HRVATSKI KOMITET MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTRINE SISTEME, ZAGREB, Berislavieva 6 PETO SAVJETOVANJE CAVTAT, 04. - 08. studenoga 2001.

Mr. sc. Kreimir Metrovi, dipl. ing. KONAR - Institut za elektrotehniku, Zagreb

13-05

STANJE I TRENDOVI RAZVOJA VISOKONAPONSKIH SKLOPNIH APARATA U SVIJETUSAETAK U posljednjih desetak godina dolo je do velikih poboljanja u tehnologiji i konstrukciji visokonaponskih prekidaa. Zahvaljujui razvoju novih tehnika prekidanja struje i optimiranju dimenzija prekidne komore znaajno su reducirani energija pogonskog mehanizma i broj komponenata. Takoer dolazi i do uvoenja inteligentnih sistema u visokonaponske prekidae to znai da su nove funkcije, kontinuirano nadgledanje stanja i dijagnostika dodane ve postojeim funkcijama kontrole koje se provode konvencionalnim sekundarnim sistemima. U posljednje dvije godine dolo je do znaajnog napretka u tehnologiji supravodljivih ograniavaa struje. Treba naglasiti da se radi o potpuno novom tipu ureaja koji e najvjerojatnije omoguiti razvoj novih i nekonvencionalnih rjeenja u elektroenergetskim sustavima. Za ograniavanje sklopnih prenapona i poteznih struja pri sklapanju kondenzatorskih baterija i induktivnih troila sve se ee koristi kontrolirano sklapanje. Na taj nain otpada potreba za ugradnjom visokonaponskih kondenzatora i uklopnih otpornika na prekida. Ureaj za kontrolirano sklapanje sastoji se od konvencionalnog prekidaa opremljenog s elektronskim kontrolnim modulom. Elektronski kontrolni modul sinkronizira trenutak uklapanja ili isklapanja pojedinih polova prekidaa sa faznim kutem struje i napona. Kljune rijei: Prekida, toplinska energija luka, rotirajui luk, inteligentni prekida, supravodljivi ograniava struje, kontrolirano sklapanje

HIGH VOLTAGE SWITCHING EQUIPMENT STATE OF ART AND DEVELOPMENT TRENDS IN THE WORLDSUMMARY During the last years major advances have been made in the technology and design of high voltage circuit breakers. The energy required to operate circuit breakers has been greatly reduced thanks to both the development of new interrupting techniques and the optimisation of chamber dimensions. The introduction of intelligent systems in high voltage circuit breakers, namely condition monitoring and diagnosis, are added to the classic functions of control that are still handled by conventional secondary systems. Significant progress of superconducting fault current limiter technology has been made during the last 2 years. This is a new class of device that can enable new and unconventional design of power systems. Controlled switching is used to minimize switching overvoltages and inrush currents during switching of capacitor banks and reactors. Device for the controlled switching consists of the conventional 35

13-05 circuit breaker and the electronic control module. The electronic control module synchronizes the instant of closing or opening of the circuit breakers poles with the phase angles of the current and voltage. Key words: Circuit breaker, arc thermal energy, rotating arc, intelligent circuit breaker, superconducting fault current limiter, controlled switching

1.

UVOD

U posljednjih 30 godina dolo je do velikog napretka u razvoju visokonaponskih prekidaa. U poetku su to bili malouljni, uljni, pneumatski ili dvotlani SF6 prekidai, mehaniki vrlo kompleksni, sa mnotvom serijski spojenih prekidnih komora, velikim kompresorskim sistemom i pomonim komorama za isklopne otpornike. Dananji visokonaponski prekidai su, gotovo iskljuivo, jednotlani, autokompresijski SF6 prekidai s reduciranim brojem prekidnih komora i reduciranom mehanikom kompleksnou. Meutim manji broj prekidnih komora ujedno znai i vea naprezanja na samoj komori to naravno dovodi do novih problema vezanih za postizanje zadovoljavajue pouzdanosti. Iskoritavanje termike energije luka za vrijeme prekidanja struje dovelo je do reduciranja zahtjeva na pogonski mehanizam, ime je omoguena upotreba mnogo pouzdanijih i jeftinijih mehanizama. U posljednje vrijeme mikroprocesorska tehnologija je pokazala radikalan napredak. Ova tehnologija je utjecala i nastavit e znaajno utjecati na sve aspekte naih ivota, ukljuujui i visokonaponska rasklopna postrojenja. Danas se ve koriste mikroprocesori za poboljanje sposobnosti rasklopnog postrojenja i to na taj nain da kontroliraju vremena otvaranja i zatvaranja kontakata prekidaa. U bliskoj budunosti svakako e se koristiti elektronika integrirana i u sam visokonaponski prekida za mjerenje, pogon i nadgledanje njegovog rada. Razvojna istraivanja supravodljivih ograniavaa struje pokazuju kako ne postoji teoretska granica u naponu, struji ili struji kratkog spoja pri njihovoj primjeni. To znai da bi se ova tehnika ograniavanja struje kratkog spoja u skoroj budunosti mogla upotrijebiti i u distributivnim i u prijenosnim mreama. Supravodljivi ograniavai struje najvjerojatnije e u budunosti imati veliku primjenu zbog injenice da omoguuju velika smanjenja trokova cjelokupnog elektroenergetskog sustava.

