ahmed bosnic - misionari iz svemira

5/12/2018 Ahmed Bosnic - Misionari Iz Svemira

1/88


2/88

Alen Hinek, arnericki naucntk1986.

Ahmed BosnicSVE MISTERIJE SVIJETA - MISIONARIIZ SVEMIRA

Recem:ent:Lazar Amldzlc

Lektor ikorektor.Mira AnjoliIzdavat:Au10rStampa:SO'UR"SlI letiost" - OOUR StBmparij& "Saralel lo" - SarajevoZa Stamparfju:StojaR Kllko't'ac

serateve, februa,r 1 .9 86 . - Orugo izdanje - Copyright : suter

AHMED BOSNIC

I S A IZ S V E M I R A

.,Odak'e do laze f ,e teCi tonifri j zosfo su cv-dje, stvor je zo nas/uCivanjo; all fe jzvanrazbarite sumnje do ani iesu ovdje, no pla-net; lemlji."

Alen Hinek


3/88

SADRZAJ

IJ J J nod pariskitn aerodromom eksplod'i-lUI ."', ~I tnnfr? * Pentagon podushna akciju.'Crnl nd napada iz svemira * Sta ie utv:rdi-urni. lja u Projektuplava knjiga * CIA

fit llnzhml istragu * NeobicDl dokum nt 0 inw r .llInctul'nim lctjelicarna * Zagonetna smrt. Ir ,i.vQcaNLO~a *

str.'I, fr 'AnA U OKOVIMA .. . .. . . . . . . . .. , . 9

'l'I\JNA fo1JORDA NAMSEN , ..... , . . . .. 23.. NlIucniC'i. vje.ruj,u u letece tan.jil'c * Uzbud-ljnrp svjedocanstva iz Brazile * Sta je vidiol.urencJon.scn? * Ekspedicija no tragu Sl'us.e-nog NLO-a * Misteriozni tragovi tockova namor kom dnu * Neobicno otkrice grudonacelpi-ka 01a Dala * Otisci koji zrace radioaktivno-. e t a * Zasto je proepalo snimanje Antona Ref-vika.'l * 5


4/88

ZAGONETNI SVEMIRSKI PRATIOCI . , ... 37* Sta je pratilo Lajkin let oleo Zendje? * Za-nimljivinimci astronauta GOI'dona * Gdj~ subaze Ietecih tanjira * Mist.eriozni dogadaji naMjesecu iMarsu * Neobicna izjava majora Pa-trika Pauer a j ek sobiologa drs Karla Sagana: + : Ko ~Ilkljucuj;eiukljucuje satellte? * Drama-ticni doiivljaji astronnuta *ODAKLE DOLAZE? ..... , U* Fantasfidn! dozi,\11jaj svestenika ViIijama Gila* ZanimJjiva teza sovjet kih naucnika * Stak.riju planete Suncevog sistema? * Zagonetnaporuka sa C.rnog p.riI1C8, : + : Stravicni prizori uDolini smrti * Atlantidani iz dubine Zemlje *Sta je Superprostor iI ako ptllovati kroz vri-jeme? *UZRUDLJrV A SVJEDOCANS'rVA . . . . . ..' 83* Zanimljiva podjela lctecib tanjir,a u sest ka-tegorija * Najveca predstava NLO-a u istorijicovjecanstva * Potjeraza ncpoznntom Ietjeli-com * Dogallaj na jezeru Stip Roi * Stn jedo'.ziviobracni par Barni iBeti Btl? * Drama-ticni sulrob na periferiji Karaka a * Cudesnieksperlmenri u Ieteeem tanjiru *ZEM.LJA ZOVE SVEMIR ..... , " . " ... 103* Kako uspostaviti kontakt sa dJ'uginl dviliza-cijarna? *.Fa~t~sti"cni e~~perimenti Nikole 1e-sle * ZammlJlvl SJmpO:l lJ 11 Bjul'aknnu * Stapredvida NASA? * Kakvi su oblie! zivota na6

I:.. jm pl80 t una u vemiru? * Moze Iise os-I nrlt 1 l brzinom svjetlosti * Zanimljivi opisI~ .1 bnl (I s dam ostalib svjeteva *Ir . NIMLJIV HRONOLOGIJ A . 1]7It nlu su prvi put primijecehi ]cteci tanjiri?+ Z nimljlva hipeteza brac.e Umland * Jesu liI .J hil. dom ~lni svemirskih gostiju? * ({o jerhrunjen u J(umenom sarkofagu iz Palenke'? *to S 0 Ilhof,!o ima kate u svetoj knjlzi >lPO-

lIut V )iw * Prvr itraga 0 letecim tanjirin'laPulovnijl an.. r. ir . u. - ohlakl *I" NT ,""1 NA PREDVIDANJA " .... , ... 139N.-"hi nn vjedocanstva pilota * Sta se dogo-,III, IIlId madarsklm nehorn? - Zanimljivepo-

IIIIiu run; Ij * Jnjekeije iz svemira * Kako po-~ I "1 slepen tehnologije * Zagonetne liCllO-osamna tog toljeea * Sta je proucavaonr Kavendis? * Ke je bin grof od Sen-Z-er-nil? * lotraga za neandertalcem *!.-IU IlET SA VANZEMLJANlMA .. " . , . , 161Kako c e izgledati susret sa gostima iz svemi-r 'r * Stu 0 tome misli Artur Klark? * Prislu-kivanje vemirskih ignala * Znatizelja jaca(III '~traha. * Najneobicniji oMid Vanzemljana* Kako bi se smrt mogla da sprijeci? * Pornu [e interesantna :nasa pJaneta? * ' Kako os-tVDtiti medm:vjezdane letove? *

7


5/88

ISTRAGAUOKOVIMA1Ji\ LI JE NAD PARISKTM AERODRO-M M EKSPLODIRAO LETECI TANJ[R'?* PENTAGON PODUZIMA AKCIJU *sr AH OD NAPADA IZ SVEMIRA *STA JE lJTVRDILA KOMISIJA 0 "PRO-JEKTU PLAVA KNJIGA(? * CIA PO-DUZIl'dA ISTRAGU * NEOBICNI DO-KUMENT 0 1t>t'rERPLA'NElTARNIM LE-T.JELICAMA * ZAGONEVNA SMRTISTRAZIVACA NLO-a

Njujork, 8. oktobra 1975. (AP)Vlast! u drzavi Oregon pokusavaju da pronadurlvades Lnestalih osoba, koje su napustile svu svojulrn vinu idjeeu, te krenuli neidentiffkovanim lete--un objektom u bolji zivot na - drugo] planeti!Prvi trag predstavlja dopisntea koj,u [e nestalisin poslao majcl,


