a9rzmak7l 1aky6q1 99g · (95236., 81,9(5=,7(7 %5ý.2 ',675,.7 %5ý.2 2020. evropska revija...

EVROPSKA REVIJA

ISSN 2303-8020

UDK:0/11

Br. 1 (11), 2020.

EVRO 2020.

2020.

EVROPSKA REVIJA

-

-

ISSN 2303-8020 UDK: 0/11 Broj 1 (11), 2020. God. VI, vol. VI

Glavni i odgovorni urednik

D

( a)

( ( a)( ) ( a)

( a) ( a) a( a) a ( a a)

( a

POVODOM JEDANAESTOG BROJA EVROPSKE REVIJE

-

7

–

21

SAVREMENIM USLOVIMA

28

–

37

46

TOK ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE

64

– – –

74

86

EKONOMSKE PRETPOSTAVKE

-

113

UDK 316.722:37.011.3-051

nanje

da se

–

7

Uvod

– –

–

– – – –

Ako

mo

8

– –

– –

– –

–

– –

–

–

–

–

– –

–

– –

– – – –

– – – –

9

––– –

DEFINISANJE

NASTAVNI

EVALUACIJA USPJEŠNOSTI

NASTAVNE METODE

POSTUPCI PROCJENE

DEFINISANJE

10

–

–

–

–

–

–

–

11

– – ome

–

– –

– –

12

– – – – –

– -

– – – – – –

– – – – – –

–

–

–

13

ga

uje

14

- -

–

ne

-

–

15

vanja

16

em

-

-

17

vrednovanje

dok

VREDNOVANJE

?

1)

VOR

2)

3) VOR

- -

.

U PRIPREMNOJ FAZI VOR

U OPERATIVNOJ FAZI VOR

U VERIFIKATIVNOJ FAZI VOR

MJERENJE

OLIKO?

18

–

-

–

20

Izv.prof.dr.sc. Jerko Glavaš1 UDK 338.46:005.336]:711.4/.5 ni rad

–

U radu se daje pregled i definira pojam i karakteristike kreativnih gradova s konceptom kreativnih potencijala koji bi stvorili uvjete o planiranju, iskorištavanju i riješavanju urbanih problema se pojašnjava kreativnosti. Rumjetnosti i kulture. Temeljeni na kolektivnoj snazi njihovih kreativnih industrija ovi gradovi p

tificiranju kreativnih snaga Upravo se navedeni segmenti

razmatraju u ovome radu i daje se pregled komponenti kreativnosti.

kreativni gradovi, mjerenje, orijentacija, kreativnost

ummary

The paper gives an overview and defines the concept and characteristics of creative cities with the concept of creative potentials that would create conditions for planning, exploitation and solving urban problems. The concept of creative cities is also being clarified and techniques for fostering creativity will be explored. There is a growing number of cities creating creative forces, thanks to the growing arts and culture sectors. Based on the collective strength of their creative industries, these cities start new businesses, stimulate innovation, attract talent and investment, and in this process accelerate urban development and improve the overall quality of life of their residents. Although not every city can take a leading role in the global arena, a significant number work to identify the creative forces and characteristics that define their

components of creativity is given.

Creative cities, Measurement, Orientation, Creativity

1 -mail: [email protected]

21

1. Uvod

s obzirom da su oni mjesta spajanja kreativnosti i inovacija . Kako bi osigurali pametan

potencijala informacijske i komunikacijske tehnologije koja osigurava bolju zdravstvenu stupa javnim uslugama, razvoj inovacijskih

i umire. Ne treba biti impresioniran ni arhitekturom, ni ekonomijom, ni bilo kojim jedinim kutom gledanja, jer je grad iznad svega toga „civitas“ društvo.

Prema Amalibe kreativnost je sposobnost stvaranja novih i korisnih stvari, a kreativnost u poslovnom kontekstu podrazumjeva sposobnost stvaranja novih i originalnih rješenja koja su

nja. Kako

popularan pojam. Ukreativnih klasa, kreativne ekonomije, kreativnih gradova i tako dalje. Kako tvrdi Landry

, a

2.

