RIMSKA PROVINCUA DALMACIJA POD VLASEUISTOdNIH GOTA

ANTE UGLESICFilozofski fakultet u ZadrtFaculry of PhilosoPhY infudar

UDK/uDC:936193VIzvorni znanstveni dlanak

O r ig inal scient ifi c PaPer

PrimjenoReceived :1991-01-21

DolazaklstodnihGotanapodrudjarimskeprov.incijeDalmacijeuslijedioje,, u1 i1

"".Jffi ii ; -

; il;. ; d;''iu u' o a o u( ut "

u I t a I i i i ( 4 9 3 )'Rimska p.ou,n",1u"6;"i"iii-" ,.":ia"" r pioiiniiionl Savijom dinila

je jednuuoravnu cielinu na delu koje se.nalazto ioies-Datmatidrum et'-Saviae' sas{edi5rem ri Saloni. osim nanijesnika provinii"je,-u saloni.se spominju-sljedeiii',;;ffi'Tr;i.;;;iiit ,iiilii:t - ti*t'tri civiliri namjesnik, cotr1z*s Patrunonu -tinancijski sluZbenik'i"#ii."it^t;;ij;"" p;;i;i;i frinceps (ofllcin) - glavni8i"outtit za rimsko stanovni5tvo'

Kasiodorupo^inili"loi"i'iur"u"og komesa za otoke Krk i Cres - comesins ulae C ur r itanae ""1 E;i;;| ;-"p. r r.j "-l"a ic i i e d a su in g erenc i i e ov o gfunkcionara ,nogf

"

"tiriiir"'oO ."" ai'"

"i;k;:'oanottto da'su obrihvaiale

;:tH;F.L?J;',"d:j;""i.i;ii; I.iu-",r,iii., J." ie piarueje moglo uzivati izvjesnuautonomrlu u o*ut^ltJinii""n" pto"iitcijalni ubrave u Saloni'

O traianju irt"e"oioiit" uialti na poa*eii-ii*ske provincij" DulT:?i.:oostoie dua opr"i,,"u"itiifi""i"' V"iila istraZivada se slaZe (na osnovlProkobiievih

'l:"rtij'tu' j"";'#;sE"je; ii"-t'-" isl?) prestala istbdnogotskavlast irdd ciielom dt"riir.ij.'*."-Oiirgu ,tuoina istraZiu'aea, gdje se posebnoir',iil'i."ni,i',ifr* t'i."M"jti.;,'t"t"itu'a"1" i"ei aio klasidne tiburniie ostao uvrasti Istodnih cotu"""'iJ'iq;"rfi;3 p"fr"d" i, D;;;tj;; tt"iiiu, ii. do 552.Auror u ovom radu detaljno analizira ttrd"t;'J*il;;J O"o-i-G iiti"Zivada iusooreiluie il, , pt"t;pii"ii;;i];;;i;^.tt (i'i'+i se. one l?ne^l:,eate pokazujei'""", Jll'ii". "r,eio uolj"o,argum entlrani ni hi po t"'ama' .odno sno da i eistodnogotska vlasr nad-cijelom provincilom'bui'i".i.;om ipak najvjerojatnije

, prestala 537.

Rimska provincija Dalmacija dodekala je propast ZlO1d'.nog RimskogCarstva (476) pod utaSeu futi3ana Nepota' On se' nakon Sto je bio na rimskomptu"rt"f:i, ,atiienl"n Romulom Augustulom (475)' vratio u Dalmaciju i njomentuOuo do 480, kada je ubijen u Saloni'

Skirski osnaial ddoatar, koji je 476' svrgnuo Romula Augustula izavladao ltalijom, poduzeo je 481. vojnu akciju protiv oarm.aclj.e i osvojio je 482''Timosvajanjem,kaoOionufj"nupatrimonija'rimskaprovincijaDalmacijadosla

' I. N i k o I ai "

Fe, "veliki posed u Dalmaciji u v'.i-lJ,-v1ku u svetlostiarheoloikih nalaza,,, Ztoriiro.douavizantoloikog irxtituta, knj. XI[, Beograd 1971,str. 280.

65

,:fu,

*

==

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA''. RFFZd 30(17) (1990/91)

je pod izravnu vlast Odoakara, koji je njome vladao najvjerojatnije do svogsvrgavanjaismrti.4g3.Nakonodoakarovaubojstvauspostavljenojcistodnogotskokralievstvosteodorikomnadelu(FlaviusrexT,heodoricus),arimska provincija latmaclla je kao dio kraljcva parimonija opet do5la podneposrednu kraljevu upravu.

