agenda 21 biološka raznolikost
DESCRIPTION
AGENDA 21 Biološka raznolikost. Veladžić Najda IV2. Put prema Agendi 21. 1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm 1983. - Komisija Brundtland 1987. - "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland 1989. - Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Put prema Agendi 21
1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm
1983. - Komisija Brundtland1987. - "Naša zajednička budućnost" -
izvještaj Komislije Brundtland1989. - Započelo planiranje Konferencije o
okolišu i razvoju. 1992. "Skup o Zemlji“ - održan u Rio de
Janeiru– Agenda 21
Agenda 21 – ekološki program samozaštite čovječanstva u 21.st.
Agenda21 - predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.),čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi razvoj Zemlje.
Ideja održivog razvoja= usklađenost gospodarskog rasta i prirodnih ekosistema.
‘Održivi razvoj je onaj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija,ne ugrožavajući buduće generacije u zadovoljavanju njihovih potreba.‘ - Brundtland Komisija
Izveštaj komisije iz 1987.godine - ljudsko prisustvo pritiska životni ciklus planete.
Od 1950.godine – duplikacija populacije, a materijalna dobra veća za 4 puta!
¾ ljudi – u rastućem siromaštvuKoncept održivog razvoja mora biti kao svakodnevna praksa i
program A21 stvara prostor za takvo ostvarivanje.“Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje žive
ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21.”
Trendovi i zadaci Agende 21:
1. Suzbijanje siromaštva kao prioritetni zadatak OUN-a
2. Promjena obrasca potrošnje3. Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja4. Razvoj koncepta održivog naselja5. Zaštita atmosfere6. Održivo upravljanje tlom7. Sprečavanje odumiranja šuma8. Zaštita i upravljanje slatkim vodama9. Upravljanje opasnim vodama10. Upravljanje radioaktivnim otpadom
Postupci i zadaci iz oblasti u Agendi 21:
1. Suzbijanje dezertifikacije(nastanka pustinja) i suša2. Održivog razvoja planina3. Održive poljoprivrede i razvoja sela4. Očuvanje biološke raznolikosti5. Upravljanje biotehnologijom6. Zaštita i upravljanje okeanima7. Upotreba otrovnih hemikalija8. Upravljanje krutim otpadom
Realizacija ovih ciljeva i zadataka = obrazovanje, osposobljavanje i razvijanje svijesti javnosti!
Razmišljati globalno - djelovati lokalno
Ključna uloga u ostvarivanju održivog razvoja – lokalne vlasti.
Dokument - lokalna Agenda 21
Do 1996. većina zemalja je trebala postići opću saglasnost o lokalnoj Agendi 21.
Danas više od 2000 lokalnih vlasti radi na izradi lokalne Agende 21.
Zaključak
Glavno pitanje danas:
Možemo li se pouzdati u to da će se u kratkom roku uspjeti promijeniti dovoljan broj ljudi kako bi se spasio suvremeni svijet?
Šta je biodiverzitet?
29.decembar 1995.godine – Međunarodni dan biološke raznolikosti.
UN proglasile period od 1994. do 2003. god. dekadom biološke raznolikosti, a 1995.god. godinom zaštite prirodne i životne sredine.
Biološka raznolikost(biodiverzitet) označava različitost na genetičkom nivou (gena), na nivou vrste, biocenoza i ekosistema.
Tri najvažije komponente biodiverziteta:1. Genetički diverzitet – različitost gena unutar jedne vrste2. Diverzitet vrsta – različitost vrsta u nekom području3. Diverzitet ekosistema – različitost staništa, životnih
zajednica, ekosistema i ekoloških procesa
Problemi upravljanja
Do danas u svijetu opisano oko 500 hiljada vrsta biljaka i oko 2,5 miliona vrsta žvotinja.
Smatra se da još nije opisano između 10-30 miliona vrsta biljaka i životinja.
Narušavanje prirodnog biodiverziteta zbog degradacionih i zagađujućih procesa, a sve zbog djelovanja čovjeka!
Kategorije biljaka i životinja prema stepenu ugroženosti:
1. Izumrle (Ex) - izumrle vrste 2. Ugrožene (E) – vrste kojima prijeti
izumiranje3. Osjetljive (V) – vrste čije se populacije
smanjuju4. Rijetke (R) – populacija mala i uskog
rasprostranjenja5. Skupina neodređenog statusa (I)
Popis izumrlih životinjskih vrsta
Ptice ( Lat. Aves )Kraljev Otočni
Emu(red Kazuara;porodica Emua)
Klokanov Otočni Emu (red Kazuara;porodica Emua)
Moe (red Moavki)Slonovske Ptice (red
Slonovskih Ptica)Dodo
Sisari (Lat. Mammalia)Falklandska Lisica(red
Mesoždera; porodica Pasa)
Morska Vidrica(red Mesoždera; porodica Kuna)
Karipska Medvjedica (red Mesoždera; porodica Pravih tuljana)
Stellerova Morska Krava(red Morskih krava ; porodica Moronja)
Popis ugroženih životinjskih vrsta Afrički slon Azijski slon Bengalski tigar Bizon Bonobo Divovska vidra Galapagoški pingvin Gavijal Gepard Golema želva Gorile Hijacintna ara Indijski riječni dupin Indokineski tigar Južna riječna vidra
Kineski aligator Madagaskarski prstaš
ili Aye-aye Modrulj Morska vidra Orangutan Patuljasti vodenkonj Riječni rak Risovi Velika bijela psina Veliki panda Šaran
Popis rijetkih životinjskih vrsta
Bijeli lavMrki tvorPatuljasti mišBezrepi makakiOtočna siva lisicaSumatranski
orangutanKubanski krokodilDivlji konj
PrzewalskogaČovječja ribica
Endemske i ugrožene biljne vrste
Rijetke vrste u BiH i Hrvatskoj:
Bosanski ljiljanVelebitska degenijaEnicijanHajdučka travaJavor planinskiPerunika bosanskaČekinjuša bosanskaDalmatinska iglica
Ugrožene vrste u svijetu:Divlji sago-SADOrhideja-MeksikoMorski ladolež-EuropaZelena vrčasta biljka-SADVelikolisna palma-
MadagaskarMogranj s otoka Sokotran-
JemenAfrička ljubica-
Istočna AfrikaPlava vanda-Indija/TajlandKanarski zmajevac,drvo-
Kanarski otociKaoba-Ekvador
Šta Crvena knjiga kaže?
Ugrožene životinjske vrste:
- 60 vrsta sisara - 28 vrsta ptica - 37 vrsta gmizavaca - 19 vrsta vodozemaca - 38 vrsta slatkovodnih
riba - preko 238 invertebrataU Evropi oko 4 500
ugroženih vrsta biljaka, a u BiH od ukupno 5 000 biljnih vrsta, ugroženih je 678 vrsta.
Efikasna zaštita
Ozbiljno uvažavanje ekoloških zakonitosti, dobro poznavanje ekosistema, podržavati udruženja za zaštitu prirode i podići svijest unutar zajednice!