2.

VISOKONAPONSKI SF6 PREKIDAI

Prva generacija SF6 prekidaa su dvotlani prekidai kod kojih se plin SF6 nalazi u visokotlanom spremniku pod tlakom 1 do 1.6 MPa. Za vrijeme gaenja elektrinog luka plin SF6 struji iz visokotlanog spremnika u prekidnu komoru u kojoj je niski tlak. Glavni nedostatak ovih prekidaa je to se kod tlaka od 1 do 1.6 MPa potrebnog za uspjeno gaenje elektrinog luka plin SF6 ukapljuje kod temperatura i iznad 00 C. Upravo zbog toga ovi prekidai zahtijevaju intenzivno grijanje! Druga generacija SF6 prekidaa su jednotlani, autokompresijski prekidai. Tlak plina SF6 u prekidau iznosi 0.5 do 0.8 MPa. Visoki tlak potreban za gaenje elektrinog luka stvara se samo za vrijeme procesa prekidanja struje na taj nain da pomini kompresijski cilindar tlai plin u prekidnoj komori. Glavni nedostatak ovih prekidaa je to pogonski mehanizam mora osigurati energiju i za gibanje kontakta i za stvaranje visokog tlaka potrebnog za gaenje elektrinog luka. Upravo zbog toga su pogonski mehanizmi izuzetno kompleksni i snani, a reakcijske sile na postolju iznimno velike. Trea generacija SF6 prekidaa su prekidai koji u fazi prekidanja struje koriste toplinsku energiju elektrinog luka za postizanje visokog tlaka u prekidnoj komori neophodnog za uspjeno gaenje. Pogonski mehanizam slui samo za osiguravanje energije potrebne za gibanje kontakta, pa je zbog drastinog smanjenja potrebne pogonske energije omoguena upotreba malih, pouzdanih oprunih mehanizama.

36

13-05 Na slici 1 prikazana je prekidna komora visokonaponskog SF6 prekida AEG S1 (72.5 420 kV) koji koristi toplinsku energiju elektrinog luka [1].

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

fiksni luni kontakt izolacijska sapnica glavni kontakt pomini luni kontakt glavni kontakt prekidna komora glavni kontakt tlani ventil pomona tlana komora kompresijski cilindar tlani ventil

a b c d

uklopljen prekidanje struje KS prekidanje malih struja isklopljen

Slika 1 Visokonaponski SF6 prekida tip AEG S1 (72.5 420 kV) Na slici 1b prikazano je prekidanje struje kratkog spoja. Za vrijeme gorenja elektrinog luka, zbog visoke temperature, raste tlak u prekidnoj komori (6). U trenutku prolaza struje kroz nulu gasi se elektrini luk i oslobaa prolaz kroz sapnice (2). Plin SF6 poinje strujati iz prostora s viim tlakom (6) kroz sapnice (2) u prostor s niim tlakom (1) i na taj nain vrlo brzo deionizira prostor izmeu kontakata. Nakon toga otvara se tlani ventil (11) i proputa stlaeni plin iz pomone komore (9). Visoki tlak plina u prekidnoj komori stvoren je iskljuivo koritenjem toplinske energije elektrinog luka, a pogonski mehanizam slui samo za osiguravanje energije potrebne za gibanje kontakata. Zbog znaajnog smanjenja potrebne energije ovaj prekida koristi mali opruni mehanizam. Na slici 1c prikazano je prekidanje malih struja. U ovom sluaju toplinska energija luka nije dostatna za stvaranje visokog tlaka u prekidnoj komori. Potreban tlak plina stvara se kompresijom u pomonoj komori (9). Plin kroz tlani ventil (8) ulazi u glavnu komoru i nakon gaenja elektrinog luka struji kroz sapnice (2) u prostor glavnog fiksnog kontakta (1).