6/88

NapUtam ovaj svijet ineeu se vise nikada vra-titi! - glasila je poruka na dopisniei.U isto vrijeme, policija je saopstila da ispitujujedan oglas, koji se u nedjelju pojavio u Iistu Mer-kur njus (Mercury News) u San Hozeu (San Jose)u Ka1iforniji, u kome se tvrdi da su bica s drugihplaneta medu nama. Oglas koji nasi naslov Ne-Identifikovani Ieteei objekti i Ijudska evolucija,glasi:Sada je prilika da Ijudi postanu visa bica, Nanasoj planeti su dv:a visa bica da nam pomognu ....Ako zelite da saznat vl~e dodite u glavnu [avnubiblioteku u San Hoz u u srijedu u 19,30 sati.Jedan od znatiseljnika koji je prisustvovao tomneobicnom sastanku bio je Robert Tompson. Evo 8m

je izjavi.o policiji:Sastankom je rukovodila zena eetrdesetfh godina,koja je obecala pom C svakom.e ko ze1i prijeei Ijud-skost. Veci dio rasprav vodto se oko biblijskih ci-tata, ali je bilo jasno da nam nudi voznju u leteeemtanjiru. Da bi Be dospjelo u drug svjetove, na Zem-lji treba ostaviti sve materijalne vrijednosri, pa caki djecu, Stekao sam dojam da s na tom drugomsvijetu Zivi U obliku ciste duhovnostilIstovremeno, ugledni Njujork po t (New YorkPosh) objavljuje prieu jedne dvanaestogodisnie dje-vojciee, koja tvrdi da je njezina n ~to starija sestrabila uvjerena da putuje u svemir, Od tog dana. sevie nisu vidj eli!Cetiri dana kasnije AmeriCka novinska agencijalansirala je novu vijest: svih dvadeset nestalih osobapronadeno [e zi'Q'o izdravo u Kolor du! Oni tvrdeda BU osnovali novu vjeru ida c e joj do kraja zivotaostati odani 1Bez obzira na naivnost kojom odi~ citav ovajsluca], u svijetu: [e time ponovo aktu liziran feno-men leteCih tanjira. Aktuelizirane su imnogobrojneprice 0 misionarima iz svemira koji vee decerrijama:iive medu nama!

10

Z JlI IVO, 1I 1 1 : 1 7 5 . gorum ouo je coista mnogo po-qd 'I. I ~Il III r zmislj,anja. Osmog maja novinskaI, II j. It~'an' PI' s javljala je iz Pariza:. Ih' I piJ In j dnog putnickog aviona ikontroloriI I l I II ernd cornu OrE (Orly) u Parizu iz] avili su daII 'I , lpril vidj Ii jedan neidentiftkovani Ieteci~,hlll,1 knko I 11 nad Parizom i raspada se nad aje-IIIIm rllj lem ac droma. Aerod.rornska pclicija jeI < sad drl.()ln njihove izjave u strogoj tajnosti.I'ol~ d n piloti au se prtpremali da ateriraju i,lit I II I IZ~f()vuralis kontrolnim tornjern, ugledali suI) J(I tumn' boje koji je iza sebe cistavljao svijetliII 1[', I ikn 1',tl vrlo nisko nad aerodromorn. NekolikoII uulnk I knsrti]c, tvrde piloti, nepoznata se letje-I I IH"PI III.I 11I1tli Inll I t tll, Q ipolicajci, tvrde da su ioni to

I I .-11 I JIlt I i ak kazu da se nepoznati objektI 111111 II t r kom a, a zatim potpuno nestao.

I h.t djn i:-Jtr!l~ivanja u sjevernoj soni aeredromat II I 1 ' 1 1 1 n su dala nikakve rezultate, Pclicija isttceIi I I I " 1)1' 11 n nijedan sumnjiv ostatak ill bllol Ii Iii U hl ajen trag na tlu! .I.' 'e J tan.j'ri! Zagonetka koja vee skoro tri de-

t I 1 I J " zn.ukuplj a ZiteIje nase planete, Pokusale au jeII I I'JI'.{' r zne nauene kornisije i vojne institucije,M e utim, u tome nisu uspjele. Zapravo, bolje reel,II j 1 au da, nakon nekoliko godina rada, ustvrde:I, , I ~{njiri ne postojel To je glupost!A ndto se ipak iposlije toga pojavljivalo naII bu nase planete sto nije bflo ni proizvod kolektiv-n 1 1 halucinacija, ni neobieni oblici oblaka, ni me-1t or loski baloni, ni umjetni sateliti, [ata ptica ih. k tal To nesto je mijenjalo oblik, brzinu, boju,VI. inu; to nesto je konacno - IetjelolSta su, dakle, leteci tanjiri aka nisu ni proizvodiholcktivnih halucinacija, ni oblaci, ni baloni, ni sa-t l1U, ni ... ?

eteei strojevij lAko su Ieteci strojevi odakle dolaze? Iz svemira?h 1' 1 k druge dimenzije? S~ Zemlje? Iz unutrasnjo-sti .Zemlje? Iz proslosti? Buduenostij ' ...

11


7/88

o njima [e do sada napisano hiljade knjiga, snim-ljeni su mnogi Iilmovi, objavljeni stripovi.A sve je poeelo time 5to e americk; pilot KenetArnold (Kermeth Arnold) dobrovoIjno javio u [ednurutinsku akciju tr:az nja, koju je 10. [una 1947. go-dine organizovala Ameril'!ka vojna avijadja USAFIUnited States Air Forces) nakon nestanlsa jednogtcansportnog aviona. To se dogodilo z~ vrijeme po-vratka u bazu: najcdnorn je iznad Stjenovitih pla-nino ugledao devet J t cib objekata kako ,.klizeupravilnorn razmaku.- Letjeli su kao jat divljih gusaka - pricao jekasnije Kenet, - Inare, bili su promjera ad akapetnaest metara, a izgledaJi su poput prevrnutih ta-njira!Kenet je bio ratni pilot i.imao je desetine hiljadakiloraetara letaekcg iskustva. Kod svojih pretpostav-

Ijenih [e vazlo za rozboritog ihladnokrvneg cov,eka,a u~ivao je ipuni ugled ipovj renje, Svoj izvJestlljo cudnovatim letjelicama da j> usrneno inesluteeida ce on, nekoliko minute kasni] I uzbuditi ipokre-nuti eitav Pentagon ida ce stii:i direktno na sto ta-ddnjeg rninistra odbrane For atal (Forosstal), Ta-kode, nije mogao ni pr tpostaviu d.:l$UU Pentagon,1ih dana, stizale sliene vijes i i iz drugih krajevaSAD ida je FOI' stal, s vrhunsklm vojnim rukovo-dioeima I Ijudima iztajne slusbe, vel: diskutovao 0tnogucnosti postojanja nekog mono~ taj nog sovjet-skog ot'u~ja..Kcnetov izvjcstaj natjerao j minist a Forestalada 0 Citavom slucaju obavije ti itaciasnjC'p' predsjed-nika Trumana. Tada je odluceno da 51' osnuje spe-eijalna k rnisija ciji ~e jedini zadatak da bude otkri-vanje tajne Ieteeih tanjira, Kumisij . i bila sastav-ljena od vrhunskih vojnih eksper ta inajpoznatijiham riekih naucnika. Njen rad tre 0.10 jf' da budopod okriljem - vrhunske tajnc!Medutim, dok su praviJa o cuvanjl.l tajne sluzbe-nirn putem doprla do Keneta Arnolda, on je vee svo]doiivljaj iibrb~jaQ jednorn novinaru koj] j odmah

12

hOI (jurln~ GemIn, XI:1hght during the 1Stn1~.volu~lOntwenty~seven fiours and forty-SevenI 1'I1ules Greenwich mean t ime September l2.1 e 01an unlden&itied object as determined by

