POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011.

AdolescencijaVrijeme prilika

PREGLED

zajedno za djecu

POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. PREGLEDImperativ ulaganja u adolescenciju . . . . . . . . . . . . . . 1Prava adolescenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Globalni izazovi za adolescente . . . . . . . . . . . . . . . . 8Iskoristiti priliku adolescencije . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Raditi zajedno za adolescente . . . . . . . . . . . . . . . . 13

POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. 1

U mnoštvu pitanja, ciljeva, zadataka i prioriteta koji se nalaze na dnevnom redu međunarodnog razvoja, ado-lescenti – koje Ujedinjene nacije definišu kao starosnu dob između 10 i 19 godina - rijetko dolaze na prvo mjesto. Posebno u situacijama kada su budžeti za razvoj ograničeni, kao što je to slučaj sada, konvencionalno razmišljanje može nalagati da se većina resursa posveti djeci u prvoj deceniji života. Ulaganje u zdravlje, ishranu, osnovno obrazovanje i zaštitu manje djece je posljednjih nekoliko godina omogućilo znatno bolju polaznu osn-ovu u životu za veliki broj djece. Taj uspjeh međutim prati i odgovornost da se podrška djeci nastavi i dalje u toku njihovog rasta i razvoja. Trajna promjena u životu djece i omladine, ključni motiv koji predstavlja osnovu Milenijumske deklaracije, može se postići samo ukoliko pažnju koja se posvećuje prvoj deceniji života prati prizn-avanje značaja druge decenije.

Ulaganje u adolescenciju je obavezno iz najmanje pet razloga:

• Prvo, to je osnovno pravo prema Konvenciji o pravima djeteta, koja se odnosi na adolescente ispod 18 godina, te Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, koja se odnosi na adolescentkinje. Ukoliko želimo ispu-niti svoje obaveze prema djeci i omladini koje proističu iz ovih instrumenata i ozbiljno slijediti svoje obećanje da ćemo realizovati Milenijumske ciljeve razvoja do 2015. godine, dobrobit i prava asolescenata moraju postati sas-tavni dio našeg programa rada.

• Drugo, to je najefikasniji način konsolidovanja isto-rijskog napretka ostvarenog za djecu u ranom (0–4 godine) i srednjem (5–9 godina) djetinjstvu od 1900.godine, pri čemu je najvažnije smanjenje globalne stope smrtnosti za 33 procenta, skoro potpuna elimi-

nacija razlike među polovima pri upisu u osnovnu školu u nekoliko regija, te znatno povećanje mogućnosti pohađanja osnovne škole, obezbjeđivanje sigurne vode, rutinske imunizacije i najvažnijih lijekova kao što su antiretroviralni lijekovi.

• Treće, ulaganje u adolescente može ubrzati borbu protiv siromaštva, socio-economskih razlika i polne diskrimi-nacije. Nejednakost često postaje vrlo uočljiva u periodu adolescencije: kod djece koja su siromašna ili margin-alizovana postoji manja vjerovatnoća da će nastaviti sa srednjoškolskim obrazovanjem i veća vjerovatnoća da će postati žrtve zloupotrebe kao što je brak djece, rani seks, nasilje i rad u domaćinstvu – naročito ukoliko se radi o djevojčicama. Uskraćivanjem prava adolescentima na kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu i učešće nastavlja se začarani krug siromaštva i ekskluzije

Imperativ ulaganja u adolescenciju

Hawa, 12, (druga s lijeva) se nedavno upisala u školu nakon intervencije Nacionalne mreže udruženja majki za djevojčice, koja se zalaže za obrazovanje djevojčica, Kamerun.

©U

NIC

EF/

NY

HQ

2009

-203

6/Sw

eetin

g

PREGLED

2 POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. ADOLESCENCIJA: DOBA MOGUĆNOSTI 3

PREGLED

Nemaju svi adolescenti pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zaštiti i učešću. Tačna procjena nji-hove sadašnje situacije predstavlja prvi korak ka praćenju i obezbjeđivanju njihovih prava. Nažalost, sveobuhvatnih pojedinačnih podataka, koji su ključni za bolje praćenje, i dalje je malo, naročito u zemljama u razvoju. Državni i međunarodni sistemi informacija o djeci uglavnom se bave ranim godinama kada su opasnosti po zdravlje najveće, a školovanje je lakše obezbijediti. Mada je sve veći fokus na holističku zaštitu djeteta dao neke ključne pokazatelje u vezi sa pitanjima koja utiču na adolescente – kao što je rad djece, brak djece, sakaćenje ženskih genitalija/rezanje, te nasilje i invaliditet – prostora za više i bolje informisanje i dalje ima dosta.

Zdravlje

Adolescenti u svijetu su uopšteno govoreći danas zdraviji nego što su bili u prošlosti. Zahvaljujući uglavnom ula-ganju u rano i srednje djetinjstvo, oni koji uđu u drugu deceniju života su već prevazišli godine najvećeg rizika od smrtnosti. Nesreće predstavljaju trećinu uzroka smrti kod adolescenata: godine 2004, skoro 400.000 adolescenata je umrlo od posljedica nenamjernog povređivanja. Veliki broj tih slučajeva bi se mogao spriječiti poboljšanjem sigurnosti na putu, naročito u područjima gdje se ubr-zana urbanizacija poklapa sa velikom populacijom adoles-cenata. Dječaci češće stradaju u saobraćajnim nezgodama i takođe su skloniji povredama ili smrti usljed nasilja, slučajnog ili organizovanog.

Jednim dijelom, ugroženost adolescenata proizilazi iz njihove prirodne sklonosti da preuzimaju rizike i ispituju granice društveno prihvatljivog ponašanja. U periodu potrage za vlastitim identitetom, mogu eksperimentisati sa duvanom, alkoholom i drugim supstancama ili se upuštati

u rizično ponašanje koje može dovesti do povreda ili dugoročnih zdravstvenih problema.