37

13-05 Na slici 2 prikazana je prekidna komora visokonaponskog SF6 prekidaa koji osim to koristi toplinsku energiju elektrinog luka koristi jo i princip dvostrukog pominog kontaktnog sistema [2]

1. 2. 3. 4. 5.

fiksni gornji kontaktni sistem pomini gornji kontaktni sistem tlana komora kompresijski stap doljnji kontaktni sistem

VD - volumen tlane komore V H - volumen pomone komore

Slika 2. Visokonaponski SF6 prekida tip ALSTOM GL 311/312 (123/145 kV) Energija pogonskog mehanizma proporcionalna je kvadratu brzine, E = mv2. Gibanjem oba kontaktna sistema brzina je reducirana za pola, a da se nisu promijenili ostali tehniki parametri (vrijeme uklopa i isklopa). Zahvaljujui principu dvostrukog pominog kontaktnog sistema, energija pogonskog mehanizma reducirana je za 65 %. I ovaj prekida koristi mali opruni mehanizam. Na slici 3 prikazana je prekidna komora visokonaponskog SF6 prekidaa koji koristi princip rotirajueg elektrinog luka [3].

pomini luni kontakt

elektrini luk

permanentni magneti

nepomini luni kontakt

Slika 3 Visokonaponski SF6 prekida s rotirajuim lukom Tehnika rotirajueg luka koristi se ve mnogo godina u srednjenaponskim aparatima. Razvoj novih tehnologija omoguuje sada uporabu ove tehnike i na naponima do 145 kV. U trenutku razdvajanja kontakata elektrini luk se prebacuje sa pominog lunog kontakta na posebnu cilindrinu zavojnicu. Magnetsko polje stvoreno u zavojnici mijenja se sa sinusnom strujom koja se treba prekinuti. Uslijed 38

13-05 elektrodinamikih sila koje djeluju okomito na elektrini luk on brzo rotira kroz relativno hladan plin SF6 to rezultira intenzivnim hlaenjem i deionizacijom stabla luka i njegovim gaenjem u trenutku prolaza struje kroz nulu. Konstrukcija prekidne komore koja koristi princip rotirajueg luka je manje kompleksna nego konstrukcije autokompresijskih prekidaa, odnosno prekidaa s dvostrukim gibanjem kontakata. Prekida s rotirajuim lukom zahtijeva i do 75% manju energiju pogonskog mehanizma u usporedbi sa dosadanjim izvedbama autokompresijskih SF6 prekidaa. U sluaju prekidanja malih struja magnetsko polje stvoreno u cilindrinoj zavojnici nije dostatno za stvaranje dovoljne elektrodinamike sile za stvaranje rotacije elektrinog luka. Jedno od rjeenja ovog problema je stvaranje sekundarnog magnetskog polja uporabom permamentnih magneta. U novije vrijeme sve vie svjetskih proizvoaa sklopne opreme nude inteligentne SF6 prekidae [4]. To su visokonaponski SF6 prekidai koji u sebi imaju integrirane razliite senzore (obino optike) za kontinuirano nadgledanje i kontrolu rada prekidaa. Zbog ekonominih razloga senzorski sistem inteligentnog prekidaa (osnovni tip) ogranien je na samo nekoliko senzora iji je osnovni zadatak otkrivanje glavnih izvora najeih kvarova SF6 prekidaa (ovi kvarovi definirani su na osnovu rezultata meunarodne ankete CIGR). Glavni senzori inteligentnog prekidaa su: 1. Senzor gibanja slui za odreivanje krivulje gibanja sklopne motke. 2. Senzor energije opruge slui za odreivanje poloaja i gibanja opruge kod isklopa i uklopa, te za odreivanje preostale energije. 3. Senzor gustoe (kontrolnik gustoe) odreuje gustou plina SF6. Osim ovih glavnih senzora mogue je u prekida ugraditi i dodatne koji kontinuirano mjere temperaturu okoline, napon, struju, kumulativnu prekinutu struju kratkog spoja (iznos i uestalost), broj sklopnih ciklusa i dr. Na taj nain mogue je odrediti stanje (istroenost) kontakata, predvidjeti potrebe za revizijom, odnosno dobiti sve parametre potrebne za kontrolirano sklapanje. Veza izmeu optikih senzora i mikroprocesorskih jedinica ostvaruje se optikim kabelima. Upravo tehnologija optikih senzora i optikih kabela omoguuje visok stupanj pouzdanosti glede elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) i troenja samih senzora. Na slici 4 prikazan je optiki strujni senzor firme SIEMENS koji se ugrauje na stezaljke visokonaponskog prekidaa, i preuzima ulogu strujnog mjernog transformatora u rasklopnom postrojenju.