NASA Photo E\laluation Laboratory.NASA Photo +>"566-,5466

Snimka DeGbli}Dltg leteieg objekta. .sa .Uzemioija X["1 prva. irh'a letee.lh tanJlra Tomas Mentel


8/88

napisao bombu 0; ad nekoliko novinskih stubaca I ko-joj je dao poseban Sar~ time sto je pilotov prevr-nuti tanjir pretvorio u - Ieteci tanjir] Time jestvorio jedari nevi pojam koji se jail idanas na svim[ezicima svijeta uveliko upotrebljava!I postojanje specijalne komisije Cuvalo se u taj-nosti veoma kratko. Po~etkom januara 1948. godineameriCki vazduhoplovni oficlr Tomas Mantel (Tho-mas Manten) poginuo je u trenutku kada se njegovavion, za vrijeme jednog specijalnog leta, sudario sa- Ieteeim tanjirern!Vojne vlasti su se u poeetku ustrueavale da stam-pi daju podatke 0 pojedmostima ove neobiene tra-gedije. Medutim, nedostatak podataka iz zvanicnihizvora nije sprijeeio ameriCke novinare da 0 tomdogadaju pisu nadugo inasiroko, a karla je stamp apocela da P~Se 0 napadu iz vasione, Sjedinjen'Americke Ddave [e zahvatio nemir ipanika.Istovremeno, u Pentagonu su hili uvjereni da.sutajanstveni leteCi objeldi oru7..je neke strane ovoze-maljslre sile, ali 0 tom joo nisu zeljeli da obavijestejavnost. Medutim, kada je prlttsak javnosti postaoneizdrzlv, prvi put se stampi data informacija 0po-stojanju komisije koja istr iuj citav fenomen.CIA i druge tajne sluzb < ngazovale su svojenajbolje agente u Evropi da i. pitaju u .kolikoj jemjeri dosla u pitanje sigumost SAD. Na temeljumnostva tajnih informacija u Pent gonu se uskorodoslo do ubjedenja da su pogre Sna nugcadanja da je.u pitanju oruzje neke strane QV'Oz maljske sHe. 0

cernu se onda radilo? 0 letjelicama i? : sv mira?!To ie trebala. da utvrdi komisija u Projektu pla-va knjiga (Blue Book) koja je sada data u isklju-Civu nadleznost USAF-a. Za rukovodioca komisijepostavljen je kapetan vojne avijacij dv rdJ. Ru-pelt (Edward J. Ruppe1t).U svojoj zanimljivoj knjizi Istrazivanje U oko-vima, publicista Ro Sigma (Rho Sigma) pise 0 tomuzbudljivom vremenu: .. Vijesti 0 NLO-ima koje su u javnosti dje-lovale peput vulkanskih erupcija, dovele SU, na kra-

14

10 ' ,IIt""""ItNT 0' !)FIIl:NU:~ICrt~ "".I.IC,",.,........1_""-'''''NQTI)I< l O.C.

.n lIakn.. bd.!I J"lld' ~t'-r ot h~_~.to. r1q0011 ,. t1 II I puo.n!! by ....j...Don Ald I , 1 : 1 . , .a r ,"'UN. ~ 'X, . U . r ,r!;t'ra. : 1 1" 1 (1 1 1 l1 1 ;l .I " . ~ _ I.,. u a..r pcllll1.blAt"~r .r. IHI 10!!1... oo1Ii.\lu ..I t i S nUOlI dth t)tll. ' u d ~ or 1IIWIIIIIWhdt1r.. . . _~'Qh.qt.J.lf1 , 'hlli&n .1&tJIc71t7GrI \btl In.up\lon. ..1.lbt1.q r.pWtII .. ntwl"llltlDl'M'i . a 1MlbtM- bI.... c I _U.b~ t.o ..., .. " - 7 1 1 1 _ . rn.AltI"bal.lr orU,.:t w. 1' f" '.

LI' '."", udI u.. "'''\'\P.Uac "-li' hoJ~'\' Bl'U~k" .20.1' ,-,.11.1 II!lIIaOliwilOil thilt.t.bI 'rqiD' $i111IC.r.- Ir.pla ~. t~l1r 'r~N' bt.. ......r 4uJMI u.t thlALJuJA\h Sou ot tM "J'lcraal.l .. l1n'til toMt '&lMn r tI I iI_tunl J l ' I I l I _ tOtQll-t4rl,f uta_,~1li, hat ~t:11I.. ' .. 1I,,"",on. I 1 1 I I I " ' 1 ' , "ported 1 1 7 ~ Oepltu.tn. lib IOJ'IMt ~. 'thl ,.,.q r........... lull".... ~ ,..H\&rJ' , . f Y " " .

.; ,~tru.b' I.......,..~!~~- - .,; .... '-. U.. '.' hIIIi....~.~.... t~~ ~ I '~ i. .. ~~ ~J din twenl dokuml!n~ u kome l\'linistustvo odbr,a.ne SADpo~vr"uJe tezu da. sn lett'.c) f.anj1ri l::Ulitle b; SVeD1i...

1 5


9/88

[u, .na scenu CIA (Central Intellgence Agency), Moc-mel, .CIA s~. ~astu,pali rn.i.Sljen,je da ceste vijesti 0Ietecim tanjirirna mogu da dovedu do psihoze naei-onalne nesigurnosti. Zbog toga je poeetkom 1953.godine sazvan naueni skup sa zadatkom da se SVepoja~e N~O-a p~v~gnu nauCnom preispitivanju ... TIm. J~ .CIA .z' IJela, a u tome je U:s ' l tOTO iuspjela,~a, sv~ l~pltl,:,~nJa 0V:O~ fenornena uztnl;! u avoje ruke1 da ih 'o~aVlJe ---:-drzavnom tajnom bl:'oj jedan!Medutirn, protrv ovakvog tutorstva moene istra-me CIA pobunili su s ~lanovj USAF-a iVazdtclno--tehnleke centrale l.ajne sluZbe ATIC-a (Amer"lkan:~c~jcal Intelligenc Center), koji su zastupali mi-slJenJe da se javnostl treba prezentirati svi podaci o~en?menu ]ete?ih t njira, Rezultat .ovog sukoba bioJ~ JOOan neobl~an n sporazum, koji uveliko objas-njava ~o. kakylh su saznanja dosH americki vojnieksperti 1 naJPoznaLiji nauonic i l islrazujuCi poj!l:.vuNLO-a.Sta se zapravo dogodl1o?Nekadanji rnajt r amerl~ke mornarice Donald E.Kihol,J(Donald E. Keyhoe) ponudio je izdavaeu Hen-ri Holtu :rukopis 0 saznanjim do kojih je dosla ko-rnisija istraZujuCi fenomen let tlh tanjira, Izdavaesc! J?edutim, ohratio pismom Odj l] nju za stampuMinistarstva edbrane SAD tra2 'ci odobrenje, I do-bio je odgovor koji danas ima j dinstvenu vrijednost.A evo st a je u odgovoru stajalo:Henri Holt ikompanija383 Medison avenijaNjujo.rk 1'7, N, Y.Postovana gospedo,~vimpotvrdujemo da smo primm va dopis 10 1: r eZ1 5 ponudenom knjigo.m o let eim tanjirima, koju

je naprsao major Donald E. Kihou,'Mi, iz Avijacije, dobro poznajemo majora Kihouaka? odgovorn~g strucnjaka kojl ave svoje izvjestajedaJ.~ t~~no. NJ~gov~. dugogodisnja veza i,saradnja sAVlJac1lom U lstrazlVanju neidentHil