IshranaZanemarljiva u ranijem djetinjstvu, polna razlika u ishrani postaje očigledna u periodu adolescencije i naročito je izražena u Zapadnoj i Srednjoj Africi i Aziji. Posljedice problema u prehrani mogu biti posebno ozbiljne kod adolescentkinja: veliki broj njih koji živi u regijama sa vrlo visokom stopom anemije i pothranjenosti udaje se i ostaje u drugom stanju tokom adolescencije, pa je stoga veća vjerovatnoća da mogu umrijeti ili imati komplikacije tokom trudnoće i porođaja. Prekomjerna težina i gojaznost takođe utiču na zdravlje velikog broja adolescenata kako uindustrijalizovanim zemljama tako i u zemljama u razvoju.

čime im se oduzima šansa da u potpunosti razviju svoje sposobnosti.

• Četvrto, time se olakšava rad na rješavanju velikih iza-zova našeg vremena: klimatskih promjena, ekonomskih previranja, rastuće urbanizacije i migracije, HIV-a i AIDS-a, te humanitarnih kriza koje su sve učestalije i ozbiljnije. Da bi se efikasno rješavale međugeneracijske posljedice tih problema sa adolescentima će se morati postupati kao sa ravnopravnim partnerima i moraće im se omogućiti da steknu odgovarajuće vještine, sposob-nosti i znanje.

• Konačno, mada se o adolescentima često govori kao o „budućoj generaciji“ odraslih, ne bismo trebali zabo-raviti da su oni takođe dio sadašnje generacije glo-balnih građana koji žive, rade, daju svoj doprinos

domaćinstvima, zajednicama, društvima i privredama.Oni takođe, ništa manje od mlađe djece, zaslužuju priznanje, zaštitu i brigu, osnovne proizvode i usluge, te prilike i podršku.

Zaista u nekim kontekstima – naročito u pogledu zaštite od rizika kao što su brak djece, komercijalna seksualna eksploatacija, sukob sa zakonom – adolescenti, od sve djece, možda imaju najveće potrebe. Pa ipak, malo inves-ticija i pomoći se usmjerava u ova značajna područja, ponekad zbog političke, kulturne ili društvene osjetljivo-sti. S obzirom na jaku vezu između zaštite, obrazovanja i preživljavanja djece, jasno je da ulaganje u adolescente, naročito djevojčice, može zaista smanjiti smrtnost djece, poboljšati ishranu, riješiti pitanja nasilja, zloupotrebe i eksploatacije djece i žena.

Iz ovih razloga i kao vid podrške drugoj Međunarodnoj godini omladine, koja je počela u avgustu 2010, UNICEF je izdanje svog glavnog izvještaja „Položaj djece u svijetu“ za 2011. godinu posvetio adolescentima i adolescenciji. U izvještaju se analiziraju izazovi sa kojima se djevojčice i dječaci suočavaju na ulasku u drugu deceniju života, pri čemu se ne govori samo o rizicima i slabostima ovog važnog razdoblja nego i o jedinstvenim prilikama koje ono može ponuditi, kako za same adolescente tako i za društvo u kojem žive. Mnogobrojni dokazi ukazuju na to da ulag-anje u adolescente predstavlja najbolju šansu za prekidanje međugeneracijskog kruga siromaštva i nejednakosti koji slabi zajednice i zemlje i ugrožava razvoj i prava ogromnog broja djece. Ukoliko preduzmemo nešto sada, imamo šansu da odgojimo generaciju koja će biti sposobna da ostvari svoja prava postavljajući temelje za jedan mirniji, toler-antniji i ravnopravniji svijet u kojem će naredne generacije djece živjeti.

Prisutnost anemije kod adolescentkinja (15–19) u zemljama sa visokom stopom za koje postoje podaci

*Horizontalna linija na 40 procenata predstavlja prag od kojeg se anemija smatra ozbiljnim državnim zdravstvenim problemom.

Source: DHS i nacionalna istraživanja, 2003–2009.

0

10

20

30

40

50

60

70

80%

68 6663

59 57 5652 51 51 49

Mali

SenegalGana

Benin

KongoIndija

Burkina

Faso

GvinejaSije

ra

Leone

Ujedinjena

Republika

Tanza

nija

Populacija adolescenata (10–19 godina) po regijama, 2009.

Izvor: Ujedinjene nacije, Odsjek za ekonomska i društvena pitanja,Odjel za populaciju, Perspektiva svjetske populacije: Revizija 2008,<www.esa.un.org/unpd/wpp2008/index.htm>, oktobar 2010.

Istočna Azijai Paci�k

329 miliona

Južna Azija335 miliona

Srednji Istoki

SjevernaAfrika

84 miliona

Zapadna iSrednja Afrika

94 miliona

Istočna i Južna Afrika

91 milion

Srednja iIstočna Evropa

i Komonvelt nezavisnihdržava

58 milionaIndustrijalizovane

zemlje 118 miliona

Južna Amerikai Karibi

108 miliona

Prava adolescenata

PREGLED

4 POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. ADOLESCENCIJA: DOBA MOGUĆNOSTI 5

PREGLED

invaliditetu može efikasno promijeniti percepciju i ukloniti neke od prepreka sa kojima se djeca i adolescenti iz ove grupe suočavaju. Pristup prevozu, zgradama, obrazovnim ustanovama i drugim resursima je od ključnog značaja da bi se osiguralo da i oni mogu iskoristiti prilike koje se pružaju njihovim vršnjacima.

Obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje je od ključnog značaja za razvoj i dobrobit adolescenata. Da bi uspješno savladali mnogobrojne rizike po njihov razvoj i prava, adolescenti moraju biti naoružani širokim spektrom znanja i osnovnih sposobnosti, uključujući kreativno rješavanje problema, pronalaženje i kritičku procjenu informacija i efikasnu komunikaciju. Tamo gdje je srednjoškolsko obrazovanje dostupno, osnovne škole su obično boljeg kvaliteta i pohađa ih više djece, dok zajednice imaju koristi od veće građanske participacije, niže stope mladalačkog nasilja, smanjenog siromaštva i većeg društvenog osnaživanja.

Većina djece počinje srednjoškolsko obrazovanje u doba rane adolescencije. Međutim u ovoj starosnoj grupi 1 od 5 ne ide u školu uopšte (1 od 3 u Podsaharskoj Africi) –ukup-no skoro 71 milion adolescenata. Istovremeno, trećina ado-lescenata koji pohađaju školu još uvijek završavaju razrede osnovne škole. Usprkos značajnom napretku ostvarenom tokom prethodne decenije, milioni njih ne pređu u raz-rede srednje škole. Nezavršeno osnovno obrazovanje, veći troškovi, udaljenost škole i ekonomski imperativi predstav-ljaju samo neke od prepreka koje djecu sprečavaju da nas-tave školovanje. Obrazovanje daje veliki broj dugoročnih prednosti, naročito djevojčicama u periodu adolescencije, doprinoseći kasnijem stupanju u brak, manjoj stopi rađanja i smanjenju nasilja u porodici, kao i manjoj smrtnosti novorođenčadi i boljoj ishrani djece. U većini regija u svi-

jetu broj djevojčica koje pohađaju školu je manji od broja dječaka. Istovremeno, u skoro svim razvijenim zemljama i u Južnoj Americi, na Karibima, te u Istočnoj Aziji i Pacifiku djevojčice postižu bolje rezultate u školi od dječaka.

Adolescenti iz marginalizovanih grupa često ne pohađaju školu čak i tamo gdje je srednjoškolsko obrazovanje dostupno. Da bi im se pružila prilika da steknu sposob-nosti neophodne za pristojan život i znanje potrebno da bi se zaštitili i ostvarili svoja prava, neophodan je veći broj obrazovnih opcija. Adolescenti koji zaostaju u obra-zovanju mogu imati koristi od neformalnog ili kolegijalnog obrazovanja, stručnih ili tehničkih kurseva i specijalnih programa „nadoknade“ za one koji su prekinuli školovanje. Fokusirajući se više na jednakost u obrazovanju možemo lakše doprijeti do ugroženih adolescenata isključenih zbog siromaštva, HIV-a i AIDS-a, invaliditeta ili nacionalnosti.

Zaštita

Većina najvećih prijetnji djeci zbog nasilja, zloupotrebe i eksploatacije najviše dolazi do izražaja tokom adolescen-cije. Adolescenti, uglavnom dječaci, su prvenstveno ti koji su prisiljeni da učestvuju u sukobima kao djeca vojnici, ili da rade u opasnim uslovima kao djeca radnici čime se smanjuju njihove šanse da završe školovanje ili izbjegnu siromaštvo. Milioni njih se nađu u sukobu sa zakonom; drugima prava uskraćuju neadekvatni pravni sistemi ili društvene norme koje dozvoljavaju njihovu eksploataciju i zloupotrebu. Nasilje – fizičko, seksualno ili psihičko – se dešava u kući, školi, zajednici, a čine ga i vršnjaci i odrasli. Adolescenti sa invaliditetom, oni koji žive na ulici, oni u sukobu sa zakonom i djeca izbjeglice i raseljena lica su naročito ugroženi.

Seksualno i reproduktivno zdravljeVeliki broj adolescenata u svijetu stupa u seksualne odnose. Prema podacima istraživanja domaćinstava u zemljama u razvoju (osim Kine) oko 11 procenata djevojčica i 6 procenata dječaka od 15-19 godina starosti tvrdi da je stupilo u seksualne odnose prije 15. godine. Da bi ostali zdravi i sigurni, adolescenti moraju imati pristup visoko kvalitetnim uslugama i informacijama u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja u ranom periodu. U ovom području postoje značajne polne razlike: mada se dječaci u adolescentnom dobu češće upuštaju u rizičniji seks veća je vjerovatnoća da će koristiti kondom. Zbog veće podložnosti djevojčica rizicima u domenu seksual-nog i reproduktivnog zdravlja kao i rizicima polne pro-tekcije, naročito je značajno da im se omogući da steknu neophodno znanje. Brak djece se povezuje sa velikom vjerovatnoćom komplikacija u trudnoći i na porođaju – među vodećim uzrocima smrti kod djevojčica između 15 i 19 godina u svijetu kao i veći rizik od seksualno preno-sivih infekcija i neželjene trudnoće. Nedovoljna kontrola vlastite plodnosti navodi veliki broj adolescentkinja da pribjegavaju nesigurnim abortusima čime rizikuju teške povrede i smrt, te se često dovode u sukob sa zakonom.

HIV i AIDSHIV i AIDS predstavljaju veliku opasnost po zdravlje i život sadašnje generacije adolescenata. Djevojčice su izložene daleko većem riziku od dobijanja HIV-a od dječaka kako zbog veće psihološke podložnosti tako i zbog toga što često nemaju kontrolu nad seksualnim odnosom i korištenjem kondoma; seksualno nasilje, u braku i van njega, dodatno povećava rizik od zaraze. Ulaganje u usluge u području reproduktivnog zdravlja i omogućavanje sti-

canja znanja o HIV-u pomaže adolescentima u izborima i ponašanju, a postoje dokazi da taj trud počinje da daje plodove – mada i ovdje postoje razlike između polova. Mada se više djevojčica nego dječaka u periodu adolescen-cije testira na HIV, dječaci češće posjeduju opširno znanje o prevenciji. Pružanje tih usluga i informacija u ranoj adolescenciji (10-14) predstavlja imperativ za sprečavanje širenja HIV-a; već u kasnom adolescentnom dobu (15-19) rizik od zaraze kod mladih ljudi u zemljama sa visokom stopom je značajan.