Slika 4 Optiki strujni senzor SIEMENS SIFOCS (145 do 1800 kV) Optiki strujni senzor radi na principu rotacije polarizirane svjetlosti u magnetskom polju vodia protjecanog strujom. Za voenje svjetla oko vodia koristi se zavojnica od optikih vlakana, a kut rotacije polarizirane svjetlosti direktno je proporcionalan broju zavoja zavojnice (N) i struji (I) kojom je protjecan vodi, N I. 39

13-05 3. SUPRAVODLJIVI OGRANIAVAI STRUJE Supravodljivi ograniavai struje rade na dva osnovna principa: otpornom i induktivnom. Otporni ograniava je direktno galvanski spojen u seriju s vodom. Induktivni ograniava nije galvanski vezan s vodom, nego magnetski to je velika prednost naroito kod velikih nazivnih struja. Meutim njegove dimenzije su mnogo vee, a primjena je ograniena samo na izmjenine sustave. Na slici 5 prikazan je princip rada otpornog ograniavaa struje [5].I (A) R ()

R

t (ms)

Slika 5 Princip rada otpornog supravodljivog ograniavaa struje U normalnom pogonu ograniava je u supravodljivom stanju i ima zanemariv otpor. U sluaju kvara gubi supravodljivost i zbog velikog otpora ograniava struju. Za vrijeme ograniavanja struje supravodljivi elementi se griju, i da bi se sprijeilo njihovo termiko oteenje struja kvara se mora u odreenom vremenu prekinuti prekidaem. To vrijeme ne smije biti due od nekoliko sekundi. Na slici 6 prikazan je princip rada induktivnog supravodljivog ograniavaa struje [6].eljezna jezgra

Izavojnica kriostat

tekui duik superavodljivi element Bi-2212

Slika 6 Princip rada induktivnog supravodljivog ograniavaa struje Radi se ograniavau firme ABB koji radi na principu zaslanjanja eljezne jezgre. Sastoji se od obine zavojnice, supravodljive cijevi od Bi-2212 koja se nalazi u kriostatu od nerajueg elika s dvostrukim platem i vakuumom izmeu, i od eljezne jezgre. Kao sredstvo za hlaenje i izolaciju koristi se tekui duik na temperaturi 77 K. Ovaj ureaj je u osnovi transformator sa supravodljivim sekundarnim namotom, dok je primarni namot (zavojnica) spojen u seriju s vodom koji se titi. U normalnom pogonu eljezna jezgra je supravodljivom cijevi zaslonjena od magnetskog polja primarnog namota, kao da je u zasienju, i zbog 40

13-05 toga primar predstavlja malu impedanciju. U sluaju pojave velikih struja kvara nestaje efekt zaslanjanja i javlja se znaajno vea impedancija primara ime se automatski reducira struja kvara. ABB je zavrio ispitivanja na jednofaznom prototipu nazivnog napona 8.3 kV, nazivne struje 200 A ef., nazivne snage 1.6 MVA. Struja kvara od 13.2 kA ograniena je na 4.3 kA peak, 1.4 kA ef. nakon 20 ms. Na slici 7 prikazane su mogue primjene supravodljivih ograniavaa struje u prijenosnim i distributivnim mreama, te efekti te primjene [7].110 kV30 MVA u k = 12.5 % (u = 10.0 %)

40 MVAuk = 16.5 % (u = 10.0 %)

SUPR. OGR. STRUJE

SUPR. OGR. STRUJE

SUPR. OGR. STRUJE

10 kV

Skmax = 350 MVA Skm ax = 250 MVASUPR. OGR. STRUJE

SUPR. OGR. STRUJE

potroai

Povezivanje otvorenog prstena

GSpoj male elektrane

Slika 7 Mogue primjene supravodljivih ograniavaa struje (vrijednosti u zagradama mogu se realizirati ukoliko se ugradi supravodljivi ograniava struje)

4.