Prema kreativni gdje nastaju nove ideje i gdje se

, te radno i slobodno vrijeme. Kada govorimo o kreativnom gradu, onda je to grad

poslovnom i privatnom pogledu.

na bilo kojoj poziciji, od pojedinaca do institucija i organizacija, potrebno je primijeniti

azini. Kreativni grad opisuje novu metodu strateškog urbanog planiranja i ispituje kako ljudi misle,

medija, slobodnih aktivnosti, sporta i obrazovanja u urbanom

programima urbane obnove i iskustvima. Kreativni grad prebacuje fokus sa tradicionalnih alata

koji nisu urbanisti ili dizajneri, ali mogu voditi planiranje kroz svoje ideje i akcije u drugim

22

Odgovori na pitanja poput

Prema Cooke & Lazzaretti eke od karakteristika kreativnog grada su te da takav grad

da gradsku povijest pretvore u imidnjihovim javnim i privatnim kulturnim organizacijama, te kao zadnja karakteristika izdvaja se

ulturne inovacija.

kao osnove svake inovacije.

3.

Prema Bradfordu postoji

izgradnji društvenog kapitala i poboljšati kohezivnost grada.

Perini

i te lokacije, te

u razvoju grada.

Kreativni gradovi su

talentirane ljude koji donose ideje, inspiraciju i strast prema mjestu. Prepoznaju se i zastupljeni

.

mogu se izdvojiti deset principa kreativnosti, kojima bi se trebali voditi

Kultivirati i nagraditi kreativnosti Ulagati u kreativni eko-sustav Prigrlite raznolikost Njegujte kreativce Valorizirajte preuzimanje rizika

23

Uklonite prepreke kreativnosti Preuzmite odgovornost za promjene u svojoj zajednici Osigurajte da svaka osoba, pogotovo djeca, ima pravo na kreativnost

Potrebno je prihvatiti odgovornost da budemo upravitelji kreativnosti u našim zajednicama.

u javne politike i podijeliti

3.1.

Kreativnost se na

o kreativnosti i njezinom utjecaju na ekonomska kretanja. ong Konga, indeksi kreativnosti, a indeks kreativnih

gradova nadogradnja je prethodno navedenih indeksa kreativnosti.

athan

kreativnih sposobnosti i potencijala, što je preduvjet za daljenje inovacije, te ekonomsku i kulturnu snagu. i projekte kako bi procjenio

integriranu cjelinu. Nekreativna mjesta jasno propadaju jer ne preispituju svoju prošlost i sadašnjost niti preispituju svoje resurse i b

Kreativni gradovi mogu se orijentirati kulturno i gospodarski. Oni se orijentiraju prema

orijentacija kreativnih gradova. U

za postizanje kreativnog grada.

Tablica 1 izanje kreativnog grada

-

Središnja vrijednost = umjetnost, kultura i dobrobit zajednice, pristup i

Središnja vrijednost = urbana ekonomska

inicijative/industrije

kulture

Mjesto ekonomske inovacije, kreativnih talenata, te kreativnih industrija

U se

24

3.2.

rocjena, unutarnja procjena i internetska anketa. Postoji deset pokazatelja kreativnog mjesta i oni mogu

1. otvorenost, povjeren

5. strateško vodstvo, agilnost i vizija6. talent

mjesto

9.

društvene benefite.

kreativnog grada. Neke od aktivnosti su opseg raznolikosti u primarnom korištenju zemljišta,

, stupanj inovacije i pouzdanosti nove arhitekture te vota.

Tablica

I

1.

5. Upravljani radni prostori za korisnike ureda i studija

6. Lokacija agencija i tvrtki za razvoj umjetnosti

9. Razvojne inicijative umjetnosti zajednice

Dodatni dnevni korisnici

11.

Stabilno financiranje umjetnosti

25

Veliki napori u svijetu uklanjanja siromaštva i smanjenja nejednakosti u svijetu. Uspjeh razvojnih strategija u poboljšanju dobrobiti ljudi ovisi o prepoznavanju kulturnog konteksta unutar kojeg se odvija

ona zapravo predstavlja okoliš u kojem se razvija. , kultura stvara uvjete za što je zasigurno tema brojnih

znanstvenih rasprava.

4.

e

osmisliti kako uljepšati, poboljšati i razviti vlastiti grad kako bi postao mjesto ugodnijeg odarske koristi poput prihoda od turizma,

regija u smislu brandir U

i

razgledati druge svjetske kreativne gradove kako bi dobili motivaciju da postanu barem

5.

1. Lamza-Challenges, management trends and regeneration practices for cities.

- . Dostupno na:

V

Journal of Cultural Economics, 32 - Dostupno na:

- - - Creative cities: structured policy dialogue report. Canadian

Policy Research Network, Family Network. Dostupno na:

5.

