprirodnog značaja i pravilnih rubova (Slika A.3.1.3.). Ostale šikare nalaze se uz južni rub dravske šume te čine postupni prijelaz prema industrijskom području i zapuštenim livadama. Uz jugozapadnu granicu lokacije zahvata proteže se manji drvored crnogorice orijentirajuće uloge u prostoru (Slika A.3.1.4.). Na jugoistočnom rubu nalazi se zaštićeno Židovsko groblje parkovnog značaja kao izdvojena pravokutna površina zasađena ukrasnim drvećem unutar industrijskog postrojenja. Njena važnost proizlazi iz rijetkosti pojavljivanja i kontrastnog odnosa s okolnim izgrađenim prostorom (Slika A.3.1.5.), a osnovni problem čine djelatnosti uz vanjsku stranu ograde groblja kojima je površina groblja stalno ugrožena (Slika A.3.1.6.). Livadne površine povezuju različite elemente gradske strukture kao plohe pravilnih oblika.

Slika A.3.1.2. - Šikara uz kolektor

Slika A.3.1.3. - Šumarak uz prugu Slika A.3.1.4. - Drvored crnogorice uz DC-2

Slika A.3.1.5. - Pogled na Židovsko groblje s lokacije

zahvata – kontrastni odnos s okolnim prostorom

Slika A.3.1.6. - Degradirana ograda Židovskog groblja




Kulturni krajobraz (Prilog 4, list 2)

Kulturni krajobraz čine kompleksni elementi izgrađenog krajobraza i krajobraza proizašlih iz različitih namjena integriranih u okoliš koji su međusobno strukturirani i povezani u prostornu cjelinu.

Grad Varaždin

Lokacija zahvata nalazi se na sjeveroistočnom rubu grada Varaždina, povijesnog, turističkog, gospodarskog i industrijskog središta sa značajnim urbano – povijesnim obilježjima te velikim stupnjem očuvanosti izvorne arhitektonske strukture, oblikovanja i ambijentalnih vrijednosti (Slika A.3.1.7.). Prema obliku to je dobro razvijeno, kompaktno, gomilasto naselje oko kojeg se rasprostire poljodjelski krajobraz.

Sjeveroistočni rub grada uz dravsku šumu izgrađuje kompleksna gospodarska zona koju čine visoke građevine i postrojenja (Slike A.3.1.10. i A.3.1.11.), manipulativne skladišne površine s deponijima rasutog materijala i proizvodima (Slike A.3.1.9., A.3.1.10. i A.3.1.12.), proizvodne hale velikih dimenzija (Slike A.3.1.8. i A.3.1.11.), asfaltirana parkirališta sa zanemarivim udjelom zasađenih površina i intenzivan promet teških vozila i radnih strojeva. Takav prostor predstavlja kombinaciju različitih metalnih i betonskih konstrukcija, umjetnih materijala i mehanizacije koji svojom funkcijom u potpunosti isključuju prirodne elemente u uređenju površina. Time doživljajno djeluju kao niz vizualno nepoželjnih elemenata koji stvaraju negativnu mentalnu sliku prostora.

Slika A.3.1.7. - Pogled na Varaždin Slika A.3.1.8. - Dizalica i hale Slika A.3.1.9. - Skladišna površina

Slika A.3.1.10. - Deponiji rasutog

materijala Slika A.3.1.11. - Betonare i

proizvodne hale Slika A.3.1.12. - Skladišna površina

A.3.2. Kulturno – povijesne vrijednosti

Arheološke vrijednosti (Prilog 2, list 1)

Lokacija predviđena za izgradnju novih pogona i deponija za potrebe tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. nalazi se na rubnom istočnom području grada, na ravničarskom predjelu južno od starog toka Drave. Izrazito nizinsko područje visine oko 168 m ispresijecano je starim dravskim meandrima te u starijoj prošlosti, kao vlažno i podvodno, nije bilo pogodno za dugotrajnije naseljavanje. Pretpostavlja se da je upravo izloženost terena periodičnim plavljenjima Drave razlog što s ovog užeg prostora nedostaju arheološki nalazi. Doduše, određen broj pokretnih arheoloških nalaza kao i paleontoloških ostataka registriran je, ali na širem gradskom ili prigradskom prostoru. U nastavku su navedeni samo oni nalazi koji potječu s položaja udaljenih < 1,5 km (zračne linije) od lokacije zahvata (Prilog 2, list 1), dok su nalazi s većih udaljenosti ovdje izostavljeni:




1. Kamene sjekire (2 primjerka) eneolitičke starosti potječu s desne obale Drave, u blizini dravskog mosta. Obje su slučajni nalazi iz 1950. g. i 1952. g., a obzirom na kontekst zaključuje se da su pronađene na sekundarnom položaju te ne markiraju arheološki lokalitet.

2. Dva skeletna antička groba otkrivena su 1959. g. vađenjem šljunka na području Motičnjaka (istočno od lokacije zahvata). U jednom od grobova nađeni su prilozi: brončana fibula (kopča) i keramička posuda prema kojima se ukopi datiraju u 4. st.

3. Kljove mamuta – više fragmentarno očuvanih primjeraka pronalaženo je u nekoliko navrata u posljednjih 10-ak godina također na položaju Motičnjaka. Paleontološki nalazi vađeni su strojevima s većih dubina prilikom eksploatacije šljunka. Ovi skeletni ostaci ledenodobnih životinja, starosti od oko 18 000 g., potječu iz šljunčanih riječnih nanosa.

4. Antički kameni sarkofag pronađen je 1929. g. u sjevernom dijelu grada, u Kurelčevoj ul. br. 27. Nalaz se datira u 2. st.

5. Trasa antičke ceste Poetovio (Ptuj) – Iovia (Ludbreg) - Mursa (Osijek) koja je prolazila sjevernim dijelom današnjeg Varaždina, linijom koja od Optujske ulice prolazi Končarevom ul. pa Miškinonom i dalje prema Ludbregu, u jednom je segmentu pretpostavljena uz južni dio Židovskog groblja, dakle u neposrednoj blizini lokacije za izgradnju pogona i deponija.

Kulturno - povijesne vrijednosti (Prilog 3, list 5)

Proizvodno - poslovni pogoni tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. smješteni su u istočnom dijelu grada Varaždina, u neposrednoj blizini zaštićenog kulturnog dobra – kompleksa Židovskog groblja u Miškininoj ulici u Varaždinu. Tijekom vremena širenjem proizvodnje pogoni su zauzeli sav raspoloživi prostor do samog groblja. Prostorne međe Židovskog groblja kao kulturnog dobra određene su katastarskim česticama 3606, 3605 i 3604/2.

Na temelju Rješenja od 18. 07. 2005. g. (Klasa: UP-I°-612-08/05-06/1116, Urbroj: 532-04-01-1/4-05-2) koje je donijela Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture R Hrvatske, ovo je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Rješenja o zaštiti kompleksa Židovskog groblja sa zelenilom i starim stablima postoje od 1966. g. (Rješenje o preventivnoj zaštiti Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Varaždinu pod br. 710/1-66, stara klasicistička zgrada mrtvačnice ima Rješenje o zaštiti br. 709/1-66, a stare kamene nadgrobne ploče i spomenici iz prve polovice 19. st. zaštićeni su Rješenjem br. 711/1-66).

Formiranje Židovskog groblja na današnjoj lokaciji započelo je na samom početku 19. st., u ono vrijeme daleko u predgrađu "u području skele, uz put prema Ludbregu". U povijesnim dokumentima groblje se spominje 1802. g. kada je sklopljen ugovor između Židovske općine i Poglavarstva grada o ustupanju zemljišta za podizanje novog groblja.

Godine 1810. na njemu je izgrađena mrtvačnica koja je preuređena 1927. g. (povodom 150-te godišnjice Židovske općine) prema nacrtima varaždinskog arhitekta Valenta Morandinija. Zgrada mrtvačnice nalazi se uz južni rub parcele groblja. Jednostavnog je tlocrtnog oblika i simetrično oblikovanog pročelja sa stilskim karakteristikama izgradnje iz početka 19.st. (Slika A.3.2.1.).

Slika A.3.2.1. – Mrtvačnica (sjeverna stana)




Pravokutna površina groblja ograđena je sa svih strana. Dok je s južne strane ograda transparentna, kombinirana s lijevano željeznim ukrasnim rešetkama (Slika A.3.2.2.), s ostale 3 strane ona je puna, zidana kamenom ili opekom (Slika A.3.2.3.).

A.3.2.2. – Ograda s južne strane

A.3.2.3. – Ograda sa sjeverne i zapadne strane

Unutar groblja pravilno se nižu grobni redovi uokvireni sitno pošljunčanim stazama u smjeru sjever - jug i istok – zapad. Stariji dio groblja čine skromniji nadgrobni spomenici koji su danas dosta oštećeni, ali povijesno zanimljivi (Slika A.3.2.4.). Na novijem dijelu groblja podignute su, osim jednostavnih, vertikalnih kamenih ploča (Slika A.3.2.5.) i znatno veće obiteljske grobnice i monolitni kameni nadgrobni spomenici klasicističkih, neostilskih i secesijskih obilježja (od druge polovice 19. st. pa do 40-ih godina 20. st.) (Slika A.3.2.6.). Oko nekih grobnica nalaze se danas još pojedinačno očuvane vrlo lijepe kovane i lijevano željezne ograde kao prateći element grobljanske opreme.

A.3.2.4. – Stari dio groblja A.3.2.5. – Novi dio groblja A.3.2.6. – Jedna od skulptura

Pristupni put groblju smješten je u osi glavnog ulaza na južnom pročelju i vodi s glavne prometnice u grobljanski kompleks (Slika A.3.2.7.). S obje strane tog puta zasađena su soliterna stabla na zatravnjenim površinama. Ova ozelenjena površina ispred groblja djelomično zaklanja pogled na njega, a služi kao tampon zona prema državnoj (DC-2) cesti (Slika A.3.2.8.).




Slika A.3.2.7. – Ulaz u grobljanski kompleks A.3.2.8. – Tampon zona prema D-2

Tijekom 2. svjetskog rata groblje je po prvi puta devastirano, a nakon 1945. g. ovdje se u pravilu više ne obavljaju ukopi. Neki od spomenika preseljeni su nakon 2. svjetskog rata na gradsko, Varaždinsko groblje. To je bilo vrijeme početka polakog, ali sigurnog "umiranja" ovog groblja. Unatoč tomu, Židovsko groblje kao kulturno - povijesni spomenik predstavlja trajan memento na živote i sudbine ljudi koji su u svakom pogledu ostavili značajan trag u povijesti grada Varaždina.

A.3.3. Prirodne vrijednosti (Prilog 3, list 5)

Na području Grada Varaždina u kategoriji park - šume zaštićena je Dravska park-šuma (Slika A.3.3.1.), koja se nalazi na desnoj obali rijeke Drave. Za potrebe Grada u čijem je vlasništvu Dravska park šuma 1997. g. izrađen je Elaborat - Dravska park-šuma (Flajšman, 1997). U Elaboratu su uz povijesne prikaze i opise postojećih vrijednosti dani i prijedlozi zaštite, održavanja i korištenja Dravske park-šume utemeljeni na uvažavanju svih njenih biološko - krajobraznih vrijednosti.

Dravska park-šuma udaljena je od lokacije zahvata oko 300 m. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

Dravska park šuma zaštićena je 2001. g. tadašnjim Zakonom o zaštiti prirode (NN 30/84) u kategoriji park-šuma (Rješenje Klasa: 350-01/00-01/5, Ur.broj: 2186/1-01-01-1 od 31. 07. 2001. g.). Izuzetne je biološke raznolikosti (evidentirano 185 biljnih i 109 životinjskih svojti). Prostori današnje šume još od 19. st. predstavljaju glavno prirodno izletište građana Varaždina, a tijekom 20. st. u ovim je šumskim prostorima posađeno raznovrsno alohtono drveće te dravska šuma dobiva parkovna obilježja.

Slika A.3.3.1. - Dravska park-šuma Slika A.3.3.2. - Skupina bijelih topola u Dravskoj park-šumi - spomenik prirode

U južnom dijelu Dravske park-šume nalazi se skupina bijelih topola (Slika A.3.3.2.) koja je posebno zaštićena Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenik prirode - botanički (Rješenje Klasa: 351-01/0-01/5, Ur.broj: 2186/1-01-01-12 od 31. 07. 2001. g.). Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) botanički spomenik prirode je rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.




Sjeverno od lokacije, uz rijeku Dravu odnosno akumulacijsko jezero Varaždin, nalazi se prema PP Varaždinske županije, šuma posebne namjene Jelačićka koja pripada u Dravske poplavne šume, te se s njom gospodari ponajprije u cilju očuvanja ekoloških i općekorisnih funkcija u prostoru.

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture u Gradu Varaždinu zaštićeni su Varaždinsko groblje (podkategorija: groblja) (Slika A.3.3.3.), park uz dvorac u Jalkovcu (podkategorija: perivoj) te platana u Varaždinu (podkategorija: pojedinačno stablo) (Slika A.3.3.4.). Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovan prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost.

Varaždinsko groblje koje je zaštićeno u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - park Rješenjem br. 148/10-1966 od 19. 11. 1966. g., oblikovao je kao sintezu hortikulture i umjetničkih spomenika Herman Haller. Zahvaljujući Hermanu Halleru, Varaždinsko groblje je po načinu oblikovanja i uređenja jedinstveno u Europi.

Dvorac u Jalkovcu izgrađen je 1911. g. na mjestu gdje se nalazila starija kurija s već tada uređenim parkom. Spomenik je II. kategorije. Park kraj dvorca u Jalkovcu zaštićen je u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - park, Rješenjem br. UP/I-6/1972 od 24. 02. 1972. g.

Platana na Banfici zaštićena je u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - pojedinačno stablo Rješenjem br. UP/I-42-1975. od 11. 12. 1975. g.

Slika A.3.3.3. - Varaždinsko groblje - spomenik parkovne arhitekture

Slika A.3.3.4. - Platana u Varaždinu - spomenik parkovne arhitekture

U neposrednoj blizini lokacije zahvata, ne postoji zaštićene, niti evidentirane prirodne vrijednosti.

A.3.4. Tla i poljodjelstvo

Tla (Prilog 6, list 1)

Lokacija zahvata nalazi se u dolini rijeke Drave na slijedećim tlima:

1. Automorfna tla (tla nezasićena vodom): Eutrično smeđe tlo (eutrični kambisol) formira se na različitim, karbonatnim i bazama bogatim stijenama osim na vapnencu. Ilovaste je, praškasto ilovaste do praškasto glinasto ilovaste teksture, osim kod varijeteta na pijesku. To su pretežno porozna i propusna tla, osrednjeg retencijskog kapaciteta za vodu, stabilne mrvičaste strukture i povoljnih kemijskih značajki. Dominantni proces je argilosinteza, tj. formiranje troslojnih minerala gline. Ugljični dioksid je glavni agens raspadanja primarnih minerala.

Humusno silikatno tlo (ranker) je nekarbonatno, šumsko tlo. Ima molični, umbrični ili organični horizont koji najčešće leži izravno na tvrdoj stijeni, a rjeđe na produktima mehaničkog raspadanja stijena. Razvija se na silikatnim stijenama čija se mineralna tvar troši fizikalno i kemijski te se stvara detritus različite teksture. Na lokaciji zahvata nalazi se podtip eutrični koji nastaje na neutralnim ili bazičnim stijenama te sadrži zreli humus dosta zasićen bazama (molični horizont zrnate strukture) ili svijetli ohrični horizont slabo izražene strukture. Varijetet, koji se javlja, je regolitični (profil A – AC – C – R).




2. Hidromorfna tla (tla zasićena vodom): Semiglej (fluvijalno livadsko tlo, humofluvisol) je tlo riječnih dolina, karakterizirano dubokom podzemnom vodom koja uzrokuje zaglejavanje i hidrogenizaciju (odvijanje redukcijskih procesa) u nižem dijelu profila, dublje od 1 m. Na gornje dijelove profila prekomjerna voda ne utječe što omogućuje odvijanje procesa u tlu u terestičkim uvjetima i formiranje horizonata po tipu automorfnih tala (rendzina). Svojstva tih dijelova profila mogu biti vrlo različita jer ovise o karakteru supstrata. Općenito, ta tla su po svojim fizičko – kemijsko – biološkim značajkama vrlo pogodna za uzgoj ratarskih i povrtnih kultura. Na lokaciji zahvata javlja se podtip aluvijalni koji se razvio na višeslojnim fluvijativnim nanosima.

Ove pedosistematske jedinice (pedotopi) u prirodi se ne javljaju zasebno, nego međusobno povezane (strukturirane), pravilno se ponavljajući, u raznolike teritorijalne jedinice - heterogene pedohore ili asocijacije. Lokacija zahvata nalazi se na pedohoru 4 kojeg čine Eutrično smeđe tlo – Ranker eutrični regolitični - Semiglej aluvijalni u međusobnom odnosu 80:10:10. Na pedološkoj karti šireg područja lokacije zahvata (Prilog 6, list 1) može se uočiti da je ta jedinica tla rasprostranjena istočno od Varaždina i južno od Varaždinskog jezera koje uvjetuje specifičan vodni režim pojedinih pedotopa. Pedohor 4 razvio se na matičnom supstratu kojeg čini pretaloženi les i šljunak te na gotovo ravnom terenu. Dobre je dreniranosti, a površinski horizont je praškasto ilovaste teksture što znači da ima najpovoljniju konstelaciju edafskih vegetacijskih činitelja.

Poljodjelstvo

Poljodjelske površine na užem području lokacije zahvata vrlo su malo zastupljene, a kako su okružene gradskom strukturom prenamijenit će se u druge svrhe. Veća parcela uz zapadnu granicu lokacije zahvata sa sjevera je okružena dravskom šumom, sa zapada magistralnom prugom, a s juga gradskom strukturom (Slike A.3.4.1. i A.3.4.2.). Manja poljodjelska parcela sjeverno od kolektora kanalizacije prenamijenit će se za potrebe planiranog zahvata, budući da će se prema idejnom rješenju na njoj izvesti novi pogon konstrukcije.

Hidroenergetski zahvati na rijeci Dravi prouzročili su značajne promjene pedoloških značajki. Tla uz lokaciju zahvata koriste se kao oranice i pašnjaci. Uzgojne kulture su podređene stočarskoj proizvodnji pa prevladava uzgoj pšenice, krmnog bilja i kukuruza. Prinosi na parcelama uz lokaciju zahvata nisu zadovoljavajući zbog ubrzane urbanizacije i kanalizacijskog sustava koji onečišćuju tlo. Poboljšanje tla moguće je postići održavanjem stupnja opskrbljenosti hranjivima na istoj razini te izjednačavanjem sadržaja humusa na cijeloj površini. Na taj način omogućila bi se veća biološka aktivnost i transformacija organske tvari u pravcu tvorbe zrelog, bazama zasićenog humusa koji je osnova povoljnom vodozračnom režimu u oraničnom sloju. S obzirom na izgrađenost okolnog prostora i buduću prenamjenu tla, agrotehničke mjere u svrhu poboljšanja tla nisu potrebne.

Slika A.3.4.1. - Zapadna granica polja uz lokaciju zahvata

koju čini magistralna pruga

Slika A.3.4.2. - Sjeverna granica polja uz lokaciju

zahvata koju čini šuma




A.3.5. Biljne svojte (flora)

Već je spomenuto da se područje lokacije nalazi unutar građevinskog područja, odnosno proizvodne zone (GUP), pa se od biljnih zajednica unutar tvorničkog kruga nalaze samo rijetki nasadi kultiviranih biljnih svojti (travnate površine, s nekoliko stabala crnogorice te nekoliko stabala bjelogorice (breza) s neuređenim okolnim prostorom) dok je veći dio tvorničkog kruga asfaltiran/betoniran. Veći zeleni nasad, ponajprije od stabala crnogorice nalazi se uz upravnu zgradu (izvan tvorničkog kruga).

Slika A.3.5.1. – Zelene površine unutar tvorničkog kruga

Nažalost, veći dio zelenih površina (koje su rijetke unutar tvorničkog kruga) služi kao povremeno odlagalište građevinskog željeza i ostalih proizvoda (Slika A.3.5.1.)

U blizini lokacije nalazi se rijeka Drava i jezero Varaždin, na čijim se obalama prostire Dravska poplavna šuma u koju spada i Jelačićka (šuma najbliža lokaciji zahvata). Šuma Jelačićka spada u vrbovo topolove šume koje se prostiru na aluvijalnim nanosima dravskih obala. U sloju drveća dominiraju bijela vrba (Salix alba) i crna topola (Populus nigra), te pokoje stablo duda (Morus alba), bijele topole (Populus alba), trepetljike (Populus tremula), crne johe (Alnus glutinosa), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) i dr.

A.3.6. Životinjske svojte (fauna)

U blizini lokacije zahvata postoje i djeluju različite industrije [Kožara d.o.o. (kožarska industrija), Pavlos d.o.o. (proizvodnja namještaja), Derma crijevara d.d. (proizvodnja, prerada i promet crijeva), Wachem d.o.o. (kozmetika i toaletni proizvodi), Vindija d.d. (prehrambena industrija), Melcomp d.o.o. (elektronika i informatika) i Pro Plin d.o.o. (prodaja UNP)]. Osim toga, tvornički krug tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. je većim dijelom betoniran, pa životinjske zajednice koje se očekuju na lokaciji zahvata su one koje žive u blizini čovjeka, odnosno koje su vezane za gradska naselja.

Među njima svakako ima najviše beskralješnjaka: kukaca [kućna muha (Musca domestica)], komaraca (roda Culex i Aedes), žohara (žuti Blattella germanica i crni Blatta orientalis), pauka i puževa.

Od sisavaca prevladavaju glodavci i to skladišni glodavci (kućni miš (Mus musculus), crni štakor (Rattus rattus) i smeđi štakor (Rattus norvegicus), te poljski glodavci (europska krtica (Talpa europaea), poljska voluharica (Microtus arvalis), poljski miševi (Apodemus sp.)). Budući da se u proizvodnji ne koriste prehrambeni proizvodi, a niti konačni produkti ne spadaju u namirnice, ne očekuje se da će veliki broj životinjskih svojti nastanjivati ove objekte.

Od ptica prisutne su vrste koje obitavaju uz gradska naselja [domaći vrabac ili vrabac pokućar (Passer domesticus)], poljski vrabac (Passer montanus) velika sjenica (Parus major), čvorak (Sturnus vulgaris), gradski golub (Columba livia domestica), vrana gačac (Corvus frugilegus), svraka (Pica pica).

Varaždinska regija obiluje raznim životinjskim biotopima koji su obitavališta brojnih predstavnika srednje europske faune. Za područje Grada Varaždina najznačajnija su područja uz Dravu (šira lokacija zahvata) i njene pritoke. Prema prikupljenim podacima o fauni dravskog pojasa kod Varaždina navodi se prisutnost 115 životinjskih svojti, svrstanih u 11 razreda (izuzeta je ihtiofauna i druge vodene životinje koje nastanjuju glavni tok Drave). Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine donijela je Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06), od kojih veliki broj obitava na ovom području.




Unutar inundacije starog korita rijeka Drave, sačuvana je autohtona močvarna vegetacija, pa su ti predjeli izvorna obitavališta za ptičji i riblji svijet. U rijekama ovog područja od riba obitavaju predstavnici dunavskog (crnomorskog) sliva i to nizinske vrste. Najznačajnije su: šaran, karas, linjak, mrena, podust, deverika i najveća riba som. Tu živi štuka, grgeč i smuđ. Od alohtonih vrsta zastupane su američke svojte koje su mogle dospjeti iz ribnjaka: patuljasti somić, sunčanica. Riječni rak kao indikator čiste vode bio je čest u vodama Varaždinskog područja, dok su one bile nezagađene, no danas je rijedak. Od školjki zastupljene su bezupka i slikarske školjke, a od puževa barnjaci i ogrci.

Od zmija obitava bjelouška i obična bjelica, dok je riđovka rjeđa. Ovdje obitavaju siva gušterica, obični zelembać i sljepić. U rukavcima rijeke Drave živi zelena žaba, siva i zelena gubavica, mali i veliki vodenjaci.

Uz rijeku Dravu obilan je ptičji svijet. Tu se nalaze: grmuše, muharice, drozdovi, slavuji, čvorci, šojke, vrane, kukavice, prepelice, trčke, vodomari, vjetruše, jastrebovi i kopci.

Od sisavaca u dravskoj park šumi obitavaju: krtica (Talpa europaea), bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), poljska voluharica (Microtus arvalis), poljski miš (Apodemus agrarius), mala poljska rovka (Crocidura suaveolens), kućni miš (Mus musculus), štakor selac (Rattus norvegicus), tvor (Mustela putorius), lasica (Mustela nivalis), zec (Lepus europaeus).

Od spomenutih svojti zaštićene su one označene podebljanim stilom fonta.

A.3.7. Gospodarenje šumama

Šume i šumska zemljišta predstavljaju prirodno bogatstvo koje se štiti Zakonom o šumama (NN 140/05), a u Varaždinskoj županiji zauzimaju 38 156 ha, odnosno 30,6 % od ukupne površine Varaždinske županije. Zbog svog položaja u ravničarskom - pretežno poljoprivrednom krajobrazu područje Varaždina ima rijetku posebnost. To je vrlo mala površina šuma. Šume postoje uz priobalje Drave te u krajnjim istočnim i jugozapadnim dijelovima područja Grada.

Autohtona šumska zajednica ovog područja je zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba, tipična, te nešto vlažnija s drhtavim šašem (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić 59., subass. typicum i subass. Caricetosum brizoides Rauš 1971.). Dolazi na ocjeditim terenima, tzv. gredama, koje imaju dovoljno vlage tijekom čitave vegetacijske periode. Tip tla na kojem ova zajednica dolazi je pseudoglej, hipoglej, te fluvisol na aluviju. U sloju drveća dominira hrast lužnjak (Quercus robur), a u podstojnoj etaži i mlađim sastojinama uz hrasta lužnjaka raste obični grab (Carpinus betulus) te nešto manje i klen (Acer campestre). Pojedinačno su prisutni i poljski jasen (Fraxinus angustifolia), crna joha (Alnus glutinosa), crna topola (Populus nigra) i dr.

Sloj grmlja čine crna bazga (Sambucus nigra), svib (Cornus sanquinea), lijeska (Corylus avellana), crni trn (Prunus spinosa), kurika (Evonimus europaea), vrbe (Salix sp.) i dr. U sloju prizemnog rašća raste visibaba (Galanthus nivalis), šafran (Crocus vernus), šumarica (Anemone nemorosa), kopitnjak (Asarum europaeum), bršljan (Hedera helix), žuti gavez (Symphytum tuberosum), zdravčica (Sanicula europaea), mlječika (Euphorbia amygdaloides), đurđica (Convalaria majalis), ljubičica (Viola silvestris) i dr. Osim navedenih svojti, koje tvore šumske zajednice ovog prostora, česti su u sloju drveća i vez (Ulmus laevis), nizinski brijest, poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i dr. Od šumskih kultura četinjača najčešći su crni i obični bor (Pinus nigra i P. silvestris), nešto je manje smreke (Picea abies), ariša (Larix sp.) i američkog borovca (Pinus strobus). Od umjetno unešenih listača najveće površine zauzima bagrem (Robinia pseudoacacia), dok na manjim površinama dolaze kulture crnog oraha (Juglans nigra).

Uz pojas rijeke Drave raste šumska zajednica iz sveze Salicion albae (Soo. 1940.). Svezi pripadaju grmolike šume rakite i bademaste vrbe (Salicetum purpureae i Salicetum triandrae), šume bijele vrbe (Galio - Salicetum albae), mješovite vrbovo - topolove šume (Salici - Populetum), te topolove šume (Populetum nigro - albae). Za navedene zajednice bitno je napomenuti da su periodički plavljene, a rastu na tlima koja su u intenzivnom razvoju.




A.3.8. Prirodna dobra

Podzemne vode Lokacija zahvata nalazi se u dravskom zaobalju, na području zvanom Varaždinski vodonosnik u kojem su

evidentirane rezerve vode za piće od strateškog značenja (A.3.11. Hidrogeološke značajke), te unutar vodozaštitnog područja - III. B zoni vodocrpilišta Bartolovec (Prilog 3, list 6), od kojeg je lokacija zahvata udaljena oko 5 km zapadno. Varaždinski vodonosni sloj izgrađen je od naslaga šljunka i pijeska istaloženih u prostranoj Dravskoj dolini Varaždinskog bazena. Glavne rezerve vode za piće čine podzemne vode. Osim u obliku oborina značajne količine slatke vode, ali slabije kakvoće, dotječu rijekom Dravom. U III. zoni prema Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) zabranjeno je ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, odlaganje otpada, građenje kemijskih industrijskih postrojenja i građenje cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. III. A zona proteže se do 2 km od zahvata i služi za zaštitu vode vodocrpilišta od relativno učestalih izvora zagađenja (farme, ribnjaci, industrijski pogoni, nafta i naftni derivati, umjetna gnojiva, vojni poligoni i sl.). Sanitarna III. B zona se proteže do granice slijevnog područja, a osigurava zaštitu od naročito opasnih kemijskih i radioaktivnih zagađenja.

Vodocrpilište Varaždin nalazi se u samom centru Varaždin (oko 3 km od lokacije zahvata). Na vodocrpilištu Varaždin s 10 je eksploatacijskih zdenaca kaptiran gornji dio kvartarnog vodonosnog sloja. Dubina ovih zdenaca je od 20 do 40 m. Prvi zdenac na vodocrpilištu Varaždin izveden je kao kopani zdenac, a njegova izvedba povezana je s izgradnjom gradskog vodovoda tijekom 1955. g. Projektom su definirane prosječne potrebe vodoopskrbe od 117 l/s. Izdašnost kopanog zdenca bila je znatno manja od planiranog iznosa, a nakon 2 - 3 g. smanjila se na oko 20 - 30 l/s. Zbog toga su tijekom 1965. g. izvedena 2 bušena zdenca (B-1 i B-2) dubine 21 m. Izdašnost vodocrpilišta povećana je na oko 80 l/s. Zdenci B-3, B-4 i B-5 izvedeni su tijekom 1970. g. Dubina zdenaca iznosi 37 m. Proširenje vodocrpilišta Varaždin provedeno je 1977. g. kada je izvedeno 5 novih zdenaca (B-6, B-7, B-8, B-9 I B-10). Svi su ovi zdenci dubine oko 38 m. Za potrebe izrade projektne dokumentacije vodocrpilišta Varaždin 2001. g. izvedena je strukturno - pijezometarska bušotina PDS - 1 prema Programu vodoistražnih radova na vodocrpilištu Varaždin (Hidroekoing, Varaždin). Izvršitelj terenskih radovi na izvedbi strukturno - pijezometarske bušotine PDS-1 je Geotehnika - Projekt d.o.o. Bušenjem strukturno-pijezometarske bušotine PDS-1 utvrđeno je postojanje 2 vodonosna sloja, koja zaliježu na dubinama 0,20 do 40 m, te od 46 do 66 m. Prvi vodonosni sloj čine pjeskoviti srednje do krupnozrni šljunci sive do sivosmeđe boje, drugi vodonosni sloj čine srednjezrni do krupnozrni pjeskoviti šljunci i pijesci. Krovinu I. vodonosnog sloja čini tanak humusni pokrivač, a podinu II. vodonosnog sloja čini glinoviti prah. Vodonosni slojevi odijeljeni su glinovitim prahom debljine 4,40 m. Na temelju rezultata bušenja strukturno - piezometarske bušotine PDS-1, 2002. g. započeti su radovi na izvedbi, osvajanju i pokusnom crpljenju zdenca BV-11 (Urumović i dr., 2004). Zdenac BV-11 dubine je 70 m i zahvaća II. vodonosni sloj, te se iz njega crpi količina vode od maksimalno 50 l/s. Za potrebe istraživanja II. vodonosnog sloja 2004. g. izvedene su 4 strukturno - piezometarske bušotine dubine: PDS-4 (68 m); PDS-5 (31 m); PDS-6 (25 m); PDS-7 (42 m); (Geoistraživanje Osijek, d.o.o., 2004). Kakvoća vode iz I. vodonosnog sloja zadovoljavala je sve do 1982. g. kada se povećala količina nitrata iznad dopuštenih 50 mg NO3

2-/l (jedinice usklađene s sada važećim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 182/04)). Ta tendencija povećanja se pogoršava, da bi 1996. g. i 1997. g. prelazila 60 mg NO3

2-/l. Zbog proširenja Varaždinskog groblja, a prema Zaključku komisije o procjeni utjecaja na okoliš prema Studiji o utjecaju na okoliš proširenja Varaždinskog groblja (SPP d.o.o., 2005. g.) crpljenje vode iz II. vodonosnika na vodocrpilištu Varaždin ograničeno je do 200 l/s, a iz I. vodonosnika dozvoljava se samo u interventnim situacijama uz ograničenje do 200 l/s.

Vodocrpilište Bartolovec locirano je oko 7,0 km jugoistočno od Varaždina, 2,2 km južno od akumulacije HE Čakovec, odnosno 0,8 km od samog naselja Bartolovec. Na lokaciji vodocrpilišta Bartolovec postoje 2 vodonosna sloja. Gornji vodonosni sloj je debljine 53 m, dok donji ima debljinu 46 m. Razdvaja ih slabo propusni međusloj debljine oko 4,0 m. Voda je do 1991. g. crpljena iz šljunčanog sloja iz 2 bušena zdenca B-1 i B-2, pojedinačne izdašnosti 70 - 85 l/s. Na vodocrpilištu Bartolovec iz zdenaca B-1 i B-2, nabušena u gornjem vodonosnom sloju, crpi se približno 38 l/s. Prva ispitivanja II. vodonosnog sloja pokrenuta su 1989. g. s ciljem smanjenja količine nitrata u vodi, budući da je gornji vodonosnik prilično izložen utjecajima s površine, a za to vrijeme načinjene su 4 strukturno - pijezometarske bušotine. Godine 1993. izbušen je zdenac B-3 dubine 109 m, koji je zahvatio samo II. vodonosni sloj. Maksimalna crpna količina prema podacima dobivenim iz razvitka sniženja u zdencu procijenjena je na 95 l/s. Kao maksimalna radna količina preporučena je vrijednost Q = 90 l/s. Analizom vode utvrđena je količina nitrata od 14,0 – 16,0 mg NO3

2-/l. Godine 1997. izbušen je novi zdenac u II. sloju, gdje je također utvrđen niski sadržaj nitrata.