Naseljavanje rstornin Gota na podrudja provincije Dalmacije uslijedilo jenajvjerojatnije nakon napti:eO navedenih dogattaja' Zauzelost Istodnih Gouvi5egodiSnjim iscrplju;uiiir Lotbama s Odoakarom (489-493)' kao i neposrednaOdoakarova uturt nuO nuimacijom, razlozi su zbog kojih nije moglo doii donjihova naseljavanja

", """ ptluore prije-493' Rasprostranjenost-arheoloSkih

naraza navodi na rattjudJ ou r" u prvom iedu naseljavaju prodna podrudja (Ravnikotari, Kninsko, faSteiansto, Solinsko i Splitsko polje' dolina rijcke Neretve'Sarajevsko polje) i to-na miestima gdje su vei rani;e postoiala.veia ili manjapoljodjelska imanja tritta' rusfi;a;)' te pojedine kasnoantidke kolonije imunicipiji (Satona, ;;;;;:;", Burnum ita'j' toji uglavnom postaju sredi5taistodnogotskih vojnih ;Jsij;'t 2nat'enie dobivaju i pojedine. sftateske todke kojeranije nisu imafe tofini uaZnost, u prvom redu Knin' On' naime' upravo od ovogvremenadobivaonustratesko.obrambenuiprometnuulogu(uvjetovanu

ffiearheo1o5ke.oStavxtine11'|i.{::j:.:l1*"provincijeDalmaciie zasada su o.ii'rl",ti'i.^j".cin diiclo; riue'uinog liaraktcra; mo/e ih scpodiieliti .u nur"ouli.t-"iJ .1.;^+;;i N^lut"'nui"obinstog" karaktcra uglavnomprcdstavljaju ,,ou", t"iii'iiillzO u. ouom,'.udui' dok su oJtali predmoti izuzetnoiiictki (radi se samo o'r,*"rlolir.o-r,rluru nutitu"i';;;; ;;t;;a iz'Salone, Narone iBurnuma).;Isroenogotrti'giotoui urrunovljcni

'su'nu'tri"i*cin1 nalaziStima: KaSii -Clavdurak koO Zaara,^kii;": i;i;lji, .pi."no--'*pdinuro nalaziSte kod Knina'Unciii - Veliki e"g"3i,i'il;d pr*niia,'Vrritu

';t"oottlrlo nalaziSte kod Sinia' Solin

(Salona\ - Manastiririt i"F"7t'i"iibu'r-bana f

"

flun Fototi - V'rba kod Mostara'Pciinska Rika (Gornje Pcilng) - nepoznato. ";i;isi;'k"oJ traunika i Mihalieviii

-

Varosiite kod Sarajeva. valja.napomenurr iiHogucnott sigurnog "tYldi.Yl=tJ:istodnogorskog etnika"'poiii,li tin1o kod lcnski"h grobova

(uglavnom vtscga,i,ii"L",''"e ,t.,;,"), *:ie.X"Tiii5f ffi# i'i:ii*il'*T!'j'if,t!f;i;?:"fJ""f:l',:::Zcnskog nakita, prvenstvcno- t::l:'-',Y;1':,:"":i:".';;'i*i"e

"itr Coti niie postojao

su neDoznatr, u p'uo"ii"'"';""';#;'i;Jtnit"'

RFud 30(17) (t99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

z.cmljovidnim poloZajem), koju ie kasnije imati kroz ditav srednji vijek.'Tcritorij rimske provincije Dalmacije u vrijeme dolaska Istodnih Gota bio

je omedcn granicama oblikovanim jo5 u vrijeme cara Dioklecijana (284-305), aobuhvaiao je jadransku obalu (i otoke) od rijeke RaIe (Arsia fl.) u Istri do okograda Budve (Butua) u Crnoj Gori. Granice u zaledu i51e su juZno od Kup*(Colapis fl.) do visine Velike Kladu5e i dalje prema dolini Vrbasa u visini BanjaLuke, a odatle prema Doboju. Dalje prema istoku granica je i5la do Drine (Drinus/.) i njenim tokom dalje na jug, te se spu5tala do oko grada Budve.* Uadminisftativnom smislu provinciji Dalmaciji je u vrijeme istodnogotskc vladavinepridodana provincija Savija.'

Metropola provincije ostala je Salona, u koju oko 500. dolazi namjesnikOsuin, koji je kao comes Dalmatiarum et Saviae vladao i nakon Teodorikovesmrti 526.u lzgleda da je u upravnom smislu zadrZano osnovno ustrojstvo rurijeguredcnja Provincije. Na to navodi postojanje funkcije princepsa. Ako prihvatimoSi5iievu pretpostavku da se radi o tituli princeps fficii,' onda je najvjcrojatnijerijcd o upravnoj sfukturi koju je u osnovnim crtama dao Dioklccijan (284-305) auniformirao Konstantin Veliki (306-337).' Za rimsko stanovni5tvo vrijedili suffiistraZivanjanekropoleKnin.Greb1je,dosadnajveieolkrivene nckropole na podrudju Dalmacije, a ujedno i jedine nekropole u provincijiDalmaciji s intaktno utvrdenim istodnogotskim grobovima. (Sumarne podatke oistraZivanju ove nekropole vidi u: Z. Y i n s k i, "Krstoliki nakit epohe seobenaroda u Jugoslaviji", Vjesnik Arheoloikog muzeja u Zagrebu, 3. s., sv. III, Zagreb1968, str. 137-138; I s t i, "Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400-800. godine",str. 53-54; Z. Y 1n s k i - D. J e I o v i n a, "Creblje, Knin - ndcropole de laMigration des Peuples", Epoque Prehistorique et protohistorique enYugoslavie -Researches et resultals, Beograd 1971, str. 100-102). - O Kninu u srednjem vijeku vidiF.Smiljanii,"NastanakirazvojsrednjovjekovnogKnina",RadoviFilozofskogfakultetauZadru,sv.24, Razdio povijesnih znanosti {11),Zadar i985, str. 119 i d.

n O granicama rimske provincije Dalmacije kroz stoljeia vidi: G. N o v a k,Proibst Dalnncije I, Zagreb 1944, srr. 68; J. J. W i I k e s, Dalmatia, London 1969,str. 78-80. Usp. i sl. 1 u ovom radu.

u K u, i o d o r, Vaiae -Variarum epistolartun tibriXil,IX, 8 (kori5teno izdanje:Th.Mommsen,CasiodorisenntorisVariae,Berlin1894).-Daljeskraieno:Kasi-odor,Var.