Dostupno na:

6. Landry. C., Creative City Dostupno na:

http://charleslandry.com/themes/creative-cities-index/

26

. Dostupno na: http://charleslandry.com/contact/commission-a-creative-cities-index-report/

art

. Dostupno na:

9. -a u svijetu. Crkva u svijetu,

- . Dostupno na: https://www.min-kulture.hr/unesco/

11. - . Dostupno na: https://www.nsk.hr/natjecaj-unesco-ovu-mrezu-kreativnih-gradova/

Osijeku. Završni rad. Osijek. Kreativni gradovi. Dostupno na: http://kreativnigradovi.net/primjeri-iz-eu/

Smart city Memphis. Dostupno na:

-summit-put-memphis-in.html

15. -ovi kreativni gradovi. Dostupno na: https://www.min-

16. https://en.unesco.org/creative-

Bale - https://www.bale-valle.hr/bale/grad-hotel

http://kreativnigradovi.net/hrvatska/

19. Kreativni gradovi ili kako kreativna industrija i kulturna industrija mijenja svijet.

Dostupno na: http://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp--

27

Prof. dr sc. Izet Banda1

2UDK 657.12:004.738.5

3

Promjene koje su informacione tehnologije unijele u poslovne procese donijele su i

Abstract Changes that IT brought to business processes also brought a problem of finding a right

instruments for predicting financial future of the b

as hi

1.

U vremenu kada je informaciona tehnologija toliko napredna i konstantno napreduje i

ije nisu bile na

1 2

3

28

u kombinaciji sa savremenim informacionim tehnologijama ako ga koristimo ispravno

sisteme unutar i

i

Upravo

pred

2.

nauke i tehnologije

3.

Postoji mnogo definicija o to

29

poslovni resur

iju i

–

no je imati

ja poslovnih odluka

i da je

u tog posmatranja

–

u takvom sis

pred 1

4

emeno

4 Detaljnije o – -

30

1. – 5

–

5 –

31

4.

4.1.

a nastaju onda

da bih mlist papira od kupca na lijevoj strani dugovanje da odmah na drugom papiru na desnoj strani

potrebne podatke nije ni bio svjestan da je svojim postupcima ustrojio i otkrio sistem dvojnog

ojavili na onom nivu

6

e evidencije a sa

revolucija u evidentiranju poslovnih promjena desila se kada je otkriven sistem dvojnog

integralno djelo o trgovcu -

– 8

6 – 7 tarina –

8 Ibidem

32

– komunikacijske tehnologije tako se

4.2. SISTEMA

vodstvenog informacionog sistema su da na osnovu evidentiranja nastalih poslovnih promjena u jednom

–

–

Pouzdanost –

33

– predstav

– ormacionog sistema da korisniku

– bude promjenjiv i prilagodiv

–

5. INFORMACIONOG SISTEMA U

„Da li koriste neki oblik

Ukupan broj ispitanika

13

34

3 – -a

eni

-

4– -

35

6.

-

-a i

7. LITERATURA

–

–

–

–

36

1 UDK 314.745.3-054.7(4-672EU) Pregledni rad

MIGRANTSKA KRIZA EUROPSKE UNIJE (2015. – 2019.)

S

Prostorna pokretljivost stanovništva pojavljuje se od samog postanka ljudskog društva, pa sve

dobrovoljnoj pokretljivosti, unutar jedne ili više zemalja. de da napuste svoje mjesto

stanovanja, odnosno da presele. Migracije stanovništva u suvremenom društvu najviše su

one su najviše potaknute ekonomskim motivima, no ka

U

ropska Unija, Migrantska kriza

-permanent

Key words: ant crisis

1

37

1. Uvod

riza. Ona je posljedica masovnog trajnog ili privremenog priljeva migranata.

Migrantska kriza ostavlja brojne posljedice kako na domicilno stanovništvo, tako i na same oja je

na problem migranata gledale pozitivno dok su druge bile vrlo

granata, osiguravanju uvjeta za migrante i sl.

kao i usporedbu

2.

Migracije ili kretanje stanovništva (emigracija i imigracija) glavna je odrednica broja „Pojam migracije stanovništva

mobilnost stanovništva. Pojam mobilnost stanovništva širi je od pojma migracija, jer je migracija prostorna mobilnost stanovništva i kao takva samo jedan oblik ukupne mobilnosti stanov - Prema IOM-

kretanja ljudi, bez obzira na njezin

-migranta „kao bilo

kretanje dobrovoljno ili prisilno, koji su uzroci pokreta ili koliko traje boravak.“ IOM se bavi

Razlikujemo dvije vrste migracija:

- odnosno odseljavanje stanovništva na neko podru

Imigraciju stanovništva-

taj

38

Prema -

Prema , mogu se razlikovati unutarnje i vanjske migracije.

anjske migracije s druge strane uzrokuju promjenu broja

migracije odvijaju se u smjeru selo-migracije grad-grad ili grad-vremena (2)

se kao kretanje stan

alno

ilne migracije odnose se

(potresi, poplave i dr.) itd. Prema ) razlikuju se organizirane i

u ekonomskim motivima te prevladavaju nad organiziranim migracijama.