Mineralni resursi Od nemetalnih mineralnih sirovina na području Varaždinske županije dominiraju tehničko – građevni

kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina.

U naselju Turčin eksploatira se ciglarska glina na eksploatacijskim poljima (EP) "Cukavec" i EP "Cukavec II". Gornjo pleistocenski les, zaglinjeni les i lesna ilovača mineralna su sirovina za ciglarske proizvode. Glina se prerađuje u Ciglani Dubravka. Eksploatacija ciglarske gline na EP "Cukavec" odvija se preko 50 g. a ugovor o koncesiji za eksploataciju ciglarske gline posjedovalo je trgovačko društvo Ciglana Dubravka d.o.o. Turčin, a od 2006. g. pravni sljednik Meteor grupa d.o.o. Eksploatirana mineralna sirovina odvozi se u Ciglanu Dubravka gdje se koristi za potrebe proizvodnje ciglarskih proizvoda. Na EP "Cukavec" je eksploatirana gotova sva kvalitetna, nisko do srednjeplastična glina, odnosno utvrđene su vrlo male količine gline ove kvalitete. Preostala je plastična glina. Količine potvrđenih rezervi gline unutar EP "Cukavec" krajem 2000. g. iznosile su svega 14 621 m3 koje s obzirom na planiranu proizvodnju opeke u budućnosti nisu zadovoljavale potrebe za kvalitetnom glinom. Planiran je nastavak eksploatacije ciglarske gline na odobrenom EP "Cukavec II" koje se nalazi u nastavku postojećeg EP "Cukavec", budući se radi o istom ležištu.

U dolini rijeke Drave nataložene su velike količine šljunka i pijeska. Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku izduženog područja i predstavljaju najveće rezerve nemetalne mineralne sirovine. Postoji veći broj napuštenih šljunčara (Strmec, Sračinec) kao i šljunčara koje je koristilo lokalno stanovništvo. Neke šljunčare su u postupku legalizacije (u Sračincu, Majerju, Malom Bukovcu, Velikom Bukovcu, Svetom Đurđu i sl.). Građevni šljunak i pijesak se eksploatira u obližnjim šljunčarama Motičnjak, Hrastovljan, Lešće, Jamičak i Trstika te iz rijeke Drave. Separacijom se dobivaju različiti granulati šljunka i pijeska za građevinarstvo (proizvodnja betona, cestogradnja i sl.). Iz postojećih EP predviđena je opskrba granulatom za proizvodnju betona nositelja zahvata, a na lokaciji zahvata.

A.3.9. Geološke značajke (Prilog 7, list 1)

Opis geoloških i inženjersko geoloških značajki lokacije zahvata obavljen je na temelju pregleda terena, Osnovne geološke karte (OGK), List Varaždin i tumača OGK (Šimunić i dr., 1982). Lokacija zahvata nalazi se na aluvijalnoj dravskoj ravnici (Prilog 7, list 1). Osnovna značajka geološke građe je prisutnost isključivo sedimentnih naslaga kvartarne starosti. Dravsku ravnicu tvore fluvijalni, eolski i aluvijalni sedimenti. Fluvijalne naslage sadrže uglavnom grublji, klastični materijal, koji je transportiran s izdignutih okolnih predjela visokog reljefa. U razdoblju hladne i suhe klime stagnira rad snažnih rijeka, a plitke vodene sredine zapunjavaju se eolskom prašinom. Aluvijalni sedimenti karakterizirani su srednje zrnim poplavnim nanosima Drave. Istraživano područje prekrivaju kvartarne naslage. Raščlanjene su na genetske tipove sedimenata koji pripadaju pleistocenu i holocenu.

Pleistocen je podijeljen na stariji i mlađi. Stariji je uglavnom fluvijalnog - jezerskog karakter, to su uglavnom šljunci i pijesci. Sastoje se od pjeskovitog šljunka i šljunkovitog pijeska s proslojcima i lećama pjeskovitog silta, završetak sedimentacije markiran je sedimentacijom gline. Procjenjuje se da debljina ovih naslaga ne prelazi 80 m. Mlađi pleistocen je eolskog i jezerskog - kopneno - barskog karaktera. Les je široko rasprostranjen zauzima ponajprije uzdignute dijelove reljefa. Smatra se da istaloženi prah potječe od fluvijoglacijalnog taloga. Eolski pijesci su dravskog porijekla. Naslage holocena su zastupljene fluvijalnim naslagama lokalnih vodotoka i naslagama rijeke Drave. Uglavnom su zastupljeni slabo graduirani šljunci, te samo mjestimice pijesci koji su šljunkoviti. Dominantan član su šljunci, do slabo graduirani šljunci koji prema mlađim dijelovima u slijedu naslaga prelaze u različito granulirane heterogene pjeskovite naslage sa šljuncima, uvijek s prekomjernim sadržajem pijeska.

Nizinsko područje, na kojem se nalazi lokacija zahvata, prekriveno je karakterističnim naslagama holocena. Aluvij prve (a1) i druge dravske terase (a2) izgrađen je od velikih količina šljunka i pijeska transportiranih za vrijeme pleistocenskih interglacijala i interstadijala, te u holocenu. Debljina šljunkovito-pjeskovitog horizonta raste od zapada prema istoku tako da na području Varaždina iznosi oko 60 m. Sedimenti prve i druge dravske terase sastoje se od šljunka, pijeska, šljunkovitog pijeska i rjeđe sitnog pijeska. Šljunci sadrže valutice različitog petrografskog sastava, a prevladavaju valutice eruptivnih i metamorfnih stijena. Valutice su dobro zaobljene, a veličina im varira. Najčešće su veličine 2 do 5 cm, iako ih ima i do 15 cm. Šljunkoviti pijesci sadrže do 45 % šljunka i slabo su sortirani. Aluvijalni sedimenti recentnih rijeka i potoka (a) sastoje se od sitnog pijeska, pjeskovitog i glinovitog silta. Krupnozrnati aluvijalni sedimenti rijeke Drave sastoje se od šljunaka, pijesaka i pjeskovitog silta.




Tektonske značajke terena

Dravska dolina u širem varaždinskom području geotektonski pripada Varaždinskom bazenu kao južnom, rubnom djelu tzv. Murske depresije. Istočna granica ovih tektonskih ulegnuća je Legradski prag koji odvaja Mursku od Dravske depresije. Najmlađa tektonska zbivanja koja su dovela do konačnog oblikovanja ovih struktura imala su i snažnoga odraza na taloženje kvartarnih naslaga. U najmlađem dijelu neotektonskoga razvitka (gornji pliocen - kvartar), uslijed regionalnih tektonskih kretanja, aktivni su dijagonalni rasjedi s pravcem pružanja SZ-JI (ZSZ-IJI).

Osim smicanja, duž njihovih trasa dolazi i do rotacije pojedinih struktura i njihovih dijelova. Zbog toga pojedini uzdužni rasjedi postaju reverzni. Tektonski procesi traju sve do danas. Okolne uzdignute strukture: Ormož - Selnica, Ivanščica i Ravna Gora predstavljaju horst antiklinorije. Struktura Ravne gore je u predjelu Vinice presječena rasjedima i u nastavku prema istoku tone. To ima utjecaja i na oblik Varaždinske depresije i zatanjenje neogenskih i kvartarnih naslaga duž zone tonjenja. Depresija se iskazuje kao asimetrična graba - sinklinorij.

Područje Varaždina pripada zapadnom dijelu Panonskog bazena. Model postanka i razvitka Panonskog bazena temelji se na ekstenziji litosfere Panonskog bazena s jedne strane i navlačenja u području Alpa, Dinarida i Karpata s druge strane, a uzrokovani su zbivanjima izvan tog područja još u vrijeme eocena. To se odnosi na potiskivanje Afričke ploče prema sjeveru i kretanje Apulijske ploče prema stabilnoj Europskoj ploči. Europska ploča se podvlači pod Apulijsku, a navlačenja su prisutna u području Istočnih Alpa, Zapadnih Karpata i u području Dinarida.

Početne ekstenzije zbile su se u razdoblju oligocen - donji miocen. Glavne ekstenzije zbile su se u egenburg - badenu, gdje je promjena orijentacije regionalnog stresa SSI - JJZ uvjetuje aktiviranje transkurentnih rasjeda. Na tim su se rasjedima pojedini blokovi počeli pomicati prema SI i tako su se počele otvarati regionalne i lokalne ekstenzijske zone. Od većih zona izdvajaju se i zapadni dio dravskog bazena kojem pripada i Varaždinsko područje, Savski bazen te niz manjih bazena.

Apulijska ploča u oligocenu mijenja smjer kretanja i skreće prema zapadu, tako da dominira desno horizontalno kretanje duž Periadrijatičke linije. Sedimentacija je kontinuirano nastavljena sve do badena, kada se stvaraju duboki bazeni u kojima se talože lapori, biogeni vapnenci i pješčenjaci.

Neotektonska faza u pliocenu i kvartaru obilježena je novim strukturnim odnosima: orijentacijom regionalnog stresa sjever - jug, desnim transkurentnim pomacima i izraženom kompresijom područja između velikih rasjeda s horizontalnim pomakom. Jezerske, močvarne, riječne i eolske naslage mjestimično su borane i izdizane novim tektonskim pokretima.

A.3.10. Seizmološke značajke

Seizmička mikrorajonizacija Grada Varaždina i okolice izrađena je 1972. g. od strane "Geoexperta", instituta tvrtke Geotehnike - Zagreb. Seizmičkom mikrorajonizacijom, te na osnovi seizmoloških studija i prostorne i vremenske analize seizmičkih aktivnosti na širem području Varaždina za osnovni stupanj seizmičnosti konstatirano je da šire područje grada Varaždina pripada seizmičkoj zoni s maksimalnim intezitetom potresa od VII° MCS (Mercalli-Calcani-Sieberg) skali.

Prema seizmološkoj karti (Kuk, 1987) s povratnim razdobljem od 500 g. metodom Medvedeva, na lokaciji zahvata može se očekivati potres od VII° MCS skali dok se za povratni period od 100 g. prema istoj skali, Varaždin nalazi u području potresa od VI°.

Koeficijent seizmičnosti prema literaturnim podacima i rezultatima terenskih mjerenja iznosi KC = 0,02. U području zapadno od naselja Poljana Biškupečka, provedena su dijelom površinska seizmička ispitivanja metodom refrakcijske seizmike. Ta metoda koristi temeljnu fizikalnu zakonitost da se elastični valovi rasprostiru različitim brzinama u različitim medijima. Osnovna svrha takve metodologije istraživanja jest određivanje dinamičkih parametara u koherentnim i nekoherentnim materijalima pod utjecajem dinamičkih opterećena. Na širem prostoru Varaždina, početkom 70-tih g. 20. st., izvedena su geofizička ispitivanja (Babić i dr., 1972) za potrebe seizmičke mikrorajonizacije Varaždina.




A.3.11. Hidrogeološke značajke

Naslage šljunka i pijeska istaloženih u prostranoj Dravskoj dolini Varaždinskog bazena uvjetovali su formiranje Varaždinskog vodonosnika. Čine ga pleistocenske naslage i aluvijalni nanos Drave i pritoka, koji zajedno tvore jedinstveni hidraulički vodonosni sloj.

Debljina vodonosnika je najmanja između Križovljana i Ormoža gdje šljunčane kvartarne naslage prekrivaju utonulu antiklinalu. Struktura vodonosnika je ovdje asimetrična s nagnutom površinom terena od juga prema sjeveru i obrnutim nagibom podloge vodonosnika. Debljina vodonosnika na hrvatskoj obali Drave kraj Ormoža iznosi samo 5 m, a uz južni rubni rasjed kraj Križovljana doseže i preko 15 m. U ovim predjelima u podini vodonosnika dolaze lapori i pješčenjaci. Idući istočno prema Petrijancu nagib podine vodonosnika je neznatno strmiji od površine terena i debljina šljunčanih naslaga kraj Petrijanca neznatno premašuje 15 m. Južno od Petrijanca formirana je uleknina u kojoj debljina kvartarnih šljunaka doseže i preko 30 m. Prema zapadu debljina se također naglo povećava, pa kraj Svibovca doseže oko 30 m, u području crpilišta Varaždin oko 64 m, u području crpilišta Bartolovec 104 m. U podlozi su nabušeni glina, prah i prašinasti pijesak. U granulometrijskom sastavu vodonosnih naslaga dominiraju valutice šljunka s različitim postotkom pijeska. Općenito se može reći da idući od zapada prema istoku u prosjeku se postupno smanjuje veličina valutica i zrna pijeska, međutim ima i lokalnih odstupanja.

Pojava leća naslaga gline i praha vrlo je rijetka, no u regionalnom smislu važna je pojava proslojaka gline, praha i prašinastoga pijeska, koji je nabušen u brojnim bušotinama širega područja Varaždina i u Međimurju. Dubina zalijeganja ovoga sloja je oko 20 m kraj Svibovca, a prema zapadu postupno tone, pa je na području crpilišta "Varaždin" na 42 do 46,7 m, a na području crpilišta "Bartolovec" na 51,6 do 55, 5 m dubine. Debljina mu nije velika, rijetko premašuje 5 m debljine, ponegdje je čak tanji od 1 m, no u pravilu mu je debljina od 2 do 4 m. U području Petrijanca ovaj sloj uklinjuje, pa izostaje u bušotinama zapadnih i jugozapadnih predjela. U svakom slučaju jamačno se radi o značajnom diskontinuitetu uvjeta taloženja koji je izazvao i može se reći da je formiran polupropusni međusloj koji dijeli šljunčani vodonosnik u dva vodonosna sloja.

Ove regionalne hidrogeološke okolnosti važne su kako u promišljanju zahvaćanja podzemnih voda iz gornjega i donjega vodonosnika, tako i na promišljanje, a i provedbu zaštite podzemnih voda. U neposrednom varaždinskom području podzemne vode su pod snažnim utjecajem vodnih stepenica na Dravi. Posebno je snažan utjecaj odvodnog kanala od strojarnice HE Varaždin, jer ovaj kanal predstavlja snažnu drenažu podzemnih voda i koja je uzrokovala promjenu slijevnoga područja postojećega crpilišta "Varaždin". To je vjerojatno imalo presudnog utjecaja na ekstremna povećanja sadržaja nitrata u podzemnim vodama gornjega vodonosnika iako je taj utjecaj posrednog, u ovom slučaju hidrauličkog karaktera.

Nizvodno je snažno izražen utjecaj akumulacije Varaždin u sklopu vodne stube HE Čakovec. Punjenje akumulacije izazvalo je veliki porast razine podzemne vode u njenome zaobalju što je također imao utjecaja na promjenu sadržaja nitrata u podzemnoj vodi 1. vodonosnika, no njena prostorna raspodjela i vremenska promjena bila je drugačija nego u slučaju vodne stepenice Varaždin.

Rubni uvjeti vodonosnog kompleksa drukčije se manifestiraju na donji vodonosnik zbog bitne redukcije propusnosti naslaga glinovitog proslojka i promjene sadržaja nitrata u podzemnoj vodi donjega vodonosnika drugačije se iskazuju.

Lokacija zahvata nalazi se u aluvijalnoj dravskoj ravnici unutar vodozaštitnog područja - III. B zone vodocrpilišta Bartolovec (Prilog 3. list 6), od kojeg je lokacija udaljena oko 5 km zapadno. Kao pokazatelj hidrogeoloških značajki vodonosnika u nastavku je dan prikaz vodocrpilišta Bartolovec.

Vodocrpilište Bartolovec locirano je oko 7,0 km jugoistočno od Varaždina, 2,2 km južno od akumulacije HE Čakovec, odnosno 0,8 km od samog naselja Bartolovec. Na lokaciji vodocrpilišta Bartolovec postoje 2 vodonosna sloja. Gornji vodonosni sloj je debljine 53 m, dok donji ima debljinu 46 m. Razdvaja ih slabo propusni međusloj glinovitog praha debljine oko 4,0 m. Voda je do 1991. g. crpljena iz prvog vodonosnog sloja iz 2 bušena zdenca (B-1 i B-2), dubine 32 m, pojedinačne izdašnosti 70 ÷ 85 l/s. Na vodocrpilištu Bartolovec iz zdenaca B-1 i B-2, nabušena u gornjem vodonosnom sloju, crpi se približno 38 l/s.

Prva ispitivanja 2. vodonosnog sloja počela su 1989. g. s ciljem smanjenja količine nitrata u vodi, budući da je gornji vodonosnik prilično izložen utjecajima s površine, a za to vrijeme načinjene su 4 strukturno - pijezometarske bušotine. Godine 1993. g. izbušen je zdenac B-3 dubine 109 m, koji je zahvatio drugi vodonosni




sloj. Maksimalna crpna količina prema podacima dobivenim iz razvitka sniženja u zdencu procijenjena je na 95 l/s. Kao maksimalna radna količina preporučena je vrijednost Q = 90 l/s. Značajke kvartarnog vodonosnika promatranog područja sa šireg aspekta prezentirane su rezultatima istraživanja na lokaciji strojarnice HE Čakovec i vodocrpilišta Bartolovec koje su međusobno hidraulički povezane.

Koeficijent hidrauličke provodljivosti na lokaciji strojarnice HE Čakovec za 1. vodonosni sloj iznosi od 7,5⋅10-4 do 2,8⋅10-3 m/s, dok je za polupropusni međusloj reda veličine 10-8 do 10-9 m/s (Zadravec, 2000). Vertikalna hidraulička provodljivost 5 puta manja je od horizontalne. Na crpilištu pokrovne naslage čini tanki sloj glinovito - prašinastog pijeska debljine 0,9 - 1,2 m. Ispod relativno tankog sloja obradivog tla nalazi se sloj šljunka oko 105 m debljine, čija prosječna vrijednost koeficijenta hidrauličke provodljivosti iznosi 6,0 ⋅ 10-3 m/s.

U Studiji razvitka crpilišta Bartolovec - druga faza istraživanja (Hydroexpert, 1995) za III. B zonu (unutar koje se nalazi lokacija zahvata) navodi se da je ta zona vanjski dio šireg vodozaštitnog područja te da ima zadatak zaštite crpilišta od naročito opasnih kemijskih zagađenja. Problem slijevnog područja u ovom slučaju je diktiran okolnošću da se radi o prostranom vodonosniku koji se u stvari manje ili više kontinuirano proteže na cijelom području pridravske ravnice. No, to ne znači da je njegovo ukupno protezanje obuhvaćeno priljevnim područjem crpilišta Bartolovec. Radi se o poluzatvorenom vodonosniku visoke transmisivnosti koji je prekriven polupropusnim proslojkom izgrađenim od praha, gline i prašinastog pijeska debljine oko 5 m, a iznad kojega dolazi otvoreni vodonosnik debljine oko 50 m.

Na lokaciji zahvata pokrovni sloj čine prašinasti pijesak s rijetkim valuticama šljunka, debljine od 1,40 - 1,80 m. Ispod površinskog sloja nalazi se sloj dobro graduiranih šljunka sive boje koji se proteže do dubine bušenja od 8 m. Na lokaciji zahvata nalazi se jedan zdenac dubine 12 m, a drugi je u izvedbi. Crpna količina je oko 7 l/s.

Vodno lice i smjerovi toka podzemne vode, prikazani su na hidrogeološkoj karti (Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., 1993 g.) (Prilog 7. list 2).

A.3.12. Hidrološka obilježja

Za područje lokacije zahvata najznačajnija rijeka je Drava, od lokacije zahvata udaljena oko 600 m sjeveroistočno. Drava daje pečat hidrografskim prilikama grada i bliže okolice. Površinski vodotoci u izravnom su kontaktu s podzemnom vodom pa je veliki utjecaj Drave na tok podzemne vode. U Varaždinu postoji vodomjerna stanica na Dravi od 1821. g. U vrijeme visokog vodostaja Drave, tok podzemne vode je prema zaobalju, a za niskog vodostaja tok je prema Dravi. U proteklim geološkim razdobljima Drava je često mijenjala korito, a protječe rubnim dijelom Županije varaždinske. Tok joj je brz s prosječnim padom od 0,1 %. Rijeka ima nivalni režim protjecanja. Maksimalni vodostaj je u lipnju i srpnju, a povezan je s otapanjem snijega u izvorišnim krajevima i u gornjem toku. Najniži vodostaj Drave je zimi, točnije u veljači. Za vrijeme visokih vodostaja Drava je često plavila okolna područja. Problem poplava riješen je izgradnjom brane HE Varaždin.

Prostor Varaždina obilježava i postojanje jezerskih voda od kojih je najznačajnije Varaždinsko jezero, udaljeno oko 1,0 km istočno od lokacije zahvata. Varaždinsko jezero (akumulacijsko jezero) nastalo je izgradnjom sustava hidroelektrane na Dravi (HE Čakovec). Jezero je dugo 11 km i široko 2,5 km, a prosječna razina vode u jezeru je na koti 168,0 m. S vanjske strane nasipa jezera su drenažni kanali koji pri kraju jezera utječu u staro korito rijeke Drave. Zbog pristupačnosti i blizine grada jezero ima najveće mogućnosti za športsko – rekreacijsko iskorištavanje (ribolov, jedrenje, vožnju čamca i sl.) i kupalište Aquaciti na eksploatiranim dijelovima šljunčare Motičnjak za ribolov, jedrenje, vožnju čamaca i sl. Kupalište Aquacity je prvi dobitnik plave zastave u kopnenom dijelu R Hrvatske za uređenost i čistoću vode. Godine 1994. Aquacity je dobitnik Brončane kune za ekologiju Hrvatske gospodarske komore, 1997. i 1998. g. nagrade Cvijet za ljepši svijet za najuređeniji prostor u Varaždinskoj županiji, a 1998. g. Aquacity je dobio nagradu Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša iz područja turizma. U vodama Aquacityja živi riječni rak – zaštićena i ugrožena životinjska svojta koja obitava isključivo u čistoj vodi. Dijelovi Varaždinskog jezera značajni su kao staništa, migracijski koridori i zimovališta ptica. Stanište je životinjskih (ptice, ribe) i biljnih (vodna i priobalna vegetacija) svojti.




A.3.13. Geotehničke značajke

Tijekom svibnja 1996. g. za potrebe tadašnje dogradnje proizvodne hale, tvrtka SPP d.o.o. iz Varaždina izvela je na lokaciji zahvata geotehničke istražne radove. U sklopu tih radova izvedeno je 5 geotehničkih istražnih bušotina do dubine bušenja od 8,0 m. Uzorkovano tlo (reprezentativni uzorci) laboratorijski je ispitano, a provedena su mjerenja standardnog penetracijskog pokusa (SPP) i utvrđivanje razine podzemne vode.

U površinskom dijelu svih 5 istražnih bušotina utvrđen je prašinasti pijesak (SM) smeđe boje s rijetkim valuticama šljunka. Na prilogu 7, list 3, prikazan je profil geomehaničke bušotine B-1. Debljina sloja prašinastog pijeska u rasponu je od 1,40 - 1,80 m. Kontinuirano na sloj pijeska do dubine bušenja od 8,0 m nastavlja se dobro graduirani šljunak (GW) sive boje. Na temelju broja udaraca standardnog penetracijskog pokusa, s rasponom od 11 - 13 udaraca u sloju prašinastog pijeska, odnosno 11 - 23 udarca u šljunku, utvrđeno je da je temeljno tlo srednje zbijeno. Na temelju korelacija prema broju udaraca SPP pokusa, za temeljno tlo utvrđeni su sljedeći geomehanički parametri nosivosti:

- kut unutrašnjeg trenja ϕ = 31° - kohezija materijala c = 0 kN/m2 - zapreminska težina temeljnog tla iznad dubine bušenja γ = 19 kN/m3

Razina podzemne vode u vrijeme istražnih radova utvrđena je na dubini od 3,0 m od površine terena.

Na osnovu provedenog proračuna nosivosti i slijeganja, za pretpostavljenu temeljnu traku širine 0,40 m i dubinu temeljenja 1,0 m utvrđena je računska nosivost od 164 kN/m2, te tome odgovarajuće slijeganje temelja od 1,3 cm. Proračunom nosivosti, na osnovu gore navedenih geomehaničkih parametara tla, za pravokutnu temeljnu stopu dimenzija 2,8 m · 2,4 m s dubinom temeljenja od 1,5 m utvrđena je računska nosivost od 268 kN/m2 i tome odgovarajuće slijeganje od 3,6 cm. Koeficijent nosivost posteljice za glavna opterećenja i promatrane načine temeljenja iznosio je 10,9 MN/m2.

Slijedom navedenog, uzevši u obzir da za temeljno tlo na lokaciji planiranog zahvata (izgradnje pogona konstrukcije i galanterije s betonarama) vrijede iste ili slične vrijednosti geomehaničkih parametara, može se ustvrditi da temeljno tlo na lokaciji zahvata zadovoljava uvjete temeljenja. Odgovarajuće vrijednosti geomehaničkih parametara temeljnog tla utvrdit će se temeljem geomehaničkih istraživanja koja će se provesti u postupku izrade dodatnog geotehničkog elaborata temeljenja, kao jednog od dokumenata pri izradi glavnog građevinskog projekta.

A.3.14. Klimatska obilježja prostora

Klima Varaždina je umjerena toplo-kišna, a općenita karakteristike te klime (tzv. grupacija - klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (sred. temp. najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C). Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klime je općenito između 3°C i 18°C, a više od 4 mj./g. imaju srednju temperaturu višu od 10°C. Sušnih razdoblja nema. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen.

Godišnje vrijednosti prosječnih mjesečnih temperatura zraka za meteorološku postaju u Varaždinu pokazuju pravilne promjene tijekom godine, s karakterističnim porastom od minimuma u siječnju do maksimuma u srpnju. U tablici A.3.14.1. i na slici A.3.14.1. prikazane su srednje mjesečne temperature zraka i apsolutne temperature za postaju Varaždin u vremenskom razdoblju od 1961. - 1990. g.

Tablica A.3.14.1. - Temperatura zraka: srednja (t sred), apsolutno maksimalna (t max) i apsolutno minimalna (t min),

(oC), Varaždin, 1961.-1990.

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII g. t sred -1,3 1,3 5,4 10,3 15,1 18,3 19,8 18,9 15,4 10,1 4,9 0,5 9,9t min -26,8 -26,4 -23,4 -5,5 -2,3 2,2 4,7 3,2 -3,1 -7,0 -19,6 -22,7 -26,8t max 17,3 19,9 25,3 30,2 30,4 33,2 37,2 36,1 30,8 27,5 23,4 21,4 37,2

Podaci o apsolutnim minimalnim i apsolutnim maksimalnim temperaturama zraka za cijeli period pokazuju da su temperature varirale između -26,8°C (siječanj) do +37,2°C (srpanj). Hladna razdoblja su od studenog do ožujka, a topli mjeseci su srpanj i kolovoz.




-30

-20

-10

0

10

20

30

40

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

mjesec

tem

pera

tura

(°C

)t sredt mint maks

Slika A.3.14.1. - Grafički prikaz temperature zraka po mjesecima za postaju Varaždin, 1961. - 1990. g.

Uz temperaturu zraka, naoblaka i količina oborina daju nam značajnu informaciju o klimi. U tablici A.3.14.2. i na slici A.3.14.2. prikazan je broj oblačnih i vedrih dana i naoblake (1/10) po mjesecima za postaju Varaždin u vremenskom razdoblju od 1961. - 1990. g.

Tablica A.3.14.2. - Broj oblačnih i vedrih dana i naoblake (1/10) za postaju Varaždin

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII g. nablaka 7,1 6,8 6,5 6,3 6,0 5,9 4,7 4,6 4,8 5,5 7,0 7,3 6,0 obl.dan 15,1 13,1 12,5 11,3 9,1 7,9 5,3 5,8 5,9 9,5 13,4 15,7 124,6 ved.dan 3,2 3,4 4,0 4,0 3,6 3,5 7,2 8,5 7,3 6,0 2,5 2,1 55,3

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18


mjesec

broj

ved

rih i

oblačn

ih d

ana

i na

obla

ke (1

/10)

naoblakaobl.danved.dan

Slika A.3.14.2. - Grafički prikaz broja vedrih i oblačnih dana i naoblake (1/10) po mjesecima za postaju Varaždin,

1961. - 1990. g. Najviše se oborine javlja u lipnju, a najmanje u siječnju. U tablici A.3.14.3. i na slici A.3.14.3. prikazane

količine oborina za postaju Varaždin, od 1961. - 1990. g. Prosječna godišnja količina oborina za period 1961. - 1990. g. iznosi 880,1 mm. Najviše oborina ima u proljeće i jesen. Mjesečna i godišnja oscilacija oborina relativno je velika. Prosječno ima 96,8 d/g. s oborinama i 40,9 sa snježnim pokrivačem. Najviše oborina padne u kolovozu s prosječno 98,4 mm oborina, a najmanje u siječnju sa svega 45,1 mm oborina.

Tablica A.3.14.3. - Količina oborina: srednja (rsred), maksimalna (rmax) i minimalna (rmin), Varaždin, 1961. - 1990. g.

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII g. r sred 45,1 45,4 54,7 70,4 84,1 98,1 91,9 98,4 81,4 69,4 83,0 57,9 880,1r min 1,0 8,0 8,0 9,0 12,0 37,0 15,0 15,0 10,0 1,0 20,0 17,0 1,0r max 145,0 125,0 106,0 152,0 164,0 200,0 231,0 258,0 168,0 208,0 254,0 170,0 258,0




0

50

100

150

200

250

300


mjesec

količ

ina

obor

ina

(mm

)

r sredr minr max

Slika A.3.14.3. - Grafički prikaz količine oborina po mjesecima za postaju Varaždin, 1961 - 1990. g.

Pored promatranih meteoroloških elemenata, klimatske karakteristike predstavljaju i mnoge meteorološke pojave (magla, mraz i grmljavina). U tablici A.3.14.4. i na slici A.3.14.4. prikazane su srednje vrijednosti broja dana s meteorološkim pojavama po mjesecima za postaju Varaždin u vremenskom razdoblju od 1961. - 1990. g.

Godišnji hod srednjeg mjesečnog broja dana s maglom pokazuje povećanu učestalost od jeseni do kraja zime s maksimumom u siječnju (10,1 dan). U toplom dijelu godine magla je rijetka pojava, najčešće se javlja 1 - 2 dana.

Grmljavina je najčešća u srpnju (7,2), a najrjeđa u zimskim mjesecima (0,2). Na varaždinskom području mraz se u prosjeku javlja od rujna/listopada pa do travnja/svibnja. Srednji broj dana s mrazom najveći je u prosincu u Varaždinu (11,7 dana, razdoblje 1978. - 1990. g.). Prosječno se u Varaždinu mraz javlja 60 d/g.

Tablica A.3.14.4. - Broj dana (srednja vrijednost) s meteorološkim pojavama, Varaždin, 1961.-1990. g.

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII g. magla 10,1 6,6 3,2 1,4 1,4 1,5 1,7 3,0 7,6 9,5 8,3 8,6 62,9grmljavina 0,2 0,2 0,4 1,9 5,4 7,0 7,2 5,7 2,5 0,8 0,6 0,2 32,1mraz 9,5 9,7 8,9 3,8 0,2 0 0 0 0,2 4,8 11,3 11,7 60,1

0

2

4

6

8

10

12

14


mjesec

br. d

ana

s m

aglo

m

maglagrmljavinamraz

Slika A.3.14.4. - Grafički prikaz broja dana s meteorološkim pojavama po mjesecima za postaju Varaždin, 1961.-1990. g.

Podaci o režimu strujanja vjetra na većini meteoroloških postaja dobivaju se na osnovi vizualnih motrenja smjera i jačine vjetra u 3 klimatološka termina (7, 14 i 21 h lokalnog vremena). Smjer vjetra određuje se vjetruljom, a označava stranu svijeta s koje vjetar puše. U klimatološkoj se praksi smjer vjetra određuje na 16 smjerova (Slika A.3.14.5.). Jačina vjetra određuje se s obzirom na učinke što ih vjetar izaziva na objektima u prirodi - po Beaufortovoj ljestvici od 12 stupnjeva koji se u pojedinim slučajevima "prevode" u brzinu vjetra na osnovi odgovarajuće formule. Najtočniji podaci o smjeru vjetra prikazani su u tablici kontingencije. U tablici A.3.14.5. prikazana je kontingencijska tablica vjetra za postaju Varaždin, za razdoblje od 1981. - 1990. g.




Godišnja učestalost određenih jačina i pripadnih pravaca, vjetra prikazana je grafički na ruži vjetra (Slika A.3.14.5.). Na postaji Varaždin tijekom godine podjednako su zastupljeni vjetrovi od J do Z smjera, a zatim iz S-SSI smjera. Varaždin je smješten u nizini rijeke Drave. Otvoren teren omogućuje podjednaku učestalost iz gotovo svih smjerova. Vjetar je parametar od primarne važnosti za prijenos i disperziju plinova i čestica (kao i mirisa), koji mogu biti u nekim slučajevima značajni onečišćivači.

Tablica A.3.14.5. - Tablica istodobne pojave smjera i jačine vjetra, ‰, Varaždin, 1981. - 1990. g.