10/88

CIA su svi bili ubjedeni da se na njega iu najt~zimsituacijama mogu osloniti. Medutim ...Hinek je svoje predavanje poceo sljedecim rije-cima:- Dok se neobjasnjeni slucajevi aye viSe gomi-laju, saopstenja USAF-a ni u kom slucaiu ne odgo-varaju istini! Izvjetaji 0 NLO se :ne podvrgavajuozbiljnijem Ispitivanju, Po mom misljenju za to nisukompetentne voj ne vlasti ...Na licima prisutnih sluzbenika CIA ivojske, na-kon prvih sekundi zbunjenosii, pocela se ocrtavatineugodnost. Na nekimn se sasvim [asno mogl a vidje-ti da bi govornika najrade prekinuli ibacili sa go-vornice. Hinek je, m dutim, bio sasvim sviestan va-znosti trenutaka, te j rnirno nastavio svoj gevor:- Problem je ad najvece vasnosti za cijeli svijet.Zbog toga je neophodno da se sva daljnja isp:itiv:a-nja povjere jednoj internacionalnoj kornisiji naucni-ka, koji o i nastavili da rade bez uticaja vajske izvanicne politike. USAF jc do s da zastupao stano-viste da se radi 0 izmisljotin rna, duhovima, ludori-jama ili 0 pogresno objasnjenim prirodni.m pojava-rna. Za najveci bro] slu~aj va zai ita je i nadenoprirodno objasnjenje, All, ne iZt1 svelI dok su novinari marljivo bi lj z i l i , a senatori saizuzetnom paznjom pratili izlaganj I neugodnost nalicima sluzbenika ClA pretvarala se u uzbudenje iocaj. Ali, Hinek je hladno nas tavLO: .- Od petnaest hiljada slucajev "koj sam pro-

ueavao, vise stotina se nije dalo ob,lQsnHi nikakvimprirodnim fenomenom. Izvjestaji U irn slueajevimadasH su .od uglednih, pametnih itehnicki obrazeva-nih osoba. I pored sve lojalnosti prerna Avijaciji,misljenja sam da se problem NLO mora otvoreno daraspravlja idase 0 svemu obavj stava [avnostlBilo je oCita da se Hinek izvanr dno pripremioza svoj govor, Kada ga je zavrsio, u sali je zavladalaneprijatna tisina, Ipak, prvi je nasao snage da pro-govari dr Broun (Brown). Crven u lieu izbunjen,pokusao je da ubjedi prisutne da USAF ,n lsta. ne tajiad javnosti. U glasu mu se osjecala nesigurnost, jer,

16

I I Ibnijc USAF-u se [avio profesorII~,MIl\(donald (James E. McDonald)

1 9


11/88

vrije~e d~ugog svjetsltog rata kao dQbrovQ\lj'rU sa-radnik projekta Menhetll (Manha.ttanl, dakle, naizradi atornske bembe ivee tada dekazac svoju 10-ja,ln,osit CIA ivcjsci, Medutim" zbpg neprihvatljivogmetoda istrdivanja keje j provodio !Cond.on, unu-tal' kor.nisije je do!lo do ~estokih sukoba, Kao rezul-tat tiJhsukoba biLo je DsiFl3llje komisije. Medu prvl-rna kQji su napustili karnisiju bio je iprofesor drSaunders, koji je kasnije objavio knj:i:gu pod nedvo-smislenim naalovom: ~Nl.o? Da!.Inace, zamrseni put. vi ameri.l:kog ish'azivanja. le-t e e m tanjira posuti su nizom, u najmanju ruku, ne-obic.nih dogada:ja. Publieista Henri Durant u svomdjelu Cl'na knjiga letecih tanjira tVI:di:

Ispo,etallilo se, a to dokazuje ihladnokrvnastatistika, da BU ozbiljni istrazivaci fenomena NLO-a,koj.i su uz to bill iveoma cijenj,eni u javnosti. nestoprecesto podlijegali infal'kij:maf .. , Medu mnegobrcjnim slucajevima, neki su veoma~al'akteristieni :Dr D.zejms E. Makdonald je naden 13. juna 1971.godine ked mosta Oro u Ariz:oni. Bjo [emrtav, Me-tal!: :izpiStoljFl prosvirac mu je glavu, Istrazni organisu jednostavno konstatovali da s radilo 0 - same-ubistvu?!Fizicar Carls A Mani, (Charles A. Maney) sa De-fajans. koledsa u Ohaju (Ohio) do~ivio je srcani udarod kojeg [e umro same nekoliko dana nakon objav-I,ji'llanja svoje knjige Neidentifikovani leteei obje-kti! Rukopjjs n.jegove druge knjig koj.a jet navo-dna, trebalo da donese senzacionalna otkrica u vezisa NLO, jednostavnoje - nestaolSrcan!)m uadeu je podlegao iofici.r Luftvafe({(Luftwafle('


12/88

TAJNAFJORDANAMSEN

NA UeNIe! VJERUJU U LETECE TA-N .r I R E * UZBUDLJIV A SVJEDOCAN-}-l'I'VA IZ BRAZILA * STA JE VIDIOI lORENe JONSEN? * EKSPEDICIJA NA'I'RAGU SRUSENOG NLO-a * MISTE-HTOZNi TRAGOVI TOCICOVA NA MOR-. . r OM DNU * NEOBICNO OTKRICEJlH.ADONACELNIKA OLA DALA * OTI-SCI KOJ! ZRACE RADIOAKTIVNOSCU* ZASTO JE PROPALO SNIMANJEAN DNA REFVIKA?

IJI'VI' m no, prije tri-cetrri godine, u vrijemeIIlz raznih krajeva svijeta pristizaU izvjestaji.. l'lIl" rm Ieteeih tanjira, medu arneriekim naucni-

II I r JV.d na je vrlo zanimljiva anketa. Anketi-, 11111 j lvl] hi]jade isedamsto ucenjaka, inienjera