6 Namjesnika Osuina spominje K a s i o d o r,Var.I, 40, III, 26, VIII, 4, IX, 8i9.

t f. S i ! i (., Priruinik inora hrvalske historije, Zagreb 1914, str. 142; I s t i,Povijestllnatauvrijemenarodnihvladara,Zagreb1925,str.l68.VidiiKasiot.lor

Var. YII,24.t O upravnoj strukturi Dalmacije u doba kasnog Carstva vidi: S. L j u b i i, "O

upraviteljih Dalmacijg za rimskog vladanja", Rad JAZU, knj. XXXI, Zagreb 1875,str.57-64; J. F e r 1u g a, VizantiskaupravauDalrnociji, Posebna izdanja SANU knj.CCXCI, Vizantoloiki institut knj. 6, Beograd 1957, str.7-23.

67

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DAL\{ACIJA... RFFZd 30(17) (1990/9i)

tKuriodor,Var'Y,24'

rimski, za Gote gotski zakoni' U mje5ovitim sporovima' uz gotskog' sjedio je i

rimski sudac, koji:e itnao p*to glasa prilikom :zncariria presude' Pored gotskogkomesa, vrhovnog *j;;; i-t*tr""g uPrfvltelja' postojao je i rimski namjesnik(civilni); tako se 526);. spo*in:J ieki Epiphanus - consLtlaris provinciaeDalmatiae.o Kao financijskirfoZb."if. djcloviole comes patr.imonj! (tt duZnost

526127 .obavlja srurri**)-,;; koji je ultano.uio i nadzomik kraljeva posjeda'"Vojna upravu porpono';Jiilu o-r*u"ru Istodnih Gora, jer Rimljani nisu moglinositi oruZje, niti sluZiti u vojsci'

Kasiodor o ,noji"i *J*" spominje komesa za otoke Krk i Cres (comesinsurae curritanae

"i'Crtrinir;1.', '

ovaj podatak naveo je Suiia na pretpostavkuda ti otoci nisu bili

" ;;t ilil"vincije balmacije, odnosno d-1 krdki i osorski

biskup nisu bili p"o l"tjiiri;tf;; t-"]o^11un'kog metropolita' Kao glavniargument za to navodi podatak du

'"-nu sinodima u Saloni ni 530' ni 533' ne

javljaju biskupi r tuu.."tih otoka' dok je rapski biskup TilijaJr bio prisutan'"Medutim, kako to

""d;;; M;g"tii' Suii ni1" o'* u obzir dinjenicu da o krdkom

biskupu ne postoje d;-ffi i16: 1.r vjerodostojnim izvorima jo3 stoljeiimanakon salonitanskitt'rinoOui' Nadalje' da su kojim sludajem te biskupije ipostojale i da nisu Uil" p"OltttOitti:"t t"fgnitanskog metropolita' mogle su bitipodredene jedino ill'eid; p*t{'11' ali o njegovim sufraganima u VI' st'postoji relativno oo,iu l"otu i nigO3e se ne spomlnju biskupi ovih dvijubiskupija.'5

Medinijenaosnoviformulecome!insulaeCurritanaeetCelsingeposravio moguinost o?:" p.or"l:. rrr.u i,cresa u doba istodnogotske vladavinebito izdvojeno kao ;;ra;; uojnopomorsna outast u okviru Liburnije, koja

jeimaia vlastit,, notu.'iilJuiit nuu"d"nu formula kaZe sljedeie: ""'nasa te zemljapostavlja sucem" i "n"ta dakle ("') stanovnici imaju onogh koji ie sporove Sto

to K u, i o d o r, Var'IX,9'"Urp.S.Antoljak"'Ztdar-pod.vlatsiulstodnihCota"'Tadarskarevija'

g.o. Xi, [t.l,Zadar 1971, str' 141 i bilj' 43'tt K a s i o d o r, Var'YII'23'" M. S u i i, "Liburnia Tarsaticensis"'-Adriatica praehistorica

et antiqua'

MisceltaneaG.Novakdir;;:;;E;; rsi-o' "'' iii-ttt;r s ti'zadar u staromviieht'

Zadar 1981, str. 321-322'

'o L. M a r g e t i i, "Noviji pogledi na.st3riiu poviiest Vinodola' Krka i Senja"'

zbornikpravrwsfakttlnr"il"riitisi"Iit"di^i, n"t*[c' inileci, Rijeka 1988, str' l0-11. tt Na istom mj.

" J. M e d i n i, "Provincia Liburnia"' Diadora' sv'9'Zadar' 1980' str' 413-

4t4.