Mentalno zdravlje Kod velikog broja ljudi, problemi sa mentalnim zdravljem se pojavljuju već u adolescenciji. U velikom broju zemalja imamo porast slučajeva depresije, poremećaja u ishrani (naročito kod djevojčica) i autodestruktivnog ponašanja. Mada to često proizilazi iz niskog samopouzdanja i pritiska da se ostvare nerealna očekivanja, dodatni fak-tori takođe uključuju nasilje, maltretiranje, zloupotrebu, zapostavljanje i zlostavljanje (bullying).

InvaliditetNiko ne zna koliko adolescenata ima fizički ili psihički invaliditet. Često izdvojeni iz društva, ili posmatrani kao predmet žaljenja, adoelscenti sa invaliditetom imaju manje šanse da pohađaju i završe školu, te stoga više šansi da kao odrasli ljudi budu siromašni; mnogi takođe postaju žrtve nasilja i zloupotrebe. Širenje stava jednakosti prema

Djevojčica postavlja pitanje na posebnom skupu održanom

u školi Young Women’s Leadership School u Istočnom

Harlemu, Nju Jork, SAD.

©U

NIC

EF/

NY

HQ

2009

-141

6/M

arki

sz

PREGLED

6 POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. ADOLESCENCIJA: DOBA MOGUĆNOSTI 7

PREGLED

djece i žena.

Učešće

Adolescenti ne postaju aktivni i odgovorni građani preko noći; njima mora biti omogućeno da uče i vježbaju da budu građani tokom prelaska u odraslo doba. Prepoznato kao jedan od četiri osnovna principa Konvencije o pravima djeteta, pravo na slobodno izražavanje stavova o svim pitanjima koja na njih utiču predstavlja osnovnu komponen-tu opstanka, razvoja i obrazovanja. Značajan trud je uložen u izradu zakona i politika koje podržavaju učešće adoles-cenata, ali njihovo provođenje nije uvijek efikasno i konzis-tentno. Veliki broj starih običaja i stavova, kao i političkih i ekonomskih prepreka i dalje onemogućava pravo ado-lescenata da izraze svoje mišljenje, te da se to mišljenje razmotri na pravi način. To pravo takođe nije u dovoljnoj mjeri omogućeno djeci koja eventualno imaju poteškoća da se izraze, uključujući djevojčice, adolescente sa invalidite-tom i manjine, siromašnu djecu i djecu migrante.

Pored toga što predstavlja osnovno pravo, učešće stimuliše puni razvoj ličnosti i kapaciteta djece. Kroz značajno građansko angažovanje mladi se mogu upoznati sa svojim pravima, istraživati spektar društvenih odnosa i pripremiti se da budu aktivni građani u budućnosti koji će razvoju svojih zajednica doprinijeti energijom, entuzijazmom i novim perspektivama.

Tradicionalno, mladi ulaze u građanski život tako što pristu-paju formalnim tijelima kao što su vijeća mladih i parlamenti; današnji adolescenti sve više biraju internetski ili interaktivni aktivizam. Kao „rođeni digitalci“ naviknuti na svijet inter-aktivne, digitalne komunikacije, adolescenti – naročito oni u industrijalizovanim zemljama – stvaraju novi stil političkog aktivizma izgrađenog oko relevantnih i agilnih mreža na inter-netu. Kada je to moguće, adolescente bi trebalo podsticati da osnivaju svoje organizacije predvođene adolescentima putem kojih mogu stvoriti prostor za značajno učešće i zastupljenost.

Kada se koriste na pravi način, internet, društvene mreže i druge komunikacijske tehnologije mogu predstavljati odlično sredstvo koje djeci omogućava da govore o stvarima koje su im važne dajući pokretačku snagu i geografsku raspros-tranjenost dječijem aktivizmu. Omogućavanje svim mladim ljudima da izraze svoje mišljenje putem zajedničke platforme može pomoći u izjednačavanju nejednakosti i prevazilaženju diskriminacije, naročito kod adolescenata sa invaliditetom ili onih koji žive u ruralnim područjima u kojim udruženja mladih možda ne postoje.

Detaljno razumijevanje razmjere do koje su asolescenti izloženi nasilju, zloupotrebi, eksploataciji, zanemarivan-ju i diskriminaciji onemogućava nedostatak pouzdanih podataka. Te informacije je teško prikupiti zato što se većina oblika protekcionog rizika dešava u skrovitom, van-zakonskom okruženju, a malo onih koji su u to uključeni je voljno ili sposobno da to prijavi. Trgovina djecom, bilo zbog prisilnog rada, braka, prostitucije ili rada u domaćinstvu – predstavlja jedno takvo područje. Tokom prošle decenije dosta zemalja je uvelo nove zakone kako bi onemogućili trgovinu, međutim neki prestupnici i dalje ostaju nekažnjeni.

Ugroženost prava adolescenata je povećana zbog polne diskriminacije i ekskluzije. Djevojčice su izloženije nasilju u porodici i seksualnom nasilju od dječaka; ova zlou-

potreba jača dominaciju muškaraca u domaćinstvima i zajednici sprečavajući osnaživanje žena. Otprilike 1 od 3 žene u zemljama u razvoju (osim Kine) se udaje prije 18. godine. Zbog dječijeg braka djevojčice često ostaju izo-lovane u domaćinstvima suprugove porodice usljed čega su izloženije zloupotrebi i često prisiljene da podnose veliki teret kućanskih poslova. Mada se smanjuje, sakaćenje ženskih genitalija /rezanje i dalje je prisutno u 29 zemalja.