Bf 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 čestina uk.broj sr.brz maks.brzsmjer S 24,0 29,7 15,1 7,3 3,6 0,6 0,3 80,4 876 3,2 15,5SSI 13,2 21,6 15,4 9,6 4,4 1,9 0,6 0,3 67,0 730 4,1 18,5SI 12,8 20,6 12,6 4,8 0,9 0,4 0,1 52,1 567 3,2 15,5ISI 13,2 21,8 9,5 1,7 0,1 0,1 46,3 504 2,6 12,3I 20,3 24,5 7,9 1,7 0,2 54,5 594 2,3 9,4IJI 11,8 10,6 2,6 0,3 25,2 274 2,0 6,7JI 9,1 6,2 1,6 0,3 17,2 187 1,9 6,7JJI 12,2 12,7 3,8 0,4 29,0 316 2,1 6,7J 24,1 39,3 28,0 10,4 1,3 0,1 103,2 1 124 3,2 12,3JJZ 17,2 28,8 26,3 11,1 2,3 0,5 86,1 938 3,5 12,3JZ 21,0 26,3 14,1 9,0 5,0 1,3 0,1 76,8 837 3,5 15,5ZJZ 28,4 27,5 9,8 5,8 4,5 1,8 0,2 0,1 78,1 851 3,2 22,6Z 39,8 44,1 7,4 3,4 1,7 0,9 0,1 97,4 1 061 2,4 15,5ZSZ 16,3 22,7 2,9 0,6 0,1 42,5 463 2,1 9,4SZ 15,8 14,9 2,1 0,6 0,2 0,1 33,6 366 2,0 12,3SSZ 11,7 13,9 5,0 0,5 0,3 0,1 31,4 342 2,4 12,3tišina 79,1 79,1 862

čestina 79,1 290,8 365,1 164,1 67,1 24,4 7,7 1,3 0,3 0,1 1 000,0 10 892

Slika A.3.14.5. - Ruža vjetrova za Varaždin (1981. - 1990. g.)

U situacijama s brzim i izrazitim prodorima hladnog zraka u unutrašnjost R Hrvatske, SI vjetar može poprimiti i olujnu jačinu (≥8 Bf) (Tablica A.3.14.6.). Iako je takav broj slučajeva izuzetno rijedak (0,03 %, slučajeva u Varaždinu), takav vjetar može nanijeti znatne štete u gospodarstvu. U cijelom toplom razdoblju prosječno se javlja 24,2 d/g. s vjetrom jačim od 6 Bf (Tablica A.3.14.6.). Jak vjetar u tom dijelu godine najčešće je JZ kvadranta.

Tablica A.3.14.6. - Pregled srednje vrijednosti broja dana s jakim i olujnim vjetrom po mjesecima za razdoblje od

1961. - 1990. g.

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII sred. vrij. br. dana s jakim vjetrom 3,4 4,7 5,7 7,6 5,1 4,0 3,3 2,1 2,1 2,5 4,0 4,0 sred. vrij. br. dana s olujnim vjetrom 0,6 0,9 0,7 0,9 0,4 0,4 0,4 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6

SSS

SI

ISI

I

SSZ

SZ

ZSZ

Z

ZJZ

JZ

JJZJ

IJI

JI

JJI




A.3.15. Infrastruktura

Vodoopskrba

Opskrba vodom za piće na lokaciji zahvata uspostavljena je putem Regionalnog sustava vodovoda Varaždin. Postojeća vodoopskrba riješena je vodoopskrbnim sustavom s dopremom vode preko transportnih cjevovoda iz vodocrpilišta Varaždin, Bartolovec i Vinokoščak, tj. ovo područje se opskrbljuje vodom iz Primarne zone, a radni tlak u sustavu se osigurava preko vodospreme u Varaždinu. U sustavu opskrbe vodom za piće izgrađeno je 14 vodosprema ukupnog korisnog volumena 9 200 m3 i 15 precrpnih stanica kapaciteta više od 5 l/s, s ukupnom količinom pumpane vode od 293 l/s.

Za potrebe planiranog zahvata (pogona konstrukcije i galanterije) vodovodna mreža hala spojit će se na postojeće razvode u tvorničkom krugu, prema uvjetima nadležnog komunalnog društva. Idejnim rješenjem predviđena je vanjska hidrantska mreža. Toplom vodom sanitarni uređaji opskrbljivat će se iz bojlera za centralnu pripremu tople vode smještenog u kotlovnici. Za potrebe tehnološke vode (sirovina u proizvodnji betona) nositelj zahvata će se koristiti vlastitim zdencima unutar tvorničkog kruga. Za potrebe tehnološkog procesa predviđeno je izraditi 2 zdenca, dubine oko 12 m, a promjera 6,35 cm (2,5") za predviđeni kapacitet do 7 l/s vode.

Odvodnja i pročišćavanja otpadnih voda (Prilog 3. list 4)

Pretežiti dio Grada Varaždina prekriven je mješovitim kanalizacijskim sustavom. Otpadna voda se odvodi do uređaja za pročišćavanje koji je u radu od 1986. g. Južno i jugoistočno područje Grada Varaždina te prigradska naselja Kućan Gornji, Kućan Donji, Kućan Marof, Zbelava, Gojanec i dr. nemaju izgrađen kanalizacijski sustav.

Unutar tvorničkog kruga postoji koridor otvorenog kolektora. Tvrtka Varkom d.d. planira zacjevljenje kolektora zbog proširenja industrijske zone za što je tvrtka Coning d.o.o. izradila projekt – Zatvaranje kolektora kanalizacije u Varaždinu (Br. 2947/88).

Izgradnjom tkz. "južnog" i "glavnog" kolektora kanalizacije, dobivena je mogućnost da se dio otvorenog kolektora zacjevi i spoji na "južni" kolektor, a nastavni (istočni dio) otvorenog kolektora će se ukinuti, jer je odvodnja oborinskih i otpadnih voda tvrtki iz industrijske zone u ovom dijelu grada riješena spajanjem na "južni" odnosno "glavni" kolektor.

Trasa zacijevljenog kolektora iz projekta poklapa se s trasom otvorenog kolektora. Odnosno, otvoreni kolektor zacjevljuje se na dijelu od "južnog" kolektora, do prelaza ispod industrijskog kolosijeka.

Radom planiranog zahvata nastajat će dvije vrste otpadne vode:

1. sanitarne otpadne vode – vode od pranja pogona te otpadne vode iz sanitarnih prostorija hala. Te otpadne vode upuštaju se u gradsku kanalizacijsku mrežu te

2. tehnološke otpadne vode – vode od pranja miješalica i auto-miješalica koje se upuštaju u uređaj za reciklažu. Uređaj služi za izdvajanje pijeska i šljunka iz zaostalog betona i potpuno iskorištenje cementne vode (reciklaža). Nakon odvajanja taloga od vode, ona se vraća u proces te služi kao procesna (tehnološka) voda.

Opskrba električnom energijom

Područje Grada Varaždina opskrbljuje električnom energijom DP Elektra Varaždin.

Za potrebe rada planiranog zahvata izgradit će se trafostanica instalirane snage 1 MW. Tijekom rada planiranog zahvata potrebna je jaka i slaba struja, pa su Idejnim rješenjem ove instalacije i predviđene. Potrebna instalirana snaga za pogon galanterije s betonarom je oko 330 kW, a za pogon konstrukcije s betonaron oko 660 kW.

Opskrba plinom

Opskrbu plinom na području Grada Varaždina obavlja distributer Termoplin d.d. Varaždin. Za potrebe planiranog zahvata plin će se koristiti za grijanje hala. Zagrijavanje proizvodnog prostora hale pogona galanterije predviđeno je tamnozračećim plinskim infra-grijalicama tip OH, s ukupnim prosječnim utroškom plina od oko 60 m3/h (odnosno maksimalno oko 70 m3/h). Radni prostor hale grijat će se na temperaturu od 16°C. Zagrijavanje kancelarija predviđeno je panelnim radijatorima.




Grijanje hale pogona konstrukcije predviđeno je na pogon plinom. Zagrijavanje proizvodnog prostora hale predviđeno je tamnozračećim plinskim infra-grijalicama tip OH, s ukupnim prosječnim utroškom plina oko 100 m3/h (odnosno maksimalno oko 125 m3/h). Zagrijavanje kancelarija predviđeno je panelnim radijatorima.

Prometna infrastruktura (Prilog 3, list 3)

Cestovni sustavi

Brojne cestovne prometnice na području Grada Varaždina razvrstane su prema važnosti u osnovnu mrežu javnih cesta R Hrvatske (Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00), a to znači od značenja na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Na lokaciju zahvata dolazi se državnom cestom DC-2, s koje se skreće na postojeću ulicu I. Severa (prema sjeveru) na raskrižju DC-2 i DC-510.

Prema PPŽ Varaždinske postojeća ulica I. Severa (kojom se dolazi na lokaciju zahvata) predviđena je za državnu cestu čiji koridor spaja raskrižje DC-2 i DC-510 s DC-20 (Prilog 3. list 1). Druga planirana državna cesta spajat će Trnovec (DC-2) s ovom cestom, odnosno s DC-20. Njezin koridor je uz Varaždinsko jezero, a služit će za smanjenje opterećenja DC-2 na dijelu Trnovec – Varaždin.

Planirana brza cesta – južna i zapadna obilaznica Grada Varaždina već je djelomično izvedena, a njenim završetkom promet iz Koprivničko križevačke županije prema R Sloveniji preusmjerit će se na nju, odnosno smanjit će se opterećenje DC-2, te će se smanjiti tranzitni promet kroz Varaždin (Prilog 2. list 2).

Željeznički sustav

Počeci željezničkog prijevoza u Varaždinu datiraju još iz 1886. g. kad je izgrađena 1. željeznička pruga: Zagreb – Varaždin. Danas, ta pruga povezuje magistralne pruge MG 2 i MG 3, a spada u prugu I. reda – I 101 (- Zaprešić (MG 2) – Varaždin – Čakovec (MG 3)).

Unutar tvorničkog kruga nositelja zahvata koridor je industrijskog kolosijeka, koji je paralelan s otvorenim, kolektorom kanalizacije. Taj industrijski kolosjek koristi tvrtka Pro Plin d.o.o., a uređenjem (zacijevljivanjem) kolektora kanalizacije nositelj zahvata planira koristiti navedeni kolosijek.

Zračni promet

Za odvijanje zračnog prometa, na istočnom dijelu Grada postoji Zračna luka Varaždin, koja služi za sportske potrebe, a ima oko 22,6 ha raspoloživog prostora. Njegova kategorija je zračno pristanište. Duljina uzletno - sletne staze je 1 720 m.

A.3.16. Gospodarenje vodama

Položaj uz desnu obalu rijeke Drave višestruko utječe na razvoj Varaždina. Značajna karakteristika položaja uz Dravu je bogatstvo podzemnih voda i sukladno tome izdašna vodocrpilišta. Zaštita rezervi podzemne vode jedan je od najvažnijih ciljeva u gospodarenju vodom kako Grada Varaždina tako i cijele Varaždinske županije. Područje koje je podložno negativnim utjecajima nije samo vodozaštitno područje vodocrpilišta već i cjelokupni prostor vodonosnika omeđen vododjelnicama na zapadu s Viničkim vinogorjem, a na jugu sa sjevernim obroncima Varaždinsko – topličkog gorja. Stoga se mnogo pažnje posvećuje pročišćavanju otpadnih voda.

Tvornički krug Zagorje Tehnobetona d.d. nalazi se unutar III B zaštitne zone vodocrpilišta Bartolovec (Prilog 3, list 6). Prema Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), na područjima tala s međuzrnskom poroznošću, III zona je zona ograničenja i kontrole. Ta zona utvrđuje se osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari.

Prema navedenom Pravilniku u III zoni se zabranjuje ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, deponiranje otpada, građenje kemijskih industrijskih postrojenja i građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Mehanički uređaj za pročišćavanje otpadne vode Grada Varaždina započeo je s radom 1981. g., a biološki uređaj projektiran je za minimalne protoke od 400 l/s i maksimalne od 1 300 l/s. Minimalni postojeći kapacitet je 200 l/s, a maksimalni od 650 l/s otpadne vode.




Kakvoća vode rijeke Drave na postaji br. 25066 – Drava Varaždin, prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) tijekom 2004. i 2005. g. prema srednjim vrijednostima skupine pokazatelja prikazana je u tablici A.3.16.2. Podaci su dobiveni od Hrvatskih voda (Klasa: 325-04/06-03/0008, Ur.broj: 374-228-06-2, od 23. 02. 2006. g.). Uzorkovanje i analiza vode radi se 4 puta/g. U tablici A.3.16.1. prikazani su pokazatelji prema skupini pokazatelja.

Tablica A.3.16.1. – Pokazatelji prema skupini pokazatelja

Skupina pokazatelja Pokazatelj Mjerna jedinica pH – vrijednost alkalitet mg CaCO3/l

Fizikalno – kemijski A

el. vodljivost µS/cm otopljeni kisik mg O2/l zasićenje kisikom % KPK – Mn mg O2/l

Režim kisika B

BPK5 mg O2/l amonijak mg N/l nitriti mg N/l nitrati mg N/l ukupni dušik mg N/l

Hranjive tvari C

ukupni fosfor mg P/l br. koliformnih bakterija UK/100 ml br. fekalnih koliforma FK/100 ml

Mikrobiološki pokazatelji

D br. aerobnih bakterija BK/1 ml Biološki pokazatelji

E P – B indeks saprobnosti S

Tablica A.3.16.2. – Kakvoća vode rijeke Drave na postaji br. 25066 – Drava Varaždin za 2004. i 2005. g.

Godina Režim kisika B

Hranjive tvari C

Mikrobiološki pokazatelji D

Biološki E

2004. II III III II 2005. III III III II

Druga značajna karakteristika položaja Varaždin uz Dravu je hidroenergetsko korištenje rijeke. Ono se

ogleda u opskrbi elektičnom energijom, u položaju i veličini jezera i utjecaja na razinu podzemne vode.

A.4. Opis zahvata

Na lokaciji zahvata (Ul. P. Miškine 49, Varaždina) na k.č. 3573/7 i 10534 k.o. Varaždin planira se izgradnja proizvodne hale – novog pogona proizvodnje s betonarom (kapaciteta 130,0 m3/h) te otvorenog deponija gotovih proizvoda, a na k.č. 3610/1 k.o. Varaždin izgradnja proizvodne hale – novog pogona galanterije s betonarom (kapaciteta 60,0 m3/h) (Prilog 5, list 1).

Beton se dobiva miješanjem kamenog granulata s cementom i vodom. U nastojanju da se dobije beton velike čvrstoće uz što manji utrošak cementa (najskuplja sirovina), koristi se kameni granulat s malom ukupnom površinom i sa što manje šupljina između pojedinih komada granulata.

Prosječni normativ za 1 m3 betona je oko 1,1 m3 kamenog granulata, 350 kg cementa (0,12 m3 – ρ= 3 000 kg/m3) i 140 l (0,14 m3) vode. Cement je hidraulično, mineralno vezivo koje se dobiva miješanjem vapnenca i gline tako da odnos mase kalcij oksida (CaO) prema sumi masa silicij (IV) oksida (SiO2) i aluminij (III) oksida (Al2O3), bude 1,7 - 2 (hidraulički modul). Smjesa vapnenca i gline, melje se i peče u rotacijskim pećima na oko 1 400 °C. Dobiveni proizvod je klinker koji se nakon hlađenja melje i prodaje pod nazivom portlandski cement. Najvažniji spojevi od kojih se sastoji cement su trikalcij - silikat (C3S), dikalcij - silikat (C2S), trikalcij - aluminat (C3A) i tetrakalcij aluminat ferit (C4AF). Svi navedeni sastojci cementa su neopasni.

Smjesa cementa i vode (dobivanje betona), nakon kratkog vremena očvrsne. Novonastali spojevi sadrže aluminate, hidratizirane silikate i alumosilikate kalcija.

Za poboljšanje kvalitete betona u smjesu cementa, vode i kamenog granulata dodaju se aditivi.




Indikatori utjecaja planiranog zahvata (novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona galanterije) na okoliš su:

• površina k.č. 3573/7 i 10534 k.o. Varaždin je oko 37 200 m2 – površina za pogon konstrukcije s betonarom i deponij gotovih proizvoda,

• bruto površina proizvodne hale pogona konstrukcija s betonarom je oko 6 700 m2, • planiran deponij površine je oko 8 253 m2, • visina betonare za potrebe pogona konstrukcije je oko 31 m, • površina k.č. 3610/1 k.o. Varaždin je oko 48 000 m2, • površina proizvodne hale pogona galanterije je oko 3 800 m2, • visina betonare za potrebe pogona galanterije je oko 30 m, • kapacitet betonare u sklopu pogona konstrukcije je oko 130,0 m3/h, • kapacitet betonare u sklopu pogona galanterije je oko 60,0 m3/h, • količina tehnološke vode za potrebe planiranog zahvata je oko 35 150 l/h, • tehnološka voda – iz zdenaca na lokaciji zahvata (2 kom., kapaciteta = 7 l/s), • otpadna tehnološka voda pročišćuje se u uređaju za reciklažu (V = 140 m3), • lokacija zahvata – unutar III. zone vodocrpilišta Bartolovec, • tvornički krug "naslanja se" na zaštićeno kulturno dobro – Židovsko groblje, • planirana izgradnja udaljena je od groblja minimalno oko 60 m, • povećanje emisije buke za oko 2,11 % (za 2,4 dB(A) = 113,61 dB(A) [vrijednost dobivena

modelom (B.1.10.) – 111,21 dB(A) (vrijednost dobivena mjerenjem)], • udaljenost od zaštićenog kulturnog dobra – izgrađenih građevina min. oko 1,5 m, a planiranih

građevina min. oko 57,5 m, • udaljenost od najbliže stambene građevine je više od 300 m.

Potrošnja sirovina za planirani kapacitet betonara prikazana je u tablici A.4.1. Proračun je izrađen za potrošnju po satu i po godini rada. Planirane betonare radit će do 250 d./g. te do 10 h/d.

Tablica A.4.1. – Količine sirovina u planiranim betonarama

Kapacitet betonara Kameni granulat Voda Cement 130 m3/h 143 m3/h 357 500 m3/g. 18,2 m3/h 45 500 m3/g. 15,6 m3/h 39 000 m3/g. 60 m3/h 66 m3/h 165 000 m3/g. 9,2 m3/h 23 000 m3/g. 7,2 m3/h 18 000 m3/g.

Ukupno: 190 m3/h 209 m3/h 522 500 m3/g. 27,4 m3/h 68 500 m3/g. 22,8 m3/h 57 000 m3/g.

Tehnički opis novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda

Površina građevinskih parcela na k.č. 3573/7 i 10534 k.o. Varaždin je oko 37 200 m2. Bruto površina prizemlja proizvodne hale s betonarom iznosi oko 6 700 m2. Otvoreni deponij gotovih proizvoda sastoji se samo od betonskih stupova koji nose kranske staze.

Planirane tlocrtne dimenzije novog pogona proizvodnje su 130,5 m · 49,5 m, a pripadajuće betonare oko 14 m · 14 m. Planiran deponij gotovih proizvoda bit će veličine oko 126 m · 65,5 m. Lokacija proizvodne hale udaljena je oko 4 m od bližeg sjevernog ruba nepravilne parcele, oko 109,5 m od zapadnog ruba parcele, oko 20,5 m od uličnog istočnog ruba parcele te oko 24 m od južnog ruba parcele. Udaljenost od deponija gotovih proizvoda je oko 6 m.

Deponij je udaljen od sjeverne granice oko 53 m, od zapadne oko 36 m, od južne granice oko 11 m, a od istočne oko 6 m. Betonara je s cestovne strane proizvodne hale i udaljena je oko 6 m. Parcela će se ograditi industrijskom ogradom visine oko 140 cm s 3 strane, dok će s južne biti neograđena radi spoja s ostalim dijelom kruga. Od glavne prometnice ograda će biti postavljena na oko 5 m.

Visine građevina: proizvodna hala s betonarom: • od okolnog terena (-0,10) do vrha atike 14,20 m, • od poda prizemlja (0,00) do krovnih nosača (svjetla visina) 12,00 m, • od okolnog terena (-0,10) do vrha betonare oko 31 m,

deponij gotovih proizvoda: • od okolnog terena (0,00) do vrha kranskih greda 12,50 m.




Pristup parceli za izgradnju pogona proizvodnje s betonarom te deponiju gotovih proizvoda je s južne strane (postojeći pristup) te s ulične istočne strane. Parkiralište za zaposlenike i goste predviđeno je na parceli. Vatrogasnim vozilima omogućen je pristup građevini sa svih strana. Manipulativnim prostorom ispred građevine omogućen je manevar velikih kamiona. Ulazi u halu proizvodnje predviđeni su s južne, istočne i zapadne strane.

Nosiva konstrukcija hale pogona konstrukcije bit će AB montažna – tip Tehnobeton i činit će ga armirano - betonski (ab) stupovi i ab "A" krovni nosači raspona 24 m. Ispod stupova izvode se temelji samci, a ispod pregradnih zidova debljine 20 i 30 cm i aluminijskih (al) panela izvode se temeljne trake.

Industrijski pod u proizvodnom dijelu izvest će se na način da zadovolji statička i dinamička opterećenja. Pregrade su predviđene od šuplje opeke ili od gipskartonskih ploča (knauf i sl.) debljine 12 i 10 cm s potrebnom izolacijom zbog kvalitetne toplinske i zvučne izolacije. Krov će biti dvostrešni (dvostruki dvostrešni) nagiba 6 %. Konstrukciju krova činit će visokovalni profilirani lim između "A" krovnih nosača na rasponima od 7,20 m. Na lim će se položiti toplinska izolacija kamenom vunom i hidroizolacija sintetičkom trakom. Žljebovi, vertikale i opšavi predviđeni su od al plastificiranog lima u boji. Fasada hale predviđena je od fasadnih termoizoliranih panela. Otvori će se zatvarati prozorima i vratima od izrađenih alu plastificiranih profila u boji. Ostakljenje će biti od izo stakla 4+12+4 mm. Fasadne pregrade proizvodnog dijela hale bit će bez otvora. Dnevno svjetlo za potrebe proizvodnog procesa osigurat će se svjetlima na krovu hale.

Betonara kapaciteta 130,0 m3/h će biti zasebna konstrukcijska cjelina u potpunosti od čeličnih elemenata, temeljena na betonskim temeljima. U sklopu betonare bit će dvije miješalice od oko 2,25 m3, kapaciteta oko 130 m3/h, toranjski silosi kapaciteta oko 500 m3 za granulat, silosi za cement kapaciteta oko 100 t – 4 komada, te reciklaža. Predviđeno je da betonara bude proizvod tvrtke "Liebherr".

Tehnički opis novog pogona galanterije

Površina parcele (k.č. 3610/1, k.o. Varaždin) za izgradnju novog pogona galanterije s betonarom je oko 48 000 m2. Bruto površina prizemlja postojećih građevina na parceli je oko 8 000 m2. Površina prizemlja novog pogona galanterije s betonarom iznosi oko 3 800 m2, čime se ukupna bruto površina izgrađenog dijela parcele planiranim zahvatom povećava na oko 11 800 m2.

Tlocrtne dimenzije proizvodne hale iznose 102 m · 33 m. Okvirna tlocrtna površina pripadajuće betonare s boksovima za granulat je oko 41 m · 10 m. Proizvodna hala udaljena je oko 30 m od bližeg sjevernog ruba nepravilne parcele, oko 51 m od najbliže građevina na zapadnom dijelu parcele, oko 22 m od uličnog istočnog ruba parcele, te oko 53,5 m od južnog ruba parcele. Betonara je s cestovne strane proizvodne hale i udaljena je oko 10 m od ruba parcele. Građevinska parcela ograđena je postojećom ogradom.

Visina građevine: proizvodna hala galanterije: • od okolnog terena (-0,10) do vrha atike 12,40 m, • od poda prizemlja (0,00) do krovnih nosača (svjetla visina) 10,00 m, • od okolnog terena (-0,10) do vrha betonare oko 30 m.

Pristup parceli za izgradnju pogona galanterije s betonarom riješen je s ulične istočne strane (postojeći pristup). Parkiralište za zaposlenike i goste predviđeno je na parceli. Vatrogasnim vozilima omogućen je pristup građevini sa svih strana. Manipulativnim prostorom ispred građevine omogućen je manevar velikih kamiona. Ulazi u halu proizvodnje predviđeni su s istočne, zapadne i sjeverne strane.

Nosiva konstrukcija građevne hale za pogon galanterije bit će AB montažna – tip Tehnobeton i činit će ga ab stupovi i ab "A" krovni nosači raspona 16 m. Ispod stupova izvode se temelji samci, a ispod pregradnih zidova debljine 20 i 30 cm i al panela izvode se temeljne trake. Industrijski pod u proizvodnom dijelu izvest će se na način da zadovolji statička i dinamička opterećenja. Pregrade su predviđene od šuplje opeke ili od gipskartonskih ploča (knauf i sl.) debljine 12 i 10 cm s potrebnom izolacijom zbog kvalitetne toplinske i zvučne izolacije. Krov će biti dvostrešni (dvostruki dvostrešni) nagiba 6 %. Konstrukciju krova činit će visokovalni profilirani lim između "A" krovnih nosača na rasponima od 7,20 m. Na lim će se položiti toplinska izolacija kamenom vunom i hidroizolacija sintetičkom trakom. Žljebovi, vertikale i opšavi predviđeni su od al plastificiranog lima u boji. Fasada hale predviđena je od fasadnih termoizoliranih panela. Otvori će se zatvarati prozorima i vratima od izrađenih alu




plastificiranih profila u boji. Ostakljenje će biti od izo stakla 4+12+4 mm. Fasadne pregrade proizvodnog dijela hale bit će bez otvora. Dnevno svjetlo za potrebe proizvodnog procesa osigurat će se svjetlima na krovu hale.

Betonara kapaciteta 60,0 m3/h, će biti zasebna konstrukcijska cjelina u potpunosti od čeličnih elemenata, temeljena na betonskim temeljima. U sklopu betonare bit će dvije miješalice od oko 1,00 i 0,50 m3, s armiranobetonskim bunker – boksovima za granulat tlocrtne ukupne površine oko 27,5 m · 5 m, te tračnom vagom ispod njih. Visina ab boksova iznad razine tla je oko 4 m. Cement za potrebe betonare se skladišti u 3 silosa od 100 t svaki.

Infrastruktura

Sve instalacije planiranih građevina priključit će se na postojeće mreže.

Predviđa se instalacija jake i slabe struje, gromobrana i telefona. Potrebna instalirana snaga za pogon galanterije s betonarom iznosit će oko 330 kW, a za pogon konstrukcije s betonarom oko 660 kW.

Predviđa se spoj instalacija vodovoda i kanalizacije u halama na postojeće razvode u krugu tvrtke prema uvjetima nadležne komunalne tvrtke. Predviđena je vanjska hidratantska mreža. Toplom vodom sanitarne prostorije opskrbljivat će se iz bojlera za centralnu pripremu tople vode smještenog u kotlovnici. Tehnološkom vodom opskrbljivat će se crpljenje iz 2 zdenca ukupnog kapaciteta do 7 l/s..

Grijanje hala bit će na pogon plinom. Zagrijavanje proizvodnih pogona hala predviđeno je tamnozračećim plinskim infra-grijalicama tip OH, s ukupnim prosječnim utroškom plina oko 100 m3/h za pogon konstrukcije (odnosno maksimalno oko 125 m3/h) te 60 m3/h (odnosno maksimalno oko 70 m3/h) za pogon galanterije.

A.5. Procjena troškova realizacije i rada zahvata

Procjena troškova realizacije i rada zahvata preuzeta je iz Studije izvedivosti investicijskog projekta izgradnje i opremanja novog proizvodnog pogona, Zagorje Tehnobeton d.d i Inter in d.o.o.

Struktura troškova izgradnje predmetnog zahvata

U tablici A.5.1. prikazani su troškovi prema pogonima, a u tablici A.5.2. ukupni troškovi građevinskih i obrtničkih radova.

Tablica A.5.1. – Troškovi građevinskih i obrtničkih radova podijeljeni po djelatnostima

Proizvodna hala za konstrukcije Jed. Količina Cijena Ukupno (kn)

1

Izgradnja novog pogona za proizvodnju AB montažnih elemenata, veličine 129,60·48,0 m, visine 12 m, uključujući sve građevinske, obrtničke i osnovne instalacijske radove. hala je dvobrodna s po dva raspona od 24,0 m i srednjim uzdužnim pregradnim zidom. Na čelu hale smještena je betonara s 2 miješalice kapaciteta 130 m3/h. U hali su instalirana 4 mosna krana 2·32 t i 2·20 t. Ukupna površina hale iznosi 6 221 m2. m2 6 221,00 1 100,00 7 283 100,00

2 Izrada deponija za montažne elemente, veličine 125,40· 64,60 m, uključujući AB montažnu konstrukciju za ugradnju jednog dvomosnog krana 2·32 t i jednog krana od 25 t. m2 8 100,00 590,00 4 779 000,00

Ukupno 12 062 100,00 Proizvodna hala betonske galanterije Jed. Količina Cijena Ukupno (kn)

1

Izgradnja novog pogona za proizvodnju betonske galanterije vel. 100,0·32,0 m, uključujući sve građevinske, obrtničke i osnovne instalaterske radove. Hala je dvobrodna 2·16,00 m s 2 mosna krana nosivosti 10 t i s instaliranom betonarom s 2 miješalice kapaciteta 50 m3/h. Ukupna površina hale iznosi 3 200 m2. m2 3 200,00 1 100,00 3 520 000,00

Ukupno 3 520 000,00 Staze za prednaprezanje Jed. Količina Cijena Ukupno (kn)

1 Izrada staza za prednaprezanje unutar hale za proizvodnju konstrukcija uključujući čelične upornjake. kom 3,00 1 000 000,00 3 000 000,00

Ukupno 3 000 000,00 Uređenje okoliša Jed. Količina Cijena Ukupno (kn)

1 Uređenje okoliša oko novih proizvodnih hala i deponija što uključuje nasipavanje, odvodnju, rasvjetu i asfaltiranje. m2 8 000,00 185,00 1 480 000,00

Ukupno: 1 480 000,00




Tablica A.5.2. – Rekapitulacija troškova građevinskih i obrtničkih radova

Rekapitulacija troškova građevinskih i obrtničkih radova 1 Proizvodna hala za konstrukcije 12 062 100,002 Proizvodna hala betonske galanterije 3 520 000,003 Staze za prednaprezanje 3 000 000,004 Uređenje vanjskog okoliša 1 480 000,005 Trafostanica 1 000 000,00

Sveukupno: 21 620 100,00

Troškovi za nabavu i ugradnju opreme za planirane pogone detaljno (po pogonima) prikazani su u tablici A.5.3., a rekapitulacija troškova opreme prikazana je u tablici A.5.4.

Tablica A.5.3. – Troškovi nabave i ugradnje opreme za potrebe planiranih pogona

Hala za betonske konstrukcije

1 Betonara - 2 miješalice 2·2,25 m3 kapaciteta 130 m3/h, silos za granulat sa 7 komora kapaciteta 500 m3 i 4 silosa za cement kapaciteta 100 t 8 250 000,00

2 Transport i ugradnja betona - 2 kible za transport betona 2 m3 s 2 razdjeljivača betona 4 500 000,00

3

Mosni kranovi 2 mosna krana 32 t · 24 m u jednoj lađi 2 mosna krana 20 t · 24 m u drugoj lađi 1 mosni krana 2 · 32 t · 40 m u vanjskom skladištu 1 mosni krana 25 t · 25 m u vanjskom skladištu 7 500 000,00

4 Transport gotovih elemenata iz hale - 1 kolica s vlastitim pogonom, vožena po tračnicama 750 000,005 Kotlovnica - s razvodom pare za zaparivanje elemenata 1 000 000,006 Kompresorska stanica - s razvodom zraka po hali za potrebe proizvodnje 750 000,007 Vibrotehnika - nabava vibratora i pretvarača za potrebe vibriranja AB elemenata u hali 750 000,00

Ukupno: 23 500 000,00 knHala za betonsku galanteriju

1 Betonara - 2 miješalice 2·1,00 m3 i 1·0,5 m3 kapaciteta 50 m3/h, 7 boksova za granulat kapaciteta 30 m3 i 3 silosa za cement · 100 t 5 250 000,00

2 Transport i ugradnja betona - 2 kible za transport betona 1 m3 i 1 razdjeljivača betona 2 625 000,00

3 Linija za izradu betonskih opločnika i ostalih betonskih elemenata - kompletna linija s deponiranjem i paletiranjem 3 750 000,00

4 Mosni kranovi - 2 jednomosna krana 10 t · 16 m 600 000,00Ukupno: 12 225 000,00 kn

Tablica A.5.4. – Rekapitulacija troškova nabave i ugradnje opreme Rekapitulacija troškova opreme 1 Proizvodna hala za konstrukcije 23 500 000,002 Proizvodna hala betonske galanterije 12 225 000,00

Sveukupno: 35 725 000,00

Ukupni troškovi predmetnog zahvata, koji uključuju građevinske i obrtničke radove te nabavu i ugradnju opreme u novoplanirane građevine prikazana je u tablici A.5.5.

Tablica A.5.5. – Rekapitulacija ukupnih troškova predmetnog zahvata

Rekapitulacija građevinskih radova i opreme 1 Proizvodna hala za konstrukcije 21 062 100,002 Proizvodna hala betonske galanterije 35 725 000,00

Sveukupno: 56 787 100,00

Građevinske radove izvest će nositelj zahvata, s obzirom da je osposobljen za izvođenje ovakvih radova i jedan je od vodećih izvođača ovakvih radova u R Hrvatskoj. Ugradbena oprema pribavit će se od proizvođača na osnovu tendera kojeg je pripremio nositelj zahvata.

Za potrebe rada pogona izgradit će se trafostanica instalirane snage 1 MW. Tehnička dokumentacija potrebna za izradu predmetnih građevina izradit će se u projektnom odjelu nositelja zahvata. U troškove dokumentacije ubrajaju se i troškovi predmetne Studije utjecaja na okoliš. Nositelj zahvata ima namjeru cjelokupno ulaganje realizirati do kraja 2006. g. Za potrebe izgradnje predmetnih građevina i nabavke opreme planiraju se koristiti vlastita novčana sredstva kao i određena sredstva koja će se osigurati putem kredita.

Izgradnja predmetnih građevina provesti će se unutar proizvodnog kruga nositelja zahvata, na prostoru koji je u njegovom vlasništvu i koji se sukladno prostornom planu nalazi unutar zone proizvodno - poslovne namjene.




A.6. Opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije

…Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u svezi i na slobodan pristup podacima o stanju okoliša… iskazano je kao osnovni cilj zaštite okoliša u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99). Zakonom je također iskazano kako se osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu između ostaloga i obavješćivanjem javnosti o stanju okoliša i sudjelovanjem javnosti u zaštiti okoliša.