IllH Ilj U , koji se profesionalno bave ispitivanjem2 3


13/88

neb;eski~ pojava, ViSe ~ polovice (54 odstot) odgo-vo~o. je da sigurno IIi vjerovatno postoje Ieteei'tanJIn! Ovaj peocenat hi vjerovatno bio daleko veeida se take oeste ne ismijavaju Ijudi koji vjeruju upostojanje - NLO-alTako, na primjer, nuklearni fizihr Stanton Frid-

man (Frudmann) smatra da leteei tanjh-i dolaze saplaneta van Suneevog slstema:..' - ~TJlatr~ ?a je v c doslo v:rijeme da se okupenajbolji naucnici nase planete - istakao [e Fridman- da. bi.se prihvatfli ozhi1jnog posla, provjeravanjapostojanja vansernaljskth letjelica i saznanja 0nji-hovom sYijetu!O,:,aj istakrruti fizi~ar takode je i [edan od za-st~.pnik.a fantasti~ne tze po kojoj u svemiru pos-to]1 zvjezdana federacija, izuzetno razvijcna, kojai e J ? da )s}?ita pr'unitiv~? drustv() kao Elto je nase,ko~e pocmje da se problJa u kosmos ida ga osvaja!~:dma~ tvrdl w de . D,SS ~s~ecuju .ne~oznati gosti naisti naeln kao sto : n 1 1 poaj cujemo MJsec!Konacno imnogi nau.~nici drugib razvi.jenijih 00-rnalja su saglasni dB. nismo sami u beskonaenomsvemlru i da zato lete(:i tanjir' ne mora da buduiskljucivo plod matovitih dokolleara. .Sredinom oktobra 1973, godine, sovjetski profe-sO~,Samuel Kalpan je izjavio da su uhvaeeni signalik?Jl mozda dolaze ad vanzem.aljske civilizacije teh-nlcki iz~z(!tno razvijene. Komen'tatisuciovu izjavuengleski nobelovac Fransis Krik (Cryc) [e rekao da

j,e, na osnovu. ispitivanja ka:menja( donesenog sa.MJeseca utvrdio da postoje ziva bi'cllvan Zerolj'e'!Americki lnZenjer, ucesnik u poduhvatu sa Skaj-labom, otvorenotvrdi da nam n peznata biea do-~Azeu .goste = . punih 2.600 godina. u letjeIicamaiaraderum ad materijala za nas jo~ uvjjek potpunonepoznatog!Ali, za trenutak napustimosvjjet naucnia istra-fivanja. Vratimo se dogadajima u kojima su letecitanj~ri .bili u centro paznje. U ovoj knji2;i bice ob-j,av:l]enl isklj'ucivo dogad:aji koji su manje poznati

24

I1 ~koj publici. Krenimo, dakle,unv nj u proslost!1I11jll 'ohLnijih dogadaja u dugoj iza-I IJ J l..ltl:ih tanjira desio se 31. oktobraII Illj -stu Iguape (Iquappe), u Brazilu iII J 'dnuj od svojih knjiga Frenk Ed-

25


14/88

obalu kako bi se pclozaj objekta mogao da odredipomocu mjerenja teodolitom.Vel:, sedmog novembra bilo je raznih aparata istruenjaka na mjestu dogadaja: minodetektora, 80-name opreme, oprem za gnjurenje ipodvodno is-traZ:ivanJe, zvona ikablova, dugih sondi koje opi-pavaju deset stopa duboko blato imulj na dnu,reflektora i, naravno, konvencienalne gnjuraC::ke op-reme. Traganje se nastavljalo idanju inocu, dok sufotoreporteri novinskih agencija snimali ave zanim-ljive detalje istrafivanja.Objekt, na zelost, nije pronaden.Da Iie uspio da pobjegne krecuci se uzvodno ilinizvodno pod okriIjm rnraka, ne zna se. Ipak, vla-dini ljudi su pailjivo Isjekli die ostecene palme isasobom odnijeli. onaj oziljak koji je, prema svjedoee-nju svih ccevidaea, napravila neobidna letjelica pri-[e nego sto je nestala u mutnoj rijeci Peropava, Me-dutim, do kakvih se zakljuc;):ka doslo ispitujuei ozi-Ijak, nikada nije objavl] no! ...Mazda ovaj slu~' j ine bih uvrstio u ovu knjiguda me on nij podsjetio nil j dan drugi sliean doga-daj koji se godlnu dana kasnije dogodto u Norveskoj,o tome su mi, speeijalno za ovu knjigu, opsirnopisali dvojica norveskih novinar Hans H. Johane-sen (Harms H. Johannesen) i P d r Olsen,Evo njihovog izvjestaja:Jedna serija zagonetnih dogad j , koji su se zbi-vali u protekHh sesnaest godina, b, cila je na posaonorveske istrazivace fenomena I t cih tanjira, Cak inajeminentniji naucmci BU se flll.li pred nerjesivomenigmom. Nairne, 1959. godine, izn d Sundsrasa(Sundsraas) je eksplodirao neobicnn objekat, koji jepodsjecao na leteei autobus, j ciji au dijelovi poto-null u more fjorda Namsen, koji s nalazi 24 kilo-metra sjeverno od Trondhajrna (Tr ndheim) u sje-vernoj Norveskoj, Trondhajmsko Drustvo za ispiti-vanje Ietecih tanjira organizovalo je 1966. godinenauenu ekspediciju s ciljem da se rje~i iskrsla za-gonetka. Na ~alost. ekspedicija nije imala mnagouspjehaJ26


15/88

u.aI?~l~ ,1972 .. ~odine javili sl;l se svjedoei kojisu primijetili neobicnu Ieteeu rnasinu, koja je besu-mno kruii1~ i~!lad fjerda Narnsen iie koje su, poputreflektnra lzbl)ale prodorne zrake svjetla. Dva mje-seca ~asnije o.va mi~terija je dobila jos jednu di-menziju kada re otkriveno 89 zagonetnth trouglastihotisaka na plazi atoka Kjolsoa u Lingenfjordu. Cetr-naest dana potom na obali malog atoka. Lajvikholma~Leivikholm)1 takode u fjordu Namsen, otkriveno jelOS dvadeset slicnih otisaka u kojima su rumcnimputem utvrd ni tragov' - radioaktivnosti!

'1'0 je bio. povod da inorveska pollcija iavijacijapokrenu svoju istragu. Alarmirani su t norveski na-uCnici, ali, ni ovog puta, niko nije bio u stanju darjesi z.agonetku!U j ulu 1974. godine novoosnovani norveski NLO~ntar po~~zeo je najnovlju ekspediciju. Naucnici suJ tom. prtlikom ctkrili vise neobicnih otisaka I toovaj put, u za1ivu Sondsras, dakle na mjestu gdje j~1959. godine Ieteciautobus potonuo u morske du-binelu : norv:skom NLO centru s pretpostavlja c ia sudnl~?Ieteci tanjiri, poslije intenzjvnog traganja, pro-nash ostatka autobusae ipotpuno Ih unistili ili pskodnijeli sa sobom! -Fantasticno!Razumno ispitivanj vodi do s z.nanja. de se fe-nomen NLO ne moze rijesm na konvenelcnalan na-ein, PokuSajmo zbog toga da rekonstruiSemo citavdogada].Decemba~ 1.959. godine: snij g j skripao podnogama gostionicara Lorenca Jons na (Lorentz John-sen) do~ je zatvarao vrata garde pr d svojorn ku-com u ~ko~olu (Skomsvoll). BUo je 22 sata iLorenc J9 ~dJ~dno~, na nebu, primJ.j tio neobienustvar, kOla. J~ besumno letjela sa istoka. Jansen

je p",:o po.m~~.lioda s~ radi 0 avionu, j r je ina&!vazdusna Iinija prclazila iznad ovog kraja,Medutirn, avion nije imao na:vigaeionih svje-tala, .a na. trupu su se mogli da ptimjete neobieniotvori nahk prozorima. Inaee, obrisi objekta su se28