Borba protiv štetnih običaja koji uglavnom utiču na žene i djevojčice zahtijeva programe zasnovane na pravima koji promovišu diskusiju i široko učešće kao sredstvo posti-zanja konsenzusa i stvaranja društvene promjene. Pored toga što podstiču veću jednakost žena i muškaraca, ta nastojanja poboljšavaju zdravlje majki, smanjuju smrtnost djece, umanjuju nedostatak obrazovanja i jačaju zaštitu

0

20

40

60

80

100

Brak po godinama prve zajednice u izabranim zemljama za koje postoje pojedinačni podaci Procenat žena starosti između 20–24. godine koje su bile prvi put udate ili u zajednici sa 15, 18 ili 20 godina

Izvor: DHS i druga nacionalna istraživanja, 2000–2009.

Udate ili u zajednici sa 18 ili više godina, ali manje od 20.

Udate ili u zajednici sa 15 ili više godina, ali manje od 18.

Udate ili u zajednici prije 15. godine

ČadMali

Niger

Bangladeš

GvinejaNepal

UgandaIndija

Eritreja

Ujedinjena Republika Ta

nzanija

Etiopija

Sijera Leone

Madagaskar

Zambija

Demokratska Republik

a

Kongo

SenegalBenin

Nigerija

Liberija

Kongo

GabonKenija

Lesoto

Gana

Pakistan

Keip Verde

Ruanda

Šri Lanka

Namibija

Svazilend

Južn

a Afrika

13 13 16

2529 32 36

3944 44

49 50 51 5155 56 58 59 61 62 62 63 63 64 67

7175

7985 86 86

Djevojčicu intervjuiše 16-godišnji novinar Medijske mreže mladih koja promoviše osnivanje mreža mladih, Tbilisi, Gruzija.

©U

NIC

EF/

NY

HQ

2004

-102

7/P

irozz

i

PREGLED

8 POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. ADOLESCENCIJA: DOBA MOGUĆNOSTI 9

PREGLED

Sada je trenutak za ulaganje u razvoj znanja adolescenata koja su im potrebna kako bi oni i privrede njihovih zemalja bili potaknuti ka većoj sigurnosti i prosperitetu. Mnoge zemlje u razvoju, naročito siromašne nacije, trenutno se nalaze u tački jedinstvene demografske mogućnosti. Visoki omjer adolescenata među stanovništvom tih zemalja stvara ogromnu produktivnu radnu snagu koja otvara mogućnost za dvadesetogodišnji snažniji ekonomski razvoj.Četiri oblasti ključnih politika – zaposlivost, poduzetništvo, jednake mogućnosti za muškarce i žene, otvaranje radnih mjesta – moraju biti sastavni dio nacionalnih planova akcije kako bi se riješilo pitanje siromaštva i nezaposlenosti među adolescentima.

Djeca u sukobu sa zakonom

Adolescente se često prikazuje kao prijetnju miru i sigurn-osti zajednice. Ali uprkos teškoćama s kojima se susreću

dok odrastaju, ogromna većina adolescenata mirno prih-vata kodeks ponašanja zastupljen u njihovom društvu.Mladenački revolt protiv društvenih normi uglavnom označava privremenu fazu koja nestaje spontano, prelas-kom među odrasle. Neke povrede zakona od strane malol-jetnika kao što su izostajanje sa nastave ili bijeg od kuće jednostavno su „statusni prekršaji“, stavljeni van zakona samo po osnovu starosne dobi. Većina teških krivičnih djela potiče od adolescenata članova bande. Mnogo je veća vjerovatnoća da će prestupe napraviti mladići i iako kultura bande odbacuje brojne vrijednosti odraslih, ima tendenciju usvajanja tradicionalnih uloga polova.

Većina adolescenata koji se nađu u sukobu sa zakonom još uvijek su djeca čija se prava iz Konvencije moraju poštovati. UNICEF procjenjuje da se u bilo kojem trenutku više od milion djece nalaze u pritvoru od strane službenika za provedbu zakona. U zatvorima i institucijama svuda u

Promjena klime i okoliš Za sadašnju generaciju adolescenata, prijetnje koje im postavlja promjena klime izraženije su nego što je to bio slučaj kod starijih koji vjerovatno neće ni doživjeti njene prave posljedice. Devet od deset adolescenata žive u zemljama u razvoju, a očekuje se da će oni snositi teret propadanja okoliša, gubitka prirodnih resursa i veće nesig-urnosti kada se radi o hrani i vodi – a te zemlje uglavnom ne posjeduju sisteme i resurse za brz povratak „u normalu“ nakon prirodnih katastrofa. Poremećaji vezani za klimu mogu imati dugotrajne pogubne posljedice po živote i budućnost adolescenata, sa mogućnošću ugrožavanja njihovog zdravlja i ishrane, te ometanja školovanja. Raseljene porodice ili oni koji su ostali bez sredstava za život možda više neće biti u stanju poslati svoju djecu u školu ili platiti zdravstvenu njegu.

Vrlo svjesni da će oni morati snositi najveći dio troškova i tereta ublažavanja i prilagođavanja promjeni klime, mnogi adolescenti snažno zagovaraju da se već sada nešto poduzme. Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) pokrenula je živu raspravu među mladima širom svijeta; u 2009. godini mladi su zvanično priznati kao akteri civilnog društva u procesu pregovora o UNFCCC. Uključiti mišljenje ado-lescenata i potaknuti njihovo učešće u smanjenju rizika od katastrofe i strategijama prilagođavanja klimatskim prom-jenama na nacionalnom i međunarodnom nivou nije samo pitanje principa, već i imperativ. Značaj sadašnjih izazova kada je riječ o okolišu zahtijeva reakciju više generacija, gdje adolescenti rade zajedno sa odraslima kao partneri u odlučivanju.