Ovime se uvažava mišljenje javnosti koja sudjeluje u donošenju odluka zaštite zraka, tla i vode. To doprinosi onome najvažnijem - podizanju osjetljivosti javnosti za probleme društvenog razvoja i zaštite okoliša kako na razini društva, tako i na razini odgovornosti pojedinca za okoliš.

Da bi se stvorili uvjeti za to da pojedinci i organizacije budu informirani i da sudjeluju u procesu odlučivanja, Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) donijela je 1998. g. Konvenciju o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhu, Danska). Hrvatska je aktivno sudjelovala u pripremi ove Konvencije te ju je iste godine potpisala. Potpisivanjem Konvencije preuzete su jasne obveze u osiguranju većeg sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša, kao i lagan pristup pravosuđu ukoliko se krše prava vezana za okoliš. Smatra se da će se na taj način povećati količina informacija o okolišu, te njihova dostupnost, što će za posljedicu imati jačanje demokracije društva.

Uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom i okolišem, sukladno zahtjevima normi ISO 9001:2000, nositelj zahvata nastoji neprekidno poboljšavati kvalitetu usluga u suglasnosti sa zaštitom okoliša. Pritom su djelatnici Zagorje Tehnobetona d.d. svjesni da se to može ostvariti samo kao zajednički napor uz stalnu komunikaciju s poslovnim partnerima i građanima.

Način na koji nositelj zahvata provodi informiranje javnosti su različita izvješća, sastanci s nadležnim tijelima državne uprave za okoliš, konferencije, priopćenja i prezentacije za predstavnike medija. Jedan od vrlo važnih oblika suradnje s javnošću je i Internet stranica www.gpzagorje.hr na kojoj se široj javnosti dostavljaju informacije o: poslovima izgradnje, proizvodima te e-mailovi odgovornih ljudi po sektorima.

Nositelj zahvata se obvezuje da će u okviru svojih poslovnih obveza predano raditi na dosljednoj primjeni i neprestanom poboljšavanju sustava upravljanja kvalitetom i okolišem, obavještavajući javnost o svim planovima koji se odnose na djelatnosti tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d., kao što je bio slučaj i u prethodnom slučaju.




B. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA

B.1. Prepoznavanje i pregled mogućih utjecaja zahvata na okoliš

Područje utjecaja zahvata, prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04), definirano je kao prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata na okoliš. Ovom studijom provedeno je vrednovanje utjecaja pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te pogona galanterije na okoliš, a jedna od metoda je izrada matrice interakcija. Takvo će vrednovanje ukazati na područja koja su manje ili više ranjiva za različite djelatnosti usko vezane za promatrani zahvat u okolišu i područja na kojima se planirane djelatnosti mogu razvijati sa što manje negativnih utjecaja na okoliš. Razmotreni su svi relevantni potencijalni utjecaji planiranih djelatnosti na parametre okoliša. Kriteriji analize obuhvaćaju aspekte zaštite okoliša: zaštita prirodnih resursa, zaštita od onečišćenja i zaštita prirode.

Na temelju prethodnih studija o utjecaju na okoliš i dokumenata za sličnu vrstu zahvata te koristeći metodu analogije, komparativne metode i ekspertne metode, kao i rabeći prethodne obrade podataka utjecaja betonara i pogona za izradu betonskih konstrukcija i betonske galanterije te skladištenja gotovih, betonskih proizvoda, definirana je matrica interakcija.

Koristeći matricu interakcije, definirani su relevantni utjecaji na okoliš tvornice te planirane izgradnje i funkcioniranja novih pogona na predmetnoj lokaciji. Za definiranje intenziteta ranjivosti korištena je ljestvica koja opisuje količinu i kakvoću promjene u okolišu. Kod promatranog zahvata u okolišu razmotreni su relevantni potencijalni utjecaji planiranih djelatnosti na parametre okoliša i vrednovani prema navedenoj ljestvici, što se može dobiti sastavljanjem tzv. matrice interakcija objašnjene postavkama u tablici B.1.1.

Tablica B.1.1. - Matrica interakcija za vrednovanje zahvata

MATRICA INTERAKCIJA ZA VREDNOVANJE ZAHVATA Potencijalni utjecaji vrednuju se: Planirane vrste djelatnosti:

1 promjene dijelova okoline nema ili je zanemarujući - utjecaja nema a) izgradnja planiranog zahvata

b) funkcioniranje planiranog zahvata 2 mala količinska i/ili kvalitativna promjena dijelova okoliša - mali utjecaj c) utjecaj ukupne tvornice

3 umjerena količinska i/ili kvalitativna promjena dijelova okoliša - umjereni utjecaj

4 velika količinska i/ili kvalitativna promjena dijelova okoliša - veliki utjecaj

5 nedopustiva količinska i/ili kvalitativna promjena dijelova okoliša - nedopustivi utjecaj

Kombinirajući i procjenjujući postojeće i moguće utjecaje na okoliš postojeće i planirane djelatnosti u tvorničkom krugu tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. te slijedeći navedenu matricu kao i minimalan odnosno maksimalan broj skupljenih bodova određena je ishodišna ljestvica za definiciju veličine i intenziteta pojedinačnih utjecaja na okoliš, a isto tako i ukupan utjecaj zahvata na okoliš prema skali dobivenih bodova prikazanoj u nastavku:

13 - 15 NEDOPUSTIV UTJECAJ - Nova djelatnost jako utječe na okoliš te će dijelovi okoliša biti uništeni ili u potpunosti promijenjeni, a ponajprije u područjima gdje se odjednom javlja više kakvoća koje je nužno štititi (zakonom zaštićena područja, područja izuzetne kakvoće, rijetke ili vrlo izuzetne vrste, niska sposobnost neutralizacije ili revitalizacije i sl.).

10 - 12 VELIKI UTJECAJ - Nova djelatnost jako pogađa okoliš te će novom aktivnošću biti uništeni dijelovi okoliša kao i prethodno navedeni, ali u manjem opsegu odnosno na manjem broju pojedinih elemenata i na manjoj površini.

7 - 9 UMJERENI UTJECAJ - Nova djelatnost će dijelom uništiti ili promijeniti samo dijelove okoliša koji su ocijenjeni srednjom kakvoćom.

4 - 6 MALI UTJECAJ - Nova djelatnost će malo uništiti ili promijeniti dijelove okoliša, a koji je procijenjen na srednju ili manju kakvoću.

1 - 3 NEMA UTJECAJA - Nova djelatnost neće uništiti ili promijeniti dijelove okoliša.




Tablica B.1.2. i B.1.3. se sastavljaju na način da se ocjene upisuju u polja koja su presjecišta vrste djelatnosti s opisom u tablici B.1.1. od 1 do 5, predstavljene kolonama i parametara okoliša koji se nalaze u redovima. Ukupni zbroj ocjena svih vrednovanih parametara dijeli se s brojem parametara (25) da bi se dobila srednja vrijednost utjecaja zahvata na okoliš. U tablici B.1.2. prikazan je pregled razmatranih vrsta utjecaja na okoliš i dijelove okoliša bez primjene predloženih mjera zaštite (poglavlje C.1.), a u tablici B.1.3. dan je pregled istih vrsta utjecaja na okoliš i dijelove okoliša s primjenom predloženih mjera.

Tablica B.1.2. - Pregledi vrsta utjecaja na okoliš i dijelove okoliša postojećeg i planiranog rada na lokaciji zahvata bez mjera zaštite okoliša

Područja zaštite i sastavni dijelovi okoliša a b c sred. vrijednost I) Zaštita prirode i okoliša geosfera 1 pedološke značajke 1 1 2 1,33 2 geološke značajke 1 1 1 1,00 3 geomorfološke značajke 1 1 1 1,00 hidrosfera 4 podzemne vode 1 1 1 1,00 5 površinske vode 1 1 1 1,00 atmosfera 6 zrak 1 1 1 1,00 7 klima 1 1 1 1,00 biosfera 8 životinjske svojte 2 1 3 2,00 9 biljne svojte 2 1 4 2,33 10 biotopi 1 1 1 1,00 II) Neobnovljivi resursi

tlo 11 plodnost tla 1 1 2 1,33 vode

12 izvori pitke vode 1 1 1 1,00 13 energetski potencijal 1 1 1 1,00 atmosfera

14 klimatske značajke 1 1 1 1,00 biosfera

15 genetski fond 1 1 1 1,00 prostor - potencijal za

16 naselja 1 1 4 2,00 17 poljoprivreda 1 1 2 1,33

III) Prostor poljoprivreda (šumarstvo)

18 tlo 1 1 5 2,33 19 infrastruktura 2 4 4 3,33 20 socijalna struktura 1 1 2 1,33 naselja (turizam i rekreacija)

21 buka 2 2 3 2,33 22 kvaliteta zraka 2 2 3 2,33 23 vizualne kvalitete 3 2 4 3,00 kulturne vrijednosti

24 arheološke vrijednosti 1 1 1 1,00 25 kulturne vrijednosti 5 4 5 4,67

Ukupno po stupcima: 36 34 55 41,67 Zastupljenost prema stupcima: 1,44 1,36 2,20 1,33 UKUPNO 125 SREDNJA VRIJEDNOST UTJECAJA ZAHVATA 5,00




Zbrajajući sveukupne vrednovane utjecaje na okoliš pojedinih aktivnosti na predmetnom zahvatu u okolišu (118) (predzadnji red Tablice B.1.2.) te dijeleći ga s brojem mogućih utjecaja (25) dobivena je srednja vrijednost utjecaja na okoliš ovog zahvata koja iznosi 5,00. Prema postavljenim kriterijima (tablica B.1.1.), rad predmetnog zahvata vrednuje se kao zahvat s malim utjecajem na okoliš. Najveći utjecaj od planiranih vrsta djelatnosti (Tablica B.1.1.) nastaje već postojećom proizvodnjom na lokaciji, međutim taj utjecaj se provođenjem mjera zaštite može smanjiti (Tablica B.1.3.).

Tablica B.1.3. - Pregledi vrsta utjecaja na okoliš i dijelove okoliša postojećeg i planiranog rada na lokaciji zahvata uz pridržavanje mjera zaštite okoliša

Područja zaštite i sastavni dijelovi okoliša a b c sred. vrijednost I) Zaštita prirode i okoliša geosfera 1 pedološke značajke 1 1 2 1,33 2 geološke značajke 1 1 1 1,00 3 geomorfološke značajke 1 1 1 1,00 hidrosfera 4 podzemne vode 1 1 1 1,00 5 površinske vode 1 1 1 1,00 atmosfera 6 zrak 1 1 1 1,00 7 klima 1 1 1 1,00 biosfera 8 životinjske svojte 1 1 2 1,33 9 biljne svojte 2 1 2 1,67 10 biotopi 1 1 1 1,00 II) Neobnovljivi resursi

tlo 11 plodnost tla 1 1 2 1,33 vode

12 izvori pitke vode 1 1 1 1,00 13 energetski potencijal 1 1 1 1,00 atmosfera

14 klimatske značajke 1 1 1 1,00 biosfera

15 genetski fond 1 1 1 1,00 prostor - potencijal za

16 naselja 1 1 3 1,67 17 poljoprivreda 1 1 2 1,33

III) Prostor poljoprivreda (šumarstvo)

18 tlo 1 1 5 2,33 19 infrastruktura 2 3 3 2,67 20 socijalna struktura 1 1 2 1,33 naselja (turizam i rekreacija)

21 buka 2 2 2 2,00 22 kvaliteta zraka 2 1 2 1,67 23 vizualne kvalitete 2 1 3 2,00 kulturne vrijednosti

24 arheološke vrijednosti 1 1 1 1,00 25 kulturne vrijednosti 3 2 4 3,00

Ukupno po stupcima: 32 29 46 35,67 Zastupljenost prema stupcima: 1,28 1,16 1,84 1,43 UKUPNO 107 SREDNJA VRIJEDNOST UTJECAJA ZAHVATA 4,28




Ukoliko se odvojeno promatraju područja zaštite okoliša kako je to prikazano tablicama B.1.2. i B.1.3., tada se pojavljuju zasebne ocjene iz 3 područja (Tablice B.1.4. i B.1.5.).

Tablica B.1.4. - Ocjena prema područjima zaštite – bez mjera zaštite

Područja zaštite i sastavni dijelovi okoliša Srednja ocjena područja zaštite Utjecaj na okoliš

1 Zaštita prirode i okoliša [I] 3,80 mali utjecaj 2 Zaštita neobnovljivih resursa [II] 3,71 mali utjecaj 3 Zaštita prostora [III] 7,63 umjereni utjecaj

Tablica B.1.5. - Ocjena prema područjima zaštite – uz pridržavanje mjera zaštite

Područja zaštite i sastavni dijelovi okoliša Srednja ocjena područja zaštite Utjecaj na okoliš

1 Zaštita prirode i okoliša [I] 3,40 mali utjecaj 2 Zaštita neobnovljivih resursa [II] 3,57 mali utjecaj 3 Zaštita prostora [III] 6,00 mali utjecaj

Prema ocjenama iz tablice B.1.4. najveći utjecaj zahvat će imati na područje zaštite prostora (srednja

ocjena = 6,75), na koje će zahvat imati umjereni utjecaj. Primjenjujući predložene mjere zaštite taj utjecaj će se smanjiti na mali utjecaj, sa srednjom ocjenom utjecaja od 5,38 (Tablica B.1.5.).

Posebno su izdvojeni pojedinačni utjecaji na okoliš i vrednovani prema istoj ljestvici te je na taj način

određena lista pojedinačnih utjecaja na okoliš (Tablice B.1.6. i B.1.7.). Tablica B.1.6. - Rang lista pojedinačnih utjecaja na okoliš planiranog zahvata – bez mjera zaštite

Područja zaštite i sastavni dijelovi okoliša Činitelji Ocjena - bodovi biljne svojte 7

životinjske svojte 6

pedološke značajke 4

geološke značajke 3

geomorfološke značajke 3

podzemne vode 3

površinske vode 3

zrak 3

klima 3

I) Priroda i okoliš

biotopi 3

naselja 6

plodnost tla 4

poljoprivreda 4

izvori pitke vode 3

energetski potencijal 3

klimatske značajke 3

II) Neobnovljivi resursi

genetski fond 3

kulturne vrijednosti 14

infrastruktura 10

vizualne kvalitete 9

tlo 7

buka 7

kvaliteta zraka 7

socijalna struktura 4

III) Prostor

arheološka baština 3




Tablica B.1.7. - Rang lista pojedinačnih utjecaja na okoliš planiranog zahvata – uz primjenu mjera zaštite

Područja zaštite i sastavni dijelovi okoliša Činitelji Ocjena - bodovi biljne svojte 5

pedološke značajke 4

životinjske svojte 4

geološke značajke 3

geomorfološke značajke 3

podzemne vode 3

površinske vode 3

zrak 3

klima 3

I) Priroda i okoliš

biotopi 3

naselja 5

plodnost tla 4

poljoprivreda 4

izvori pitke vode 3

energetski potencijal 3

klimatske značajke 3

II) Neobnovljivi resursi

genetski fond 3

graditeljske vrijednosti 9

infrastruktura 8

tlo 7

buka 6

vizualne kvalitete 6

kvaliteta zraka 5

socijalna struktura 4

III) Prostor

arheološke vrijednosti 3

Prema rezultatima vrednovanja i sastavljenoj rang listi pojedinačnih utjecaja planiranog zahvata na činitelje (Tablica B.1.6.) vidljivo je kako najveću pažnju valja posvetiti utjecaju na kulturne vrijednosti, infrastrukturu (prometnu), vizualne kvalitete te biljne svojte, tlo, kvalitetu zraka i na povećanje buke. Zbog toga je tim utjecajima u Studiji i posvećena najveća pažnja te su u svrhu smanjivanja tih utjecaja predložene mjere zaštite. Primjenom mjera zaštite utjecaj na kulturna dobra, infrastrukturu, vizualne kvalitete, biljne svojte i kvalitetu zraka kao i emisija buke smanjit će se što je prikazano tablično (Tablica B.1.1.7.) i grafički (Slika B.1.1).

Nažalost, utjecaj na tlo se ne može smanjiti. Tijekom izvedbe planiranog zahvata kao i prethodnim radom tlo tvorničkog kruga trajno je degradirano betoniranjem i asfaltiranjem tvorničkog kruga. Na taj način utjecalo se i na biljne svojte kojih ima vrlo malo unutar tvorničkog kruga.

Iako je važno spriječiti sve utjecaje na okoliš, u ovom slučaju (prema vrsti zahvata i mjestu lokacije zahvata) najvažnije je spriječiti ili barem smanjiti utjecaj na kulturna dobra, odnosno na Židovsko groblje. Primjenjujući mjere zaštite Židovskog groblja, smanjit će se utjecaj na vizualne kvalitete, kvalitetu zraka i na emisiju buke te na biljne i životinjske svojte.

Na slici B.1.1. nalazi se ordinatni prikaz ukupnih ocjena svih vrednovanih činitelja, odnosno utjecaj planiranog zahvata, ali i ukupne tvornice prema primijenjenom modelu vrednovanja.




Slika B.1.1. - Prikaz ocjena vrednovanih činitelja na okoliš ukupne tvornice s planiranom izgradnjom




B.1.1. Ocjena prihvatljivosti lokacije zahvata

Dobar izbor lokacije izuzetno je značajan jer se njime mogu u velikoj mjeri eliminirati ili znatno smanjiti negativni utjecaji planiranog zahvata na okoliš. Na žalost, za vrijeme planiranja smještaja industrije između zaštićenog kulturnog dobra – Židovskog groblja i zaštićenog područja – šume posebne namjene Jelačićka nije se vodilo previše brige o zaštićenim dobrima kao niti o krajobraznim vrijednostima prostora. Smještajem tvornice za proizvodnju betona te betonskih elemenata i galanterije uz samo Židovsko groblje izravno se ugrozilo ovo zaštićeno kulturno dobro. Osim toga, zbog gabarita elemenata unutar industrijskog postrojenja uništena je organska krajobrazna struktura koja se pružala iza formalne krajobrazne strukture groblja.

Na žalost, s razglednih točki uz državnu cestu DC-2 (koja je ujedno i ulaz u Varaždin) pružaju se samo kratke nepoželjne vizure i pogledi na industrijska postrojenja koja čine neskladne, jednolične kompozicije bez identiteta. Kratke poželjne vizure pružaju se tek približavanjem groblju na doprirodne elemente koji čine dio gradske strukture – Židovsko groblje, drvoredi, šumarci. No, njihove vizualne kvalitete narušene su mjestimičnom pojavom postojećih industrijskih postrojenja.

Međutim, budući da je taj dio prostora već uništen tvorničkim postrojenjima najbolja lokacija za novi pogon galanterije i novi pogon konstrukcije je upravo unutar tvorničkog kruga. Na taj način, sprječavaju se mogući novi negativni utjecaji na okoliš. Osim toga, izvedbom planiranog zahvata na lokaciji uredit će se tvornički krug te će se primjenom mjera zaštite smanjiti postojeći negativni utjecaji.

Dodatni pozitivan utjecaj izvedbe planiranog zahvata na ovoj lokaciji je da postoji mogućnost korištenja industrijskog kolosijeka tijekom dopreme sirovina, a naročito za vrijeme otpreme gotovih proizvoda. Na taj način je moguće smanjiti opterećenje cesta vozilima sa specijalnim teretom jer mnogi proizvodi tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. zbog gabarita spadaju u specijalne terete s obzirom na uvjete prijevoza.

Iako se lokacija zahvata nalazi unutar III. zone vodocrpilišta Bartolovec zbog vrste zahvata planirani zahvat neće imati utjecaja na podzemne vode, pa tako niti na površinske.

Iz svega navedenog, a što je zaključak iz matrice interakcija (B.1. Prepoznavanje i pregled mogućih utjecaja zahvata na okoliš), predložena lokacija je prihvatljiva za izgradnju planiranog zahvata uz pridržavanje mjera zaštite.

B.1.2. Odnos prema krajobrazu

Antropogenim utjecajem oblikovan je prostor kojeg izgrađuju krajobrazne jedinice heterogenih značajki i jasnih linija razgraničenja. Kako su međusobno strukturirane nepravilnim prostornim redom na reljefno jednostavnom i nerazvedenom terenu, čine nepregledno, raznoliko područje. Degradacije vizualnih vrijednosti uočavaju se kroz prekide kontinuiteta neprirodnim elementima industrijskih objekata. Zahvat je lociran u industrijskoj zoni grada Varaždina, a s obzirom da se nalazi na ravnom terenu, stvarni utjecaj zahvata procjenjuje se kroz vizualne analize prostora.

Prostorna analiza (Prilog 8. list 1)

Heterogenost prostora, uzrokovana vrlo razgrananom mrežom putova i rubova, te područjima (dravska šuma i Varaždin), osnovna je značajka lokacije zahvata.

Izgrađenost lokacije zahvata uzrok je kompleksnosti područja u različitim strukturama pojavljivanja, od potpuno prirodnih do potpuno kulturnih. Rubovi područja, koji označavaju prijelaz iz jedne krajobrazne strukture u drugu, također čine kombinaciju šumskog ruba i ruba izgrađenog područja i pretežno su formalnog oblika. Za lokaciju zahvata najznačajniji rubovi su ograda Židovskog groblja uz jugoistočnu granicu parcele te šikara uz kolektor kanalizacije. Područja i rubove povezuje vrlo razgranana mreža putova čiju osnovu čini koridor državne ceste DC-2 i paralelno s njom koridor pruge I. reda (I 101). Čvorišta, kao točke događanja i kretanja u prostoru, odnose se na cestovna križanja, željeznički nadvožnjak te cestovni i željeznički most na rijeci Dravi. Obilježja, prostorni orijentiri, poklapaju se s čvorištima koja čine mostovi.




Od ostalih obilježja ističe se Židovsko groblje kao spomenik kulture i odašiljač GMS sustava lagane metalne konstrukcije te crvene i bijele boje koji funkcionira kao fokusna točka zbog izražene vertikalnosti kojom je u snažnom kontrastu s ravničarskim terenom. Na samoj lokaciji zahvata obilježja čine postojeći silosi koje se ističu visinom i narančastom bojom.

Planiranim zahvatom izravno je ugrožen prostorni element - Židovsko groblje. Kao rub ugrožena je njegova ograda, a kao područje ugrožene su njegove doprirodne značajke šumskog groblja unutar potpuno izgrađenog prostora. Izgradnjom dvije nove betonare nastat će nova obilježja koja će umanjiti njegovu važnost prostornog orijentira.

Analiza vizura (Prilog 8. list 2)

S razglednih točki uz granice lokacije zahvata pružaju se kratke nepoželjne vizure i pogledi na industrijska postrojenja koja čine neskladne, jednolične kompozicije bez identiteta. Kratke poželjne vizure pružaju se na doprirodne elemente koji čine dio gradske strukture – Židovsko groblje, drvoredi, šumarci. Duge poželjne vizure otvaraju se prema Varaždinu i dravskoj šumi, no njihove vizualne kvalitete narušene su mjestimičnom pojavom postojećih industrijskih postrojenja.

Vidljivost lokacije zahvata je nejasna zbog gustoće gradskih i doprirodnih elemenata na ravnom terenu, a izloženost nepoželjnim pogledima vrlo je mala. Od mogućih nepoželjnih pogleda iz stambenog dijela Varaždina i s državne ceste DC-2, lokacija zahvata zaštićena je drvoredom crnogorice, crnogoričnim nasadima na Židovskom groblju i potezom šikare uz kolektor kanalizacije i prugu I. reda (I 101). Najznačajniji negativni vizualni element planiranog zahvata činit će betonare zbog visine silosa od oko 30 m i čelične konstrukcije.

Analitičkom raščlambom prostornih i vizualnih značajki šireg područja lokacije zahvata određena su specifična obilježja krajobraza i elementi krajobrazne strukturiranosti i kompleksnosti, te su definirani njihovi međusobni odnosi i odnosi sa zahvatom iz čega su izvedeni mogući negativni utjecaji na krajobrazne sustave vrednovani u tablici B.1.2.1.

Tablica B.1.2.1. - Model utjecaja novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona

galanterija na krajobrazne sustave

UGROŽENI KRAJOBRAZNI SUSTAVI pripremni radovi

izgradnja planiranih postrojenja

funkcioniranje planiranih postrojenja

krajobrazno uređenje

Rijeka Drava 1 1 1 1 Dravska poplavna šuma 1 1 1 1

Ekološke vrijednosti

Krajobrazna raznolikost 1 3 1 1 Prepoznatljivost prostora 1 3 1 1 Izloženost 1 2 2 1 Poželjnost vizura 2 4 2 1 Židovsko groblje 4 5 4 1

Vizualne vrijednosti

Doživljaj prostora 2 3 3 1 Krajobrazna struktura 2 3 4 1 Strukturne

vrijednosti Odnos volumena i plohe 1 4 3 1

Srednja negativna vrijednost po stupcima 1,6 2,9 2,2 1,0

Srednja vrijednost zaokružena na cijeli broj 2 3 2 1

Sred. negativna vrijed. na krajobrazne sustave 1,93

(Ocjena negativnog utjecaja: nedopustiv utjecaj - 5; veliki utjecaj - 4; umjereni utjecaj - 3; mali utjecaj - 2; zanemariv utjecaj - 1)

Vrednovanjem utjecaja pojedinih djelatnosti planiranog zahvata na ugrožene krajobrazne sustave određen

je mali utjecaj cjelokupnog zahvata na krajobraz. Umjereni negativni utjecaj imat će izgradnja i funkcioniranje planiranih postrojenja, mali utjecaj imat će pripremni radovi, dok će zanemariv utjecaj imati krajobrazno uređenje slobodnih površina.




Na temelju tablice B.1.2.1. posebno su izdvojeni utjecaji na pojedinačne krajobrazne sustave (slika B.1.2.1.). Vrednovanjem tih utjecaja također je određen mali utjecaj kao srednja vrijednost utjecaja zahvata. Veliki utjecaj zahvat će imati na Židovsko groblje, umjereni utjecaj na poželjnost vizura, doživljaj prostora, krajobraznu strukturu i odnos volumena i plohe, a zanemariv utjecaj na rijeku Dravu i dravsku poplavnu šumu. Na ostale sustave zahvat će imati mali utjecaj.

(Ocjena negativnog utjecaja: nedopustiv utjecaj - 5; veliki utjecaj - 4; umjereni utjecaj - 3; mali utjecaj - 2; zanemariv utjecaj - 1)

Slika B.1.2.1. - Prikaz utjecaja planirane djelatnosti na pojedinačne krajobrazne sustave

Zaključak: Mali utjecaj novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona galanterije na krajobrazne sustave moguće je još smanjiti primjenom mjera zaštite i kvalitetnom provedbom krajobraznog uređenja prostora u skladu s prirodnim i krajobraznim zakonitostima na lokaciji zahvata.

B.1.3. Odnos prema kulturno - povijesnim vrijednostima

Arheološke vrijednosti

Prema registriranim paleontološkim i arheološkim objektima (Prilog 2, list 1) evidentno je da na lokaciji predviđenoj za izgradnju spomenutih građevina prethodno nisu zabilježeni nalazi iz starije prošlosti. Najbliži objekt bila bi trasa antičke ceste uz južni dio Židovskog groblja, međutim ona nije dokazana otkrićem supstrukcije, već je samo pretpostavljena na osnovu terenskih pokazatelja istočno i zapadno od ove mikrolokacije.

Zbog eventualnih prikupljanja dodatnih podataka proveden je dana 8. 3. 2006. g. pregled lokacije na kojoj se planira izgradnja. Budući da na prostoru tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. gotovo i nema slobodnih zemljanih površina (nepokrivenih asfaltom ili betonom), pregled nije polučio nikakve rezultate u smislu eventualnog evidentiranja bilo kakvih arheoloških tragova.

Prostor zahvata prethodno nije registriran kao arheološki vrijedan. Najbliža evidentirana nalazišta odmaknuta su od lokacije zahvata, a pokretni nalazi deponirani su u muzeju. Zbog toga niti građevinski radovi na planiranim objektima, niti kasnija djelatnost vezana uz proizvodnju neće ugroziti evidentiranu arheološku baštinu.




Kulturno - povijesne vrijednosti

Analiza zatečenog stanja u odnosu na kulturne vrijednosti

Naglim razvojem industrije u drugoj polovici 20. st. počinju se graditi industrijski kompleksi na rubnim dijelovima grada Varaždina. Židovsko groblje koje je nekada bilo smješteno daleko u predgrađu Varaždina, našlo se u središtu njegove istočne industrijske zone. Proizvodni pogoni i hale izgrađene su u neposrednoj blizini ovog zakonom zaštićenog kulturnog dobra, bez osjećaja za pijetet prema samom karakteru mjesta i značaj ovog kulturno - povijesnog spomenika. Pri tome se nije vodilo računa o potrebnom prostornom i vizualnom odmaku stvaranjem zelene, tampon zone.

Pogoni tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. čije parcele omeđuju groblje s njegove sjeverne i zapadne strane neposredno negativno utječu na ovaj kulturno - povijesni kompleks. Kako je svako kulturno dobro vezano na okoliš unutar kojeg je smješteno (ili se našlo), neposredna okolina ima vrlo važnu ulogu tijekom njegovog doživljavanja. Groblje i pogoni tvornice betonskih elemenata predstavljaju dva sadržaja koji su inkompatibilni. Unutar takvih prostorno organizacijskih okolnosti, na žalost, stradava kulturno dobro.

Negativni utjecaji su višestruki, a navode se najvažniji:

- Velike hale proizvodnih pogona, visoki toranjski silosi betonare, kranovi, dizalice, gomile građevnog materijala, frekventna prometnica, prilazna cesta, parkiralište osobnih automobila neposredno uz grobljansku ogradu - uništili su izvorni ambijent u kojem je groblje nastalo. Time je umanjena njegova vrijednost;

- Svakodnevni promet teškim vozilima uništava stabilnost izvornog kamenog zida kojim je groblje ograđeno i nadgrobnih spomenika. Ograda je na nekoliko mjesta popucala, a sanirana je na način neprimjeren za konzervatorsku struku – betoniranjem dijelova koji su se urušili;

- Na kamenu ogradu groblja izravno se naslanja građevinski materijal;

- Manje pomoćne građevine proizvodnog pogona izgrađene su preblizu sjevernoj i zapadnoj ogradi groblja;

- Negativne emisije tehnološkog procesa (cementna prašina, vibracije) kontinuirano nanose štetu.

Utjecaj planiranog zahvata na postojeće kulturne vrijednosti

Daljnjim proširivanjem kapaciteta proizvodnje, izgradnjom novih pogona konstrukcije i galanterije, neće se spriječiti ili umanjiti navedeni negativni utjecaji kojima postojeći kapaciteti utječu na Židovsko groblje. Naprotiv, širenjem proizvodnje negativni se utjecaji mogu samo povećati.

Kako bi se barem ublažile neželjene posljedice, potrebno je osigurati "zelenu" tampon zonu uz sjevernu i zapadnu ogradu Židovskog groblja u širini od 25 - 30 m, dok minimalna širina tampon zone mora biti barem 15 m. Zonu je potrebno osigurati na k.č. 3610/1 sadnjom visokog, gustog zelenila. Da bi se to ostvarilo, postojeće pomoćne građevine proizvodnog pogona koje su smještene uz ogradu groblja potrebno je izmjestiti izvan zone mogućeg negativnog utjecaja, ili njihove sadržaje predvidjeti u sklopu novih proizvodnih hala. Isto tako potrebno je planirati preseljenje postojeće betonare iza sjevernog zida groblja kako bi se osigurao potreban prostor za tampon zonu.

Zaključak: Smještaj novih proizvodnih kapaciteta planiran sjeverno od parcele groblja s novim pogonom galanterije udaljenim od sjeverne ograde groblja nešto više od 50 m i pogonom konstrukcije na udaljenosti oko 200 m, uz uvjet da se osigura opisana zaštitna zona i preseljenje postojeće betonare, neće neposredno i izravno dodatno ugroziti kulturno - povijesni spomenik.

B.1.4. Odnos prema prirodnim vrijednostima

Prirodne kvalitete određuje stupanj prirodnosti nekog prostora. Lokacija zahvata udaljena je od dravske park šume više od 500 m zračne udaljenosti, pa zahvat neće imati izravnog utjecaja na dravsku park šumu. Kako je stupanj prirodnosti na području mikrolokacije mali jer se radi o prostoru degradiranom izgradnjom unutar tvorničkog kruga Zagorje Tehnobetona d.d. unutar proizvodne zone, planirani zahvat neće imati utjecaj na prirodne vrijednosti.




B.1.5. Utjecaj zahvata na vode

U pogonu konstrukcije i pogonu galanterije te na deponiji gotovih proizvoda radit će 130 – 145 radnika. U sklopu pogona izvest će se sanitarne prostorije za zaposlenike, a zaposlenici će moći koristiti i postojeće sanitarne prostorije u sklopu drugih pogona u tvorničkom krugu. Kanalizacija iz hale spojit će se na postojeće razvode u tvorničkom krugu prema uvjetima nadležnog komunalnog društva.

U postupku dobivanja betona voda je jedna od osnovnih sirovina. Planiranim zahvatom izvest će se 2 betonare ukupnog kapaciteta 190,0 m3/h (130,0 m3/h + 60,0 m3/h). U tehnološkom procesu za dobivanje 1 m3 betona koristi se prosječno oko 185 l vode (150 – 220 l). Za potrebe planiranog zahvata voda će se crpsti iz bunara (vlasništvo nositelja zahvata).

Prema navedenim podacima utrošak vode će biti oko 7 l/s. Iako se radi o većoj količini vode, ona će imati samo lokalni utjecaj na hidrohipse, odnosno vododjelnica se neće pomaknuti toliko da bi zahvaćanje vode na lokaciji zahvata imalo utjecaja na vodocrpilište Bartolovec u čijoj se III. zoni i nalazi lokacija zahvata.