-

i su razvrstali navedene karakteri

39

KARAKTERISTIKE PUSH FAKTORI PULL FAKTORI

nezaposlenosti

Udaljenost Granice

netrpeljivost

Okupljanje obitelji Migracija dijaspore

Izostanak diskriminacije

Kolonijalne veze

Potencijal za poboljšanje

Siromaštvo

obrazovanja nesigurnost, nasilje

Korupcija

Sigurnost

Izvor:

(2015. -2019)

izbjeglica na svoj teritorij. Razlog dolaska velikog broja migranata su ratni sukobi u Siriji i ine. Kriza se do

sredine

se u masovnim skupinama ljudi spremili na

zemljama na tzv. Balkanskoj ruti –

-

Gubitak nade za promjenom situacije nabolje ili bilo kakvo rješenje na vidiku

40

– ne mogu si priuštiti osnovne stvari

zdravstvena zaštita

reakcija domicilnog stanovništva

-

) propisao

o prevladava sigurnosna dimenzija migracija, u

neregularnim i azilnim migracijama u euro-mediteranskom prostoru.

– (prioritetne akcije) sekuritizacija granica:

rvoga, masovnog ulaska u

šenja u zemljama porijekla i zemljama tranzita

u tim teritorijima)

•• Poticanje povratka

2 -

41

• Bolje upravljanje vanjskim granicama • Solidarnost sa zemljama na vanjskoj granici •

ke • •

Primjena nove politike prema zakonitim migracijama • • • Revizija „direktive o plavoj karti“.

–

se smanjio

-mediteranska ruta Zapadno-balkanska ruta Središnja mediteranska ruta Zapadno-mediteranska ruta - Zapadno- Crno more

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

2015 2016 2017 2018

Italija

42

Izvor: Izrada autora prema podacima

– odini

- mediteranska ruta I Zapadno-balkanska ruta.

Sirija, ija, Pakistan.

, Broj

razinu na kojoj je b

krize.

43

Izvor:

uniji), a prema

.

zabi

trirano je u

neki ustupci kako bi se ova kriza riješila

44

ustupci koji s

registrirani, M

Ono što je gotovo

ilegalno, postoji još

kretanja, nkako u potpuno

BBC : -europe- ]

] uncil: Ten point action

plan on migration]

IOM -migration-terms

- –

sig - –

- ] ) www.geo-

-dan-migracija]; -

45

1 UDK 796.032.2:711.4/.5

OLIMPIJSKE IGRE I RAZVOJ GRADA

Tako je potrebna izgradnja stadiona

i

naraštaje koji

Abstract

specific prerequisites must be met

O

1 -

46

words

1. Uvod

2.

su se

47

rad

-

3.

jecaj koji prati tako jedan

infrast

-

– pokazali su se kao

–

su na jednu cijelu kalenda

48

kulturne i ost

-

-

-

--

-

4.

borMaracani i

i stadiona koji postoje

jenjena u Olimpijsku eksperimentalnu školu s

49

sportske terene za teni

- jsko jezero uz koje bi se trebale -

ništa blagodati koje nude Olimpijske

-

50

5.

bi olimpijski odbori trebali reformirati postupak nadmetanja odabira kaka bi potaknuli realno

jno te se

pripremu i podnošenje ponude MOO- juna dolara na

ekonomistima je porastao konsenzus da su Olimpijskim igrama potrebne reforme kako bi bile gurati da se igre uklope u

-

-fakultet

-olimpijske-igre-ili-

- -procesa-urbanizacije-u-

51

Doc. 1 UDK 331.526:314.15(497.6)

NEZAPOSLENOST KAO RAZLOG ODLASKA MLADIH IZ FEDERACIJE BIH

Problem nezaposlenosti jedan je od glavnih problema kako društva u cjelini tako i svakog

znanstvenim krugovima.

devetnaestog vijeka gledalo isklj Cilj

kojim -maj 2019

e bi doprinijeli

.

UNEMPLOYMENT AS A REASON FOR YOUNG PEOPLE TO LEAVE THE FEDERATION OF BIH

Summary

in the pre-

period April- 9

people.

1 -mail:[email protected]

52

stances leading to this conclusion.

research .