Siromaštvo, nezaposlenost i globalizacija Budući ekonomski i društveni razvoj nacija zavisi od spoja energije i razvoja sposobnosti mladih. Većina ljudi u vrijeme adolescencije iskusi prvo zaposlenje, formalno ili neformalno, a od njih se često očekuje da igraju ulogu u izdržavanju porodice. Odgovarajući posao može biti od koristi ukoliko ne isključuje ostvarivanje prava. Sa 81 mil-ion ljudi bez posla, nezaposlenost mladih sada predstavlja razlog za zabrinutost u gotovo svim zemljama. Adolescenti se bore da pronađu pristojan posao koji im jamči uporište iznad granice siromaštva. U mnogim zemljama u razvoju pomanjkanje mogućnosti za produktivno zaposlenje na puno radno vrijeme znači da je prvo radno iskustvo za mlade ljude vrlo često ono koje predstavlja traćenje talenta, razočarenje, podzaposlenost i kontinuirano siromaštvo.

Uprkos napretku u zdravstvu i obrazovanju, pozitivne strane globalizacije milionima adolescenata ostaju izvan dosega. Mnogi koji su pohađali škole ne posjeduju dovoljna znanja kako bi se natjecali u međusobno povezanom svi-jetu. Ovakav manjak znanja može kočiti cijele ekonomije; to predstavlja značajnu prepreku višim nivoima ulaganja i bržem ekonomskom rastu. Informaciona tehnologija pos-jeduje potencijal za otklanjanje prepreka obrazovanju i pismenosti i ona može otvoriti vrata mnogim korisnim stranama globalizacije. Ali magični ključ ostaje van dosega mnogih; ostaje ogroman digitalni jaz u pristupu i znanjima, ne samo među industrijaliziranim i svijetom u razvoju, a posebno najslabije razvijenim zemljama, već i između bogatih i siromašnih u jednoj zemlji. Pristup i obuka naročito su teško dostupni adolescentima sa umanjenim sposobnostima onima iz marginaliziranih zajednica ili etničkih manjina, a u nekim društvima i adolescentkinjama.

Globalni trendovi nezaposlenosti mladih

Izvor: Međunarodna organizacija rada, Globalni trendovi u zapošljavanju mladih, MOR, Ženeva, 2010, Dodatak 1, Tabela A5.

Podsaharska Afrika

Sjeverna Afrika

Bliski Istok

Južna Azija

Istočna Azija

Svijet

0 5 10 15 20 25 30Stopa nezaposlenosti mladih, %

2009

1998

Latinska Amerikai Karibi

Jugoistočna Azijai Paci�k

Centralna i Jugoistočna Evropa

(nisu EU) i CIS

Razvijene ekonomije i

Evropska Unija

1214

2427

2323

1416

109

1512

99

2123

1814

1312

Globalni izazovi za adolescente

PREGLED

10 POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. ADOLESCENCIJA: DOBA MOGUĆNOSTI 11

PREGLED

Da bi se prekinula veza sa siromaštvom i nejednakošću potreban je, ali ne i dovoljan, dobar početak u prvih deset godina života. Kako bi se stvari trajno promijenile, kako za pojedinca tako i za društvo i kako bi se iskoristila šansa koju pruža adolescencija moramo upotpunjavati poboljšanje prilika za djecu ulaganjem u obrazovanje, zdravstvo, zaštitu i učešće u drugoj deceniji života – posebno za najsiromašnije i najmarginalizovanije adolescente. Mladi koji uživaju u tim pravima donose nezavisne, informisane odluke o seksu i zauzimaju svoj stav kao angažovani građani. Kako bi se prekinuo krug siromaštva, eliminisala nejednakost i osig-urala bolja budućnost za milione djece i mladih, od ključne je važnosti ulagati u pet glavnih oblasti:

•Unapređenje prikupljanja i analize podataka

Kada se radi o podacima, velike praznine predstavl-jaju jednu od najvećih prepreka promovisanju prava adolescenata. Skorašnje inicijative Ujedinjenih nacija i drugih proširile su naše razumijevanje osnovnih pitanja uključujući nasilje, seksualno zlostavljanje i reproduk-tivno zdravlje. U oblastima kao što je mentalno zdravlje adolescenata i invaliditet, te kvalitet srednjeg obra-zovanja, jednostavno nema dovoljno podataka da se na adekvatan način procijene okolnosti djece u svijetu. U drugim oblastima, posebno učešću adolescenata, pokušaj da se utvrde jake mjere se nastavlja. Postojeći dokazi potvrđuju da siromaštvo ograničava pristup obrazovanju - i povećava rizik od zloupotrebe zaštite – ali malo zemalja analizira ključne statistike po mjestu i bogatstvu.

Međunarodno priznati pokazatelji podijeljeni na pol, dob, invaliditet, socio-ekonomski status, etničku pripadnost, kastu i vjeru hitno su potrebni kako bi pokrenuli i pratili napredak prema ciljevima razvoja.

Utvrđivanje najmarginalizovanijih i najosjetljivijih ado-lescenata od ključne je važnosti da bi se osiguralo da je napredak jednak. Ankete među domaćinstvima kao što je Anketa o demografskom stanju i zdravstvu podržana od strane USAID-a i UNICEF-ovo Istraživanje višestrukih pokazatelja osiguravaju sveobuhvatne mjere za neke od ovih pokazatelja. Razvoj kapaciteta nacio-nalnih statističkih sistema koji bi bili više fokusir-ani na adolescente će osigurati bolje razumijevanje o tome koliko se efikasno ostvaruju njihova prava.