Na lokaciji zahvata predviđen je jedan ili dva zdenca dubine 12 m s ukupnom crpnom količinom vode od 0,007 m3/s. Razina podzemne vode je na dubini od 3,0 do 3,5 m.

RPV

Q

Slika B.1.5.1. – Prikaz parametara kod utjecaja crpljenja

Sniženje razine podzemne vode uslijed crpljenja proračunato je Theisovom metodom, prema izrazu:

s ( )uWT

Q⋅

⋅⋅=

π4

gdje su: s - sniženje razine vode (m), Q - crpna količina (m3/s) - 0,007 m3/s T - transmisivnost (m2/s) W(u) - funkcija zdenca.

Funkcija zdenca W(u) očitava se u ovisnosti od konstante ovisne od hidrogeološkim parametrima vodonosnika (u) koja se računa prema izrazu:

tTSru⋅⋅⋅

=4

2

gdje su: r = 250,0 m - usvojena udaljenost piezometra od zdenca, S = 0,001 - koeficijent uskladištenja, t = 16 h = 57 600 s – vrijeme proteklo od početka crpljenja, T = 0,1456 m2/s - transmisivnost.




Za izračunavanje transmisivnosti (m2/s) pretpostavljena je vrijednost za provodljivost (K) od 0,0028 m/s i za debljinu vodonosnog horizonta (l) od 52 m.

T = K · l = 0,0028 m/s · 52 m = 0,1456 m2/s

)(0038,0)(1456,014.34

007,0 uWuWs ⋅=⋅⋅⋅

=

0018631,0576001456,04001,062500

=⋅⋅⋅

=u

7108115,5)( =uW

s= 0,0038 ⋅ 5,7108115 = 0,0217 m

Tablica B.1.5.1. - Proračun polumjera (radijusa) utjecaja zdenca za zadane parametre

r (m) u W(u) s (m)

25 0,0000186 10,31462 0,0392

50 0,0000745 8,92823 0,0339

100 0,0002981 7,54202 0,0287

150 0,0006707 6,73138 0,0256

200 0,0011924 6,15647 0,0234

250 0,0018631 5,71081 0,0217

500 0,0074524 4,32995 0,0165

Na udaljenosti 250 m (udaljenost do najbliže stambene građevine) od zdenca uz crpnu količinu od 0,007 m3/s tijekom 16 h, očekivano sniženje razine podzemne vode je 2,2 cm. Prema izračunatom sniženju razine podzemne vode zaključuje se da će količine vode koje će se crpsti za potrebe planiranog zahvata imati zanemariv utjecaj na razinu podzemne vode kod najbližeg potencijalnog potrošača (stambena građevina). Izračun je obavljen za kontinuirano crpljenje tijekom 16 h kada je i maksimalni utjecaj, a očekivano i planirano crpljenje je do 10 h pa će sniženje biti znatno niže i na manjim udaljenostima.

Zbog korištenja vode za tehnološke potrebe mogu nastati male količine otpadne, tehnološke vode kao višak procesne vode. Osim toga, otpadne vode nastaju pranjem postrojenja, auto - miješalica i radne površine. Oborinske vode s postrojenja također su opterećene suspendiranim tvarima.

Osnovna značajka otpadnih voda betonara je velika lužnatost - pH ≈ 12, što bi pri ispuštanju u vodotoke bilo pogubno za život u vodi. Visoki pH može biti uzrok smrti nižih vodenih organizama, ali i riba – oštećuje kožu i škrge i oči, a ujedno je i uzrok nemogućnosti uklanjanja metaboličkog otpada. Visoki pH može prouzročiti i povećanu otrovnost drugih tvari, npr. otrovnost amonij iona je 10 puta veća pri pH 8 nego pri pH 7, a pri pH 12 i više. Vrijednost pH pogodna za vodne organizme je između pH 5,5 – 9. Drastične promjene u pH uvođenjem ovakvih otpadnih voda u vodni ekosustav mijenja pufersku sposobnost vode, remeti karbonatnu ravnotežu i stupanj respiracije.

Voda za pranje, ispiranje uređaja, kao i oborinske vode s radnih površina proizvodnje betona i galanterije mogu biti jako opterećene suspendiranim krutim tvarima, dio kojih ima dimenzije koje se ne talože bez dodataka koagulanata ili ako se na koji drugi način ne poremeti sedimentacijska stabilnost. Suspendirane čestice sastoje se od finih čestica cementa i dodataka, stvaraju mulj koji može nataložiti i suziti kanalizacijske vodove, a u slučaju ispusta u vodotoke mogu naštetiti vodnim organizmima. Ribama se nakupljaju u škrgama, grebanjem i brušenjem izazivaju ozljede na osjetljivim površinama, ribama otežavaju i smanjuju disanje i dovode do uginuća. Taloženjem prekrivaju prebivališta vodnih organizama, oštećuju i smanjuju njihovu sposobnost preživljavanja i remete osjetljivi prirodni ekosustav.

Zbog smanjenja nastanka otpadnih voda iz postupka pranja auto - miješalica unutar tvorničkog kruga ugrađen je uređaj za reciklažu (volumena oko 140 m3) (Slika B.1.5.2.) . Uređaj služi za izdvajanje pijeska i šljunka iz zaostalog betona i potpuno iskorištenje cementne vode (reciklaža). Nakon odvajanja taloga od vode, ona se vraća u proces te služi kao procesna (tehnološka) voda.




Slika B.1.5.2. – Pročistač vode (sedimentacijom)

Cjelokupni sustav pročišćavanja vode sastoji se od 2 procesna stupnja: 1. uređaj za ispiranje u svrhu ponovnog dobivanja pijeska i šljunka, 2. iskorištenje vode u svrhu ponovnog korištenja cementne vode.

Otpadna voda od ispiranja auto - miješalice, izlijeva se u uređaj za reciklažu. Krute tvari iz vode talože se na dno. Spirala pužnog transportera transportira krute tvari na višu razinu. Procesom transporta u vodenoj kupelji kruti materijali su isprani. Suvišna voda i najsitnije čestice (ispod 0,2 mm) dodaju se preko izljevnog sustava u bazen za reciklažnu vodu. U uređaj za reciklažu izlijeva se ako postoji i višak vode iz pogona za pripremu betonske mješavine. Uređaj je ukopan u tlo, čime je postignuto da se pumpa za beton preko usipnog lijevka prazni izravno u uređaj.

Svježa voda se koristi za ispiranje samo onda kada je potreba za vodom veća od raspoložive reciklažne vode. Bazen za recikliranje vode opremljen je miješalicom koja sprječava taloženje sitnih čestica raspršenih u vodi.

Aditivi koji se koriste u proizvodnji betona na lokaciji zahvata su usporivači vezivanja i (super) plastifikatori (modificirani reaktivni polikarboksilat u vodi, modificirani ligninsulfonat, vodena otopina polimeriziranog melamin sulfonata), a pregledani su u Hrvatskom zavodu za toksikologiju, te je izdano Toksikološko mišljenje prema kojem niti jedan aditiv ne sadrži otrove.

Aditivi koji se koriste u proizvodnji betona su u tekućem stanju i skladište se u skladištu u originalnoj plastičnoj ili metalnoj ambalaži (Slika B.1.5.3.).

Slika B.1.5.3. – U pozadini, aditivi u originalnoj ambalaži

U blizini lokacije zahvata od površinskih voda, postoji samo kolektor kanalizacije koji otpadnu vodu grada odvodi u gradski uređaj za pročišćavanje vode (Prilog 3, list 4). Kolektor razdvaja lokaciju zahvata, a većim dijelom je otvoren i iz njega se šire neugodni mirisi uz stalnu prijetnju izazivanja mogući bolesti za zaposlenike na lokaciji zahvata. Realizacijom zahvata predviđa se i zatvaranje kolektora pa će na taj način nestati i neugodni mirisi, a kakvoća zraka na lokaciji će se povećati s osnove kolektora.




Planirani zahvat može imati negativan utjecaj na vode samo u slučaju akcidenta: nekontroliranim ispuštanjem otpadnih voda iz uređaja za reciklažu, ispuštanjem tijekom pranja postrojenja, auto-miješalica i radne površine, ispuštanjem ulja i masti iz uređaja i vozila. Međutim, veći dio (skoro cijeli) tvornički krug je betoniran, a rijeka Drava je udaljena oko 700 m sjeveroistočno od lokacije, pa ako i dođe do navedenih akcidentnih situacija rijeka Drava neće biti ugrožena (u slučaju izlijevanja navedenih smjesa u kolektor smjesa će se razrijediti te pročistiti u gradskom uređaju za pročišćavanje).

Zbog vrste zahvata te zbog specifičnosti lokacije, uz primjenu mjera zaštite, zahvat neće imati utjecaj na kakvoću vode.

B.1.6. Utjecaj zahvata na životinjske svojte (faunu)

Izgradnja i rad planiranog zahvata na lokaciji zahvata neće imati dodatnog utjecaja na životinjske svojte jer se lokacija zahvata nalazi unutar tvorničkog kruga - betonirane podloge s oskudnim zelenim površinama na kojoj se ne očekuje naseljavanje zaštićenih životinjskih svojti.

Na rubnim dijelovima lokacije zahvata na kojima se nalazi tlo koje nije betonirano, te uz kanal, raste živica koja će se uređenjem kanala posjeći te će malobrojne životinjske svojte koje obitavaju u blizini lokacije zahvata migrirati s nje.

Lokacija zahvata nalazi se unutar Zajedničkog otvorenog lovišta br. 5 – "Varaždin", ali izvan lovne površine, pa zahvat neće imati utjecaja na lovište, odnosno na lovnu divljač.

B.1.7. Utjecaj zahvata na biljne svojte (flora)

Na lokaciji zahvata ne rastu zaštićene biljne svojte (ne rastu skoro nikakve) pa stoga na biljne svojte planirani zahvat neće imati utjecaja na kopnene biljne svojte jer se utjecaj već dogodio u prošlosti zbog uređenja radne površine za postojeće zahvate. Na rubnim dijelovima tvorničkog kruga rastu travnate, ruderalne i grmolike biljne svojte koje će biti uništene uređenjem kolektora (zatvaranjem). Preporuča se područje oko kolektora kanalizacije (k.č. 3591/1, 3591/1, 3588/2, 3588/3, 3619/2, 3590/1 k.o. Varaždin) ne betonirati radi mogućnosti očuvanja prirodnosti, te obnavljanja prirodnih biljnih svojti na tim česticama kao i zbog mogućih, budućih popravaka kolektora kanalizacije.

Sam zahvat će imati utjecaja na biljne svojte samo u slučaju akcidenta u vidu izlijevanja otpadnih voda betonare u vode ili po nezaštićenom tlu. Kao što je navedeno u poglavlju B.1.5. osnovna značajka otpadnih voda betonare je velika lužnatost (pH ≈ 12).

Na kopnene kao i na vodene biljke visoki pH negativno utječe – usporava rast, oštećuje biljke i tlo i bitno poremećuje talni i biljni kemijski sastav čak i nakon prestanka djelovanja izvora zagađenja. Visoki pH može također povećati otrovnost drugih tvari i prouzročiti druge probleme (kao i kod voda). Sigurnosno područje rasta biljaka je između pH 6 – 7, ekstremno između pH 5 – 8, što je mnogo ispod pH otpadnih voda betonara.

Osim zaštite od otpadnih voda betonare, za zaštitu biljnih svojti važno je očuvati jedva postojeće zelene površine u tvorničkom krugu te ih povećati radi zaštite krajobraza (B.1.2. Odnos prema krajobrazu) te kulturnih dobara (B.1.3. Odnos prema kulturno – povijesnim dobrima).




B.1.8. Utjecaj zahvata na tlo i poljodjelstvo

Izvedba planiranog zahvata, prema Klasifikaciji oštećenja tala Hrvatske (Bašić, 1994), uzrokuje izravna i posredna oštećenja koja se odnose na prenamjenu tla čime se ono nepovratno gubi. Posredne posljedice takvog oštećenja tla su smanjenje proizvodnih površina te povećana heterogenost pokrova tla. Tlo na lokaciji deponija gotovih proizvoda i novog pogona galanterije već je u potpunosti degradirano. Izgradnja proizvodne hale za novi pogon konstrukcije narušit će stabilnost pedosfere te će uzrokovati slijedeće degradacije tla:

− uklanjanje površinskog, humusno - akumulativnog sloja tla uzrokovat će gubitak tla i gubitak plodnosti tla,

− antropogenim zbijanjem će se narušiti biogenost tla te će doći do kvarenja njegove strukture, smanjenja propusnosti tla i poremećenih vodozračnih prilika u zoni rizosfere,

− betoniranjem temelja i radne površine te asfaltiranjem površina spriječit će se izmjena tvari i energije te će tlo izgubiti svoju proizvodnu, biotopsku, vodozaštitnu i ekološko - regulatorsku funkciju,

− promjena otjecanja i upijanja oborinske vode u tijeku i nakon izgradnje negativno će se odraziti na sastav i sadržaj mineralne i organske tvari okolnog tla,

− onečišćenje okolnog tla ispušnim plinom mehanizacije i vozila te u slučaju izlijevanja otpadne tehnološke vode po nezaštićenom tlu (poglavlje B.1.7.).

Parcela zapadno od lokacije zahvata iskorištava se u poljodjelstvu, te se na njoj uzgaja pšenica, ali ne zadugo zbog moguće prenamjene u građevinsko područje (Kampus).

Analiziranjem značajki tala, procesa u tlu te pogodnosti tla za poljodjelsko iskorištavanje izrađen je model utjecaja zahvata na pedološke sustave prikazan u tablici B.1.8.1.

Tablica B.1.8.1. - Model utjecaja novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona galanterije na pedološke sustave

UGROŽENI PEDOLOŠKI SUSTAVI pripremni radovi

izgradnja novog pogona

konstrukcije

izgradnja novog pogona galanterije i deponija

gotovih proizvoda

funkcioniranje planiranog zahvata

Gubitak tla 3 1 1 1 Plodnost tla 3 1 1 1 Struktura tla 4 1 1 1 Vodozračni režim tla 4 1 1 1 Mineralna i organska tvar tla 1 4 1 3 Vodozaštitna uloga tla 1 4 1 3 Proizvodna, biološka i ekološko – regulacijska uloga tla 1 4 1 1

Pogodnost tla za poljodjelstvo 1 5 1 1 Onečišćenje tla 1 1 1 3 Srednja neg. vrijednost po stupcima 2,11 2,44 1,00 1,67 Srednja vrijed. zaokružena na cijeli broj 2 2 1 2 Srednja neg. vrijednost na ped. sustave 1,81

(Ocjena negativnog utjecaja: nedopustiv utjecaj 5; veliki utjecaj 4; umjereni utjecaj 3; mali utjecaj 2; zanemariv utjecaj 1)

Vrednovanjem utjecaja pojedinih djelatnosti planiranog zahvata na ugrožene pedološke sustave određen je mali utjecaj cjelokupnog zahvata. Umjereni utjecaj imat će pripremni radovi i izgradnja novog pogona konstrukcije, dok će mali utjecaj imati izgradnja novog pogona galanterije i deponija gotovih proizvoda.

Na temelju tablice B.1.8.1. posebno su izdvojeni utjecaji na pojedinačne pedološke sustave (slika B.1.8.1.). Vrednovanjem tih utjecaja također je određen mali utjecaj kao srednja vrijednost utjecaja zahvata. Umjereni utjecaj zahvat će imati na mineralnu i organsku tvar tla, na vodozaštitnu ulogu tla i pogodnost tla za poljodjelstvo dok će na ostale sustave zahvat imati mali utjecaj.




(Ocjena negativnog utjecaja: nedopustiv utjecaj 5; veliki utjecaj 4; umjereni utjecaj 3; mali utjecaj 2; zanemariv utjecaj 1)

Slika B.1.8.1. - Prikaz utjecaja planiranog zahvata na pojedinačne pedološke sustave

Zaključak: Mali utjecaj novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona galanterije na pedološke sustave moguće je još smanjiti primjenom mjera zaštite tla i poljodjelstva.

B.1.9. Postupanje s otpadom

U Gradu Varaždinu sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04), Zakonu o otpadu (NN 178/04, 153/05) i Odluci o komunalnim djelatnostima (Sl. vjesnik Grada Varaždina br. 10/01, 1/02, 2/02, 8/04) obavlja tvrtka Varkom d.d. iz Varaždina.

Otpad koji će nastajati za vrijeme izgradnje te rada planiranog zahvata je inertni građevinski otpad koji se prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) (u daljnjem tekstu: Uredba) svrstava u inertni građevinski otpad, koji nosi ključni broj:

17 00 00 - Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 17 01 - beton, opeka, crijep/pločice i keramika 17 01 01 - beton 17 04 - metali (uključujući njihove legure) 17 04 05 – željezo i čelik, 17 05 - zemlja, kamenje i iskop od rada bagera 17 05 06 - iskopana zemlja 17 09 - ostali građevinski otpad i otpad od rušenja 17 09 04 - miješani građevinski otpad

Prema Uredbi preporučeni način zbrinjavanja otpada s ključnim brojevima: 17 01 01, 17 05 06 i 17 09 04 je odlaganje. Otpadni beton (17 01 01) mehanički će se oporabit na lokaciji zahvata. Tom prilikom se otpadni beton usitnjava te se može iskoristiti kao kameni granulat u cestogradnji ili recikliranjem u proizvodnji novog betona.




Odvajanje betona od armatura te njegovo usitnjavanje moguće je rotacijsko – udarnom mobilnom drobilicom. Stroj je opremljen s permanentnim tračnim odvajačem metala izuzetne jačine, te odvaja metalne šipke i armature iz betona.

Otpadni beton, kao i njegovi produkti prije oporabe moraju se zdrobiti i usitniti na odgovarajuću granulaciju. Na slici B.1.9.1. dan je shematski prikaz prerade i pripreme betonskog otpada za oporabu.

Slika B.1.9.1. – Prerada betonskog otpada

Na isti način iskorištava se talog nastao sedimentacijom otpadne vode od pranja miksera. Otpadna voda pročišćena sedimentacijom (Slika B.1.5.1. u poglavlju B.1.5. Utjecaj zahvata na vode) vraća se u proizvodnju i koristi se kao tehnološka voda.

Armature odvojene od betona (17 04 05) zbrinjavat će trgovačko društvo Unia Nova iz Zagreba.

Preostali mogući humusni sloj iz iskopa (17 05 06) preporučeno je iskoristit za krajobrazno uređenje zaštitnih zona na granicama k.č. 3610/1 s 3605, 3606 i 4070/3, k.č. 3573/7 s 3583/1 i 3573/2 te k.č. 10534 s 3573/2.

Radom planiranog zahvata osim otpadnog betona nastajat će otpadna ambalaža (15 01 00): otpadno drvo - palete (15 01 03) i papir i karton (15 01 01) kojeg nositelj zahvata koristi kao gorivo te miješani, komunalni otpad (20 03 01) kojeg zbrinjava ovlašteno trgovačko društvo – Varkom d.d.

B.1.10. Utjecaj na razinu buke

Utjecaj buke na okoliš se može općenito podijeliti na 2 područja:

1. Utjecaj na ljude i

2. Utjecaj na prirodu (životinje, biljke i dr.).

Utjecaj buke na ljude je uglavnom negativan, što proizlazi iz same definicije buke: buka je smetnja, neželjena pojava. Stupanj negativnih utjecaja buke na ljude je teško odrediti; podnošljivost i tolerancija prema raznim tipovima buke znatno se razlikuju od čovjeka do čovjeka.

Učinci utjecaja buke na prirodu nisu još uvijek dovoljno istraženi. Dostupni rezultati istraživanja ukazuju uglavnom na nespecifične stresne reakcije kod životinja s istančanim osjetom sluha, kao i na uobičajene, manje intenzivne reakcije kod većine životinja pri izloženosti većim razinama buke (strah).

Zbog izgrađenosti lokacije zahvata, prisutnosti ljudi te zbog buke ne očekuje se na lokaciji zahvata naseljavanje životinjskih svojti. Zbog specifičnosti lokacije i planiranog zahvata, u ovom poglavlju obradit će se ponajprije utjecaj buke na ljude.

Osnovni načini određivanja utjecaja buke su fizički, mjerenjima razina zvučnog tlaka i bilježenjem i analizom smetnji koje buka nameće na okoliš. Karakteristična veličina buke koja se mjeri i na osnovi koje se vrši ocjena je ekvivalentna razina buke u decibelima A (Laeq u dB(A)).

Planiranim zahvatom na lokaciji će nastajati dvije različite vrste buke:

- buka koju proizvodi tehnološka oprema (stalna za vrijeme radnog procesa) te

- buka koju proizvode transportna sredstva (privremena).




Tvrtka Vizor d.o.o. izradila je na temelju mjerenja Izvješća o ispitivanju radne okoline u radnim jedinicama tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. Rezultati mjerenja buke u pogonima unutar tvorničkog kruga nositelja zahvata prikazani su u tablici B.1.10.1.

Mjerenje razine buke obavljeno je u visini glave radnika na mjestima stalnog i povremenog boravka radnika dana 7. 9. 2004. g. te 30. 9. 2004.g. Kod ispitivanja korišteni su instrumenti:

• zvukomjer Bruel˛Kjaer tip 2236 i

• pistafon Bruel˛Kjaer tip 4230.

Tablica B.1.10.1. – Rezultati ispitivanja ekvivalentane razine buke po mjestima mjerenja

Radna jedinica Mjesto mjerenja Ekvival. raz. buke(dB(A))

Stroj za izradu opločnika 108 Stroj za izradu betonskih cijevi (Ø 80 – 120 cm) 95 Vibracijski stol za kalupe i betonske kanalice 102 Stroj za izradu betonskih cijevi (Ø 20 – 60 cm) 94 Viličar indos In.br.4 77 Ručno punjenje kalupa za rubnike 78 Kancelarija poslovođe 88 Kabina strojara betonske Gradis SBA 81

Betonska galanterija (Izvješće br. RO-1817/04, od 7. 9. 2004.)

Vani kod betonare 88 Kotlovnica 78 Kompresorska stanica 80 Mikser TAM 260T26 76 Mikser Mercedes ACTROS 3240 65 – 71 (68)

Tvornica stupa (Izvješće br. RO-1819/04 od 7. 9. 2004.)

Kamion Mercedes ACTROS 4140 71 Armirači na ručnom vezivanju armature 79 Kancelarija poslovođe armiračnice 65 Stroj za izradu vilica 81 Škare za rezanje rema 93

Armiračnica (Izvješće br. RO-1820/04 od 7. 9. 2004.)

Stroj za rezanje i cijepanje beton. čelika 87 Strojna pila (vani) 92 Investicijsko održavanje (Izvješće br.

RO-1822/04 od 7. 9. 2004.) Bravarska radiona – održavanje 87 Stolarski komb. stroj - rad kružne pile 88 Stolarski komb. stroj – rad ravnalice 98 Tračna pila 87 Kružna pila 97 Zidar na izradi fasadnih el., radnik u proizv., dizaličar 82

Finalna proizvodnja (Izvješće br. RO-1823/04 od 7. 9. 2004.)

Pista A-zidar na izradi beton.el.,radnik u proizv.,betonirac 87 Strojna izrada koševa 85 Punjenje kalupa i rukovatelj silosom 91 Rukovatelj mosnim kranom 85 Centrifugiranje 88 Strojna izrada prstenova 79 Strojno otvaranje kalupa 85 Radnik u proizv. – betoniranje konzola 85 Ručno čišćenje kalupa 85 Radnik na izradi fas.el.,zidar,armirač,bravar i radnik u proizv. 80 Armirač – varioc na izradi armature konzole – nogare 101

Tvornica stupa (Izvješće br. RO-1824/04 od 30. 9. 2004.)

Vani-staza 1, armirač-betonirac, zidar-utezač, izrada AB mont. el., rad kutne brusilice 80

Betonara B1 50 Betonara i laboratorij (Izvješće br. RO-1825/04 od 7. 9. 2004.) Betonara B2 76-85 (80,5)

Strojne škare 85 Preša 88 Ručna brusilica 100 Radni stroj za zavarivanje 1 82

Održavanje (Sektor industrije) (Izvješće br. RO-1826/04 od 7. 9.

2004.) Radni stroj za zavarivanje 2 84




Koristeći podatke izračunata je razina buke u svakoj radnoj jedinici (prema Stig Ingemansson, Hans Elvhammar, Zaštita od buke: načela i primjena). Rezultati su prikazani u tablici B.1.10.2.

Tablica B.1.10.2. – Razina buke prema radnim jedinicama

Radna jedinica Ukupna razina buke (dB(A)) Betonska galanterija 109,35 Tvornica stupa 1 83,46 Armiračnica 94,32 Investicijsko održavanje 93,19 Finalna proizvodnja 101,18 Tvornica stupa 2 102,13 Betonara i laboratorij 80,50 Održavanje 100,55 UKUPNO (prije planiranog zahvata) 111,21 UKUPNO (nakon izvedbe planiranog zahvata) 113,61

Prema dobivenim rezultatima (tablica B.1.10.2.) izvedbom planiranog zahvata na lokaciji zahvata buka od postrojenja će se povećati za 2,4 dB(A), odnosno za 2,16 %.

Druga vrsta buke koja će se nastajati planiranim zahvatom je buka prometa, odnosno buka koja nastaje prilikom dopreme sirovina i otpreme proizvoda. Prema proračunu prikazanom u poglavlju B.1.13. Mogući utjecaji na infrastrukturni sustav, po ulici I. Severa će teška vozila proći 246 976 puta/g., a za potrebe planiranog zahvata.

Buka koja nastaje za vrijeme vožnje motornog vozila može se, s obzirom na osnovni izvor, podijeliti u dvije skupine:

- emisija buke od rada motora (strukturna buka motora, usis zraka, buka ventilatora i ispušnog lonca),

- emisija buke uslijed kotrljanja kotača po površini kolnika i koja ovisi o voznoj brzini vozila (buka pneumatika i buka prijenosnog mehanizma), o značajkama pneumatika i njegovom opterećenju, teksturi, ravnosti i stanju (suho - mokro) površine kolnika te intenzitetu i strukturi prometa.

Spektralnom analizom buke kotrljanja ustanovljeno je da radijalne oscilacije pneumatika, što ih pobuđuje površina kolnika s grubom makroteksturom i zaobljenim granulatom, uzrokuju buku ispod 1 000 Hz, dok oscilacije tangencijalnog trenja pneumatika što ih pobuđuje površina kolnika uzrokuju buku iznad 1 000 Hz. Ukupan spektar buke kotrljanja zastupljen je u opsegu što ga određuje osjetljivost osjetila sluha za ljude, što znači od 30 Hz do 20 kHz.

Brzina je glavni činitelj buke od kotrljanja pneumatika po površini ceste koja se povećava za 9 - 13 dB(A) s udvostručenjem brzine. Glavni uzročnik buke na cesti teška su teretna vozila. Buka motora i prijenos sila na pogonske kotače vozila zavise, prije svega, od vrste i stanja vozila, pneumatika i brzine vožnje. Pri brzinama vožnje u nižim stupnjevima prijenosa, veći je utjecaj buke motora (buka vozila). Buka doseže najveće vrijednosti pri frekvenciji od 100 Hz. Pri većim brzinama vožnje veći je utjecaj buke od međudjelovanja pneumatika i vozne površine, koja doseže najveće vrijednosti pri frekvenciji od oko 1 kHz. Buka od pneumatika dominantan je činitelj buke teretnih vozila posebno pri većim brzinama, iznad 50 km/h, gdje je aerodinamička buka možda još izraženija.

Buku teških vozila već u samom nastanku moguće je umanjiti ako se za izradu ceste rabe akustično pogodni pokrovni slojevi. Akustično pogodnim pokazao se drenažni asfalt, čija dobra apsorpcijska svojstva umanjuju širenje početnih šumova. Pretpostavka je zadovoljavajuća debljina (najmanje 3,5 cm), veličina zrna najviše 10 mm i sadržaj međuovisnih sitnih pora 15 - 20 vol.%. Tako se, primjerice, primjenom prikladnoga drenažnog asfalta razina buke pneumatika može umanjiti za 3 - 5 dB(A) u odnosu na konvencionalni asfaltbeton.

Praksa reduciranja prometne buke u posljednjih 25 g. bila je usredotočena na smanjenje buke što je proizvode cestovna vozila, međutim, u praksi se prometna buka nije smanjivala. Poražavajući rezultati smanjivanja razine buke proizlaze iz zanemarenog efekta buke kotrljanja te se buka koja nastaje uslijed kotrljanja pneumatika po cestovnom zastoru nije smanjivala u posljednjih 50 g., a u većini situacija ona predstavlja jedan od dominantnih izvora buke (Slika B.1.10.1.).




55

60

65

70

75

80

85

90

30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

brzina [km/h]

razin

a bu

ke [

dB(A

)]

ukupna bukabuka kotrljanjabuka motora

Slika B.1.10.1. - Doprinos buke kotrljanja i buke motora za laka vozila (neprekidna linija) i

teška vozila (isprekidana linija)

Nastanak buke pri dodiru pneumatika i površine kolnika ovisi o teksturi površine kolnika, ravnosti površine kolnika i stanju površine kolnika, te vrsti pneumatika i njegovu opterećenju. Glavni mehanizmi koje je potrebno uzeti u obzir, a od kojih je dominantan onaj što je ovisan o vrsti činitelja kao što je konstrukcija pneumatika, tekstura zastora kolnika i brzine vozila kao i činitelj dobiven iz iskustvenih rezultata.

Za predviđanje buke prometa korišten je model proračuna buke prema njemačkoj normi - DIN 18005. Odvijanje prometa na voznom traku prometnice, promatra se kao linijski izvor buke na visini 0,5 m iznad sredine voznog traka. Za proračunavanje djelovanja buke u obzir se uzimaju gustoća prometa, udio teretnih vozila, brzina, površina ceste i uzdužni nagib promatranog dijela ceste, kolnika ili voznog traka. Razina zvučnog tlaka linijskog izvora Lw računa se prema jednadžbi:

Lw = Lm + LZK + LV + LUN + 17,6 (dB) [1]

gdje su:

Lm - srednja razina buke na razmaku od 25 m od sredine izvora, za lijevani asfalt, pri najvišoj dopuštenoj brzini od 100 km/h i pri slobodnom širenju buke,

Lm(25) = 37,3 + 10 log [M (1 + 0,082 · p)] (dB) [2]

LZK - korekcija za različite vrste zastora kolnika (tablica B.1.10.3),

LV - korekcija za različite najviše dopuštene brzine u ovisnosti o udjelu teretnih vozila (Lkw) p,

Lv = (23 - 3,5 p +0,2 p)(log v - 2) (dB) [3]

LUN - dodatak za uzdužne nagibe (tablica B.1.10.4.).

Tablica B.1.10.3. - Korekcija LZK za različite vrste zastora kolnika

Broj Vrsta zastora kolnika LZK (dB) 1 Neohrapavljeni ljeveni asfalt 0,0 2 Asfaltbeton -0,5 3 Beton ili ohrapavljeni/valjani ljeveni asfaft +1,0 4 Ravno popločenje +2,0 5 Neravno popločenje +4,0




Tablica B.1.10.4. - Dodatak LUN za uzdužne nagibe

Broj Uzdužni nagib (%) LUN (dB) 1 < 5 0,0 2 6 0,6 3 7 1,2 4 8 1,8 5 9 2,4 6 10 3,0 7 za svaki dodatni postotak među vrijednosti se linearno interpoliraju 0,6

Srednja razina buke cestovnog prometa određena je izrazom [2], pri tome se mjerodavna gustoća prometa

po satu koja za planirani zahvat (M (Kfz/h - motornih vozila/h)) iznosi 99 vozila/h (246 976 puta/g.), a mjerodavni udio teretnih vozila p (Lkw) je 100 %.

Cilj je analize u ovoj studiji na temelju proračuna odrediti razinu zvučnog tlaka linijskog izvora, za parametre M i p, koji se odnose na ulicu I. Severa – izlaz iz lokacije zahvata i to za razdoblje dana od 6,00 do 23,00 (budući da se intenzivan promet očekuje od 7,00 – 17,00 h).

Proračunom za predmetnu ulicu razina zvučnog tlaka linijskog izvora buke prema izrazima (1, 2 i 3). Pored srednje satne gustoće prometa motornih vozila M i srednjeg udjela teretnih vozila p, za proračun su potrebiti i podaci o najvišim dopuštenim brzinama (za navedenu dionicu iznosi 40 km/h), zatim uzdužni nagib (minimalno 0,3 % do maksimalno 6,0 %), te podaci o vrsti cestovne površine (asfaltbeton). U tablici B.1.10.6. pokazani su koeficijenti korekcije LZK i LUN dobiveni iz tablica B.1.10.3. i B.1.10.4., a prema izrazima 2 i 3 dobiveni su podaci za Lm i Lv prikazani u tablici B.1.10.5.

Tablica B.1.10.4. - Koeficijenti korekcije za vrstu zastora kolnika (LZK) i za uzdužni nagib nivelete (LUN)

Ulica Vrsta cestovne površine LZK [dB] Uzdužni nagib (%) LUN [dB] I. Severa asfaltbeton -0,5 0,30 0

Tablica B.1.10.5. - Podaci o srednjoj razini buke (Lm), korekciji za dopuštene brzine (Lv) i razini buke (LW)

Ulica M (mot. voz./h) p (%) Lm (dB) LV (dB) pri 40 km/h LW (dB) pri 40 km/h I. Severa 99 100 66,89 -3,2 63,19

Dobivena razina zvučnog tlaka linijskog izvora za navedenu ulicu, za brzinu 40 km/h., proračunata prema DIN 18005 iznosi 63,19 dB.

Ukupna buka koja nastaje na lokaciji zahvata, a zbog rada planiranog zahvata prema zakonitostima zbrajanja razine buke dvaju izvora (S. Ingemansson, H. Elvhammar, 1995). iznosit će 113,61 dB.

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) u zoni gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi) u kojoj se nalazi lokacija zahvata (radna zona) propisano je, da na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A), odnosno da na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine buke zone s kojom graniči.