In hi' 1~'lj"H, 1 . L . [e Jensen uoeio da Jetielica nemat I I 1 tit' trenutka je preletjela Iznad nje-

I II , IV J b '2: ikakvog suma, t nastavila let u1 1 1 'IVI~I r (JI Ii . l


16/88

jeljnim listorn Hjemet (~Hjemme.t(') organizovanaje prva velika akdja traganja za ostacima neidenti-fikovanog leteceg obj kta. Poslije petnaest dana, is-traZivanje je prekinuto,- Nismo nista nasli - sjeea 5e tih dana KolbjenStenodegard (Kolbjdn) pr dsjednik norveskog NLOcentra - ali, na devedeset rnetara dubine, instru-ment! su registrovali neko neobieno uzvisenje, kojeje moglo biti visoko j dno dva-tri metra, a dugo sestdo sedam me tara. .Istovrerneno ljudi-sabe Stajnar Val (SteinarWahl) i Stajnar Afinds n, koji su ronlli cak doosamdeset, m tara U dubinu, nedaleko od misteri-oznog uzvisenja primjetili su tragove - todkovalU ljeto 19'72.godin [edan drugi norveski list Vimen (Vi menn) jos jednom je podgrijao OYU mi-steriju. Organizovana je nova ekspedicija, ali ni ana,na zalost, nije dosla do nekih .znaoajnijih zakljucaka.Umjesto toga, na sc nu su stupill novi dogadaji, kojisu ovog puta zaposlili inorvesku vojsku ipcliciju,U noel 9. juna 1972. godine, aka dvadeset sati,stanovnici malog rnjesta Bangsuna, oko dva kilome-tra udaljenog ad Sundsrasa, b 'zbriz:no su sjedili usvojim dornovima gledajuci t levizi.j ki program. Od-jednoin su nastupile t Ivizij I sm tnje kakve sene pamte u ovom kraju: slika na kranima se na-pros to pocijepala na nekolikn n pravilnih kama ..da, a nesto kasnije, potpuno je ne tala!Mnogi gledaoci su prvo pomislili de. se radi akvaru na njihovam televizijskom aparatu, drugi supsovali televiziju. Med.utim, tel vb::ijsk kompanijesu se isame naSle pred nerjesivom zag netkorn, [erse kvar nije rnogao pronaei ni na r leju, niti nadrugim televizljskirn uredajima! Sv je funkcioni-salo u najboljem redu, ali slike - nije bilo!Kako? ZaSto?

Dva dana kasnije, ujutro 11. juna, bila je. nedje-Ija, gradonacelnik Namsosa Ola K. Dal(Dahl), kre-nuo je u svoju vlkendicu koja se na1azila na Zivo-pisnom otaku Kjalsau, u Lingenfjordu. Isao je oba-lorn i najednom je primijetio eudnovate otiske u30 uiio

leteiii ta.DjirIt 11 se u IlOrveSki fjo rd NILUJ5IM III'tr' ekBpedlcUeto oisu dokaSale. all...


17/88

mulju. U radijusu ad 25 metara nasao je sezdesettrouglastih i dvadeset devet okruglih udubljenja,trideset do cetrdeset centime tara dubokih. Trouglovisu bili pra,vilni, a njihove stranice bile su duge PC!1,60 metara. Udubljenja su bila evrsta iglatka, iviceostre, a rnulj istisnut prerna gore!Nije bflo t _~kozakIjul:iti da je predmet koji [eostavio ove tragcve bio tezak deset do dvadeset tonaida je aterirao iz - vazduhatAll, sta je to mogIo da bude? 0 kakvom se pred-metu radilo? Nisu 11 to bile jedinstvene posjetniceIeteeeg tanjira, koji je aterirao na obalu jednogbeznacajnog norveskog otoka?!Zasto? Zbog ~ega?Norveskl istrazivaa. NLO fenomena dosl! su dozakljueka da se radilo 0 tragovima nepoznatog lete-

ceg objekta kO,j i je bio u potrazi za ostac1ma auto-busa, koji je 1959. godine eksplodirao iznad fjordaNamsen. Istovremeno, u Iokalno] tampi objavlji-vane su na[nemogucnfje inaj~udnije teorije: jednisu pretpostavljali da su ~udne tragove ostavile gro-made leda, iako s poslj dnji led na otoku istopiodva mjeseca ranije, drugi . u hili uvjereni da suzagonetne otiske prouzrokevale ogromne ribe, a gra-donacelnik 01a K. Dal, ~ovj k .koji ih je otkrio,tvrdio je da au u pitanju tragovi - munjalUskoro je teorija Q gromadama led pala u vodu,

a PeJ' Peton (pethon), konzervator Zooloskog muzeja.u Oslu 'izjavio [e da tragovi ne mogu poticati ni odjedne poznate morske zivotinje. Istovremeno, popu-larni norveski iiziear, univerzitetsld docent Oto Og-rim, opovrgao je i tezu ootiscima rnunja.Dakle, radilc se 0 - Ieteeim tanjirima?! Da li?!Petnaest dana .nakon otkriea 01a K. Dala, novi-nar Hans H. Johanesen otkrio je na otoku Lairvik-holmenu jOs dvadeset identicnih otisakal Ina~e, os-trvo se nalazi izrnedu Sundsrasa j Kjolsoa, samo dvakilometra sjevero-istccno ad mjesta iznad kojeg jeeksplodirao ~vazdu~ni brod,

32I {I' fvtk n.lka,d. nejie z~bo..aviti svoje. s.uima.nje u fjor~d

N '11 n. N. orieludole stl'ellea DOJea.zWeglUe su se nalazlUt)8tad leteCeI'l' "autobuu


18/88

U meduvremenu, medu stanovnicima ove oblastiprosirio se strah kada se saznalo da je u organizmi-rna istrajivaca zagonetnih otisaka, clanova Norvesketehnlcke visoke skole, otkrivena - radioaktivnost.To je bilo taeno. Mcdutim, naucnike je zbunjivalooesto drugo: j'dno. analiza je pokazala da se radio-aktivnost jo~ u 10kll lspjtivanja takvim temp omsmanjivala da, kao izvor, U obzir nije mogla da dodeni jedna do sada otkri vena radioaktivna supstanca!o cemu se unda radilo? 0 kakvoj supstanci jebilo rijec?Misterije ja dobil nove jos Iantastienije di-menzije. Norveski naucnici su zbunjeno slijegali ra-menlrna. Bill su namo ni da sve to objasne!Alarmirana je i lieija, a norveska avijacija jeangaZovala nekoliko avlona koji su detaljno snimilicitavu oblast. Vojni eksperti su, takode, obavljalisvoja istrilZivanja, a rezultatl tstrage stavljeni supod pla!it stroge tajnl) ti.Ipak, nedjcljnik Vi mon, uskoro je objavio raz-govor sa poznatim fizi~al"om sa lnstituta za nukle-arnu energiiu u Kjeleru (Kj 11zr), drom Knut Gus-gardom (Gussgard), kOjl j izjavlo d dobijeni re-zultati istraiivanja odudaraju poznatih i dosadotkrivenih prirodnih zakona, ali svo] zakljucak 0misteriji fjorda Namsen nije htlo da dA.!U meduvrernenu, neko1iko dana poslije otkriva-nja zagonetnih otisaka, saznalo se 7.11 doz.ivljaj An-dreasa iObsjerna Grava iz Bangsun a. Otac i sin