68

RFFZd 30(17) (r99t/92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

nastanu medu njima voditi i donositi presude" (prijevod L. Margetii)." hema tomevidljivo je da se ne radi o vojnom, vei o svjetovnom funkcionaru u dijoj sudomeni bila ova dva otoka. No, da li je njegova uprava obuhvaiala moZda i Iirepodrudje? Naime, kod vi3e suvremenih gotskih izvora Dalmacija se spominje usvom pluralnom obliku. Tako papa Vigilije razlikuje izridito "Dalmntiarum" odPraevalitane." Jordanes, prilikom opisa pljadka5kog upada i povratka SvevaKunimunda, uporebljava takoder pluralni oblik - "Dalm.atias", "Dalmntiis".'e IProkopije na jednom mjestu donosi pluralno ime Dalmacije ("Aof,pcrt[u,ro").'Isto tako i Kasiodor pluralno spominje Dalmaciju ("Dalmatiarum","Dalmatiis").21Iz navedenih izvomih podataka daje se naslutiti da je Dalmacija u administrativnomsmislu neko vrijeme bila podijeljena na vi5e oblasti (Dalmacija i Liburnija?); uvrijeme istodnogotske vlasti one se nalaze pod zajednidkom upravom (to dokazujeformula comes Dalmatiarum et Saviae), ali se zbog tradicija upotrebljava nazivDalmatiae. U tom kontekstu ovlasti comesa Insulae Curritanae et Celsinaemogle su biti Sire od podrudja ovih dvaju otoka, odnosno mogle su obuhvaiatipodrudje veieg dijela klasidne Libumije. To podrudje moglo je uZivati izvjesnuautonomiju u okviru jedinstvene provincijalne uprave.'

tt vidi bilj. 14 u ovom radu." M. B ar ad a, "Dalmatia Superior", RadJAZU, knj. CCLXX, Zagreb L949,

str. 93-94 i bilj. 6.'n S. A n t o I j a k, nav. dj., srr. 144 ibilj" 72.'o P . o k o p i j e, DebelloGothico,I, 16 (kori3teno izdanje: D. C a m p a r e-

t i, La guera Gotica di Procopio di Caesarea I-III,Roma 1895-1898). - Dalje skraieno:Prokopije,B.G.

't Ku,iodor, Var. IX,8i9.t' U prilog ovoj pretpostavci idu i podaci Anonimnog kozmografa iz Ravene,

koji podrudje veieg dijela klasidne Liburnije (od Enone do iznad Tarsatike) i diojapodske zemlje (podrudje danainje Like) izdvaja u cjelinu pod nazivom LiburniaTarsalicensis. - Usp. Ravenrntis Ananymi cosmographia, IV, 22 (koriiteno izdanje:

' Rweruntis Arnnymi cosnngraphia et Guidonis geographica, ediderunt M. P i n d e r etG. P a r t h e y, Berlin 1860). Valja napomenuti da o vjerodostojnosti podataka izovog izvora s kraja antike i podetka srednjeg vijeka u znanstvenim krugovimapostoji viSe oprednih mi5ljenja. Na vjerodostojnost Ravenjaninovih podataka o"Liburniji Tarsaticensis" i "provinciji Liburniji" posebno se pozivaju M. S u i i("Liburnia Tarsaticensis", Adriatica praehistorica et antiqua, Miscellanea G. Novakdicata, Zagreb 1970, str. 321-322) i J. M e d i n i (nav. dj., str. 393 i d.). S u i rj,naime, smatra da je Liburnija Tarsaticensis bila posebna administrativna oblast,formirana vei u kasnoj antici - od sjevernih granica klasidne Liburnije, "negdje dovisine otoka Raba, moZda i do Senja,... ali svakako do danalnje Crikvenice",ukljuduju

%A. UGLESIC: RiMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (1990/91)

O organizaciji vjerske provincije Dalmacije u vrijeme istodnogotskevladavine zna se vrlo malo. Izgleda da su se vjerske granice u potpunosti poklapales administrativnima, odnosno da su pro5irene na teritorij provincije Savije. To sezakljuduje na osnovi akata salonitanskih koncila 530. i 533. na kojima su uzbiskupe dalmatinskih dijeceza sudjelovali i biskupi Siscijc Johannes (530) iConstantius (533).' Kako su Goti bili arijanci a domaie pudanstvo katolici,analogno su egzistirale dvijc crkvene uprave: gotska-arijanska i rimska-katolidka.Mada su Goti bili dosta tolerantni u poglcdu izraLavmja vjcroispovijesti, razliditostu vjeri ponekad je sigurno uzrokovala sukobe izmcdu domaieg i gotskogpudanstva.to

Vrlo vaZnu ulogu u odnosu izmedu Gota i domaieg romaniziranogstanovniStva imao je i nadin gotskog naseljavanja. U svim osvojenim zemljama,pa tako i u Dalmaciji, Gotima je podijcljena 1/3 svakog imanja (tertia) - zemlje,robova, kolona, stoke i posjednikova stana u gradu. Domaie stanovni5tvo sigurnose nije lako mirilo s lakvim gubicima, pa je dolazilo do opiranja i sukoba.