Proračun emisije buke za predmetni zahvat rađen je prema literaturi koja pokriva predmetno područje (Šestić, 1998). U nastavku su dani rezultati proračuna intenziteta buke na različitim udaljenostima od lokacije zahvata odnosno od izvora buke (maksimalna moguća emisija) uz pretpostavku da su izvori buke na otvorenom. Prema zakonitostima širenja zvuka izrađen je model prikazan grafički na slici B.1.10.1. Budući da se lokacija zahvata nalazi u nizini, (u daljoj okolici nema prepreka širenju buke), ona će se širiti ravnomjerno, a ovisiti će ponajprije o udaljenosti.

Najbliže stambene građevine od lokacije zahvata udaljene su oko 300 m, pa je grafički na slici B.1.10.1. pokazano smanjenje buke do te udaljenosti.




55,00

65,00

75,00

85,00

95,00

105,00

115,00

0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300

udaljenost (m)

razi

na b

uke

(dB

(A))

Slika B.1.10.1. - Smanjenje razine buke u ovisnosti o udaljenosti od izvora

Prema dobivenim rezultatima planiranom izgradnjom razina buke neće prelaziti vrijednost određenu Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Buka će biti manja nego je prikazana jer se većina radova obavlja unutar proizvodnih hala, dok su u proračunu za smanjenje buke u ovisnosti o udaljenosti od izvora, korištene vrijednosti kao da su izvori buke na otvorenom. Osim toga, uređenjem zelenih tampon zona s južne i istočne strane tvorničkog kruga, dodatno će se smanjit emisija buke uzrokovana radom u tvorničkom krugu.

B.1.11. Utjecaj na onečišćenje zraka

Kakvoća zraka za područje Varaždina mjeri se na meteorološkoj postaji Varaždin aerodrom koja je smještena istočno od grada, odnosno 1,2 km jugoistočno od lokacije zahvata. S meteorološkog stanovišta postaja je reprezentativna za područje Varaždina jer se nalazi na ravnom terenu otvorena prema svim smjerovima, dok s ekološkog stanovišta postaja spada u kategoriju prigradskih postaja, što znači da onečišćenje zraka u samom gradu može biti znatno veće nego što je izmjereno na lokaciji aerodroma.

U neposrednoj blizini mjernog mjesta nalaze se aerodromska zgrada i pista. Unutar radijusa od oko 300 m do preko 2 km nalazi se nekoliko industrijskih sadržaja pa nije isključena vjerojatnost utjecaja industrijskih pogona na kakvoću oborine mjerenu na lokaciji.

Glavni izvor emisije u zrak zbog rada planiranog zahvata je emisija lebdećih čestica tijekom tehnološkog procesa proizvodnje betona.

Čestice prašine, ovisno o vrsti mogu naškoditi ljudskom zdravlju ako su manje od 10 μm jer se mogu zadržati u plućima, izazvati bronhitis i druge smetnje. U sastavu cementne prašine zastupljen je silicij (IV) oksid (SiO2). Fizička, kemijska i biološka ispitivanja cementne prašine pokazala su da se SiO2 ne nalazi u slobodnom stanju i da zbog toga ne može izazvati silikozu. Prašina čije su čestice veće od 10 μm predstavlja za ljude manju smetnju, ali može predstavljati znatniju smetnju za vegetaciju, ovisno o vrsti prašine.

Tehnološkim postupkom proizvodnje betona neće biti većih imisija u zrak, budući da je cijeli postupak zatvoren, a sirovine se doziraju automatski, zatvorenim sustavom. Silosi za cement (Slika B.1.11.1.) imaju ugrađeni filter pa neće biti nekontroliranog većeg otprašivanja cementa u okoliš dok je uređaj za otprašivanje ispravan.

Model onečišćenja zraka napravljen je za 1 silos betonare. Planiranim zahvatom postavit će se 7 silosa (4 silosa za potrebe konstrukcije + 3 silosa za potrebe galanterije) za cementa kapaciteta oko 100 t. Volumen cementa u punom silosu je oko 33,3 m3 (100 000 kg/3 000 kg/m3).




Tumač oznaka:

1. priključak sa prirubnicom

2. pneumatski upravljan ventil

3. sonda dojave napunjenosti silosa

4. osiguranje prenapunjenosti - upravljanje s dojavljivačem (bljeskalica ili signalno svijetlo)

5. automatsko upravljanje filterom

6. filter

Slika B.1.11.1. - Spremnik za cement

Filtriranjem zraka koncentracije čestica u zraku koje prođu kroz filter smanjuje se na vrijednost < 20 mg/m3. Filter ima stupanj djelovanja 99,9 % (Mikoč, 1994), za čestice veće od 5 μm. Veličina čestica cementa ovisi o finoći mliva. Troškovi mljevenja s povećanjem finoće mliva brzo rastu, kao i druga moguća nepovoljna svojstva (veća potreba za vodom, brže skupljanje …), pa maseni udio u zavisnosti od ekvivalentnog promjera (veličine čestice) najbolje opisuje krivulja (Slika B.1.11.2.).

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110100

Sum

am

ase

[%]

204060 0.624680

Ekvivalentni promjer (um) Slika B.1.11.2. - Kumulativna granulometrijska krivulja cementa i specifična površina




Koristeći ove podatke postavljen je matematički model pročišćavanja zraka preko filtra. Pri tome je postavljena hipoteza da se proces pročišćavanja obavlja prema relaciji

( ) KSSItdt

dS⋅−−⋅=

1 (1)

gdje su: I - ulaz (Slika B.1.11.1.), S - izlaz,

- promjena u udjelu čestica u zraku,

K - efikasnost pročišćavanja = 99,9 %, t - vrijeme prolaska kroz filter.

Vrijeme (t) izračuna se iz: t = V/q = 36,7 m3/1 560 m3/h = 0,024 h = 1,44'

Uvrštavanjem vrijednosti u diferencijalnu jednadžbu (1), dobivene su vrijednosti za izlaz. Za modeliranje korišten je Mathcad Professional.

Čestice koje punjenjem silosa "stižu" do filtra prikazane su grafički na slici B.1.11.3. Broj čestica je dobiven simulacijom, a prikaz je za 100 čestica.

0

10

20

30

40

50

60

70

0 10 20 30 40 50 60 70 79 89 99

broj čestica

velič

ina če

stic

a (μ

m)

kritična veličinaveličina čestica

Slika B.1.11.3. - Čestice na filtru

Kvaliteta pročišćavanja filtra ili učinkovitost je 99,9 % za čestice veće od 5 μm. Prema slici B.1.11.2., oko 7 % čestica (7 čestica/100 čestica) koje "stižu" do filtra su manje od 5 % i one ga prolaze, a od ostalih 93 % (čestice veće od 5 μm, samo 0,1 % prolazi filter (0,09 čestica/100 čestica).

Koncentracija čestica koje prođu kroz filtar na samom izlazu iznosi < 20 mg/m3. Uzimajući u obzir taj podatak urađen je Gaussov model emisije čestica. Gaussov model je proračun za izračunavanje koncentracije onečiščujućih tvari u određenoj točki. Ovim modelom opisano je širenje i miješanje onečiščujućih tvari. Pretpostavlja se da su disperzije u vodoravnom i okomitom smjeru u obliku Normalnih Gaussovih krivulja s najvišom koncentracijom u točki infleksije (tjeme krivulje).

dtdS




Podaci korišteni u modelu odnose se na najnepovoljniji slučaj, odnosno korištene su maksimalne vrijednosti parametara (worst case). Prema ruži vjetrova (A.3.14. Klimatska obilježja prostora) najčešći vjetrovi su južnog i zapadnog smjera jačine do 2 Bf.

Vjetar jačine 2 Bf je povjetarac, a njegova brzina je od 1,6 do 3,3 m/s (srednja vrijednost je 2,45 m/s). Brzina toka zraka kroz filtar je 1 560 m3/h. Emisija čestica iz silosa kroz filtar iznosi 20 mg/m3, odnosno 0,009 g/s. U tablici B.1.11.1. prikazane su emisije iz 1 silosa te iz 7 silosa cementa. Proračun je izrađen za radnih 250 d./g., te za rad od 10 h/d.

Tablica B.1.11.1. – Emisija čestica iz silosa

Emisija iz 1 silosa Emisija iz 7 silosa g/s g/h g/d. g/g. kg/g. g/s g/h g/d. kg/d. kg/g.

0,009 32,4 324 81 000 81 0,063 226,8 2 268 2,3 567

Klasa stabilnosti atmosfere u Varaždinskoj županiji je u najvećem broju slučajeva D, pa je i za tu stabilnost atmosfere i napravljen ovaj model. Proračun prema Gaussovom modelu napravljen je pomoću programa slobodne distribucije (freeware) koji je razvijen na California State University Northridge (http://www.csun.edu/). U tablici B.1.11.2. i na slici B.1.11.4. su prikazane vrijednosti emisije (koncentracije) za različite udaljenosti od silosa.

Tablica B.1.11.2. - Imisija čestica u ovisnosti o udaljenosti

Udaljenost od silosa (m) Koncentracija (μg/m3)20 1 149,267 30 216,583 40 100,642 50 60,079

100 14,792 150 7,006 200 4,197

0100200300400500600700800900

100011001200

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200

udaljenost (m)

konc

netr

acija

(ug/

m3)

Slika B.1.11.4. - Imisija čestica u ovisnosti o udaljenosti

Za sprječavanje emisije prašine iz miješalice i s vage za cement ugradit će se kompenzacijski spremnik (izvorno: air bag) (Slika B.1.11.5.), koji služi za provjetravanje i odzračivanje miješalice i vage za cement. Ugradnjom kompenzacijskog spremnika gotovo u potpunosti se sprječava emisija čestica u zrak kod procesa pripravljanja betona. Čestice sakupljene u kompenzacijskom spremniku gravitacijski se vraćaju u miješalicu.

Kompenzacijski spremnik izrađen je od materijala koji je nepropustan za prašinu i zrak (najlonska tkanina sa slojem od akrilne smole s jedne strane). S donje strane kompenzacijski spremnik ima otvor na koji se nadovezuje spojni kanal preko kojeg je kompenzacijski spremnik priključen na miješalicu. Spremnik vage za cement također ima spojni kanal do kompenzacijskog spremnika.




1 2

3

4

5

6

7

1. kompenzacijski spremnik

2. pužni transporter za cement

3. vaga za cement

4. miješalica betona

5. ulaz za granulat

6. poklopac

7. izlaz betona

Slika B.1.11.5. - Shematski prikaz rada kompenzacijskog spremnika

Skladištenje kamenog granulata predviđeno je u toranjskim silosima volumena 500 m3. Iz silosa granulat se doprema na vagu gdje se važe i transportira u miješalicu. Automatski zatvarač na otvoru se nakon punjenja miješalice zatvara te sprječava širenje prašine. Cijelo postrojenje je obloženo oplatom što dodatno sprječava emisiju prašine. Cijela radna površina je prekrivena asfalt – betonom, što olakšava pranje (vodom) čime se smanjuje dizanje prašine s podloge u atmosferu.

Za smanjenje emisije prašine na prostor izvan tvorničkog kruga u mjerama zaštite predlaže se sadnja biljnih svojti uz ogradu tvorničkog kruga, a naročito s južne strane u kontaktnoj zoni sa Židovskim grobljem te s istočne strane gdje tvornički krug granični s ulicom I. Severa.

B.1.12. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta

Izvanredni događaji na lokaciji zahvata mogu uslijediti: tijekom pretakanja goriva te tijekom korištenja industijskog kolosijeka (Slika B.1.12.1.) budući da je zapadno od lokacije zahvata

smještena tvrtka Pro Plin d.o.o. (Slika B.1.12.2.) koja se bavi opskrbom ukapljenog naftnog plina (UNP), a koristi željeznički kolosijek za dopremu UNP na lokaciju kroz lokaciju zahvata.

Opskrba diesel gorivom radnih strojeva je iz postojeće jednostijenske cisterne volumena spremnika V = 5 000 l (Slika B.1.12.3.), a u vlasništvu je nositelja zahvata. Punjenje spremnika potrošača diesel goriva na lokaciji zahvata je istakačem u sigurnosnoj izvedbi na pretakalištu. Pretakalište mora biti vodonepropusno.

Cisterna je neizolirana jednokomorna, puni se s 95 % volumena (4 750 l) tekućinom čija je gustoća ρ ≤ 0,993 kg/l, a nepropusnost spremnika kontrolira se minimalno jednom tijekom 3 g. što se dokazuje certifikatom koji vrijedi naredne 3 g. Na cisterni za opskrbu diesel gorivom potrebno je minimalno svakih 6 mjeseci kontrolirati zaštitu od statičkog elektriciteta, preventivi tehnički pregledi su svakih 2 mjeseca, a redovni tehnički pregled je jednom godišnje tijekom produženja registracije. Cisterna se nalazi na vodonepropusnoj površini (Slika B.1.12.4.) izvedenoj pod nagibom i natkrivena je.




Slika B.1.12.1. – Industrijski kolosjek Slika B.1.12.2. – Spremnici tvrtke Pro Plin d.o.o.

Slika B.1.12.3. – Jednostijenska cisterna Slika B.1.12.4. – Pretakalište goriva uz groblje

Fizikalno – kemijska svojstva dizel goriva (kemijski sastav: smjesa ugljikovodika, CAS br.: 68334-30-5, EINECS br.: 269-822-7, EEC indeks: 649-224-00-6) prikazana su u tablici B.1.12.1.

Tablica B.1.12.1. – Fizikalno kemijska svojstva dizel goriva

Stanje Tekućina Boja Žućkasta Miris Slab Vrelište (°C) – prema HRN EN ISO 3405 180 – 380 Plamište - najmanje (°C) – prema HRN EN ISO 2719 55 Temperatura samozapaljenja (°C) 250 – 460 Granice eksplozivnosti 0,6 – 6,5 Gustoća (15°C) (kg/m3) – prema HRN RN ISO 3675 820 – 860 Viskoznost (mm2/s) – prema HRN EN ISO 3104 2,00 – 4,50

Prema navedenim fizikalno – kemijskim karakteristikama, dizel gorivo spada u II. skupinu zapaljivih tekućina (temp. plamišta od 38°C – 60°C, Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99).

Podaci o opasnosti i mjerama sigurnosti za dizel gorivo navedeni su u tablici B.1.12.2.

Zaštitni pojas nadzemnog spremnika zapaljive tekućine II. skupine za spremnike zapremine do 30 m3 odgovara zoni opasnosti, ali nikako manje od 5 m. Sigurnosna udaljenost može završiti na vatrootpornim zidovima najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102, dovoljne visine i širine, tako da u slučaju požara ne mogu biti ugrožene građevine koje bi se nalazile u zaštitnom pojasu da nema tih zidova.

Spremnik (jednostijenska cisterna) nalazi na 7,20 m od ograde Židovskog groblja, odnosno vodonepropusna podloga se nalazi na 4,40 m od ograde. Na kraju vodonepropusne podloge, koja je izvedeno pod nagibom, izveden je otvor za odvodnju u tehnološku kanalizaciju.




Tablica B.1.12.2. – Podaci o opasnosti i mjerama sigurnosti

znak opasnosti 30

oznaka otrovnosti Xn – III. skupina otrova – štetno Xi - nadražujuće

oznake upozorenja

R 10 – zapaljivo R 20 – štetno ako se udiše R 21 – štetno u dodiru s kožom R 36 – nadražuje oči R 51/53 – otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno

djelovati u vodi R 65 – može izazvati oštećenje pluća ako se proguta

oznaka obavijesti

S 36 – nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću S 37 – nositi zaštitne rukavice S 39 – nositi zaštitna sredstva za oči/lice S 62 – ako se proguta ne izazivati povraćanje, hitno zatražiti pomoć

liječnika i pokazati naljepnicu ili ovaj spremnik

Zbog opasnosti od požara, koji bi se mogao proširiti na Židovsko groblje koje je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara R Hrvatske – Lista zaštićenih kulturnih dobara (Rješenje od Ministarstva kulture od 18. 7. 2005.g., Klasa: UP-I-612-08/05-06/1116, Urbroj: 532-04-01-1/4-05-2) preporuča se preseljenje spremnika na lokaciju za koju su dobiveni protupožarni uvjeti.

Druga opasnost je akcident uslijed dopreme UNP željezničkim prometom na lokaciju tvrtke Pro Plin d.o.o. koja se nalazi zapadno od lokacije zahvata. U prosjeku se u Pro Plin dovozi 1 cisterna/tj. Cisterna sadrži oko 45 t UNP. Vjerojatnost akcidenta tijekom dopreme UNP izračunata prema Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama (IAEA-TECDOC-727).

Za izračunavanje učestalosti (Pp,t, broj nesreća godišnje) nesreća u prometu (p) opasnih tvari (t), što rezultira posljedicama smrtnih slučajeva, prvo se procijenjuje odgovarajući tzv. broj vjerojatnosti Np,t.

Np,t = N*p,t + nsu + npδ + nn = 10,5 – 1 – 2 = 7,5

gdje su:

N*p,t – prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari = 10,5,

nsu – korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava = -1,

npδ – korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa = -2,

nn – korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području = 0.

U okviru prikazane metodologije N se određuje kao "broj vjerojatnosti". Ovom "broju vjerojatnosti" uvijek se pridružuje ekvivalentna vrijednost učestalosti P. Odnos između N i P je slijedeći:

N = |log10P| = 7,5

P = 3 · 10-8

Vrijednost učestalosti ako se prikaže kao kvocijent iznosi 1 : 33 333 333,33.

U slučaju nesreće tijekom dopreme cisterne s UNP željeznicom područje učinka iznosit će oko 3 ha, odnosno udaljenost učinka bit će 50 – 100 m. Iz tih podataka procjenjuje se posljedica nesreće za ljude. Izvanjske posljedice (Cd,t, broj smrtnih slučajeva/nesreća) nesreće koju izaziva tvar (t) po svakoj utvrđenoj djelatnosti (d), mogu se izračunati pomoću jednadžbe:

Cd,t = P · δ · fp · fu = 3 · 10 · 0,1 · 1 = 3 osobe/nesreći

gdje su: P – pogođeno područje (ha) = 3, δ – gustoća naseljenosti u naseljenim područjima unutar pogođenog pojasa (osoba/ha) = 5, fp – korekcijski čimbenik područja za rasprostranjenost stanovništva u pogođenom području = 0,05, fu – korekcijski čimbenik ublažavajućih učinaka = 1.




B.1.13. Mogući utjecaji na infrastrukturni sustav

Utjecaj na infrastrukturne sustave zahvat će imati u vidu:

1. utjecaj na kanalizaciju - zacjevljenja kolektora kanalizacije i

2. utjecaj na povećanje prometa po industrijskom kolosjeku,

3. utjecaj na povećanje cestovnog prometa (naročito na ulicu I. Severa na koju se izlazi iz lokacije zahvata – tvorničkog kruga).

Projekt zatvaranja kolektora kanalizacije izradila je tvrtka Coning d.d. (br. 2947/88). Otvoreni kolektor kanalizacije koji prolazi po lokaciji zahvata je praktički već spojen na "južni" kolektor i na spoju je izvedena "ulazna građevina" koja je usvojena kao položajno i visinski definirana završna točka objekta. Početna točka je "izlazna građevina" izvedena nakon prolaza kolektora ispod industrijskog kolosijeka (Slika B.1.13.1.), te je također definirana položajno i visinski. Trasa zacjevljenog kolektora poklapat će se s trasom otvorenog.

Niveleta dna otvorenog kanala ima nekoliko manjih stuba – kaskada, koje se novom niveletom zatvorenog kanala ukidaju usvajanjem jednoličnog nagiba. Postojeći zatvoreni dio kolektora ispod industrijskog kolosijeka izveden je cijevima ø 150 cm. "Ulazna građevina" na spoju s "južnim" kolektorom izvedena je cijevima ø 200 cm.

Navedenim projektom predviđa se zatvaranje kolektora izvesti srednje armiranim betonskim cijevima ø 160 cm, sa spojevima na kolčak. Prije izvođenja radova, projektom je predviđeno, paralelno izvesti obilazni otvoreni kanal kojim će se odvodnjavati voda za vrijeme izvođenja radova, a koji će se zatrpat po završetku radova. Ovakvo rješenje nije sukladno zaštiti okoliša jer će onečišćena otpadna voda koja protječe kroz obilazni kanal prodirati kroz vodonepropusno tlo u podzemlje. Na taj način će se kanalizacijskom, otpadnom vodom zagaditi tlo, a dovest će se u opasnost i zagađenje podzemne vode u širem okruženju, budući da je zahvat u III. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta Bartolovec.

Revizijsko okno u priključnoj točci R.O. 1 izvest će se na postojećem zatvorenom dijelu kanala. Revizijsko okno u sredini kanala – R.O.2 izvest će se normalno "u suho", budući da će se protok vode skrenuti u obilazni kanal. Ovo revizijsko okno neće biti klasično izvedeno, već će se izvesti tako da se koristi postojeći betonski zidovi otvorenog kanala, na kojime će se izvesti armirano betonska ploča s lijevano željeznim poklopcem 600/600 mm. Navedeno rješenje je potrebno jer se na taj način cijela izvedba može izvesti pod protokom, a ujedno će se i riješiti prijelaz iz cijevi ø 160 cm, na cijev ø 200 cm. Cijevi će se položiti na pješčanu podlogu, a izvedba se predviđa "u suho", jer se projektirano okno nalazi iznad razine podzemne vode. U slučaju izvedbe u kišnom razdoblju, voda će se ispumpavati.

Zacjevljivanje je potrebno radi komunikacije planiranog zahvata (pogon konstrukcije i deponij gotovih elemenata) s ostatkom tvorničkog kruga. Osim toga, zacjevljivanjem će se intenzivnije koristiti industrijski kolosijek jer je planirana otprema s deponija gotovih elemenata željeznicom (Slika B.1.13.2.). U svakom slučaju, zatvaranje (zacjevljivanje) kolektora kanalizacije imat će utjecaj na okoliš, ali pozitivan.

Slika B.1.13.1. – Izlazna građevina Slika B.1.13.2. – Otvoreni kolektor na lokaciji zahvata

Zacjevljivanjem kolektora kanalizacije tvrtka Zagorje Tehnobeton d.d. intenzivnije će koristiti postojeći industrijski kolosijek koji prolazi njihovim tvorničkim krugom. Na taj način, povećat će se promet po industrijskom kolosijeku. Nositelj zahvata planira 50 % cementa (sirovina za dobivanje betona) za potrebe planiranog zahvata dopremati željeznicom, kao i većinu proizvoda pogona konstrukcije.




Opasnost od akcidenta zbog povećanja korištenja industrijskog kolosijeka izračunata je u B.1.12. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta.

Za dopremanje kamenog granulata, 50 % cementa (nakon zacjevljivanja kolektora kanalizacije), te otpremu gotove galanterije i betona koristit će se cestovni prijevoz. Cement se doprema cisternama čija je nosivost oko 28 t, dok se kameni granulat doprema kamionima nosivosti oko 15 t.

Za planiranu proizvodnju od 190 m3/h (130 m3/h + 60 m3/h) potrebno je 209 m3/h (2,0 t/m3 kamenog granulata i 22,8 m3/h (350 kg/m3) cementa (tablica A.4.1. u poglavlju A.4. Opis zahvata). Broj kamiona/cisterne za dopremu sirovina za potrebe planiranog zahvata prikazan je u tablici B.1.13.1.

Tablica B.1.13.1. – Broj kamiona/cisterne potrebnih za dopremu sirovina za planirani zahvat

Volumen Masa Broj kamiona/cisterne Sirovina m3/h t/h t/d. t/g. br./h br./d. br./g.

Kameni granulat 209 418 4 180 1 045 000 28 279 69 667Cement 22,8 66,5 665 166 250 2 24 5 938Cement (korištenjem ind. kolosijeka) 11,4 33,3 332,5 83 125 1 12 2 973

Prema dobivenim vrijednostima u prosjeku će svake 2 minute na lokaciju zahvata stići 1 kamion/cisterna i to samo za dopremu sirovina. Kod otpreme proizvoda, planiranog zahvata veći dio proizvoda pogona konstrukcije otpremat će se željezničkim prometom (specijalni teret), dok će se proizvodi pogona galanterije i transportni beton za 3. lica s lokacije otpremati cestovnim prometom (kamioni i auto-miješalice). Pretpostavlja se da će godišnje 50 848 kamion/auto-miješalica (70 % od dopremljenih sirovina – 72 640) s lokacije zahvata otpremati proizvode i transportni beton, a zbog rada planiranog zahvata.

Budući da će se većinom kamioni koristiti samo za dopremu ili otpremu, odnosno u jednom smjeru će kamioni ići prazni, ispada da će u na lokaciju doći, odnosno s nje izaći 123 488 kamiona/g. Prema navedenim vrijednostima po (sada još) gradskoj ulici I. Severa koja vodi na lokaciju zahvata će teška vozila proći 246 976 puta/g. samo za potrebe planiranog zahvata uz korištenje industrijskog kolosijeka.

Izvedbom planirane državne ceste uz Varaždinsko jezero (Prilog 2. list 2) smanjit će se opterećenje DC-2 te zaštititi Židovsko groblje od vibracija uzrokovanih prometom.

B.2. Analiza koristi i troškova (cost-benifit analiza) zahvata

Za potrebe planirane investicije od strane trgovačkog društva Zagorje Tehnobeton d.d. iz Varaždina i konzultantske tvrtke Inter in d.o.o. iz Vinice tijekom veljače 2006. g. izrađena je Studija izvedivosti investicijskog projekta izgradnje i opremanja novog proizvodnog pogona. U nastavku su sažeto prikazani rezultati navedene studije i analiza novčano nemjerljivih koristi i troškova. Detaljan prikaz troškova građevinsko - obrtničkih radova i nabavke strojne opreme prikazan je u poglavlju A.5. Procjena troškova realizacije i rada zahvata. Rekapitulacija troškova građevinskih radova i strojne opreme dana je u tablici B.2.1.

Tablica B.2.1. - Rekapitulacija troškova građevinskih radova, nabavke strojne opreme te ukupni troškovi

Troškovi opreme 1 Proizvodna hala za konstrukcije 23 500 000,002 Proizvodna hala betonske galanterije 12 225 000,00

Sveukupno: 35 725 000,00Troškovi građevinsko – obrtničkih radova 1 Proizvodna hala za konstrukcije 12 062 100,002 Proizvodna hala betonske galanterije 3 520 000,003 Staze za prednaprezanje 3 000 000,004 Uređenje vanjskog okoliša 1 480 000,005 Trafostanica 1 000 000,00

Sveukupno: 21 062 100,00Ukupni troškovi građevinskih radova i opreme 1 Troškovi građevinsko – obrtničkih radova 21 062 100,002 Troškovi opreme 35 725 000,00

Sveukupno: 56 787 100,00




Projekt je u Studiji isplativosti promatran kroz vijek projekta od 10 g. U statičkoj ocjeni provedene analize tržišno - financijske ocjene projekta utvrđena je rentabilnost projekta od 10,05 % (omjer neto dobiti i uloženih osnovnih sredstava), ekonomičnost od 4,45 % (omjer neto dobiti i ukupnog prihoda), uz proračunati prihod po zaposlenom djelatniku u iznosu od 907 983 kn.

U nastavku je prikazana projekcija ekonomskog tijeka promatrane investicije tijekom vremena trajanja projekta od 2006. – 2015. g. (Tablica B.2.2). Od prihoda prikazanih u tablici B.2.2. 3 500 000 kn/g. (10 000 m3/g. · 350 kn/m3) prihod je od prodaje transportnog betona trećim licima. Metodom neto sadašnje vrijednosti, prihodi projekta proračunati su uz diskontnu kamatnu stopu od 6,0 % i 9,0 %, a što je prikazano u tablici B.2.3.

Na osnovu troškova građevinskih radova i nabavke strojne opreme (tablica B.2.1), realizirat će se jednokratna dobit šire društvene zajednice, koja će se iskazati kroz vrijednost poreza na dodanu vrijednost (22 %) u iznosu od:

56 787 100,00 kn ⋅ 0,22 = 12 493 162,00 kn

Radom projekta, dobit šire društvene zajednice ostvarivat će se kroz prihode vezane uz porez na dodanu vrijednost koju plaćaju krajnji korisnici, odnosno kupci gotovih proizvoda, te prihode iz poreza na dobit koju plaća nositelj zahvata. Prema provedenoj studiji, uspostavom novih proizvodnih pogona planirano je povećanje prihoda u 2007. g. za 25,83% u odnosu na 2006. g., tijekom 2008. g. za 8,5% u odnosu na 2007.g., dok bi se sljedećih godina prihod povećavao za 4 - 7 %. Ostvarenje planiranog prihoda smatra se realnim iz razloga jer se većina proizvoda (81,18% tijekom 2005. g.) izrađuje za interne potrebe, odnosno, realizira se unutar građevinskih projekata koje izvodi i ugovara nositelj zahvata.

Tablica B.2.2. - Ekonomski tijek projekta

2006 2007 2008 2009 2010

I. Ukupni primici 80 992 766,00 101 911 448,00 110 547 971,58 117 315 585,08 122 541 361,80

1. Ukupan prihod 80 992 766,00 101 911 448,00 110 547 971,58 117 315 585,08 122 541 361,80

2. Ostatak vrijednosti

2.1. Ostat. vrijednosti - OS

2.1.Ostat. vrijednosno. - OBS

II Ukupni izdaci 130 870 118,81 79 547 422,87 96 753 198,61 102 950 560,99 107 758 828,89

1. Investicijski izdaci 56 787 100,00

1.1. Investicija u OS 56 787 100,00

1.1. Investicija u OBS

2. Troškovi materijala 12 151 639,50 15 290,470,98 18 481 516,13 19 625 521,98 20 510 633,02

3. Trošak rada 13 687 464,02 12 477 633,59 15 081 715,72 16 015 273,92 16 737 562,78

4. Ostali troškovi 9 365 903,65 8 783 026,99 10 616 044,73 11 273 177,90 11 781 598,22

5. Interni troškovi 30 226 671,11 31 455 969,56 38 020 830,40 40 374 319,80 42 195 201,63

6. Zajednički troškovi 7 395 169,98 9 305 342,39 11 247 367,34 11 943 579,38 12 482 234,81

7. Ob. iz dobiti (20 %) 1 265 170,55 2 262 042,36 3 305 724,29 3 718 688,00 4 051 598,44

III Neto primici -49 877 352,81 22 337 025,13 13 821 772,97 14 365 024,10 14 782 532,91

2011 2012 2013 2014 2015

I. Ukupni primici 128 025 635,23 133 781 218,51 139 821 560,99 146 160 779,82 154 919 903,21

1. Ukupan prihod 128 025 635,23 133 781 218,51 139 821 560,99 146 160 779,82 154 919 903,21

2. Ostatak vrijednosti 2 106 210,00

2.1. Ostat. vrijednosti - OS 2 106 210,00

2.1.Ostat. vrijednosno. - OBS

II Ukupni izdaci 112 806 480,69 119 536 123,71 125 100 059,80 130 934 849,07 137 062 929,50

1. Investicijski izdaci

1.1. Investicija u OS

1.1. Investicija u OBS

2. Troškovi materijala 21 439 764,70 22 415 273,99 23 439 652,01 24 513 188,07 25 640 794,73

3. Trošak rada 17 495 774,37 18 291 832,10 19 127 768,83 20 003 820,64 20 923 996,39

4. Ostali troškovi 12 315 304,62 12 875 650,98 13 464 068,23 14 080 722,55 14 728 435,79

5. Interni troškovi 44 106 644,26 46 113 496,57 48 220,883,37 50 429 399,83 52 749 152,22




6. Zajednički troškovi 13 047 680,05 13 641 349,49 14 264 759,16 14 928 085,13 15 604 317,05

7. Ob. iz dobiti (20 %) 4 401 312,69 6 197 520,57 6 582 928,20 6 989 632,84 7 416 226,33

III Neto primici 15 219 154,54 14 246 094,80 14 721 501,19 15 225 930,76 17 856 980,70

Tablica B.2.3. - Prihodi projekta prema metodi sadašnje vrijednosti (diskontna stopa 6,0 i 9,0 %)

God. Neto prihodi Diskontni kamatnjak (6,0%)

Sadašnja vrijednost

Diskontni kamatnjak (9,0%)

Sadašnja vrijednost

2006. -49 877 325,81 1,0000 -49 877 352,81 1,0000 -49 877 352,812007. 22 337 025,13 0,9434 21,072 665,21 0,9174 20 492 683,602008. 13 821 772,97 0,8900 12 301 328,74 0,8417 11 633 509,782009. 14 365 024,10 0,8396 12 061 151,23 0,7722 11 092 434,302010. 14 782 532,91 0,7921 11 709 150,64 0,7064 10 472 319,002011. 15 219 154,54 0,7473 11 372 637,61 0,6499 9 891 406,212012. 14 246 094,80 0,7050 10 042 934,69 0,5963 8 494 480,862013. 14 721 501,19 0,6651 9 790 639,09 0,5470 8 053 165,292014. 15 225 930,76 0,6274 9 552 937,32 0,5019 7 641 381,222015. 17 856 980,70 0,5919 10 569 519,44 0,4604 8 221 849,97

Ukupno 92 698 664,28 58 595 611,17 46 115 877,42

Proračun društvene koristi od rada projekta Studijom isplativosti predviđeni, prihodi pogona konstrukcije i betonske galanterije te procjena koristi

društvene zajednice dani su u tablici B.2.4. Tablica B.2.4. - Projekcija prihoda promatranog zahvata i procjena koristi društvene zajednice

Godina Pogon konstrukcije

Pogon galanterije Ukupno PDV (22%) poreza na dobit

(tabl. B.2.2.) Ukupno I + II

A B A + B I II I + II 2007. 95 457 746 6 453 702 101 911 448 22 420 519 2 262 042 24 682 5612008. 103 863 122 6 711 850 110 547 972 24 320 554 3 305 724 27 626 2782009. 110 335 262 6 980 324 117 315 585 25 809 429 3 718 688 29 528 1172010. 115 281 825 7 259 537 122 541 362 26 959 100 4 051 598 31 010 6982011. 120 475 717 7 549 918 128 025 635 28 165 640 4 401 312 32 566 9522012. 125 929 304 7 851 915 133 781 219 29 431 868 6 197 520 35 629 3882013. 131 655 570 8 165 991 139 821 561 30 540 743 6 582 928 37 123 6712014. 137 668 149 8 492 631 146 169 780 32 157 352 6 989 632 39 146 9842015. 143 981 357 8 832 336 152 813 693 33 619 012 7 416 226 41 035 238

Korist društvene zajednice ostvaruje se i iz izdvajanja iz osobnih dohodaka zaposlenih. U Pogonu

konstrukcije zaposleno je 124 radnika, a u Pogonu galanterije 27 radnika. Početkom proizvodnje u novim pogonima, zbog unapređenja proizvodne tehnologije, u Pogonu konstrukcije planirano je zaposlenje 121 radnika, a u Pogonu galanterije 20 radnika. Slijedom navedenog, doći će do preraspodjele 10 radnika na terenske poslove nositelja zahvata, te će ukupno biti zaposleno 141 radnik.