•Ulaganje u obrazovanje i obuku

Srednjoškolsko obrazovanje poboljšava potencijal pojedinca za zaradom i povećava sveukupni ekonom-

svijetu djeca i mladi često su lišeni prava na medicinsku zaštitu, obrazovanje i mogućnosti za individualni razvoj; pritvaranje ih također izlaže teškim oblicima nasilja i zlo-stavljanja. Dok je zatvaranje neizbježno u nekim okolnos-tima, od ključne je važnosti istražiti alternative sudskim kaznama gdje god je to moguće. Cilj sistema maloljetničke pravde trebao bi biti pomirenje i reintegracija, smjernice za mlade da postanu odgovorni građani.

Sukobi i vanredne situacije

Za adolescente upletene u sukobe i vanredne situacije, nedostatak mira i sigurnosti pogoršava teškoće odrastanja. U posljednje dvije decenije, međunarodna zajednica sve više prepoznaje, te traži odgovor na uticaj oružanog kon-flikta na djecu i mlade. Konvencija o pravima djeteta pro-pisuje da djeca mlađa od 15 godina ne smiju učestvovati u sukobima i moraju biti zaštićena od uticaja oružanog konflikta. Naknadni Fakultativni protokol o učešću djece u oružanim sukobima povećao je minimalnu dob za regru-tovanje u vojnu službu na 18 godina i kriminalizirao regru-tovanje djece od strane pobunjeničkih grupa.

Iako adolescenti nisu koliko i djeca osjetljivi na smrt i bolest kao rezultat sukoba, oni su na druge načine izloženi većim rizicima. Oni mogu biti odabrani kao meta za regrutaciju u oružane grupe, prisiljeni da nose oružje i učestvuju u zvjerstvima, ili biti zatočeni kao seksualno ili druga vrsta roblja. Sukob i vanredne situacije prisiljavaju mnoge adolescente da obustave školovanje zbog prekida, ekonomskih razloga ili obaveze pružanja njege. Sukob i vanredne situacije povećavaju rizik od siromaštva i čine adolescente osjetljivijim prema kriminalnim aktivnostima, nasilju i eksploataciji.

Međutim, u vrijeme krize adolescenti ne moraju biti samo žrtve i svjedoci – u zavisnosti od okolnosti- oni mogu biti sastavni dio rješenja u periodu nakon sukoba i obnovi društva. Učešće adolescenata u vremenu izazova može biti i sredstvo i cilj. Dozvoliti djeci da učestvuju u rješavanju situacije – poduzimajući mjere na sprječavanju uznemiravajućih i štetnih iskustava – pomaže im da pono-vo preuzmu kontrolu nad svojim životima i da se uhvate u koštac sa psihološkim teškoćama, istovremeno razvijajući svoja znanja i potičući rehabilitaciju zajednice.

Iskoristiti priliku adolescencije 12-godišnja djevojčica sipa vodu iz česme postavljene na pragu njene porodične kuće, Pakistan.

©U

NIC

EF/

PAK

A20

08-1

423/

Piro

zzi

16-godišnji dječak pravi sendvič dok njegov instruktor posmatra na času u Wan Smolbag Theatre Centru u Tagabe-u, Vanuatu.

©U

NIC

EF/

NY

HQ

2006

-250

6/P

irozz

i

PREGLED

12 POLOŽAJ DJECE U SVIJETU U 2011. ADOLESCENCIJA: DOBA MOGUĆNOSTI 13

PREGLED

koje sprječavaju razvoj adolescenata.

•RJEšAVAnJE PITAnJA SIROMAšTVA I nEJEDnAkOSTI

Siromaštvo može biti jedina najveća prijetnja pravima adolescenata. Ono mlade ljude tjera da odrastu prije vremena izvlačeći ih iz škole, gurajući ih na tržište rada, ili ih prisiljava da rano stupe u brak. U regi-jama sa najvećim brojem adolescenata, Južnoj Aziji i Podsaharskoj Africi, oko 73% stanovništva živi od manje od 2US$ dnevno. Socijalna zaštita djece koja omogućava djeci iz najsiromašnijih i najmarginalizovanijih slojeva stanovništva dovoljnu podršku da ostvare svoje osnovne potrebe mogu biti ključna komponenta politika razvoja koja će pomoći da se prekine međugeneracijski krug

siromaštva i propuštenih prilika. Postoji sve više dokaza da programi socijalne zaštite ne samo da mogu poboljšati zdravlje djece, ishranu i obrazovanje, već i smanjiti opas

nost od zlostavljanja i eksploatacije. Nejednakost je druga po veličini prepreka ostvarivanju

prava adolescenata. Politike i programi čiji je cilj postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva rijetko se fokusiraju na to da osiguraju jednake mogućnosti za sve adolescente. Pružanje mogućnosti i najsiromašnijima i najmarginalizovanijima da uživaju u svojim pravima na obrazovanje, zdravstvo i rekreaciju; na okruženje bez nasilja; i na glas u procesu odlučivanja od ključne je važnosti za stvaranje aktivnih, angažovanih građana, ost-varivanje socijalne jednakosti i promovisanje održivog ekonomskog rasta.

ski rast. Na rastućem tehnološkom tržištu rada, napre-dno obrazovanje osigurava potrebna znanja kako bi se povećala produktivnost i potakla strana ulaganja. Srednjoškolsko obrazovanje također može imati snažan uticaj na promovisanje jednakosti među polovima i poboljšanje zdravlja majki, što može doprinijeti posti-zanju Milenijumskih razvojnih ciljeva 3, 4 i 5. Za ado-lescentkinje koje pohađaju srednju školu postoji šest puta manja vjerovatnoća da će se udati i tri puta manja vjerovatnoća da će zatrudnjeti nego što je to slučaj sa njihovim vršnjacima.