au se jednc veeeri, nekoliko mjesecl l'anlje, u vri-jeme neobie!nih televizijskih smetnji, uputlli kueikada su iznad sebe uglednli ogromnu vatrenu kuglukoja je permanentno mijenjala jaelnu svjetlosti. Ponjihovom roiSljenju radilo se 0ogrornnom objektucije dimenzije je bilo vrlo teko utvrdit1. Leteeetijelo se polagano kretalo ispustajuCl ispred sebe dvamlaza svj etlosti.Istovremeno, jos dva svjedoka, takode otae isin.koji su zeljeli da ostanu anonimni, izjaviIi su da suu toku iste naci iznad fjorda Na.msen primjetili je-dan svjetleci objekat u ebliku diska, Disk je jedno34

l J' n pomicno ispu~tajuci intenzivnuV'I tlr t. Tog trenutka otac j pogl dao naI J I IIi ,Il,..i je sa zaprepastenjem ustanovioI II'. l J I < I' U ' satu okreeu - unazad! Isat nje-

1 1\ I J t I'l'ilgovao na istl, neshvatljiv naein:II d ojlln svjedoka tvrde da je Ieteei disk uI IImogao l rnat i preko pedeset metaralI 'VI ovlh ijo~ nekih svjedoka uticale su da seor] < nixuje nova naucna ekspedicija,

' 1 ' 1 19l1lj Z([ estacima unistenog NLO-a pocelo je~1I1. l!l7~. godine. Prvo su citavo podrucje pro-lJldl ljudl-zab , a onda su na lice mjesta daneseniII lJ !VL ('t~ 'nlji aparati za istrasivanje morskog dna.

111 II HIm nl! SLJ rcgistrovali neobiene neravnine na111\1 Ijurdu, ali zagonetno brdo, cije postojanje suII umvlti mlllcnici jos 1968. godine, bilo je [edno-tavn - neslnlol

!~k(f! ~h{)g t' ! ga?l'tmlj .dn] 'g dana istra2.i\ranja. bio je 14. juli, zbio, I l 'ohH:nn d gadaj, Kada je poznati podvodni istra-VI' Anton Refvik iz Honefosa (Honefoss) htio da

I q 'Iuri:c mjesto na kome je ranije bilo ono miste-r uzno brdo, jednostavno mu je prslo soeivo nam .r]. Do ovakvog osteeenja nije moglo doci usljedJ( I 'ling prit iska i to je bilo one sto je zbunjivaloI 111 1 1 1 1 . i II citav sluca] unosilo novu dozu rniste-I I 1,1111 Li. Ipak, Refvik je uspio, nekoliko trenutakaI llltj', cl, napravi desetak snimaka,

. . 7 . 1 , 1 1 0 sam cia vidim te snimke - napisao miI I I ~'VOIO pismu novinar Hans H. Johanesen. Zbogti l 11 ,om, Z' jedno sa Refvikom, krenuo da ih razvi-"Ill). Anton se radovao sto mu je poslo za rukomI rnpr vi bar nekoliko snimaka, ali ga je cijeloJ 'Ill" zbunjivalo neobjasnjivo prskanje soeiva naI mcr i. U laboratoriji se nije dugo zadrzao, KadaIl' i1.naa iz nje, na njegovom lieu se moglo preei-IIt dn n sto nije bilo u redu. Pokazao mi je filmJOint' su trebalo da budu oni dragocjeni snimetkug dna na kome se ranij e nalazilo cudoovato" , h I . ogledao sam: Citav film je bio potpu.no- ern!

35


19/88

- U fjordu Namsen vladaju neke neshvatljivesile - rekao je Refvik. - Ovako nesto mi se nikadado sada nije dogodile! , ..Kakve su to 6H? Zasto su istraiivanj';' naucnihekspedicija ostala b z pravlh reaultata? Kako .sve toobjasniti?!. ..

36

ZAGONETNISVEMIRSKIPRATIOCI

STA .IE PRATILO LAJKIN LET OKOZEMLJE * ZANIMLJIVI SNIMCI AS-TRONAUTA GORDONA * GDJE SUBAZE LETECIH TANJIRA * MISTERI-OZNI DOGADAJI NA MJESECU I MAR-SU * NEOBICNA lZJAVA MAJORAPATRIKA PAUERSA I EKSOBIOLOGAKARLA SAGANA * KO ISKLJUCUJEI UKLJCUJE SATELITE * Dl;tAMA'l'I-eNI DO~IVLJAJI ASTRONAUTAail [e blago zvjezdano vei:..e 18. novembra 1957.

solrn iastronom, doktor Luis Korales iz Karakasa,rp1jivo je snimao nebo u nadi da ce na filmu sa!llllom kspozicijom zabiljeziti, u to vrijeme, sen-/: u-lonalnl let Sputnika 2~, kojin:l. je plovila neza-')fir vna Lajka. Doktor KOl'ales je tu vece zaista

37


20/88

c~stito .obavio svoj. posao: ujutro, kada je razviofIlm, bio je odusevljen, ali i- zbunjen!Zbunjen:?!

. Na filmu je, pored izvanrednc jasnog traga sov-Jetske vasionske kapsule, bio zabiljefen jo~ jedantrag, ~to je i laiku dokazlvalo da je ltSputnik 2Imao nepcenato druStvo: uporedo sa kapsulorn letje-1a [e, dakle, jo [edna 1 tjelical' Sovjetska? Ne. Ame-ricka? Ne, Neke druge zemlje sa na~e planete?!Nikako! Dakle - NLO!Kada su izradene iotogl'flfije sumnje vis nijebilo: NEKO, ill NESTO od N. KUDA, adoznalo jepratilo prvi ~ovjekov sate1it, koji [e U orbiti nosioprvo zivo bite sa nale planetefNaravno, film i iotografije su uskoro dosle uruke pravih Ijudi, stru~njaka raanih profesija, kojisu nak,on detaljnog proucavanja [ednoglasno zaklju-em:Nije u pitanju dvoslruka ekspozicij8, [er hi ondaizvijezde na filmu im Ie udvostrufen lik. Ne mazehiti u pitanju ni unutrasn] r fl ksija, jer trag nijeisti kao onaj koji j ostavlo Sputnik 2~. Nije niogrebotina na filmu, jer t Ll~nim ispitivanjemustanovilo da je u pitanju t 1 rrnulzije na foto-grafskom materijalu, koji mol d stvor! lskljucivosvjetlost. Kamera je jednostavno 7.abiljetila nesto~to rni nismo u stanju da identifikuj mo ..Ako je sjajni tr.ag. koji itfe p t " I I . l , Ino sa tragom.sovjetskog satelita, putlmja nekog t &'U~:ogeteceg

tijela, a ol!ito jeste, i ako je ono postnlo sjajno utoku kratkog perioda, moral! bi.me d aastupamohipotezu, koju je teSko - dokas til ... C(Leteci tanjiri su tako po~eli da k ntroliU covje-kov prodor u svemir!U svojoj prvoj knjizi (,Sve mist 'rij svijetae]opslmosam pisao 0misteriozno] sv mirskoj pratnjiApola 12 iApola 15, kao i0 zagon tno] porod,dobrodosltcl , koju je, opet, NEKO ill NESTO, po-slalo iz svemira u vrijeme ],(ada je prv! Zemljanin.stupio nogom na mjeseeevo tlo,