Prihodi šire društvene zajednice kroz vijek trajanja projekta metodom neto sadašnje vrijednosti (NSV) s diskontnom kamatnom stopom od 8 % iskazani su u tablici B.2.5.

Tablica B.2.5. - Procjena novčane koristi društvene zajednice metodom NSV

Godina Primici društvene zajednice (kn) Diskontni kamatnjak (8,0%) NSV (kn) 2007. 24 682 561 0,9259 22 854 223 2008. 27 626 278 0,8573 23 685 080 2009. 29 528 117 0,7938 23 440 371 2010. 31 010 698 0,7350 22 793 789 2011. 32 566 952 0,6806 22 164 520 2012. 35 629 388 0,6302 22 452 558 2013. 37 123 671 0,5835 21 661 306 2014. 39 146 984 0,5403 21 149 897 2015. 41 035 238 0,5002 20 527 836

Ukupno 298 349 886 200 729 580




Slijedom navedenog proračuna utvrđena je potencijalna dobit društvene zajednice u iznosu od 298 349 886 kn, što svođenjem na sadašnju vrijednost uz diskontnu kamatnu stopu od 8,0 % iznosi 200 729 580 kn.

Dodatni troškovi nositelja zahvata (naknade) U ove troškove spadaju naknade okoliša koje se plaćaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ostale naknade, bez obzira kome se plaćaju (npr. vodama, lokalnoj samoupravi, šumama), ako imaju okolišnu komponentu i koriste se makar djelomice u zaštiti okoliša, također potpadaju u takve troškove.

Naknada korisnika okoliša za građevine i građevne cjeline za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš sukladno članku 14. Zakona o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03).

Iznos naknade korisnika okoliša za pojedinu građevinu ili građevnu cjelinu izračunava se prema izrazu: N = Zz1z2z3 · N1 · kk

u kojem je: N - iznos naknade korisnika okoliša u kunama, Zz1z2z3 - prostorna, tehnička i tehnološka značajka građevine ili građevne cjeline u kojoj je z1 - prostorna, z2 - tehnička, a z3 - tehnološka značajka izražena u odgovarajućoj mjernoj jedinici, N1 - naknada za mjernu jedinicu prostorne, tehničke i tehnološke značajke, Kk - korektivni koeficijent ovisan o stupnju utjecaja građevine ili građevne cjeline na okoliš.

Jedinične naknade i korektivne koeficijente na temelju kojih se obavlja izračun naknada i posebne naknade koje plaćaju pravne i fizičke osobe prema odredbama Zakona o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03), te pobliže kriterije i mjerila za utvrđivanje naknada i posebne naknade propisuje uredbom Vlada R Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zaštitu okoliša i ministra nadležnog za energetiku.

Način i rokove obračunavanja i plaćanja naknada i posebne naknade propisat će pravilnikom ministar nadležan za zaštitu okoliša uz suglasnost ministra nadležnog za energetiku.

U vrijeme izrade ove studije još nije donesen Pravilnik za obračun naknade korisnika okoliša, te se ista procjenjuje na iznos od 50 000,00 kn.

Naknada za korištenje voda na temelju članka 44. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98, 150/05) te Pravilnika o obračunu i plaćanju naknade za korištenje voda (NN 29/01)

Naknada se prema članku 3. navedenog Pravilnika određuje prema izrazu:

N = N0 · V1 gdje su:

N – ukupni iznos naknade,

N0 – visina naknade za korištenje voda prema vrsti vode (prema Odluci o visini naknade za korištenje voda (NN 62/00),

V1 – količina korištene vode u m3 za obračunsko razdoblje.

Prema Odluci o visini naknade za korištenje voda (NN 62/00) visina naknade za 1 m3 vode I. vrste iznosi 0,80 kn. Potrošnja vode procijenjena je na 68 500 m3/g. (A.4. Opis zahvata). Ukupni iznos naknade za korištenje voda iznosit će oko:

N = 0,80 kn/m3 · 68 500 m3/g. = 54 800 kn/g.

Slivna vodna naknada propisana je Odlukom o minimalnim stopama i visinama slivne vodne naknade (NN 8/97). Prema članku 4. navedene Odluke minimalna visina vodne naknade za poslovne prostorije i druge nekretnine koje se koriste za obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti (industrija, raz. djelatnosti…) iznosi 0,37 kn/m2/mj. Prema veličini čestice obuhvata za planirani zahvat plaćat će se:

10 500 m2 · 0,37 kn/m2/mj. · 12 mj./g. = 46 620 kn/g.

Naknade su izračunate okvirno, a točne vrijednosti naknada odredit će ovlaštene institucije.




Novčano nemjerljivi utjecaji na okoliš

Svaki zahvat uz koristi i štete koje se mogu novčano iskazati uzrokuje i neke nemjerljive štete i koristi (utjecaji). Iste je potrebno valorizirati kako bi se utvrdila prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš.

Pri tome se ima na umu osnovno načelo zaštite okoliša, a to je održivi razvitak. To znači da zaštita okoliša nije sama sebi svrha već osigurava razvitak gospodarstva i rast standarda društva uz primjenu svih mjera zaštite utjecaja zahvata na okoliš. Za ocjenjivanje mogućih utjecaja zahvata na ekosustav, gospodarstvo i zdravlje ljudi korištena je tzv. metoda stručne prosudbe.

Eksterne (dodatne) koristi i troškovi za zajednicu najčešće izlaze iz okvira klasične ekonomske analize zahvata i često se tretiraju kao novčano nemjerljivi. Zbog toga se za njihovu procjenu koristi kvantitativna ekspertna metoda. Eksterne koristi i troškovi često se nazivaju i socijalnim koristima i troškovima, iako se pod tim nazivom podrazumijeva utjecaj na okoliš, gospodarstvo i na stvarne socijalne koristi i troškove.

Za ocjenjivanje prihvatljivosti zahvata analiziraju se i eksterne koristi i troškovi (tablici B.2.6.). Analiza se zasniva na ocjenjivanju pojedinih elemenata, za koju svaki član stručnog tima pri izradi studije daje ocjenu, a kao rezultat se uzima srednja ocjena vrijednosti.

Ako je ukupan zbroj ocjena koristi veći od ukupnog zbroja troškova zahvat je prihvatljiv. Elementi s negativnom ocjenom, s druge strane ukazuje na područja na koja je potrebno usredotočiti posebnu pažnju kako bi zahvat bio općenito prihvatljiv i kroz novčano nemjerljive, odnosno eksterne utjecaje. Ova procjena ne koristi težinske koeficijente, kao kod određivanja ranga utjecaja, a visina bodova za procjenu mogućih troškova i koristi je od 1 do 10, a promatraju se područja za koja se smatra da će na njih zahvat imati određeni utjecaj.

Mogući eksterni troškovi ovise o opasnosti ugrožavanja ljudskog zdravlja, komfora stanovanja, kulturno - povijesnih vrijednosti, biljnih i životinjskih svojti te zagađenja zraka, tla, vode i dr., kao i mogućih troškova vezanih za gubitke u gospodarstvu uzrokovane radom zahvata.

Tablica B.2.6. - Procjena koristi i troškova kvantitativnom metodom uz primjenu mjera zaštite UTJECAJI PO VRSTAMA

AKTIVNOSTI MOGUĆI TROŠAK UTJECAJA NA …

VISINA OCJENE TROŠKA KORIST OCJENA

KORISTI podzemne vode 1,0 biljne zajednice 5,0 tlo 1,0 vizualne kvalitete 6,0

Utjecaj zahvata na okolinu

životinjske svojte 2,0

buka 2,0 gospodarska korist kroz korištenje resursa 2,0

prometna infrastruktura 9,0 kvaliteta zraka 2,0 socijalna struktura utjecaj na groblje 4,0 (naselje) 3,0 uređenje kanalizacije 5,0 turizam 4,0

Utjecaj zahvata na ljudsku zajednicu

gospodarski subjekti 2,0 REZULTAT 24,0 26,0 OCJENA Korist - Trošak 25,0 – 24,0 = +2,0




B.3. Usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama R Hrvatske

Republika Hrvatska potpisnica je mnogobrojnih konvencija te se tako obvezala doprinositi rješavanju problema vezanih za zaštitu okoliša. Time je preuzela zadaću ispunjavanja obaveza i stvaranje uvjeta za njihovu provedbu kako bi se što više približila članicama EU. Jedna od međunarodnih konvencija kojoj je R Hrvatska potpisnica, a koja je najbliža planiranom zahvatu je Konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, potpisane u Sofiji, 29. 6. 1994. g. (Zakon o potvrđivanju konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (NN MU 2/96)). Prema toj Konvenciji R Hrvatska je obavezna djelovati u programu zaštite dunavskog slivnog područja, kojem pripada rijeka Dunav sa svojim pritocima. Jedna od pritoka rijeke Dunav je i rijeka Drava od čije je obale lokacija zahvata udaljena oko 700 m.

Prema Konvenciji za svaki zahvat u prostoru djelovanja potrebna je primjena najboljih raspoloživih tehnologija i najbolje ekološke prakse. Prema ovoj konvenciji Hrvatska je obavezna djelovati u programu zaštite okoliša dunavskog slivnog područja kojem pripada rijeka Drava sa svojim pritocima. Hrvatska će se pridržavati svih propisanih smjernica, pa će provoditi mjere zaštite rijeke Dunav i njegovih pritoka.

B.4. Pregled najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s obrazloženjem

Budući da se lokacija zahvata nalazi unutar tvorničkog kruga nositelja zahvata, a koja je unutar građevinskog područja Grada Varaždina (prema PPU Grada Varaždina), odnosno unutar proizvodne zone namijenjene za industriju, servise i njihove rezervate, te za skladišta, gradske servise, zanatske radionice i njihove rezervate (prema GUP grada Varaždina).

Osim toga ova lokacija za izgradnju planiranog zahvata ima niz prednosti od kojih su najznačajnije:

dovoljna udaljenost od najbližih stambenih građevina,

dobra prometna povezanost – DC-2, DC-20, DC-510, planirana državna cesta uz Varaždinsko jezero,

udaljenost od šumskih područja, područja pod zaštitom prirode.

Ono što je najvažnije za stanovnike koji stanuju u široj i bližoj okolici od planiranog zahvata je da se planiranim zahvatom neće:

onečistiti zrak i/ili vode (površinske i podzemne),

znatno povećati emisija buke – povećanje emisije buke bit će oko 2,16 %,

degradirati vizualne kvalitete krajobraza.




C. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA

C.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša

C.1.1. Mjere zaštite krajobraza

1. Minimalno 20 % svake građevne čestice (k.č. 3610/1, k.č. 3573/7, k.č. 10534) urediti kao zelenu površinu proizvodnog kompleksa,

2. Osigurati zaštitnu zonu minimalne širine 4 m na granicama katastarske čestice 3610/1 s katastarskim česticama 3605, 3606 i 4070/3, zatim katastarske čestice 3573/7 s katastarskim česticama 3583/1 i 3573/2 te katastarske čestice 10534 s katastarskom česticom 3573/2,

3. Za zaštitnu zonu uz granice parcele i zelene površine izraditi projekt krajobraznog uređenja.

C.1.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti

1. Tijekom iskopa zbog planirane izgradnje, ukoliko se uoče mogući paleontološki ili arheološki nalazi, o tome odmah izvijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu,

2. Osigurati zelenu tampon zonu uz sjevernu i zapadnu ogradu Židovskog groblja minimalne širine 10 – 15 m,

3. Zonu osigurati na k.č. 3610/1 sadnjom visokog, gustog zelenila,

4. Postojeće pomoćne građevine koje su smještene uz ogradu groblja izmjestiti, ili njihove sadržaje predvidjeti u sklopu novih proizvodnih građevina,

5. Betonaru, koja je smještena unutar tampon zone sjeverno od zida groblja preseliti,

6. Unutar tampon zone izvesti cestu širine do 5 m za pristup upravnim zgradama,

7. Vožnju po cesti unutar tampon zone ograničiti samo za osobna vozila,

8. Smanjiti korištenje ceste po k.č. 3604/2 i 3605 (zaštićena kulturno-povijesna vrijednost), te ga izvedbom ceste unutar tampon zone u potpunosti prekinuti,

9. Rekonstruirati ogradu Židovskog groblja prema posebnim uvjetima i uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela Varaždin.

C.1.3. Mjere zaštite voda i vodotoka

1. Sanitarnu otpadnu vodu odvodnjavati kanalima u sustav odvodnje,

2. Oborinske i sanitarne otpadne vode s radnih i komunikacijskih površina odvodnjavati preko taložnika te separatora ulja i masti u gradsku kanalizaciju,

3. Sanitarnu otpadnu vodu od pranja miješalica pročišćavati u uređaju za reciklažu.

C.1.4. Mjere zaštite biljnih svojti

1. Spriječiti nepotrebnu sječu i uništavanje rubnih staništa uz kolektor kanalizacije (šikara alohtonog grmlja).

C.1.5. Mjere zaštite tla i poljodjelstva

1. Izgrađenost svake građevne parcele (k.č. 3610/1, k.č. 3573/7, k.č. 10534) ne smije biti veća od 40 %,

2. Minimalno 20 % svake građevne čestice urediti kao zelenu površinu proizvodnog kompleksa.




C.1.6. Mjere zaštite u slučaju akcidenta

1. Pretakanje goriva na lokaciji obavljati na vodonepropusnom pretakalištu goriva,

2. U slučaju izlijevanja veće količine goriva poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg razlijevanja,

3. Pretakalište potpuno očistiti od zapaljivih tekućina (diezel gorivo),

4. Ostatke čišćenja izlivenog goriva (opasan otpad) ukloniti na mjesto gdje i u slučaju požara ne predstavljaju opasnost,

5. Spremnik za dizel gorivo smjestiti te pretakalište goriva izvesti prema protupožarnim uvjetima.

C.1.7. Mjere zaštite zraka

1. Redovito prati (barem 1 puta/d. osim u slučaju oborina) radne površine te komunikacijske površine.

C.2. Prijedlog praćenja stanja okoliša

1. Omogućiti praćenje i nadzor nad radovima stručnom osoblju Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

C.3. Politika zaštite okoliša nositelja zahvata u zaštiti okoliša

Zagorje Tehnobeton d.d. je uspostavio te kontinuirano unapređuje sustav upravljanja kvalitetom i okolišem u skladu sa zahtjevima međunarodnih normi ISO 9001. Nositelj zahvata je osposobljen da osigura i poduzima sve aktivnosti iz okvira navedene međunarodne norme.

Sustav kvalitete i upravljanja okolišem u tvrtki Zagorje Tehnobeton d.d. je uspostavljen da se upravljanje zaštitom okoliša planira kod sklapanja ugovora, provodi u svakodnevnim poslovima svih radnih jedinica, poboljšava poduzimanjem preventivnim radnjama i stalnim obrazovanjem svih radnika.

Sustav kvalitete i okoliša utemeljen je na tzv. PDCA petlji (Plan-Do-Check-Act), što je princip na kojem se zasniva primjena kontrola i stalno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom i okolišem.

Nositelj zahvata se obavezuje:

1. Postupati u skladu sa zakonima i propisima R Hrvatske kojima se štiti okoliš, voda, tlo i zrak, kao i poduzeti sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš,

2. Sačuvati vrijednosti prirodnih izvora, vode, zraka tla i izvornih vrijednosti krajolika,

3. Razumno koristiti tlo i očuvati njegovu produktivnost, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri,

4. Očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama,

5. Ukoliko pri obavljanju djelatnosti dođe do onečišćenja okoliša nositelj zahvata dužan je snositi sve nastale troškove sanacije i pravične naknade,

6. Pri korištenju proizvoda, uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka onečišćenje okoliša ograničiti na izvoru nastanka.




C.4. Organizacijska struktura nositelja zahvata za provođenje mjera zaštite okoliša

Nositelj zahvata – tvrtka Zagorje Tehnobeton d.d. kao pravni sljednik posluje od 1946. g. Tvrtka se bavi:

- gradnjom i rekonstrukcijom stambenih, proizvodnih, poslovnih i drugih objekata visokogradnje,

- izradom projektne građevinsko - tehničke dokumentacije,

- gradnjom montažnih, stambenih, industrijskih i poslovnih objekata visokogradnje i niskogradnje,

- izradom centrifugalnih elektrostupova, betonskih kućišta trafostanica,

- proizvodnjom betonske galanterije, plemenite žbuke,

- preradom kamena i

- proizvodnjom stočne krede, itd.

Shema organizacije tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. prikazana je na slici C.4.1.

Slika C.4.1. – Shema organizacije

ZAGORJE d.d.

ZAGORJE TEHNOBETON d.d. TEHNOBETON GRAČANICA ZAGORJE Ltd ZAGORJE - KAMEN

DIREKCIJA TEHNIČKIH POSLOVA SUSTAV KVALITETE DIREKCIJA ZA EKONOM. KOMERC. POS.

SEKTOR INDUSTRIJA

SEKTOR GRADITELJSTVO

TEHNIČKO KOM. SEKTOR

SEKTOR INDUSTRIJA

SEKTOR GRADITELJSTVO

TEHNIČKO KOM. SEKTOR

R.J. FINALNI PROIZVOD

R.J. TVOR. STUPOVA

R.J. MEHANIZACIJA

R.J. BETONSKA GALANTERIJA

R.J. ARMIRAČNICA

R.J. BETONARA I LABORATORIJ

R.J. ODRŽAVANJE

GRADILIŠTA PROJECT

MANAGERA

GRADILIŠTA VODITELJA GRADILIŠTA

R.J. UGOVARANJE

RADOVA

R.J. PROJEKTIRANJE

O.J. TEHNIČKA PRIPREMA I PRAČENJE

R.J. FINANCIJE

R.J. KNJIGOVODSTVO

ODJEL PRODAJE

ODJEL NABAVE

ODJEL SKLADIŠTA

ODJEL PRAVNE I OPĆE SLUŽBE

ODJEL KADROVSKE

SLUŽBE




Shema rukovođenja tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. prikazana je na slici C.4.2.

Slika C.4.2. – Shema rukovođenja

Stožer ja formiran u svibnju 2002. g. te je preuzeo vodeću funkciju (priprema odluka, kontrola i stručno savjetovanje). Formiranjem stožera postiglo se:

- automatsko uključivanje nosioca rukovodnih funkcija iz linijske org. na zadatke savjetodavne i kontrolne funkcije,

- brži protok informacija između pojedinih sektora i službi unutar organizacije,

- aktiviranje pojedinih specijalističkih sposobnosti nositelja organizacije na područjima izvan njihove odgovornosti,

- rasterećenost najviše funkcije (direktor) radi prioritetnijih strateških pitanja.

Načela zaštite okoliša koja će se primjenjivati kod planiranog zahvata su:

- Načelo preventivnosti – pri kojem se izbjegava rizik ili opasnost po okoliš pri planiranju ili izvođenju zahvata. Zahvat u okolišu se planira i izvodi uz što manje onečišćenje okoliša, a pri tome se vodi računa i o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije,

- Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti – gdje se nastoji očuvati prirodne izvore na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. Kod ovog načela ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora vode, zraka, tla, šuma i izvornih vrijednosti krajolika. Potrebno je

GENERALNI DIREKTOR

DIREKTOR TEHNIKO KOM.

SEKTORA

PROJEKT MANAGERI

DIREKTOR SEKT. FINAN. I KNJIGOVOD.

DIREKTOR SEKTORA GRADITELJST.

DIREKTOR SEKTORA

KOMERCIJALE

DIREKTOR SEKTORA

OPĆIH I PR. POSLOVA

DIREKTOR SEKRTORA

INDUSTIRIJA

RUKOVOD. SUK-a

STOŽER

RUKOVODITELJ SEKRTORA

INDUSTIRIJA

RUKOVODITELJ GRADILIŠTA RUKOVODITELJ

R. J. UGOVARANJE

RUKOVODITELJ R. J.

PROJEKTIRANJE

RUKOVODITELJ R. J.

FINANCIJA

VODITELJ R. J. FIN.

PROIZVODI

VODITELJ TVOR.

STUPOVA

VODITELJ R. J.

MEHANIZACIJA

VODITELJ R. J. BET.

GALANTERIJA

VODITELJ R. J.

ARMIRAČNICA

VODITELJ R. J. BETON I LABORATORIJ

VODITELJ R. J.

ODRŽAVANJE

VODITELJ GRADILIŠTA I

VODITELJ GRADILIŠTA II

VODITELJ TEHN. PRIPR. I PRAĆENJE

RUKOVODITELJ R. J.

KNJIGOVODSTVO

VODITELJ PLANA I ANALIZE

VODITELJ OBRUČ. PLAČA

RUKOVODITELJ R. J.

KOMERCIJALE

VODITELJ PRODAJE

VODITELJ NABAVE

VODITELJ SKLADIŠTA

VODITELJ PRAVNE I

OPĆE SLUŽBE

VODITELJ KADROVSKE

SLUŽBE

VODITELJ SLUŽBE ZAŠTITE NA RADU

VODITELJ DRUŠT.

STANDARDA I ZI.




izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari.

- Načelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom – gdje se kod zahvata, koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš, nastoji zamijeniti zahvat drugim, koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost. Pri korištenju proizvoda, uređaja i opreme u primjeni proizvodnih postupaka, onečišćenje okoliša je ograničeno na izvor nastanka. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti ili koje su biološki razgradive, imaju u ovom načelu prednost pri uporabi pa i u slučaju većih troškova (do 20 % većih troškova).

- Načelo poštivanja prava - gdje kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata se mora postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš.

- Načelo plaćanja troškova onečišćenja – gdje onečišćivač snosi troškove nastale onečišćenjem okoliša što znači, ukoliko pri obavljanju djelatnosti društva Zagorje Tehnobeton d.d. dođe do onečišćenja okoliša troškove u svezi s onečišćenjem okoliša, troškove sanacije i pravične naknade snosi nositelj zahvata (Zagorje Tehnobeton d.d.).

C.5. Suradnja nositelja zahvata s javnošću tijekom i nakon realizacije zahvata

Nositelj zahvata zastupa načelo kako građani imaju pravo na pravodobno izvješćivanje o onečišćenju okoliša, poduzetim mjerama oko otklanjanja onečišćenja i s tim u svezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa zakonskim i drugim propisima. Zbog toga se svi građani zainteresirani za rad tvrtke mogu javiti putem e-mail-a ili telefonski na adrese, odnosno telefone objavljene na stranicama tvrtke (www.gpzagorje.hr).

Osim toga tijekom procjene utjecaja na okoliš planiranog zahvata javnost će biti obaviještena o vremenu kad i gdje će se provesti javni uvid. Pomoću javnog uvida javnost sudjeluje u postupku procjene utjecaja na okoliš koje se provodi izlaganjem studije o utjecaju na okoliš te prikupljanjem primjedbi javnosti na studiju. Ako se ukaže potreba, predstavnici nositelja zahvata će zajedno s predstavnicima izrađivača studije prisustvovati javnoj raspravi.

C.6. Procjena troškova mjera zaštite okoliša i mjera praćenja stanja okoliša

Za sadnju živice u zaštitnoj zoni minimalne širine 4 m na granicama katastarske čestice 3610/1 s katastarskim česticama 3605, 3606 i 4070/3, zatim katastarske čestice 3573/7 s katastarskim česticama 3583/1 i 3573/2 te katastarske čestice 10534 s katastarskom česticom 3573/2 trošak se procjenjuje prema:

• 1 kom. = 30 kn, • sadi se 3 kom./m (trokut sadnja), • dužina zone 590 m,

te ukupna vrijednost iznosi: 3 kom./m · 590 m = 1 770 kom. 1 770 kom. · 30 kn/kom. = 53 100 kn

Pored živice predviđena je sadnja drveća. Proračun je izrađen uz pretpostavke: • 1 kom. = 100 kn, • 1 sadnica/20 m2, • površina oko groblja = 1 758 m2, • površina uz granicu tvorničkog kruga = 1 652 m2,

te ukupno iznosi: 1 758 m2 · 1 sadnica/20 m2 = 87,9 sadnica ≈ 88 sadnica, 1 652 m2 · 1 sadnica/20 m2 = 82,6 sadnica ≈ 83 sadnica,

ukupno = 171 sadnica drveća 171 sadnica · 100 kn/sadnica = 17 100 kn

Nadzor osobe iz Konzervatorskog odjela tijekom izvođenja radova rekonstrukcije ograde iznos oko 3 000 kn.

Sanacija oštećene ograde, prema procjeni Konzervatorskog odjela iznosit će oko 400 000 kn.

Oborinsku voda s radne površine te vode od pranja radne površine odvoditi preko separatora ulja i masti u vodonepropusnu jamu. Cijena separatora ulja i masti iznosi oko 9 000 kn.

Ukupni troškovi mjera zaštite okoliša procjenjuju se na 482 200 kn.

http://www.gpzagorje.hr/




D. ZAKLJUČAK STUDIJE Mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša

Mjere zaštite krajobraza

1. Osigurati zaštitnu zonu minimalne širine 4 m na granicama katastarske čestice 3610/1 s katastarskim česticama 3605, 3606 i 4070/3, zatim katastarske čestice 3573/7 s katastarskim česticama 3583/1 i 3573/2 te katastarske čestice 10534 s katastarskom česticom 3573/2,

2. Za zaštitnu zonu uz granice parcele i zelene površine izraditi projekt krajobraznog uređenja,

3. Izgrađenost svake građevne parcele (k.č. 3610/1, k.č. 3573/7, k.č. 10534) ne smije biti veća od 40 %.

Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti

4. Tijekom iskopa zbog planirane izgradnje, ukoliko se uoče mogući paleontološki ili arheološki nalazi, o tome odmah izvijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu,

5. Osigurati zelenu tampon zonu uz sjevernu i zapadnu ogradu Židovskog groblja minimalne širine 10 – 15 m,

6. Zonu osigurati na k.č. 3610/1 sadnjom visokog, gustog zelenila,

7. Postojeće pomoćne građevine koje su smještene uz ogradu groblja izmjestiti, ili njihove sadržaje predvidjeti u sklopu novih proizvodnih građevina,

8. Betonaru, koja je smještena unutar tampon zone sjeverno od zida groblja postupno preseliti,

9. Unutar tampon zone izvesti cestu širine do 5 m za pristup upravnim zgradama,

10. Vožnju po cesti unutar tampon zone ograničiti samo za osobna vozila,

11. Smanjiti korištenje ceste po k.č. 3604/2 i 3605 (zaštićena kulturno-povijesna vrijednost), te ga izvedbom ceste unutar tampon zone u potpunosti prekinuti,

12. Rekonstruirati ogradu Židovskog groblja prema posebnim uvjetima i uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela Varaždin.

Mjere zaštite voda i vodotoka

13. Sanitarnu otpadnu vodu odvodnjavati kanalima u sustav odvodnje,

14. Oborinske i sanitarne otpadne vode s radnih i komunikacijskih površina odvodnjavati preko taložnika te separatora ulja i masti u gradsku kanalizaciju,

15. Sanitarnu otpadnu vodu od pranja miješalica pročišćavati u uređaju za reciklažu.

Mjere zaštite biljnih svojti

16. Spriječiti nepotrebnu sječu i uništavanje rubnih staništa uz kolektor kanalizacije (šikara alohtonog grmlja).

Mjere zaštite tla i poljodjelstva

17. Minimalno 20 % svake građevne čestice (k.č. 3610/1, k.č. 3573/7, k.č. 10534) urediti kao zelenu površinu proizvodnog kompleksa.

Mjere zaštite u slučaju akcidenta

18. Pretakanje goriva na lokaciji obavljati na vodonepropusnom pretakalištu,

19. U slučaju izlijevanja veće količine goriva poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg razlijevanja,

20. Pretakalište potpuno očistiti od zapaljivih tekućina (diezel gorivo),

21. Ostatke čišćenja izlivenog goriva (opasan otpad) ukloniti na mjesto gdje i u slučaju požara ne predstavljaju opasnost,

22. Spremnik za dizel gorivo smjestiti te pretakalište izvesti prema protupožarnim uvjetima.

Mjere zaštite zraka

23. Redovito prati (1 puta/d. osim u slučaju oborina) radne površine te komunikacijske površine.

Prijedlog praćenja stanja okoliša

1. Omogućiti praćenje i nadzor nad radovima stručnom osoblju Konzervatorskog odjela u Varaždinu.




2. Obrazloženje najprihvatljivije varijante zahvata



• bruto površina proizvodne hale pogona konstrukcija s betonarom je oko 6 700 m2, • planiran deponij površine je oko 8 253 m2, • visina betonare za potrebe pogona konstrukcije je oko 31 m, • površina k.č. 3610/1 k.o. Varaždin je oko 48 000 m2, • površina proizvodne hale pogona galanterije je oko 3 800 m2, • visina betonare za potrebe pogona galanterije je oko 30 m, • kapacitet betonare u sklopu pogona konstrukcije je oko 130,0 m3/h, • kapacitet betonare u sklopu pogona galanterije je oko 60,0 m3/h, • količina tehnološke vode za potrebe planiranog zahvata je oko 35 150 l/h, • tehnološka voda – iz zdenaca na lokaciji zahvata (2 kom., kapaciteta = 7 l/s), • otpadna tehnološka voda pročišćuje se u uređaju za reciklažu (V = 140 m3), • lokacija zahvata – unutar III. zone vodocrpilišta Bartolovec, • tvornički krug "naslanja se" na zaštićeno kulturno dobro – Židovsko groblje, • planirana izgradnja udaljena je od groblja minimalno oko 60 m, • povećanje emisije buke za oko 2,11 % (za 2,4 dB(A) = 113,61 dB(A) [vrijednost dobivena



Potrošnja sirovina za planirani kapacitet betonara prikazana je u tablici 1. Proračun je izrađen za potrošnju po satu i po godini rada. Planirane betonare radit će do 250 d./g. te do 10 h/d.

Tablica 1. – Količine sirovina u planiranim betonarama













Nosivna konstrukcija hale pogona konstrukcije bit će AB montažna – tip Tehnobeton i činit će ga ab stupovi i ab "A" krovni nosači raspona 24 m. Ispod stupova izvode se temelji samci, a ispod pregradnih zidova debljine 20 i 30 cm i al panela izvode se temeljne trake.

Industrijski pod u proizvodnom dijelu izvest će se na način da zadovolji statička i dinamička opterećenja. Pregrade su predviđene od šuplje opeke ili od gipskartonskih ploča (knauf i sl.) debljine 12 i 10 cm s potrebnom izolacijom zbog kvalitetne toplinske i zvučne izolacije. Krov će biti dvostrešni (dvostruki dvostrešni) nagiba 6 %. Konstrukciju krova činit će visokovalni profilirani lim između "A" krovnih nosača na rasponima od 7,20 m. Na lim će se položiti toplinska izolacija kamenom vunom i hidroizolacija sintetičkom trakom. Žljebovi, vertikale i opšavi predviđeni su od al plastificiranog lima u boji.

Fasada hale predviđena je od fasadnih termoizoliranih panela. Otvori će se zatvarati prozorima i vratima od izrađenih alu plastificiranih profila u boji. Ostakljenje će biti od izo stakla 4+12+4 mm. Fasadne pregrade proizvodnog dijela hale bit će bez otvora. Dnevno svjetlo za potrebe proizvodnog procesa osigurat će se svjetlima na krovu hale.





¸¸¸¸¸¸



Nosiva konstrukcija građevine hale za pogon galanterije bit će AB montažna – tip Tehnobeton i činit će ga ab stupovi i ab "A" krovni nosači raspona 16 m. Ispod stupova izvode se temelji samci, a ispod pregradnih zidova debljine 20 i 30 cm i al panela izvode se temeljne trake. Industrijski pod u proizvodnom dijelu izvest će se na način da zadovolji statička i dinamička opterećenja. Pregrade su predviđene od šuplje opeke ili od gipskartonskih ploča (knauf i sl.) debljine 12 i 10 cm s potrebnom izolacijom zbog kvalitetne toplinske i zvučne izolacije. Krov će biti dvostrešni (dvostruki dvostrešni) nagiba 6 %. Konstrukciju krova činit će visokovalni profilirani lim između "A" krovnih nosača na rasponima od 7,20 m. Na lim će se položiti toplinska izolacija kamenom vunom i hidroizolacija




sintetičkom trakom. Žljebovi, vertikale i opšavi predviđeni su od al plastificiranog lima u boji. Fasada hale predviđena je od fasadnih termoizoliranih panela. Otvori će se zatvarati prozorima i vratima od izrađenih alu plastificiranih profila u boji. Ostakljenje će biti od izo stakla 4+12+4 mm. Fasadne pregrade proizvodnog dijela hale bit će bez otvora. Dnevno svjetlo za potrebe proizvodnog procesa osigurat će se svjetlima na krovu hale.

Betonara kapaciteta 60,0 m3/h, će biti zasebna konstrukcijska cjelina u potpunosti od čeličnih elemenata, temeljena na betonskim temeljima. U sklopu betonare bit će dvije miješalice od oko 1,00 i 0,50 m3, s armiranobetonskim bunker – boksovima za granulat tlocrtne ukupne površine oko 27,5 m · 5 m, te tračnom vagom ispod njih. Visina ab boksova iznad nivoa tla je oko 4 m.