Gotska vlast donijela je izvjesni ekonomski oporavak Provincije. IzProkopijevih izvjestaja vidljivo je da Tcodorik Zeli unaprijediti rudarstvo, trgovinui druge privredne grane, prvenstveno zbog jadanja vojskc, otrrane, a onda i civilnogpudanstva. Tako on 508. Saljc u unutraSnjost Dalmacije komesa Simona, komcpovjcrava otvaranje novih rudnika, ali i rukovodcnje porczom od 4Vo(siliquaticum), koji se trebao ubirati od trgovaca.2' Da ;e trgovina dobrano bilarazgranatz. svjedodi i relativno velik broj pronadenog novca, kovanog u vrijemeistodnogotske drZave u bizantskim i istodnogotskim kovnicama.'u OZivjelo je ipomorstvo, nad kojim su nadzor vrl;^li tibuni maritinorum."

" Popis biskupa prisutnih na salonitanskim koncilima vidi u N. K I a i i,HistoriasalonitarnMaior, Beograd i967, str.81 i 85.

'o Sukob" i neprijateljstvo domaieg stanovniStva prema Gotima spominje iProkopije,B.G, I,7.

tuKuriodor,Var.lII,ZS;F.SiSii,Priruinikizvoraltrvatskehistorije,str'146.

" Ukuo.ro ie ooznato vi(e stotina primieraka istodnogotskog novca, nacfcnogunurar kasnoanrietitt kolonija imunicipija (najveiim dijelom u Saloni) iu manjimnascliima. smicstcnim uslainom uz giavnc magistralnc pravce. (Pokuiaj sintezenalaz.'a istodnogotskog no"uca na podrulju rimske provincijd Dalmacijc vidi u: 7.v i-n s k i, "AutJchtonE Kulturelemente-zur Zelt der Schlawischcn Landnahme desEalkanraums". Simoozii Predslavenski etniiki elementi ru Balkanu u etnogenezi juinihSlovena, (Mosiar 1968i, Centar za balkanoloSka ispitivanja knj.4, ANUBH Pos. izd.kni. XIi,'saraicvo 1969, str. 180-l8t:2. D e m o,'"Novac gerinanskih vladara drugeooi. V.'do u'drusu ool. VI. st. u numizmatidkoi zbirci Arheoloikog muzeja uZagrcbu",Arheoloiikivistnik, XXXII, Ljubljana 1981'-str.454 id'; I' M a r o v ii,;Sianie i problcmi numizmatidkog kabincta Arhcololkog muzeja u Splitu"'Numizinatiitievijesti, god. XllI, br. 24, Zagreb 1966, str. 36'41-)

" K u s i o d o r, Var.XII, 24.70

RFFzd 30(17) (r99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

O broju Istodnih Gota na podrudju rimske provincije Dalmacije izuzetno jetesko govoriti. Prema nekim pretposlavkama u Teodorikovoj ekspediciji premaItaliji 488/89. moglo je biti oko 20000 vojnika ili oko 100000 zajedno sa Zenamai djecom.'*.PridoSlo gotsko pudanstvo raseljavalo se po cijelom podrudjuistodnogotske drZave (najviKe po Italiji), a ona se protezala od Septimanije(danainje Provence) na zapadu; zahva&jud cijeli Apeninski poluotok i Sicilijuprelaz.ilaje u podrudje Alpa, a prema istoku obuhvaiala je provinciju Dalmaciju ivelik dio Panonije."o Prema tome broj prido3lih Gota na podrudju rimske provincijeDalmacije nije mffiao biti velik i sadinjavao je neznatnu manjinu u odnosu nadomaie romanizirano, vi5e ili manje kristijanizirano pudanstvo. Ovakvimpretpostavkama idu u prilog i rezultati istraZivanja nekih kasnoantidkih nekropolana podrudju provincije Dalmacije s kraja V. i pod. VI. st., na kojima su utvrdeniistodnogotski pokopi (oni su izrazito malobrojni u odnosu na grobovekasnoantidkog autoktonog pudanstva).'o

Ekspanzija istodnogotske vlasti bila je kratkotrajna. Mada je Teodoriknastojao svojom diplomacijun i Zenidbenim vezarna zadrlati epitet najmoinijegvladara zapadne Europe, vei potkraj njegove vladavine dolazi do opadanja moiiKraljevstva i jadanja antagonizma izmedu Bizanta i Istodnih Gota, koji ie posebnonarasti nakon njegove smrti 526.U Bizantu Iada na vlast dolzzi Justinijan (527-565), dije su ambicije bile povratiti nekada5nji sjaj Rimskog Carstva. U periodu od526. da 541. na kraljevskoj stolici u Raveni izmijenit ie se zbog unutra5njihtrzavica dak pet istodnogotskih kraljeva: Atalarik (526-534), Teodat (534-536),Viriges (536-540), Hildebad i Erarik t540l4l). Odludni udarac istodnogotskoj drZavizadat(e bizantsko-gotski rat, koji 535. zapodinje upravo na istodnoj obali Jadrana.

Carski vojskovoila Mundo provaljuje 535. u Dalmaciju i na kratko vrijemeuspijeva osvojiti Salonu." Medutim, Goti Salju u Dalmaciju novu vojsku na delu

" Urp. I. P u d i i, "Seoba i iidezavanje istodnih Germana", Arnli Filoloikogfakuketa,.7, Beograd 1967, str. 124.

tt O granicama istodnogotske drZave usp. N. N o d i I o, Historija srednjeg vijel:alI, Zagreb 1900, str. 201-202; V. B i e r b r a u e r, Die Ostgotischen Grab - undSchatzfunde in ltalien, Spoleto 1975, str. 17-25; M. B r a n d t, Srednjovjekovnodoba povijesnog razvitka, I, Zagreb 1980, str. 81-82.