UVOD

Nezaposlenost je jedan od

n

znih

ih strana u pogledu rješavanja navedenog

neuspješnih privatizac

DEFINISANJE NEZAPOSLENOSTI

pogledu evidentiranja i

ni.

-u (International ti istovremeno zadovoljena.

-

53

-

-

je

nezaposlenosti zavisi od radno aktivne populacije a ne cjelokupne populacije. Dakle stopu

radnoj snazi.

VRSTE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost

adih na biroima za zapošljavanje diljem zemlje. Naša mlada populacija je itekako obrazovana

de pri zapošljavaju visokoobrazovanog kadra. Evidentno je

. dovoljne za pokrivanje elementarnih troškova

sti zaposlenosti te cjelokupne podrške

make i ideje opstanka mladih i njihovih porodica. Evidentno je da se za odlazak jer ovdje

gih avili

ima nezaposlenosti i odlasku mladih. Prema nekim autorima n

1. og

2.

tehnološka nezaposlenost koja nastaje kao rezultat

što tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima.

Nezapo

nezaposlenost ( Normalna nezaposlenost Sezonska nezaposlenost privrednog procesa u

54

slovljenim institucionalnim uslovimaukoliko se razdoblja zatišja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Frikcionalna nezaposlenost

pretpostavlja da je takva nezaposlen

uvijek bi postna posao. Strukturalna nezaposlenost

slovima u kojima se ponude rada ne mogu brzo . konjukturnom (

pojavi koja nestaje u uslovima ponovne ekspanzije provredeniskom privrednom uslovljene naziva stagnacijska nezaposlenost. i konjukturnu nezaposlenost ne uklapaju se vrlo bitni oblici tehnološke i ''nove'' strukturalne nezaposlenosti ( . " strukturalna nezaposlenost nastaje kada su

e privrede strukturalna nezaposlenrazvijenim zemljama. Tehnološka nezaposlenost

prom

potrebu prilago . Ako prilago mah i u potpunosti

dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti. Otvorena nezaposlenost se

Prikrivena nezaposlenost proizlazi iz nedovoljnog Radna

snaga ili aktivno stanovništvo sastoji se od zaposlenih osoba (koje se bave nekim aktivnim

ekonoms ezaposlenim osobama se smatraju oni koji su prijavljeni na

rema ekonomskoj aktivnosti . ostoje izvori

ji iz anketa radne snage koju

ma u zemljama Europske unije.

55

ANALIZA KROZ ANKETNI UPITNIK O NEZAPOSLENOSTI I NAPUŠTANJU ZEMLJE OD STRANE MLADIH

provode se pasivne i aktivne mjere za

ederaciji se mat

penziono i zdravstveno osiguranje. Pravo

e

otkazom za

Aktivna t

Start up-Aktivnim mjerama politike

zapošljavanja – spješuje i

ma pokušava se

-

slovljava Provedeno -

pitanja i odgovore ispitanika da je nezaposlenost velipromjeniti mjere zapošljavanja. Naš instrument je anketni upitnik koji je anoniman i sastoji

n

CILJ

Cilj rada je ukazati na

smjernice prilikom kreiranja boljeg Nadam se da

i staviti u

56

METOD

-

je anketni upitnik Ovom metodom su prikljupeni na anketa kvantitativna metoda

REZULTATI

analizom:

Grafikon 1. Dobna skupina ispitanika

Izvor: Kreacija autora

66

118

94

57

75

Dobna skupina

18-20 21-25 26-30 31-35 36-40

57

Grafikon 2. Pol ispitanika


Grafikon 3. Nivo obrazovanja ispitanika


Muški; 228

Pol ispitanika

10

225

69

106

Osnovna škola SSS VŠS VSS

Nivo obrazovanjaNivo obrazovanja

58

-

-20.

Grafikon 4. Da li razmišljate o odlasku iz zemlje


Grafikon 5. Navedite razloge zbog kojih biste napustili zemlju


Da; 204

; 73

; 133

Posao 199Nastavak školovanja 54

posla u struci 87

237ostalo 34

0

50

100

150

200

250

59

Grafikon 6. Šta je presudno za pronalazak posla u Federaciji BiH


Grafikon 7. Ukoliko bi napustili FBiH da li biste se nekada vratili


Iz analize drugog dijela ankete koja je obuhvatila pitanja vezana za glavne razloge odlaska

0

20

40

60

80

100

120

140

160

osoba

Da; 185

; 95

; 130

60

napuštanju zemlje ispitanika ne razmišlja o odlasku iz zemlje.

Na pitanje

- - ska posla u - - ostalo.

se ukazala prilika za odlazak iz zemlje.