KONTROLIRANO SKLAPANJE STRUJE

Danas pod pojmom "kontrolirano sklapanje" smatramo svako sklapanje kod kojeg se "gaa" trenutak uklopa ili isklopa u odnosu na sinusoidu struje (ili napona). Glavne prednosti kontroliranog sklapanja dolaze do izraaja prilikom sklapanja malih induktivnih i kapacitivnih struja, te uklapanja dugih vodova. to se pak tie prekidanja struja kratkog spoja, moderna prekidaa poveane pouzdanosti i jednostavnijeg odravanja, s rjeenja visokonaponskih SF6 vremenima prekidanja unutar tri poluperiode struje, u potpunosti zadovoljavaju uvjete sa stajalita stabilnosti elektroenergetskog sustava i elektrike trajnosti. to vie, na dananjem stupnju tehnolokog razvoja prekidaa postignuto je gotovo isto ili ak i manje troenje kontakata u konvencionalnom nego u kontroliranom reimu sklapanja. Upravo zbog toga konvencionalni prekidai ne pokazuju neke bitne prednosti pri kontroliranom prekidanju struje kratkog spoja. 4.1. Isklapanje induktivnih troila

Prilikom isklapanja induktivnih troila (npr. visokonaponskih prigunica, energetskih transformatora) prekidaem moe doi do pojave opasnih sklopnih prenapona i to kao posljedica: a) rezanja struje, i/ili b) ponovnih paljenja elektrinog luka. Kod modernih SF6 prekidaa sklopni prenaponi uslijed rezanja struje obino nisu vei od 1.4 p.u. pa prema tome nisu niti opasni. Meutim ovi prenaponi mogu izazvati ponovna paljenja elektrinog luka izmeu kontakata prekidaa, a ta pojava onda dovodi do sklopnih prenapona visine i do 2.5 p.u. Niti ovi prenaponi to se tie njihove visine ne predstavljaju opasnost za induktivna troila odnosno za ostalu visokonaponsku opremu u postrojenju. Meutim ovi sklopni prenaponi imaju veliku strminu (brzinu

41

13-05 porasta, dU/dt) koja moe biti vrlo opasna za izolaciju prvih zavoja prigunice, odnosno za izolaciju ostale opreme u postrojenju. Upotrebom kontroliranog sklapanja, pojava ponovnih paljenja elektrinog luka moe se u potpunosti izbjei i to tako da se kontakti prekidaa ponu razdvajati 5 - 7 ms prije prirodne nule struje. 4.2. Uklapanje induktivnih troila

Kod uklapanja induktivnih troila uvijek dolazi do pretpaljenja elektrinog luka u trenutku kada se kontakti prekidaa dovoljno priblie jedan drugom. Pretpaljenje elektrinog luka obino se deava kod maksimuma napona, a sklopni prenaponi koji se pri tome javljaju nisu vii od 1.5 p.u., pa nema niti potrebe za njihovim ograniavanjem. Kod uklopa puno veu opasnost po induktivno troilo predstavlja tzv. potezna (inrush) struja koja moe izazvati vrlo velika elektromagnetska naprezanja (sile) izmeu namota. Za njezino ograniavanje potrebno je da se trenutak pretpaljenja elektrinog luka desi u trenutku kada je napon maksimalan. To znai da se pojedine faze uklapaju u slijedeim trenucima: 1 faza 2 faza 3 faza 1.67 ms 5.00 ms 8.33 ms nakon prirodne nule napona nakon prirodne nule napona nakon prirodne nule napona

Slika 8 Primjer nekontroliranog (a) i kontroliranog (b) uklapanja neopt. transformatora [8]

42

13-05 4.3. Isklapanje kapacitivnih troila

Prilikom isklapanja kapacitivnih troila (kondenzatorske baterije, vod u praznom hodu) na kontaktima prekidaa pojavljuje se nakon 10 ms povratni napon dvostruke amplitude narinutog napona. Ukoliko u tom trenutku kontakti prekidaa nisu dovoljno razmaknuti dolazi do ponovnog preskoka (restrike) meu kontaktima i pojave prenapona. Kontroliranim isklapanjem kapacitivnih troila mogue je prenapone reducirati na iznos manji od 1.7 p.u. Meutim tu valja naglasiti da su moderni visokonaponski SF6 prekidai i tako bez ponovnih paljenja (restrike free) pa ne postoji potreba za kontroliranim isklapanjem. 4.4. Uklapanje kapacitivnih troila