30_lo su sucoece nekropole: Ka$ii - Glavdurak kodZadra(I. B e I o 5 e v i i,"Prvi arheolo5k-i tragovi vellke seobe naroda na podrudju sjeverne Dalmacije", str.129 i d.; I s t i, "Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Ka5iiu kraj Zadra", Diadora,sv.4, Zadar 1968, str. 221 i d.), Knin - Greblje (vidi bi1j.3 u ovom radu) iMihaljeviii-VaroiiStekodSarajeva(N.Miletii,"Nalazralosrednjovekoy4i,hlibula iz Ra jlovca", GlasnikZennljskog muzeja uSarajevu, n. s., sv. X, Sarajevo 1955,str. 151-1,54; I s t a, "Nckropoia u" selu-Mihaljdviiima kod Rajlovca", GlasnikZennljskogmuzejauSarajevu, n. s., sv. XI, Sarajevo 1956, str.9 i d.) Vidi i bilj.2 uovom radu.

t'P.ok op i j e, B.G. I,5; K. G an tar, PodJustinijarnvimiezlom,Ljubljana 1961, str. 105.

71

A" UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (r990/9r)

s Asinarijem i Grippom. U neposrednoj blizini Salone do5lo je do bitke u kojoj suEizantinci izvojevali pobjedu, ali u sukobu poginuo je njihov vojskovoila Mundo injegov sin Mauricije." Nakon povladenja carskih trupa Goti ulaze u Salonu, paJustinijan Salje novog vojskovotlu Konstancijana, s ciljem da ponovo osvojiSalonu. Kad su Goti doznali da se Konstancijan s velikim brojem vojnika iskrcaou Epidauru, odludili su se povuii iz Salone na podrudje izmedu Salone i Scardone.NapustivSi Epidaur Konstancijan odlazi na Vis, odakle otplovljava u Salonu.Gotske trupe, pribojav5i se bizantske vojske, povlade se u Italiju." Ne Zeleii seolako odreii Dalmacije kralj Vitiges odluduje tamo poslati veliku vojsku podvodstvom Asinarija i Uligisala. Asinarije je oti3ao skupiti vojsku u Sveviju, dokje Uligisal sam poveo Gote u Dalmaciju. Na putu prema Saloni Bizantinci supresreli Uligisala kod Scardone, te je bio primoran povuii se u Burnum, kamonedugo za ttm s velikom vojskom barbara dolazi Asinarije. Obojica vojskovodakrenula su prema Saloni i opsjeli je i s kopna i s mora, ali Konstancijan, koji sevei bio pripremio za ovaj napad, potukao je istodnogotsku flotu u blizini Salone, aisto tako je i kopnenu vojsku natjerao na povladenje.*

Vedina istraZivada se na osnovi Prokopijevih navoda slaZe da je nakon ovihdogatlaja defiliitivno prestala istodnogotska vlast nad cijelim podrud.jem provincijeDalmacije,s medutirn ima i onih koji smarraju da je sjeverni dio Provincije,odnosno najveii dio Liburnije, ostao u vlasti Istodnih Gota do 552, tj. doNarzesova pohoda iz Dalmacije u Italiju.r6 Medu tima posebno se istidu Antoljak iMedini, dije se teze zasnivaju na hokopijevim vijestima iz godina 538,539,544,545, 549,550 i 551." U daljem slijedu ovog razmatranja pojedinadno iemo seosvrnuti na te vijesti i kritidki komentirati misljenja ovih dvaju autora.

- 538. rimski senator vergentinos na bijegu iz Milana preko venecije sasvojom pratnjom odjedrio je u Dalmaciju, a odatle je otiSao caru Justinijanu." -

ttP.okop i j e, B.G. I,7; K. G ant ar'nav. dj', str. 108'tt P, o k o p i j e, B.G. I,7; K.G a1 t-a1 nav. dj., str. 111;-l'-B ur i 5 1i'

Vizantiisi iiiri I" korii" ,r*6a" Jusoslaviie, I, Posebna-izdanja SANU, knj. CCLI,Vizanioloiki institut, knj. 3, Beograd 1955' str. 31-33'

3o O zavrinim bizantsko-gotskim ratovima u provinciji Dalmaciji: P r o k o p i-j e, B.G. I, i6; K. G an t ar, nav. dj., str. 120-122'tuUso.F.SiSi6,PoviiestHmatauvrijernenarodnihvladara,str. 175.; G'N.9v-

aY. ProSfospa'trr*ii", itr. 89; L. M a r g e-t i i, "Noviji poglqdi na stariju po.vijestVinodola, Krkai Senja", srr.7-11; J.Bel_o 5 e v i i, "RanosrednJov-Jekovna;;k;-"*t'j u ieiu Kasiilu kraiZadra", str.237;2. Y in s k i, "O r.o.valenim libulama'o;i;;;;i; i fil;t;;; touod* rijetkog tirin5kog nalaza u Saloni", str' 184; J' F e r-1" g i, VizantisltaupravauDalmaciii, str' 24..'

t' P. o k o p i j e, B.G' IY, 26.tt S. A n t o I j a k, nav. dj', str. 142 i d.; J. M e d i n i, nav' dj', str' 393 i d'tt P. o k o p i j e, B.G. II, 24.

