a workers' club

23
Sveučilište u Zagrebu arhitektonSki fakultet hr - 10000 Zagreb, kačićeva 26 diplomSki rad u Zagrebu, lipanj, 2011. godina “Radnički klub ĐuRo ĐakovićTomislav sTepić

Upload: tomislav-stepic

Post on 30-Mar-2016

230 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

Prenamjena postojeće industrijske hale u Radnički klub koji sadrži restoran, knjižnicu, bazen, sportsku dvoranu i vrtić

TRANSCRIPT

Sveučilište u Zagrebu

arhitektonSki fakultet hr - 10000 Zagreb, kačićeva 26

diplomSki rad

u Zagrebu, lipanj, 2011. godina

“Radnički klub ĐuRo Đaković”

Tomislav sTepić

idejno urbanističko arhitektonsko rješenje zone šireg i užeg obuhvata

idejno urbanističko rješenje zone šireg obuhvata m 1: 500idejno arhitektonsko urbanističko rješenje zone šireg obuhvata m 1: 300

idejni arhitektonski Projekt m 1 : 250

tlocrt prizemlja

tlocrt 1.kata

tlocrt 2.kata

tlocrt krova

presjek 11presjek 22presjek 33presjek 44

ulazno pročelje

idejno konstruktivno tehničko rješenje

prostorni prikaz konstrukcije

karakteristični detalj - presjek m 1:50

Prostorni Prikazi

pogled iz zraka na kompleks “radničkog kluba đđ”pogled na unutrašnji trg

obrazloženje Projekta

tekstualno obrazloženje

iskaz površina

A] UŽA I ŠIRA PROSTORNA SITUACIJA

Analizom i valorizacijom šireg prostornog obuhvata gospodarsko – proizvodne zone „Đuro Đaković“, uočeni su

urbanistički fenomeni koji industrijsku zonu smiještaju u centar grada (sociološko, ekonomski ali ne i ekološki!)

Prometno ona ostaje nepovezana u smjeru ulica istog-zapad (Naselje „Mali Pariz“ i Naselje „Kolonija“ kao i

sjever-jug (Sjeverna vezna cesta i Ulica „Mile Budaka“ ) te kao takva industrijska namjena područja ostaje

neotkrivena drugom načinom korištenja. Otvaranjem granica zone pojavile bi se nove namjene koje bi zamijenile

industrijsku, te bi prostorno obogatili urbano tkivo - društveno i kulturno - i to ne samo užeg područja nego onog

na razini grada.

Istraživanjem prostornih fenomena zone uočena je zgrada čija neuobičajena tipologija za industrijske hale, kao i

njezin smještaj u prostoru vizualno privlači. Hala se prostorno nalazi na sjecištu glavnih prometnih osi unutar

zone. Predmetna lokacija time, u širem kontekstu zone, a kroz vrijeme i grada, predstavlja izniman potencijal za

stvaranje novog gradskog podcentra ili programiranog centra kroz proces urbane regeneracije i regulacije čitavog

“ industrijskog“ sklopa. Kroz implementaciju ovakvog programa, kao katalista promjene, mogu se dati smjernice

za razvoj i korištenje šire gradske zone kojoj nedostaju mnogi urbanotvorni elementi.

Različiti načini korištenja zone predlaže se regulacija prometa tako da je odvojen pješački promet od onog kolnog

(i željezničkog). Na takav način se zona doživljava na drugačije načine nego u prethodnom vremenu te kao takva

privlačna je za korištenje.

B] NAMJENA

Prenamjenom postojećih zgrada moguće je regenerirati područje te mu dati novi urbani karakter. Namjene kao

što su bazen, sauna, kino dvorana, igraonica, čitaonica i knjižnica privlače različite grupe korisnika. Na takav se

način lokacija konzumira kroz što duži dnevni i tjedni vremenski period.

Za projektiranje bazena iskorištene su datosti postojećih zgrada. Bazenska dvorana se nalazi na visinskoj koti

vidljive fasade (+3.30). Na takav način se pokušalo izbjeći potrebno ukopavanje bazenske tehnike koje bi

eventualno narušilo statičke karakteristike postojeće zgrade, a iskoristilo se postojeći zaštitni zid kao fasada

servisnih prostora.

Sklop bazena je implementiran unutar postojeće nosive konstrukcije, te su kao takovi dva sklopa neovisni.

Postojeća fasada hale zadržana je u potpunosti. Fasada kao takva ne zadovoljava uvjete toplinske izolacije,

grijanja i hlađenja. Korištena je kao vanjska ovojnica dvostruke fasade između strogo kondicioniranog volumena

bazena i vanjskog prostora . Takav prostor, koji je ventiliran, koristi se zao ophod bazena te za odmor plivača,

kupača i drugih korisnika bazena.

Iz bazenske dvorana je vertikalnim komunikacijama ostvarena veza sa saunom koja se nalazi u prizemlju (0.00)

Postojeće zgrade se prenamjenjuju na način što manjeg zadiranja u nosive elemente postojeće izgradnje:

multifunkcionalna dvorana, glazbeni studio, restoran su planirani unutar postojeće konstrukcije.

OBRAZLOŽENJE PROJEKTA

C] KONSTRUKCIJA

Nosiva konstrukcija postojećih zgrada (sustav betonskih stupova i greda) kao i ona nenosiv - ispunjena opekom,

ostaje netaknuta. Spoj nove konstrukcije i postojeće je odvojen i dilatiran - brtvljen trajno elastičnim

materijalom.