DISKUSIJA

-

-nivoa obrazovanja koji govore o tome da je znanje koje posjeduje p

takve pojedince.

ubrzo ne krene uzlaznom putanjom sa mladih. se pogotovo onih

se kreiranje povoljnijeg poslovnog

61

lja u kojoj mladi

školovanja i predhodno radno iskustvo nisu nikakva garancij

''najboljeg kandidata''.

bi se vratilo u zemlju

da svojim povratkom u stanju

i usporiti trend odlaska mladih.

Nadam

ljiti u svojoj

bez obzira o kojem pojedincu se radi.

62

iteratura:

Citizens without work

Unemployment: Macroeconomic Performance and the Labour Market.

Handbook of Labor Economics

Mjerenje nezaposlenosti

Alternativni pokazatelji nezaposlenosti. Ekonomska misao i praksa, DBK. 4 -91.

structural time series models [Electronic version]. Applied Economics, 33 -

- nagovještaj novih kriza i promjena. Ekonomija, 5 -

Uvod u psihologiju -

Neke psihologijske determinante "odljeva mozgova" u Hrvatskoj : diplomski rad

Zbornik PFZ, 45 -2.

63

1

2UDK 347.921.6(497.6)

TOK ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE NA MATERIJALNU ŠTETU U PRAVNOM SISTEMU BiH

1 2

64

Phd Muharem Selimovic3

MS Sevkija Sehic4

THE COURSE OF LEGAL INTEREST ON INTEREST ON MATERIAL DAMAGES IN THE LEGAL SYSTEM OF BIH"

Abstract

-

d non-

Uvod

5

To

3 4 5

65

6

7

o o 8

9

10

1. Pojam kamate u duhu

-

11

6 7 -688 8

9

10 11

66

12

-

13

o odr

14

15

16

12 13 14 15 - 16

67

1.1

17

18

19

20

21

1.2

17 - - - - 18 -

19 20 21 -

-39

68

22

2.

23

24

-

22 – 23 489-49524

69

25

–

26

2.1

27

28

2.2

25 26 Obligaciono pravo 27 28 –

70

29

3.

30

31

32

33

34

35

36 37 38

39

40

41

29 30 31 32 - 33 34 35

-

36 -

37 - -

38 - - -2 od

39 40

41

71

42 43

44

45

46

ZAKL AK

E

47 48 49 50 51

-

42 – 43

44 - 45 46 47 48 49 50 51

72

LITERATURA

-

-

( – –

-

2008

– –

73

Prof. dr. 1

Dr. sc. Adis Puška2 UDK 330.322.1:519.245

Doc. dr. – 3 Dr. med. Vera Vrbljanac- - 4

DONOŠENJE INVESTICIONE ODLUKE METODOM SIMULACIJSKE ANALIZE

Da bi se olakšalo donošenje ove odluke, one ,

,

investicio,

, k , veliku

in

:

MAKING AN INVESTMENT DECISION BY SIMULATION ANALYSIS

Summary

invest

-

1 2 3

l -

74

Key words:

1. UVOD

, a to je

,

investic,

novca, ,

,

Donošenje investicione odluke je

i

odluke,

odluke,

,

,

,

,

h alata,

a bi se

,

kako donijeti

donošenja investicione odluke

75

, koji svakodnevno

kvalitetna investiciona odluka, ukoliko se

2. TEORIJSKI OKVIRSIMULACIONE ANALIZE

i

to

isto kao – , -

,

-

odnos

ocjenu investicije,

Si

nja

k

,

76

, ,

,

ultat i

--

definisane

,

t

e,

-

ojekta,

-

-

-,

77

, neto sadašnje n

, koji

,

, ,

ocjenu efikasnosti

investicija i na osnovu tih

, ,

, kako bi se dobili

,

Dobijeni

, ,

, ju kao Gausova

efekti investicije,

,

Dani , -

,

ka

itd

a

ij

enih

, ,

a, a kao

,

ulacija je dobila

dobija se jasnija slika, odnosno, kada se ,

,

, se ,

,

j

j j

j

78

Danas

da

anaj

3. REALIZACIJA PUTEMMONTE CARLO

SIMULACIJE

, ali se jedan od ,

od

,

koeficijenti

e

, koji se dobij cija u

se

, kao

,

funkcija

Slika 1.

- –

79

- –

- –

=

Slj

ocjenu efikasnosti investicio se sve kolone

i

Slika 2.