Infrastruktura



Predviđa se spoj instalacija vodovoda i kanalizacije u halama na postojeće razvode u krugu tvrtke prema uvjetima nadležne komunalne tvrtke. Predviđena je vanjska hidratantska mreža. Toplom vodom sanitarne prostorije snabdijevat će se iz bojlera za centralnu pripremu tople vode smještenog u kotlovnici. Tehnološkom vodom snabdijevat će se crpljenje iz zdenaca nositelja zahvata, koji su u postupku legalizacije.


Mjerama zaštite okoliša iz ovog zaključka sprječavat će se slijedeći utvrđeni negativni utjecaji na okoliš - Utjecaji na krajobraz – Osiguranjem zaštitne zone širine min. 4 m na granicama k.č. 3610/1 s k.č. 3605,

k.č. 3606 i k.č. 4070/3, te k.č. 3573/7 s k.č. 3583/1 i 3573/2 te k.č. 10534 s k.č. 3573/2 odnosno osiguranjem zaštitne zone uz rub tvorničkog kruga prema okolnom prostoru štiti se od nepoželjnih pogleda, dok se izradom projekta krajobraznog uređenja za zaštitnu zonu osigurava njeno kvalitetno uređenje.

- Utjecaj na kulturno – povijesne vrijednosti - Ukoliko se tijekom iskopa zbog planirane izgradnje uoče mogući paleontološki ili arheološki nalazi, o tome odmah izvijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu radi zaštite nalaza. Zelena tampon zona od visokog, gustog zelenila, na čestici k.č. 3610/1, odnosno unutar tvorničkog kruga prema groblju osigurava minimalnu zaštitu te Zaštićene kulturne baštine od utjecaja tvornice. Postojeće građevine koje su smještene uz ogradu groblja izmjestiti ili njihove sadržaje predvidjeti u sklopu novih proizvodnih građevina, jer kao i betonara koja se isto tako nalazi unutar tampon zone pa ju je potrebno postupno premjestiti direktno ugrožavaju groblje. Unutar tampon zone izvesti cestu širine do 5 m za promet samo osobnih vozila do upravnih zgrada radi smanjenja te prestanka korištenja ceste po k.č. 3604/2 i 3605 koje spadaju u zaštićena kulturna dobra. Radi rekonstrukcije ograde Židovskog groblja koja je uz utjecaje vremena dodatno devastirana radom tvornice zatražiti posebne uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela Varaždin.

- Utjecaj na vode – Odvodnjom kanalima sanitarne otpadne vode u sustav javne odvodnje spriječava se razlijevanje vode po nezaštićenom tlu te zagađenje tla i podzemnih voda. Osim neugodnih mirisa, sprječavanjem razlijevanja sanitarne otpadne vode po betoniranom (asfaltiranom) tlu sprječava se i mogućnost zaraze. Oborinske i sanitarne otpadne vode od pranja vode s radnih površina isto se odvode u javnu kanalizaciju, ali preko pjeskolova-mastolova zbog mogućnosti zagađenja vode s uljima i mastima iz vozila, te anorganskim česticama. Radi smanjenja potrebe za tehnološkom vodom te smanjenja količine otpadne vode, otpadnu vodu od pranja miješalica pročišćavati u uređaju za reciklažu te ju koristiti kao tehnološku vodu za proizvodnju betona.

- Utjecaj na biljne svojte – Radi očuvanja rubnih staništa kolektora kanalizacije koje spada po Nacionalnoj klasifikaciji staništa iz Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06) u D.4.1.2.1. šikara alohtonog grmlja mora se spriječiti nepotrebna njihova sječa.




- Utjecaj na tlo i poljodjelstvo – Radi povećanja kvalitete vizualnog doživljaja tvorničkog kruga barem 20 % čestice mora biti uređeno kao zelenu površinu.

- Utjecaj u slučaju akcidenta – Zbog opasnosti od akcidenta tijekom skladištenja i pretakanja dizel goriva spremnik i pretakalište moraju biti izvedeni prema protupožarnim uvjetima. Pretakanje goriva se mora izvoditi isključivo na vodonepropusnom pretakalištu radi opasnosti od akcidenta. U slučaju izlijevanja dizel goriva, odmah se mora pristupiti sprječavanju daljnjeg razlijevanja, a ostatke pokupiti te ih ukloniti na mjesto gdje u slučaju požara ne predstavljaju opasnost. Ostaci od čišćenja razlivenog dizel goriva spadaju u opasan otpad te ih se na taj način i treba tretirati.

- Utjecaj na zrak – Radi zaštite zraka, ali i biljnih svojti radne i komunikacijske površine moraju se redovito prati.

Komisija je obrazložila mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša iz zaključka sljedećim propisima:

Zaštita krajobraza: Mjera zaštite okoliša utvrđena u točci 1, temelji se na Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Varaždina (PPUG Varaždina) točka 3.6. Mjera 2. temelji se na iskustvu i originalnom autorskom rješenju, a mjera 3. temelji se na Odredbama za provođenje iz PPUG Varaždina točka 3.9. i Generalnom urbanističkom planu grada Varaždina Članak 32.

Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti: Mjera zaštite utvrđena u točci 4. temelji se na članku 45., a u točke 5. – 11. na člancima 5., 14 i 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). Mjera zaštite u točki 12. temelji se na člancima 6. i 65. istog Zakona.

Zaštita voda: Mjere zaštite okoliša, utvrđene u točkama 13. i 14. temelje se na članku 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01 i 14/01), a mjera zaštite utvrđena u točki 15. temelji se na članku 6. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05).

Zaštita biljnih svojti: Mjera zaštite okoliša utvrđena u točci 16. temelji se na člancima 3. i 8. te Prilogu I. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06),

Zaštita tla: Mjera zaštite okoliša, utvrđena u točki 18. temelji se na točki 3.6. Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Varaždina i Članku 32. Generalnog urbanističkog plana grada Varaždina.

Zaštita za sprječavanje i u slučaju akcidenta: Mjera zaštite okoliša utvrđena u točci 19. temelji se na članku 2. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), a mjera utvrđena u točci 20. temelji se na člancima 137., 138. i 140. istog Pravilnika. Mjera zaštite okoliša utvrđena u točkama 21. i 22. temelje se na člancima 2. i 140. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), a mjera utvrđena u točci 23. na člancima 20. i 133. navedenog Pravilnika.

Zaštita zraka: Mjera zaštite okoliša utvrđena u točci 24. temelji se na iskustvu i autorskom rješenju.




E. SAŽETAK STUDIJE ZA JAVNI UVID

Glavna djelatnost nositelja zahvata, tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d., je građevinarstvo: proizvodnja betona, isporuka gotove izrađene armature, proizvodnja i montaža svih vrsta betonskih prefabriciranih elemenata visokogradnje i niskogradnje, proizvodnja betonske galanterije te izvođenje svih građevinskih i završnih radova, odnosno kompletna izvedba širokog spektra građevina.

Planiranim zahvatom izgradit će se dvije proizvodne hale s pripadajućim betonarama te deponij gotovih proizvoda. Jedna hala je za potrebe pogona proizvodnje (konstrukcije), a druga za pogon galanterije. Planirani proizvodni pogoni tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. izgraditi će se unutar (blizu centra) industrijskog dvorišta tvrtke nositelja zahvata koja se nalazi u proizvodnoj zoni na istočnom području Grada Varaždina. Planirani pogoni bit će udaljeni oko 250 m, tlocrtne udaljenosti, od najbliže stambene građevine.

Usvajanjem novog Prostornog plana Grada Varaždina sadašnja lokacija pogona - Betonska galanterija na prostoru Drava - Ribnjak predviđena je kao zona za šport i rekreaciju. Sporazumom između Grada Varaždina i tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. (nositelj zahvata) ova lokacija (u posjedu tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d.) ustupljena je Gradu za izgradnju "Sportskog kampusa" Grada Varaždina, a pogon Betonske galanterije premješta se na lokaciju unutar proizvodnog pogona u Ulici P. Miškine 49.

Novi pogon galanterije s pripadajućom betonarom (kapaciteta 60,0 m3/h) koristit će se za proizvodnju elemenata betonske galanterije iz programa tvrtke, a biti će opremljena svom potrebnom opremom i proizvodnim linijama, kao i kranskim stazama za manipulaciju elementima duž radnog prostora. U sklopu hale predviđene su i prateće prostorije: uredi, sanitarije, garderobe, spremišta i prostorije za smještaj instalacija.

Novi pogon proizvodnje (konstrukcije) s pripadajućom betonarom (kapaciteta 130,0 m3/h) koristit će se za proizvodnju elemenata prednapregnute betonske konstrukcije. Za tu svrhu pogon će se opremiti svom potrebnom opremom i proizvodnim linijama kao i kranskim stazama za manipulaciju elementima duž radnog prostora. U sklopu proizvodne hale predviđene su prateće prostorije: uredi, sanitarije, garderobe, spremišta, prostorije za smještaj instalacije. Deponij gotovih proizvoda služi za odlaganje i privremeno skladištenje gotovih betonskih proizvoda te će u tu svrhu biti opremljena kranovima velike nosivosti.

Studija je izrađena na temelju dva idejna rješenja: Idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole – novi pogon konstrukcije i deponije gotovih proizvoda (Br. teh. dn. 435/05) i Idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole – novi pogon galanterije (Br. teh. dn. 436/05). Izrađivač oba idejna rješenja je Zagorje Tehnobeton d.d. Varaždin (prosinac, 2005. g.).

Opis zahvata

Beton se dobiva miješanjem kamenog granulata s cementom i vodom. U nastojanju da se dobije beton velike čvrstoće uz što manji utrošak cementa (najskuplja sirovina), koristi se kameni granulat s malom ukupnom površinom i sa što manje šupljina između pojedinih komada granulata. Za 1 m3 gotovog betona normativ je oko 1,1 m3 kamenog granulata, 350 kg cementa (0,12 m3 – ρ= 3 000 kg/m3) i 140 l (0,14 m3) vode. Smjesa cementa i vode (dobivanje betona), nakon kratkog vremena očvrsne. Za poboljšanje kvalitete betona u smjesu cementa, vode i kamenog granulata dodaju se aditivi.



• bruto površina proizvodne hale pogona konstrukcija s betonarom je oko 6 700 m2, • planiran deponij površine je oko 8 253 m2, • visina betonare za potrebe pogona konstrukcije je oko 31 m, • površina k.č. 3610/1 k.o. Varaždin je oko 48 000 m2, • površina proizvodne hale pogona galanterije je oko 3 800 m2, • visina betonare za potrebe pogona galanterije je oko 30 m, • kapacitet betonare u sklopu pogona konstrukcije je oko 130,0 m3/h,




• kapacitet betonare u sklopu pogona galanterije je oko 60,0 m3/h, • količina tehnološke vode za potrebe planiranog zahvata je oko 35 150 l/h, • tehnološka voda – iz zdenaca na lokaciji zahvata (2 kom., kapaciteta = 7 l/s), • otpadna tehnološka voda pročišćuje se u uređaju za reciklažu (V = 140 m3), • lokacija zahvata – unutar III. zone vodocrpilišta Bartolovec, • tvornički krug "naslanja se" na zaštićeno kulturno dobro – Židovsko groblje, • planirana izgradnja udaljena je od groblja minimalno oko 60 m, • povećanje emisije buke za oko 2,11 % (za 2,4 dB(A) = 113,61 dB(A) [vrijednost dobivena



Potrošnja sirovina za planirani kapacitet betonara prikazana je u tablici A.4.1. Proračun je napravljen za potrošnju po satu i po godini rada. Planirane betonare radit će 250 d./g. te 10 h/d.

Tablica A.4.1. – Količine sirovina u planiranim betonarama










Nosiva konstrukcija hale pogona konstrukcije bit će AB montažna – tip Tehnobeton i činit će ga armirano - betonski (ab) stupovi i ab "A" krovni nosači raspona 24 m. Ispod stupova izvode se temelji samci, a ispod pregradnih zidova debljine 20 i 30 cm i aluminijskih (al) panela izvode se temeljne trake.

Industrijski pod u proizvodnom dijelu izvest će se na način da zadovolji statička i dinamička opterećenja. Pregrade su predviđene od šuplje opeke ili od gipskartonskih ploča (knauf i sl.) debljine 12 i 10 cm s potrebnom izolacijom zbog kvalitetne toplinske i zvučne izolacije. Krov će biti dvostrešni (dvostruki dvostrešni) nagiba 6 %. Konstrukciju krova činit će visokovalni profilirani lim između "A" krovnih nosača na rasponima od 7,20 m. Na lim će se položiti toplinska izolacija kamenom vunom i hidroizolacija sintetičkom trakom. Žljebovi, vertikale i opšavi predviđeni su od al plastificiranog lima u boji.




Fasada hale predviđena je od fasadnih termoizoliranih panela. Otvori će se zatvarati prozorima i vratima od izrađenih alu plastificiranih profila u boji. Ostakljenje će biti od izo stakla 4+12+4 mm. Fasadne pregrade proizvodnog dijela hale bit će bez otvora. Dnevno svjetlo za potrebe proizvodnog procesa osigurat će se svjetlima na krovu hale.







Nosiva konstrukcija građevne hale za pogon galanterije bit će AB montažna – tip Tehnobeton i činit će ga ab stupovi i ab "A" krovni nosači raspona 16 m. Ispod stupova izvode se temelji samci, a ispod pregradnih zidova debljine 20 i 30 cm i al panela izvode se temeljne trake. Industrijski pod u proizvodnom dijelu izvest će se na način da zadovolji statička i dinamička opterećenja. Pregrade su predviđene od šuplje opeke ili od gipskartonskih ploča (knauf i sl.) debljine 12 i 10 cm s potrebnom izolacijom zbog kvalitetne toplinske i zvučne izolacije. Krov će biti dvostrešni (dvostruki dvostrešni) nagiba 6 %. Konstrukciju krova činit će visokovalni profilirani lim između "A" krovnih nosača na rasponima od 7,20 m. Na lim će se položiti toplinska izolacija kamenom vunom i hidroizolacija sintetičkom trakom. Žljebovi, vertikale i opšavi predviđeni su od al plastificiranog lima u boji. Fasada hale predviđena je od fasadnih termoizoliranih panela. Otvori će se zatvarati prozorima i vratima od izrađenih alu plastificiranih profila u boji. Ostakljenje će biti od izo stakla 4+12+4 mm. Fasadne pregrade proizvodnog dijela hale bit će bez otvora. Dnevno svjetlo za potrebe proizvodnog procesa osigurat će se svjetlima na krovu hale.

Betonara kapaciteta 60,0 m3/h, će biti zasebna konstrukcijska cjelina u potpunosti od čeličnih elemenata, temeljena na betonskim temeljima. U sklopu betonare bit će dvije miješalice od oko 1,00 i 0,50 m3, s armiranobetonskim bunker – boksovima za granulat tlocrtne ukupne površine oko 27,5 m · 5 m, te tračnom vagom ispod njih. Visina ab boksova iznad razine tla je oko 4 m. Cement za potrebe betonare se skladišti u 3 silosa od 100 t svaki.

Infrastruktura






Predviđa se spoj instalacija vodovoda i kanalizacije u halama na postojeće razvode u krugu tvrtke prema uvjetima nadležne komunalne tvrtke. Predviđena je vanjska hidratantska mreža. Toplom vodom sanitarne prostorije opskrbljivat će se iz bojlera za centralnu pripremu tople vode smještenog u kotlovnici. Tehnološkom vodom opskrbljivat će se crpljenje iz jednog ili dva zdenca kapaciteta do 7 l/s.


Ocjena prihvatljivosti zahvata

Područje utjecaja zahvata, prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04), definirano je kao prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata na okoliš. Ovom studijom provedeno je vrednovanje utjecaja pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te pogona galanterije na okoliš, a jedna od metoda je izrada matrice interakcija. Takvo će vrednovanje ukazati na područja koja su manje ili više ranjiva za različite djelatnosti usko vezane za promatrani zahvat u okolišu i područja na kojima se planirane djelatnosti mogu razvijati sa što manje negativnih utjecaja na okoliš. Razmotreni su svi relevantni potencijalni utjecaji planiranih djelatnosti na parametre okoliša. Kriteriji analize obuhvaćaju aspekte zaštite okoliša: zaštita prirodnih resursa, zaštita od onečišćenja i zaštita prirode.

Na temelju prethodnih studija o utjecaju na okoliš i dokumenata za sličnu vrstu zahvata te koristeći metodu analogije, komparativne metode i ekspertne metode, kao i rabeći prethodne obrade podataka utjecaja betonara i pogona za izradu betonskih konstrukcija i betonske galanterije te skladištenja gotovih, betonskih proizvoda, definirana je matrica interakcija.

Koristeći matricu interakcije, definirani su relevantni utjecaji na okoliš tvornice te planirane izgradnje i funkcioniranja novih pogona na predmetnoj lokaciji. Za definiranje intenziteta ranjivosti korištena je ljestvica koja opisuje količinu i kakvoću promjene u okolišu te je sastavljena tzv. matrica interakcija.

Prema postavljenim kriterijima, rad predmetnog zahvata vrednuje se kao zahvat s malim utjecajem na okoliš. Najveći utjecaj od planiranih vrsta djelatnosti nastaje već postojećom proizvodnjom na lokaciji, međutim taj utjecaj se provođenjem mjera zaštite može smanjiti.

Prema rezultatima vrednovanja i sastavljenoj rang listi pojedinačnih utjecaja planiranog zahvata na činitelje vidljivo je kako najveću pažnju valja posvetiti utjecaju na kulturne vrijednosti, infrastrukturu (prmetnu), vizualne kvalitete te biljne svojte, tlo, kvalitetu zraka i na povećanje buke. Zbog toga je tim utjecajima u Studiji i posvećena najveća pažnja te su u svrhu smanjivanja tih utjecaja predložene mjere zaštite. Primjenom mjera zaštite smanjit će se utjecaj na kulturna dobra, infrastrukturu, vizualne kvalitete, biljne svojte i kvalitetu zraka kao i emisija buke. Nažalost, utjecaj na tlo se ne može smanjiti. Tijekom izvedbe planiranog zahvata kao i prethodnim radom tlo tvorničkog kruga trajno je degradirano betoniranjem i asfaltiranjem tvorničkog kruga. Na taj način utjecalo se i na biljne svojte kojih ima vrlo malo unutar tvorničkog kruga.

Iako je važno spriječiti sve utjecaje na okoliš, u ovom slučaju (prema vrsti zahvata i mjestu lokacije zahvata) najvažnije je spriječiti ili barem smanjiti utjecaj na kulturna dobra, odnosno na Židovsko groblje. Primjenjujući mjere zaštite Židovskog groblja, smanjit će se utjecaj na vizualne kvalitete, kvalitetu zraka i na emisiju buke te na biljne i životinjske svojte.

Na temelju navedenog ocjenjuje se svrhovitim prihvatiti opisani zahvat. Voditeljica studije:

mr.sc. Lovorka Gotal, dipl.ing.kem.tehn.




F. IZVORI PODATAKA

1. Bognar, A., 1996, Geomorfološke značajke bazena porječja Drave, Geografski horizont, 42/1,

2. Concrete Plants; SBAP – Colorado Dept. Of Public Health and Environment,

3. Concrete; Clear Air Online, Environment Canada,

4. Coning d.o.o. (1988): Projekt – Zatvaranje kolektora kanalizacije u Varaždinu (Br. 2947/88),

5. Flajšman, E. (1997): Elaborat - Dravska park-šuma,

6. Fulir, Miroslav (1969): Topografska istraživanja rimskih cesta na varaždinskom i međimurskom području (1960 – 1967), Razprave VI, Ljubljana,

7. Geoexpert (1972): Seizmička mikrorajonizacija Grada Varaždina i okolice,

8. Gotal, L. (1998): Ispitivanje fizikalno-kemijskih i bakterioloških karakteristika pitkih voda s osvrtom na količinu nitrata,

9. Hydroexpert (1995): Studija razvitka crpilišta Bartolovec - druga faza istraživanja, Zagreb,

10. IAEA-TECDOC-727 (1993): Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama,

11. Ilijanić, Mira (1963 – 1964): Prilog historijskoj urbanističkoj dokumentaciji Varaždina od postanka do XVI stoljeća, Peristil 6-7, Zagreb,

12. Ilijanić, Mira (1961): Sarkofag Julija Viktorija Quadrata, Bulletin JAZU god. IX / 1-2, Zagreb,

13. Ingemansson, S., Elvhammar, H. (1995): Zaštita od buke: načela i primjena,

14. Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. (1993): Vodno lice i smjerovi toka podzemne vode, prikazani su na hidrogeološkoj karti,

15. Košćak, V. i sur., (1999): Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb,

16. Kuk, V. (1987): Seizmološka karta za povratni period od 100 godina za područje R Hrvatske, Geofizički zavod P.M.F., Zagreb,

17. Kuk, V. (1987): Seizmološka karta za povratni period od 500 godina za područje R Hrvatske, Geofizički zavod P.M.F., Zagreb,

18. Levačić, E. (1997): Osnove geokemije vode; Geoteh. fakultet, Varaždin,

19. Litzka, J. (1993): Recycling von Srassenbaustoffen; iz Recycling und Umwelttechnik in Verkehrwesen; Gesellschaft Őstereischer Kemiker, Wien,

20. Lynch, K., (1972): The Image of The City, Massachusetts Institute of Technology Cambridge, Massachusetts,

21. Martinović, J., (1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb

22. Matoničkin, I., Pavletić, Z., (1972): Život naših rijeka; Školska knjiga, Zagreb,

23. National Forest Landscape Management Volume 1, (1972), Forest Service, U.S Department of Agriculture, Agruculture Handbook Number 434,

24. Neutralization equipment for waste water used in the casting of concrete; On-Site Green Technique; Category: Waste Liquid and Sludge; Dana No. 427,

25. Plavšić, L. i sur. (2001): Osnove toksikologije,

26. Radojević, L., (1996): Reljefne značajke nizine Drave od slovenske granice do Varaždina, Geografski horizont, 42/2,

27. Rauš, J. (1985): Zaštita prirode, Zagreb,

28. Strelec S., Pranjić J., Premur V. (1996.): Geotehnički elaborat temeljenja dogradnje proizvodne hale "Tehnobetona", SPP d.o.o. Varaždin,




29. Šimek, M. (1997): Županija Varaždinska, lokaliteti br. 424, 425, 428, u Registar arheoloških nalaza i nalazišta Sjeverozapadne Hrvatske, drugo dopunjeno izdanje, Bjelovar,

30. Šimunić i dr. (1982): Osnovne geološke karte (OGK), List Varaždin i tumača OGK,

31. Škorić, A. (1990): Postanak, razvoj i sisematika tla, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za opću proizvodnju bilja, Zagreb,

32. Vizor d.o.o., (2005): Izvješća o ispitivanju radne okoline u radnim jedinicama tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d.

33. Vuković, Stjepan (1960): Predhistorija na području današnjeg Varaždina, Varaždinske vijesti 775 od 29. XII, Varaždin,

34. Zagorje Tehnobeton d.d. (2005.): Idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole – novi pogon konstrukcije i deponije gotovih proizvoda (Br. teh. dn. 435/05),

35. Zagorje Tehnobeton d.d. (2005.): Idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole – novi pogon galanterije (Br. teh. dn. 436/05),

36. Zagorje Tehnobeton d.d., Inter in d.o.o. (2006): Studija izvedivosti investicijskog projekta izgradnje i opremanja novog proizvodnog pogona,

37. xx: Best Management Practice, Concrete Waste; CASQA Management (WM-8) and Liquid Waste Management (WM-10),

38. xx: Monografija (1992): Šume u Hrvatskoj, grupa autora, Zagreb.

KORIŠTENI ZAKONI, PRAVILNICI, UREDBE, KONVENCIJE I PLANOVI

1. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98, 150/05),

2. Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03),

3. Zakon o javnim cestama (NN 180/04),

4. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04),

5. Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05),

6. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04 i 90/05)

7. Zakon o potvrđivanju konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (NN MU 2/96)

8. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05),

9. Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, NN 100/04),

10. Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05),

11. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95),

12. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03),

13. Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03),

14. Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03),

15. Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05),

16. Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, NN 128/99),

17. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05),

18. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04),

19. Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 164/01 i 14/01),

20. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),

21. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (NN 62/00),




22. Pravilnik o obračunu i plaćanju naknade za korištenje voda (NN 29/01),

23. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99 – ispravak, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04 i 77/04 – ispravak, 153/05),

24. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04),

25. Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06),

26. Pravilnik o sastavu otpadnih voda koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju (Služb. vj. grada Varaždina 1/98),

27. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02),

28. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01),

29. Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, 50/05),

30. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06),

31. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99),

32. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Bartolovec" regionalnog vodovoda "Varaždin" (Sl. vjesnik Varaždinske županije 7/95),

33. Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Varaždin" regionalnog vodovoda "Varaždin" (Sl. vjesnik Varaždinske županije 7/95),

34. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 182/04),

35. Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04),

36. Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05),

37. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98),

38. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98),

39. Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05),

40. Odluka o minimalnim stopama i visinama slivne vodne naknade (NN 8/97),

41. Odluci o komunalnim djelatnostima (Sl. vjesnik Grada Varaždina br. 10/01, 1/02, 2/02, 8/04)

42. Odluka o proglašenju Dravske šume u Varaždinu park – šumom (Sl. vjesnik Varaždinske županije 13/01),

43. Odluka o proglašenju skupine stabala bijelih topola (70) spomenikom prirode – botanički (Sl. vjesnik Varaždinske županije 13/01),

44. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99 i 111/00),

45. Odluka o visini naknade za korištenje voda (NN 62/00),

46. Plan za zaštitu voda Varaždinske županije (Sl. vjesnik Varaždinske županije 14/02),

47. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99),

48. Prostorni plan Varaždinske županije, (Sl. vjesnik Varaždinske županije 8/00),

49. Prostorni plan uređenja Grada Varaždina (Sl. vjesnik Grada Varaždina 2/05),

50. Generalni urbanistički plana grada Varaždina ((Službeni vjesnik Općine Varaždin 15/82, 3/90, 8/91, Službeni vjesnik Grada Varaždina 6/99, 1/01, 5/03),

51. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99),

52. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997.



Studija o utjecaju na okoliš novog pogona konstrukcije i deponija gotovih proizvoda te novog pogona galanterije u Varaždinu

SADRŽAJ

TEKSTUALNI PRILOZI

Registracija trgovačkog društva S P P d.o.o., Varaždin (2 lista),

Suglasnost društvu S P P d.o.o. za izradu studija utjecaja na okoliš (1 list),

Potvrda da se lokacija za izgradnju proizvodne hale "Betonska galanterija" s Betonarom prema Generalnom

urbanističkom planu grada Varaždina (Sl. vjesnik općina Varaždin 15/82, 3/90, 8/91 i Sl. vjesnik Grada

Varaždina 6/99, 1/01, 5/03) (Klasa: UP/I-350-05/06-01/3, Ur.Broj: 2186-05-02-06-07) nalazi u zoni

industrije, servisa i njihovih rezervata, izdane 24.02.2006. g. od Službe za prostorno uređenje, zaštitu

okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji (7 listova),

Potvrda da se lokacija za izgradnju proizvodne hale za gotove betonske elemente s betonarom te deponij za

gotove betonske elemente prema Generalnom urbanističkom planu grada Varaždina (Sl. vjesnik općina

Varaždin 15/82, 3/90, 8/91 i Sl. vjesnik Grada Varaždina 6/99, 1/01, 5/03) (Klasa: UP/I-350-05/06-01/4,

Ur.Broj: 2186-05-02-06-07) nalazi u zoni industrije, servisa i njihovih rezervata, izdane 24.02.2006. g. od

Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ureda državne

uprave u Varaždinskoj županiji (7 list),

TEKST STUDIJE

A. OPIS ZAHVATA I LOKACIJE ..................................................................................................................1 A.1. Svrha poduzimanja ili građenja zahvata..............................................................................................1 A.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja ........................................................................................1

A.2.1. Strategija prostornog uređenja R Hrvatske i Program prostornog uređenja R Hrvatske....2 A.2.2. Prostorni plan Varaždinske županije............................................................................2 A.2.3. Prostorni plan uređenja Grada Varaždina.....................................................................2 A.2.4. Generalni urbanistički plana grada Varaždina...............................................................4

A.3. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata .................................................................................5 A.3.1. Krajobrazne značajke područja...................................................................................5 A.3.2. Kulturno – povijesne vrijednosti .................................................................................7 A.3.3. Prirodne vrijednosti ................................................................................................. 10 A.3.4. Tla i poljodjelstvo.................................................................................................... 11 A.3.5. Biljne svojte (flora) ................................................................................................. 13 A.3.6. Životinjske svojte (fauna) ........................................................................................ 13 A.3.7. Gospodarenje šumama............................................................................................ 14 A.3.8. Prirodna dobra........................................................................................................ 15 A.3.9. Geološke značajke .................................................................................................. 16 A.3.10. Seizmološke značajke ............................................................................................ 17 A.3.11. Hidrogeološke značajke ......................................................................................... 18 A.3.12. Hidrološka obilježja ............................................................................................... 19 A.3.13. Geotehničke značajke ............................................................................................ 20 A.3.14. Klimatska obilježja prostora.................................................................................... 20 A.3.15. Infrastruktura ....................................................................................................... 24 A.3.16. Gospodarenje vodama........................................................................................... 25




A.4. Opis zahvata...................................................................................................................................26 A.5. Procjena troškova realizacije i rada zahvata ......................................................................................29 A.6. Opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije .............................................................31

B. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA .................................................................................................32 B.1. Prepoznavanje i pregled mogućih utjecaja zahvata na okoliš..............................................................32

B.1.1. Ocjena prihvatljivosti lokacije zahvata ....................................................................... 38 B.1.2. Odnos prema krajobrazu ......................................................................................... 38 B.1.3. Odnos prema kulturno - povijesnim vrijednostima...................................................... 40 B.1.4. Odnos prema prirodnim vrijednostima ...................................................................... 41 B.1.5. Utjecaj zahvata na vode .......................................................................................... 42 B.1.6. Utjecaj zahvata na životinjske svojte (faunu)............................................................. 45 B.1.7. Utjecaj zahvata na biljne svojte (flora) ...................................................................... 45 B.1.8. Utjecaj zahvata na tlo i poljodjelstvo......................................................................... 46 B.1.9. Postupanje s otpadom............................................................................................. 47 B.1.10. Utjecaj na razinu buke........................................................................................... 48 B.1.11. Utjecaj na onečišćenje zraka .................................................................................. 53 B.1.12. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta ......................................................................... 57 B.1.13. Mogući utjecaji na infrastrukturni sustav ................................................................. 60

B.2. Analiza koristi i troškova (cost-benifit analiza) zahvata ......................................................................61 B.3. Usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama R Hrvatske.............................................................66 B.4. Pregled najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s obrazloženjem ........................66

C. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ...........................................................................67 C.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša..........................................................................................................67

C.1.1. Mjere zaštite krajobraza........................................................................................... 67 C.1.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti ............................................................ 67 C.1.3. Mjere zaštite voda i vodotoka................................................................................... 67 C.1.4. Mjere zaštite biljnih svojti ........................................................................................ 67 C.1.5. Mjere zaštite tla i poljodjelstva ................................................................................. 67 C.1.6. Mjere zaštite u slučaju akcidenta .............................................................................. 68 C.1.7. Mjere zaštite zraka.................................................................................................. 68

C.2. Prijedlog praćenja stanja okoliša ......................................................................................................68 C.3. Politika zaštite okoliša nositelja zahvata u zaštiti okoliša ....................................................................68 C.4. Organizacijska struktura nositelja zahvata za provođenje mjera zaštite okoliša ...................................69 C.5. Suradnja nositelja zahvata s javnošću tijekom i nakon realizacije zahvata...........................................71 C.6. Procjena troškova mjera zaštite okoliša i mjera praćenja stanja okoliša ..............................................71

D. ZAKLJUČAK STUDIJE .........................................................................................................................72

E. SAŽETAK STUDIJE ZA JAVNI UVID......................................................................................................77

F. IZVORI PODATAKA ............................................................................................................................81




GRAFIČKI PRILOZI

Prilog 1, list 1 Zemljopisni položaj zahvata 1 : 100 000

list 2 Orto – foto područja lokacije zahvata 1 : 5 000

Prilog 2, list 1 Karta arheoloških nalazišta 1 : 25 000

list 2 Južna i zapadna obilaznica grada Varaždina 1 : 25 000

Prilog 3, list 1 Korištenje i namjena prostora 1 : 25 000

list 2 Korištenje i namjena prostora – Prostori za razvoj i uređenje 1 : 50 000

list 3 Korištenje i namjena prostora - Promet 1 : 50 000

list 4 Infrastrukturni sustavi i mreže – Odvodnja otpadnih voda 1 : 50 000

list 5 Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- Područja posebnih uvjeta korištenja 1 : 25 000

list 6 Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- Posebnih ograničenja u korištenju – vode 1 : 50 000

list 7 Namjena i korištenje prostora – Prostor za razvoj i korištenje 1 : 10 000

Prilog 4, list 1 Inventarizacija površinskog pokrova - Prirodni elementi 1 : 5 000

list 2 Inventarizacija površinskog pokrova - Kulturni elementi 1 : 5 000

Prilog 5, list 1 Prijedlog uređenja zelenih tampon zona 1 : 2 000

Prilog 6, list 1 Pedološka karta šireg područja lokacije zahvata 1 : 50 000

Prilog 7, list 1 Geološka karta užeg područja zahvata 1 : 25 000

list 2 Hidrogeološka karta užeg područja zahvata 1 : 25 000

list 3 Profil geomehaničke bušotine -

Prilog 8, list 1 Prostorna analiza 1 : 5 000

list 2 Analiza vizura 1 : 5 000

Prilog 9, list 1 Novi pogon konstrukcija karakteristični pogledi 1 : 500

list 2 Novi pogon konstrukcija presjek A-A' i B-B' 1 : 200

list 3 Betonara – karakteristični presjeci -

list 4 Novi pogon betonske galanterije

- Tlocrt prizemlja i karakteristični presjek 1 : 200 i 1 : 500

list 5 Novi pogon betonske galanterije – Karakteristični pogledi 1 : 500

a. opis zahvata i lokacije

Documents