Prilikom uklapanja kapacitivnih troila uslijed razlike napona izmeu strane izvora i strane tereta mogu se javiti velike potezne (inrush) struje. Potezna struja moe imati amplitudu od nekoliko desetaka kA i frekvenciju nekoliko kHz. Da bi se izbjegle velike potezne struje prilikom uklapanja, kondenzatorska baterija se mora prikljuiti na mreu u nul-toki pogonskog napona. Pri tome je vano naglasiti da stvarni trenutak uklapanja pojedinih polova prekidaa ovisi o izvedbi uzemljenja nul-toke baterije, te da kondenzator mora biti ispranjen od preostalog naboja prije samog poetka uklapanja. Kontroliranim uklapanjem kondenzatorske baterije mogue je reducirati poteznu struju i vie od 60%.

pretpaljenje

pretpaljenje

Slika 9 Primjer nekontroliranog (a) i kontroliranog (b) uklapanja kondenzatorskih baterija [8]

43

13-05 4.5. Zahtjevi koje mora zadovoljiti prekida namijenjen za kontrolirano sklapanje

Ureaj za kontrolirano sklapanje sastoji se od konvencionalnog prekidaa opremljenog s elektronskim kontrolnim modulom. Na bazi informacija iz razliitih senzora kontrolni modul konvertira originalni operacijski signal u signal za kontrolirano sklapanje. To se postie odgovarajuim vremenom kanjenja, koje se odreuje na temelju podataka o trenutnoj vrijednosti napona na obje strane prekidaa, struji kroz prekida i vremenu mehanike operacije. Dodatni parametri kao to su temperatura okoline, upravljaki napon i tlak plina moraju takoer biti ukljueni. Od prekidaa koji e se koristiti za kontrolirano sklapanje zahtijeva se: jednopolna izvedba, vremenska tolerancija (sinkronost polova) 1 do 2 ms.

5.

ZAKLJUAK

Energija potrebna za sklapanje visokonaponskog prekidaa znaajno je smanjena zahvaljujui razvoju novih tehnika prekidanja ali i zbog optimiranja dimenzija prekidne komore. Smanjenje pogonske energije znai i manja mehanika naprezanja, manje troenje odnosno poveanu mehaniku trajnost. Upotrebom jednostavnih oprunih mehanizama bitno je smanjen broj komponenata pogonskog mehanizma, ime je poveana pouzdanost prekidaa. Razvoj mikroprocesorske tehnike i optikih senzora omoguio je kontinuirano nadgledanje i mjerenje veliina bitnih za rad visokonaponskog prekidaa. Tako dobivene informacije analiziraju se i filtriraju. Na taj nain mogue je pravovremeno otkriti potencijalne nepravilnosti i sprijeiti vei kvar prekidaa. Supravodljivi ograniava struje kvara predstavlja potpuno novi ureaj na tritu koji omoguuje potpuno nova i nekonvencionalna rjeenja elektroenergetskih postrojenja. Trenutno ova tehnologija je jo u fazi ispitivanja i nije komercijalno isplativa zbog visoke cijene supravodljivih elemenata. Predvia se da e supravodljivi ograniavai struje kvara postati izuzetno vani i komercijalno isplativi u slijedeih 5 godina. Upotrebom kontroliranog sklapanja mogue je gotovo potpuno eliminirati strujna i naponska naprezanja koja se javljaju prilikom sklapanja kondenzatorskih baterija i induktivnih troila.

LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8]Third - generation SF6 circuit - breakers, AEG T&D Technical brochure A21HG.8.3/1096 EN

H. Knobloch et al., Tecnological trends in high-voltage circuit-breakers, CIGR 2000 Report 13106 W.B. Hall et al., The application of new interrupting techniques to high voltage circuit breakers, CIGR 2000 Report 13-203From the arc to the intelligent breaker, AEG & TD Technical brochure A21HG.15.4/1096 EN

M.P. Saravolac, P. Vertigen, Development and testing of a novel design concept for high temperature superconducting fault current limiter, CIGR 2000 Report 13-204 E.M. Leung, Superconducting Fault Current Limiters, IEEE Power Engineering Review Vol.20, No.8, august 2000 W. Paul et al., Superconducting fault current limiter applications, technical end economical benefits, simulations and test results, CIGR 2000 Report 13-201Controlled Switching of High-Voltage Circuit- Breakers, SIEMENS Technical brochure E50001U113-A145-X-7600

44