Nova - projektirana konstrukcija je u potpunosti neovisna o postojećoj. Ista služi kao nosač vertikalnih

komunikacija (tetive stubišta). Na takav način je preko vertikalnih komunikacija, koje svojom dimenzijom

omogućuju zaprimanje novih sadržaja, ostvarena veza između pojedinih, na izgled nespojivih namjena.

Konstrukcija je projektirana kao ravninska rešetka, te kao mostovna konstrukcija koja omogućuje savladavanje

velikih raspona. Konstrukcija osim svoje primarne funkcije – nosivosti, oblikuje prostor i ambijente ulaznih

prostora različitih sadržaja ili sama poprima jedinstvene sadržaje.

U projektiranje konstruktivnog sustava korišteni su IPE čelični profili za manje raspone dok su čelični profili HEA

korišteni za gornji i donji (vlačni i tlačni) pojas ravninske rešetke.

Ravninski čelični nosači sprezani su armirano-betonskom pločom (koja je armirana i lijevana u trapezni

lim).Proračun je potrebno izvesti na pretpostavkama da su čelični štapovi u čvorovima zglobo spojeni, osi štapova

sijeku se u jednoj točki, tj. čvoru rešetkastog nosača. Pri proračunu se ne smije zanemariti vlastita težina štapova

(što je slučaj za raspone manje od 5 metara) te je potrebno izračunati moment savijanja uslijed vlastite težine

štepa i pretpostaviti da su štapovi na krajevima elastičo vezani.

D] MATERIJALI

Kao završna podna obloga u interijeru odabran je polutopli pod na bazi epoxy smola, koje su otporne na habanje

te se se jednostavno čiste. Takvi podovi imaju izuzetnu mehaničku i kemijsku otpornost. Kao dekorativna

podloga ima gotovo neograničenu mogućnost izbora nijansi boja.

Završna obloga podova na tereasama je drveni pod ili podovi od umjetnih materijala koji svojim karakteristikama

izdržavaju atmosferske prilike, te zadovoljavaju uvjete protukliznisti, postojanosti,

Fasada je staklena. Na jugu je zaštićena od sunca uvlačenje fasade prema unutra. Istočna bazenska fasada kao i

zapadna zaštićene su od utjecaja upada sunčevog zračenja postojećim strukturama

ARHITEKTONSKI STUDIJ SVEUČILIŠTA U ZAGREBU / DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA / AKADEMSKA GODINA 2010./2011. TEMA DIPLOMSKOG RADA: "RADNIČKI KLUB ĐURO ĐAKOVIĆ / MENTOR: TIN SVEN FRANIĆ / STUDENT: TOMISLAV STEPIĆ

PRIZEMLJE +(-)0.00

ULAZNI HAL ISTOK 70 m2

SAUNA

SVLAČIONICE 81 m2

KUPELJI 190 m2

TEHNIČKI PROSTOR BAZENA

KONDICIONIRANJE ZRAKA I VODE 21 m2

PRIPREMA VODE S KLORINATOROM 40 m2

PROSTOR ISPOD BAZENSKE ŠKOLJKE 370 m2

KOMPENZACIJSKI SPREMNIK 40 m2

KNJIŽNICA / ČITAONICA / AUDITORIJI (+(-) 0.00 / +4.50 ) 150 m2

ULAZNI HAL ZAPAD 80 m2

MULTIFUNKCIONALNA DVORANA

GARDEROBE KORISNIKA 25 m2

SANITARIJE VANJSKIH KORISNIKA 10 m2

DVORANSKI PROSTOR 250 m2

DVORANA ZA PROJEKCIJE (+(-) 0.00 / +6.00) 250 m2

KAT 1 (+3.30)

POVRŠINA BAZENA 380 m2

ULAZNI PROSTOR 44 m2

TUŠEVI, SANITARIJE KORISNIKA 100 m2

GARDEROBE TUŠEVI I SANITARIJE OSOBA S INVALIDITETOM 20 m2

GARDEROBA TRENERA 18 m2

ISKAZ POVRŠINA

NADZOR / SPASILAC 8 m2

ODMOR – VENTILIRANI PROSTOR 186 m2

BAZENSKI KAFIĆ 70 m2

GLAZBENI STUDIO 123 m2

KAT 2 (+6.60)

RESTORAN

DVORANA ZA BLAGOVANJE 210 m2

SANITARIJE KORISNIKA 24 m2

KUHINJA 45 m2

SPREMIŠTE 20 m2

PRANJE SUĐA 15 m2

URED MANAGERA 8 m2

HLADNJAČA (+(-) 0.00) 30 m2

GARDEROBE OSOBLJA 32 m2

ŠPORTSKI KLUB 130 m2

IGRAONICA 150 m2

SANITARIJE KORISNIKA 18 m2

KROV (+3.30 - +11.40)

SUNČALIŠTE 280 m2

VJEŽBALIŠTE 260 m2

BADMINTON 162 m2

ARHITEKTONSKI STUDIJ SVEUČILIŠTA U ZAGREBU / DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA / AKADEMSKA GODINA 2010./2011. TEMA DIPLOMSKOG RADA: "RADNIČKI KLUB ĐURO ĐAKOVIĆ / MENTOR: TIN SVEN FRANIĆ / STUDENT: TOMISLAV STEPIĆ