4. JA

donošenja investicione odluke biti

a

,

Tabela 1. Godine 1 2 3

-


80

-


-


-


-

investicija

-

-

PBP = Godina prije punog povrata +

( . -

ROR) -

godinitoj u tok Novcanigodinepocetku na einvesticij dio ceniNepovra

81

–

–

n neto n-toj

–

ko je -a

–

-cost

PI =

Donos

kti

Tabela 6.

PDP ROR NPV IRR PI P1 P2 P3 P4 P5

i što više

t

Tabela 7.

NPV IRR PBP PI ROR

P1 1 1 P2 2 3 P3 1 2 2 3 P4 3 2 3 1 1 P5 3 2

221 I

rNP

rNP

rNPNPV n

n

1I

rNPNPV

n

in

n

1I

rNPNPV

n

in

n

o

n

tt

t

NPr

NP1

82

a

koji

nu efikasnosti investicije dobij

ulacija

nove e e

inves

, te e

, odnosno ostaju

,

Tabela 8.

prihoda prihoda

Smanjenje prihoda

Kompromisni rang poredak

ang poredak P1 1 3 P2 1 3 P3 2 3 2 P4 3 1 2 1 P5 2

su i

kat

i,

, iako kod

,

št najbolje , , dok je

,

– osjetljivosti –

,

Tabela 9.

Smanjenje

Kompromisni rang poredak

ang poredak

P1 2 P2 3 1 3 P3 3 2 2 P4 1 1 3 1 P5 2

83

u , da je

ovih , dok je najlošije

,

ocjenu efikasnosti investicija,

nula,

s

,

najbolje Vje jedan,

ata 1 i 2,

uje

,

, koji donosioca investicione

Tabela 10.

Rang P1 3 P2 P3 2 P4 1 P5

5.

h h

, donosilac

sljed

-

-

-

nekoliko onu koja iti

, ju

, ,

,

,

84

, , ,

6. LITERATURA:

-

Financial Management Theory and Practice, -

Danilov - Transport i logistika, 13 -

IMK-14 - , 1-2 -

- – procjena investicijskih projekata

,

: Majska konferencija o strategijskom -

Upravljanje finansijama

Stani

- Uvod u poslovne finansije

85

1

2

UDK 159.922.72:159.955.072-057.874

3

1

Fejzo 2

3

1 -2

3 -

86

--

-

-

-

88

-

-

--

-

89

Argumenti za integraciju Argumenti protiv integracije o

--

o

o

o

o

o

o

o

o

o

o

o

o

integraciju,inkluziju.

-

-

90

–

-

o o o o o o o o o o o

92

-

5.2.1

93

ooo

94

o o o

o

o

--

P

95

ooooooooooo

96

6.1

6.2.

6.2 1.

97

7.

98

- -

-

-

-

- - -

-- .

-

99

Enes Bezdrob, MA1 UDK 502/504:[316.334.5:338.242

EKONOMSKE PRETPOSTAVKE EKOLOŠKE SIGURNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI

-

1

100

ECONOMIC ASSUMPTIONS OF ECOLOGICAL SAFETY

IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

e

-

Key words

101

1. UVOD

. do

-

- -

-

-

-

102

EKONOMSKA VALORIZACIJA STRATEŠKIH CILJEVA U BOSNI I HERCEGOVINI

-

103

-

-

- - -

-

- -

-

-

- -

-

-

-

- o -

104

----

1.

---------

----

-

-

-

-

105

----

- --

-- -- - -

106

-

- - -

–

- - -

- -

- - - - - - -

107

-

------

108

3.

33,1 milijardu PPP dolara (

m

e

109

-

-

-

-

- -

-

-------

110

LITERATURA

-

112

Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg1

2UDK 347.451:341.241.8

ŠIRENJE POSLOVANJA - JE LI FRANŠIZA ODGOVOR?

Franšiza kao moderan i daje brojne prednosti u odnosu na

, tvrtke mogu iskoristiti prednosti te enjem

širi franšizom

na primjeru tvrtke Edukos. Navedena tvrtka je nakon višegodišnjeg uspješnog putem raznih strategija, a jedna od njih je i

.

rast i širenj franšizni sustav

and based on the

:

1. Uvod

Svaki .

1 -

2

113

udio, tvrtka mora biti spremna na aktivnosti kako bi uvijek b.

širenja i rasta franšiz . š

uvijek . koji franšizu definira kao

stranama. Brojne su e s ekonomskog

- te . Prednosti brzo širenje,

korištenje uspješnim i nedostatak znanja ,

. . Pokretanje franšiznog sustava

franšizne pristojbe

iznosa

os

.