72

RFud 30(17) (r99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

Na osnovi ovog podatka Antoljak zakljuduje da je preteZni dio Liburnije i dalje podIstodnim Gotima, no nigdje ne navodi zaSto tako smatra, pa !o moZemo samopretpostavljati." Prema nalem mi5ljenju ta Prokopijeva vijest toliko je opienita ineizravna, da uopie i ne moZe posluZiti za ovakvu Antoljakovu tvrdnju.

- 539, kada Bellra Zeli zaposjesti Ravenu, on Salje onamo svog generalaMagna, kome je naloZio da sa svojom vojskom dode u blizinu toga grada i dasraZari na lijevoj obali rijeke Po, te na raj nadin sprijedi Istodnim Gotima da odatleSalju hranu. Drugi general, Vitalis, koji je onamo do5ao iz Dalmacije, duvao jedrugu obalu te rijeke.oo - Iz ove Prokopijeve vijesti Antoljak :zvlaf isti zakljudakkao i u prethodnom sludaju, a takoder bez pokulaja da takvu pretpostavkuargumentira.o' Medini, pak, drZi da je Vitalis u Padsku nizinu najvjerojatnije stigaomorskim putem, a da je manje vjerojatno da je to bilo kopnenim preko Savije ili

'istodne obale Jadrana.o' Ovakva Medinijeva pretpostavka mogla bi biti todna,medutim ona se ne da nidim argumentirati. Da je kojim sludajem ona i todna, tojo5 uvijek ne moZe biti argument koji bi svjedodio da je veci dio Liburnije tada jo5uvijek pod vlaSiu Istodnih Gota.

- 544. vojskovotla Belizar s detama tradkih najamnika plovi iz Salone uPulu.o' - Antoljak smatra daBelizar plovi ravno za Pulu ne zaustavljajuii se ni ujednoj liburnijskoj luci ("ni na kopnu ni na otocima"), i da je to dokaz "da jeLibumija sa Zadrom ostala i dalje izvan dohvata bizantske vlasti".* Njegovu tezuprihvatio je Medini, koji nagla5ava da Belizar "plovi otvorenim morem, a ne duZliburnijske obale ili kanalima izmedu otoka".os Ako paZljivo pogledamoProkopijevu vijest, uodavamo da stvarno jest dinjenica da se ne spominje da Belizarplovi uz obalu i da se usput zaustavlja u nekirn lukama, ali isto tako nigdje se nespominje ni da plovi direktno, bez ikakva zaustavljanja, i to otvorenim morem. Tavijest zapravo je toliko Skrta da se iz nje ne moZe ni u kom sludaju tvrditi ono Stotvrde Antoljak i Medini. Isto tako, valja imati na umu da se ti dogatlaji odvijaju ustudenom ili prosincu,* dakle u wemenskom razdoblju kada je plovidba otvorenimmorem (u uvjetima na jedra i vesla) izuzetno nepogodna i riskantna.

- 545.Belizar, zbog oporavka i napredovanja Istodnih Gota pod Totilom,S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 142.

no P, o k o p i j e, B.G. II, 28.ot S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 142.ot J. M e d i n i, nav. dj., str. 428.ot P ro k o p i j e, B.G. III, 10.ot S. A n r o I j a k, nav. dj., str. 142.ot J. M e d i n i, nav. dj., str. 429.ot Urp. H. W o I f r a m, Die Goten, Von Anftingen bis zur Mitte des sechten

Ialvhunderts, Entwurf einer historischen Etrographie,Minchen 1990, str. 354.

73

i*ee,

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... Rp'pzd 30(17) (1990/9r)

bio je prisiljen napustiti Italiju, pa iz Ravene preko Dalmacije plovi na Drad.o' -Na osnovi ovog podatka Antoljak @cz posebne argumentacije) zakljuduje da je "usvom veiem dijelu Liburnija svakako jo5 gotska".o'S tom konstatacijom slaZe se iMedini, koji smatra da se i ova plovidba zbog "Libumijskc flote organizirane kaoinsula Curritana et Celsina" odvija otvorenim morem.ot Prema nalem mi5ljenju,kao i u prethodno spomenutom sludaju (iz 544), nema dokaza za ovakvu tvrdnju,jer Prokopijc nigdje nc navodi kuda se plovi.

- 549. jedan od Totilinih vojskovoda, imenom Ilauf, nckad bizantskipodanik, s velikim brojem vojnika i jakom vojskom stigao je u Mukur (danainjiMakar ko

RFFZd 30(17) (r99t192) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

sjeveroistoku (Saviju), Medini zakljuduje da Liburnija ni "tada nije bila ubizantskim rukama".'o Ovakva Medinijeva pretpostavka, prema naSem milljenju,dosta je neuvjerljiva, jer ostaci poraZene bizantske vojske nisu morali iii uDalmaciju, vei su i u Istri mogli sadekati konsolidaciju bizantske vojske iprikljuditi se ekspediciji koja ie 552. iz Salone krenuti u odludujuiu bitku protivIstodnih Gota.