Ulaganje u srednjoškolsko obrazovanje može se podijeli-ti na tri ključne radnje: produženje obaveznog školovanja na nivo srednje škole; ukidanje školarine za osnovnu i srednju školu; i osiguravanje jednako dostupnog obra-zovanja za sve. Obavezno srednjoškolsko obrazovanje osigurava snažniju motivaciju da se završi osnovo obrazovanje i omogućava većem broju djece da steknu potrebna znanja kako bi se natjecali u globalnoj eko-nomiji, jačajući ekonomski rast. Ukidanje školarine daje podstreka fer upisu u školu i omogućava većem broju djece da nastave učiti. Promoviranje jednakosti davan-jem jednakih prava pristupa obrazovanju nakon osnovne škole za one koji su trenutno isključeni i marginalizirani ima potencijal da eliminiše diskriminaciju i prekine krug međugeneracijskog siromaštva. Na kraju, države i ostali ključni učesnici moraju ulagati u jednakost obrazovanja kao i otvaranje alternativnih puteva učenja za mnoge adolescente koji su bili prisiljeni da skrate svoje obra-zovanje.

• Institucionaliziranje mehanizama za učešće mladih

Aktivno učešće adolescenata u porodičnom i građanskom

životu stvara buduće pozitivne građane. Kako su sve više sposobni procijeniti svoje stanje i donositi odluke o stvari-ma koje utiču na njihove živote, adolescentima treba dati šansu da djeluju u skladu sa svojim razvijajućim kapa-citetima. Lične povoljnosti učestvovanja su ogromne. Šansa da usavrše svoje sposobnosti donošenja odluka i da nauče kako prenijeti svoje mišljenje mladima daje snagu da naprave informisan izbor i da se uz više samo-pouzdanja nose sa mnogim izazovima sa kojima se susreću na putu ka odrastanju.

Nacionalna vijeća mladih, omladinski forumi, inicijative vezane za službu zajednici, online aktivizam i drugi načini omogućavaju adolescentima da se čuje njihov glas. Međutim, svakodnevne interakcije su jednako važne: doprinos odlukama vezanim za porodicu, zastu-panje grupe, razreda ili škole koja učestvuje u projektu, dobrovoljni rad u zajednici i sastanci sa lokalnim pred-stavnicima. Uklanjanje zakonskih, političkih, ekonom-skih, socijalnih i kulturalnih barijera učešću djece zahti-jeva spremnost da se ispitaju pretpostavke o njihovom potencijalu kako bi se stvorilo okruženje u kojem djeca zaista mogu istinski napredovati izgrađujući svoje kapa-citete u tom procesu.

•Stvaranje okruženja koje podržava prava djece i adolescenata

Zakoni, politike i programi koji promoviraju prava ado-lescenata zahtijevaju okruženje koje im pruža podršku. To iziskuje sistemske promjene na svim nivoima. Osim promoviranja zdravstva i jačanja mogućnosti koje se tiču obrazovanja, državne vlade moraju koristiti pravni sistem, budžete, politike i programe, te obrazovanje i podizanje svijesti s ciljem eliminacije barijera osnovnim uslugama i zaštiti i uklanjanju prepreka vezanih za pol

Delegati mladih razgovaraju o globalnim

pitanjima na sjednici radne grupe na J8

samitu u Rimu 2009. godine, Italija.

Svijet konačno postaje svjestan osnovne važnosti prava adolescenata i potrebe da poveže idealizam, energiju i potencijal buduće generacije odraslih. Sada je jasno da postojeća međunarodna posvećenost djeci neće biti ostva-rena bez dodatnih resursa, strateškog planiranja i političke volje da se promovišu njihova prava i razvoj u drugom desetljeću života. Adolescenti zaslužuju brigu i zaštitu kao i djeca, a zavrjeđuju poštovanje i učešće kao i odrasli. Ulaganje u prikupljanje podataka, obrazovanje, učešće ado-lescenata i uspostavljanje okruženja zasnovanog na pravima može, naročito u zemljama u razvoju gdje živi većina ado-lescenata, biti bogato nagrađeno.

Fokusiranje na adolescente ima potencijal da ubrza napre-dak u smanjenju siromaštva i nejednakosti u narednim decenijama, kao i da stabilizuje ekonomije i stimuliše rast. Postaje jasno da pravičan, održiv razvoj zavisi od stvaranja okruženja u kojem adolescenti mogu uživati svoja prava i izgrađivati svoje kapacitete. Adolescencija je dob mogućnosti. To je naša šansa da prepoznamo važnost ovog perioda formiranja zajedničkim radom na postavljanju temelja za pravedniju i prosperitet-niju budućnost.

Raditi zajedno za adolescente

©U

NIC

EF/

NY

HQ

2009

-097

0/C

aleo

PREGLED

United Nations Children’s Fund3 United Nations Plaza New York, NY 10017, USAEmail: pubdoc@unicef.orgWebsite: www.unicef.org

Cijeli izvještaj i njegove ažurirane verzije možete naći na web stranici <www..unicef..org/publications>

© United Nations Children’s Fund (UNICEF) Dječji fond Ujedinjenih nacijafebruar, 2011. godine

Fotografija na naslovnoj stranici: Adolescenti učesnici radionice koju je organizovala lokalna NVO u Salvadoru, Brazil, 2006. godine (©UNICEF/NYHQ2006-1326/Versiani)

Dizajn: Prographics, Inc..ISBN: 978-92-806-4558-3