2. Funkcija franšize

Dodatno tome, fr

franšize

brendu . . prednosti franšize je

metodu rasta mogu koristiti gotovo s . : dobar

114

. Prethodni kriteriji pokazuju da franšizu mogu koristiti tvrtke orijentirane prema rastu, koje su

odnose unutar franšize .

. te ga spaja sa u S .

Slika 1 Model franšiznih odnosa

i dr.

samom središtu promatranog je

a

kao što su . franšiza suvremene

rast i širenje Franšiza se a im em, davanjem

Slika 2

:

Poslovni

format

Obvezedavatelja i primatelja

Financijskastruktura

Agencijskiproblemi

Dinamikaodnosa

Financije

Informacije

Triš

te

Ugo

vor

PregovoriParnice

PromocijaRazvoj proizvoda

Free-rideIzbjegavanje obveza

investicijaSpecifikacija

zadataka

115

rasta i organski rast, franšiza donosi stranama

Fu odnosu na druge i širenja ,

sigurniji rast, ,

o Franšizu je

trima karakteristikama: geografska raspršenost . D

ima za tko je da imaju sve tri karakteristike.

3.

, promotriti sve aspekte pokretanja franšiznog sustava

treba imati na umu jest

n za metodu rasta. tri treba biti zasnovano na provjerenom

je mogu prenijeti drugima u pisanoj formi, te

. ze i pokrene svoju franšizu, poduzetnik mora napraviti

na franšiznoj i - od neophodnih

tantijemi, marketinška svojim ima . . Seid i Thomas

prepozna što je potrebno kako bi to i postao te da otkrije i razviti uspješni franšizni sustav potrebno je

116

Slika 3

i

bi trebao napraviti kako bi pokrenuo svoj franšizni sustav. jednostavan.

.

rrazvoja

– kupovina sirovina, proizvodnja,

kao metode rasta.

nego što

Dodatno tome kako su za

uspješnu pripremu franšiznog sustava i njegovu kasniju prodaju potrebne karakteristike kao što su: neprekidna potpora i jedinstvena ponuda.

4. Osijek

Edukos te priprema . jan rast

koji stoga Rastom ao i širenjem dobrog broja upita širenje

koje trenutno Edukos ne pokriva.

ajne.

Korak 1

Razvijanje franšiznogposlovnog plana

Korak 2

profesionalnogsavjeta

Korak 3

intelektualnogvlasništva

Korak 4

Priprema franšiznedokumentacije

Korak 5

Priprema operativnog

Korak 6

Plan promotivnestrategije i programaedukacije primatelja

Korak 7

Stvaranje tima zaotvaranje novih

franšiznih jedinica

Korak 8

Planiranje strategijeza pronalazak

potencijalnih primatelja

Korak 9

pri odabiru lokacije iotvaranju lokacije

117

na tnje.

Franšiza je , trud kao garantira uspjeh koji

sa studentima i

ko uspjeti u franšizi. Drugi

spremni na rad, imati potrebno znanje i iskustvo,

preokret u strategi niti u jednom te

Rast

a nova a kao što su ona na kojima iko tvrtka

usmene predaje i širenja dobrog

ravnih subjekata koji

kontakata potrebno je stupiti u kontakt s odabranima te vidu franšiznog odnosa. Tijekom sastanka potreb

.

pristojbi, marketinška, strategija, .

Sama potreba za instr

franšiznog ugovora rani

118

4.3.

Kod pristupa o

i premium ovisno o pprikazuje

Tablica 1 Frašizna

pristojba Tantijemi

naknada

prihoda u ovisnosti o

od strane

Grand prihoda

u ovisnosti o

od strane

Premium prihoda

u ovisnosti o

od strane

treba voditi

4.4. Franšiza da ili ne?

na

, ipak

u ovom trenutku

119

. Edukos

koji se ostvaruju.

koristi za razvoj svoga brenda,

na . Franšiza je u nekim

npr. ruspješno .

Franšiza daje

izazov za širenje putem franšize je .

pokretanje franšiznog sustava.

ju jedna od drugih.

tku pokretanja franšiznog sustava kako bi mogao iskoristiti

Li

- -

-

,

–

. Dostupno na

- . -

120

– ,

- , Samobor

, Britanija ,

, SAD ta Department of

, t za uporedno pravo, Beograd -

- -

- , nBritanija

121

Uputstvo / Uputa autorima

Ovim uputstv

Struktura

Naslov

–

-

122

o

– -

123

-

-

i

124

ti

125

9 772303 802001

ISSN 2303-8020

a9rzmak7l 1aky6q1 99g · (95236., 81,9(5=,7(7 %5ý.2 ',675,.7 %5ý.2 2020. evropska revija...

Documents