- Od jeseni 550. pa do konca 551. u Saloni je boravila velika bizantskavojska, koja se pripremala za pohod u Italiju i konadno uni5tenje Istodnih Gota.Koncentracija flotnih snaga u ovom gradu za Medinija je "znadajan argument" za"postojanje gotske libumije i u godini 551".55 Nasuprot tom mi5ljenju, nama sedini posve normalnim da je upravo u Saloni bila takva koncentracija flote, jer ovajpomorski grad, srediSte provincije, svakako je znadajna ratna luka i vojno uporiSteu kojem je mogao obitavati velik broj vojnika. Prema tomc" tu je bilo vrloprikladno vr5iti grupiranje vojske i odatle kretati u vojne akcije.

- U ljeto 551. bizantska flota pod komandom Johannesa tue(e iz Salone upomoi Ankoni, opsjednutoj i s kopna i s mora. Flota od 38 brodova koja jekrenula iz Salone pristala je u Aenoni i tamo joj se pridruZilo jo3 12 brodova kojeje vodio Valerijan." - I Antoljaks' i Medini," na osnovi Nodilova podatka da jebizantska flota na putu iz Salone prema Ankoni pristala u Skradinu (scardona),5'izvlade zakljudak da je veii dio Libumije tada joS uvijek pod vla5iu Istodnih Gota.Kako je rijed o potpuno pogre5nbj Nodilovoj ubikaciji Prokopijeve ",4wc'5vq'*(to moZe biti samo Nin, antidka Aenona), sasvim je izvjesno da ne mogu stajatiovakve Antoljakove i Medinijeve pretpostavke.

Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da kokopijeve vijesti koje seodnose na Dalmaciju nakon 537. nidim ne potvrduju da je sjeverni dio provincijeDalmacije (veii dio klasidne Liburnije) ostao u vlasri Istodnih Gota do Narzesovapohoda iz Dalmacije u Italiju 552. Prema tome vlast Istodnih Gota nad cijelomprovincijom Dalmacijom potpuno je prestala nakon bizantsko-gotskih ratova uDalmaciji - 537. Veii dio Istodnih Gota nakon ovih dogatlaja najvjerojatnije sepovukao u Italiju. Onaj dio Istodnih Gota koji je ostao Zivjeti u provincijiDalmaciji zasigurno je ekonomski obespravljen, a zbog stalne opasnosti odprogona zbog heretidke religije (arijanstva), brzo se utopio u masi romaniziranog

J. M e d in i, nav. dj., str. 430-431." J. M e d i n i, nav. dj., str. 431.u' P. o k o p i j e, B.G. IY, 23." S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 143.tt J. M e d i n i, nav. dj., srr. 431.un N. N o d i I o, nav. dj., str. 461.'o vidi bilj. 56 u ovom radu.

75

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (1990/91)

stanovniStva.Nakon prestanka istodnogotske vlasti u provinciji Dalmaciji uspostavljena

je bizantska provincijalna uprava na delu sa salonitanskim prokonzulom, koja iepomjati do dolaska Slavena u ranom VII. st."

tt O ranobizantskoj upravi u provinciji Dalmaciji vidistr. 25 i d.

76

J.Ferluga,nav.dj.,

RFFZd 30(17) (r99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA.,.

i)

d

c)-uobo

>o

C)

:=

a):=(.)

t-tc):?o

go&

a.)o

!o

r/)

:::E:::

-

:t

.')t t i ,,

G

.D

elrlalH

c';oo

.:oo

os

rtsasoa

77

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (1990/91)

Ante Ugleii6: ROMAN PROVINCE DALMATIA I-INDER TI{E RULE OF THEEAST GOTHS

SummaryThe arrival of the east Goths in the region or the Roman province Dalmatia

most likely happened after the murder of Odoacar in Italy (493).The Roman province Dalmatia, together with the province Savia was a single

municipality ruled by comcs Dalmaliarum et Saviae with the capital in Salona. Apartfrom ihe municipal of the Province there were the following officials in Salona:consularis - Roman civic official, comes patrinwnii - financial clerk and the supervisorof the kingis property and princeps (oficii ?) - the main clerk for the Romaninhabitants.

Cassiodor mentions a separate comes for the island of Krk and Cres - comesinsulae Curritanae et Celsinae. There are signs that the authority of this official spreadto more than just these two islands, i.e., that he ruled over a bigger part of theClassical Liburnia. This area might have had a certain autonomy within the unitaryadministration in Salona.

There are two opposing opinions concerning the length of the east Gothicrule in the area or the Roman province Dalmatia. Most investigators agree (on thebasis of Procopius's news) that, by the desertion of Burnum (537), the east Gothicrule over the whole of the province stopped. The other researchcrs, especially S.Antoljak and J. Medini, think that a greater part of the classical Liburnia remainedunder the east Cothic rule up to Narses's campaign from Dalmatia to Italy, namely upto 552. The author analyzes the statements of these two rescarchcrs and comparesthem to Procopius's news on which they are based and thcn shows that thehypotheses are not properly supported. In other words, the east Cothic rule over thewhole to the province of Dalmatia probably stopped by 537.

to