38

Poruka je doslovno glasila:- Lama rabi alardi dini endavur esa kunis alim!Na zalost, do sada je upotpunosti niko nije uspiod protumaei. Jednako je zagonetan i nien izvor,I{() ju je izgovorio? Sa nase planete, navodno, nijeniko. Dakle, iz tajanstvenih svemirskih prostran-sts val Ali" ko iodakle?! ....- Kret~1i smo se Iieem okrenuti prema napri-jed. Iznenada, je nesto doslo slijeva, odozdo, dru-gim rijecima, vldjeli smo to kroz nas lijevi prczor,proletjelo je pored nas iprestiglo nas, Izgledalo [ebas kao svemrrski brad u letu. Doista je to bio ne-kakav svemirski brod! Nismo imali pojma kakve jevrste . .. Zato smo zgrabili kameru ibrzo napravillnekoliko snimaka u hoji. Ono je sjalo zutirn ilina-randzastim svjetIom. Isgledalo je onako kao sto iz-gLeda veeina meta1a kad odbijaju sunceve zrake inije se, ni po cemu, mogao da odredi oblikl ....Ovu neobimu izjavu dao je 1966. godine astro-naut Gordon, nakon uspjiesnCig leta u kaosuli Dze-mini 11 ( '0 Gemmi), On idanas ne sumnja uto daga j1eza vrijerae leta pratio neki nepoznati - sve-mirski brod!Sve je vise nauenika koji tvrde da su 51: letecitanjirl pojavili neposredno nakon sto je ZemIja po-~ la da uznemirava harmonicni mir svemira. Zasvoje tvrdenje, oni, svakako, imaju i- dokazelNakon katastrofalnih eksplozija atornskih bambi,koje su 1945. godine oznaCile poeetak kraja drugogsv,j tskog rata, nasa planeta. je iza~la iz bezlicne Seve-

mirske anonimnosti, - za njene bucne stanovnikezamteresovala se neka daleko superiornija civiliza-clja, koja je poslala svoje izvidnice da per;manentnaprate razvoj zivota na ZemljilI pry! leteei tanjirl doletjeli su godinu dana ka-snije, a ad 1947. paZljivo prate sve sto se zbiva nanaso] planeti.Zasto? Da lisarno zato sto su Zemlja iZivot nanj j izuzetno zanimljivi? Zar U svemiru nema da-Iko zanimljivijih planets? Irna, ivrde ucenjaei kojivjeruju u postojanje Ieteeih tanjira. Zemlja, dakle,


21/88

iz nekih drugih .razloga privlaci. paznju. Svakako!Neleo Hi nesto od nekuda se plasi da .razaranja naZemlji ne, dobiju katastrofalnije razmjere, da nedode do poremecaja u z Ic :onj l.1 la isilama koje vla-daju svemirom, Da ne dod ido njegovog unistenjalI zbilja, leteci tanjiri uvijek se pojavljuju napravom mjestu: iznad atomsklh instalacija, vojnihbaza, aerodroma, r tista, kosmodroma, vojnih poli-gona na kojima 5 vrs . pitt, u vrijerne karla senesto Jogada ....Prisjetimo se: u vri] me kada je u SAD 1an5'1.-rana prva raketa V-2, akle, 1948. godine, jedann identifikovani 1 t C i objekat, koji je bio U oblikudiska, Ietio je uporedo xa rake tam ibrzinom ad okohiljadu rnilja na sat obilazio oko nje. Leteci disk jeposmatran kroz doglede, teleskope i teodolite, a za:biljeZili su ga isvi - radari!Od tada pa sve do lanas, leteei tanjiri su prvi

svjedoci sv.ih covj kovih uspjeha ineuspieha u osva-janju - svemiralAko 51.1 NLO-i late "I stro] vi neke superinrnijedviHzacije iz svemira i ko u njima sjede predstav-nici zvjezdane fed ra jJl, koja z,Ii da ispita prr-mitivnc, ali buena drustvo kao to j nas , kakotvrdi istaknuti am'ricki fide r Stanton Fridman,oni rnoraju imati j svoje haze od 1


22/88

nestale. Najednom, bilo je taeno 4,56 sati, kada sezacuo zapanjeni glas NUa Armstronga:- Vidim neobiene stvari ... Boze moj, pa ovdjesu drugi astronaut1r.,. Vjdim ogromne predmetelIzgledaju kao svernirski brodovi! Gledaju nas, Pore-dani suna dugom rubu kratera! Promatram ib! ...Istog trenutka Kontrolni centar u Hjustonu jeprekinuo vezu sa .Apolom 11, a istog dana moenlciN.ASA-e demantovali su da je doslo do bile kakvogincidenta na Zemljin m prirodnom sate1itu. Medu-tim, ovaj dogadaj podsjetlo [e mnoge ufologe ino-vinare na jednu izjavu majora Patrika Pauersa, biv-seg direktora Prograrna za vasionski razvoj ArmijeSAD, koji je govor c i 0 osvajanju Mjeseca, istakaoda ce prvi ljudi koji stignu na Zemljin satelitmorati da budu spr rnni da se bore za privilegijuspustan] a rNekoliko godina 1 . snije, u decembru 1'962. go-

dine, na skupu Am r1~kog raketnog drustva u LasAndelosu, savjetnik Oruianih snaga za pitanje z i -vota van Zernlje, ekso iolog dr Karl Sagan je izja-via da ~ovjecanstvo m ra biti sp -mno da se suocisa vierovatnocom da su nas int Hgentna bica izsvemira vee posjetila i d on imaiu, iIi su imala,baze na suprotnoj strani - MJ. a!Zasto su Pauars iSagan, dv ji a uglednib znan-stvenika, skrenuli svijetu paznju na posjetioee izsvemira ina njihove haze na Mj s 'u?! Zar su nji-hove izjave bila puka naglabanJa? Nis,u 1i za njih

imali evrste dokaze?Neobicni dogada:ji na Mjes cu prvi put su pri-vukli paznju naucnog svijeta j s 1B79. godine. As-tronauti siram nase planete otkrlli SU neke neobienesvjetlosne Sare i geometrijske Ugu tame gdje ihranije nije bilo. Britansko astronomsko drustvo, timpovodom, tralilo [e ad svojih cIanova da sve noveanomalije na mjeseeevom tlu prijave cim ih uoce.Medutim, poslije svega dvije godme, Drustvo je bileprinudeno da odustane ad svog zahtjeva, [er [e umeduvremenu primilo preko dvije hiljad izvjew.ja42

o neobiernm pojavarna izbtvanjlma na wem prl-rodnom satelitu!Godine 1930. Mjesec [e bio ponovo u centru pa-tnje, jer su astronomi na njegovoj povrsini uo~ilinekoliko zaoblj enih, bijelih, poluloptastih objekata.Od tada pa do 1960. godine zahiljei:eno je oko dvijestottne bijelih polulcptl, koje su bile velike oko 250metara u preeniku, Neobicni objekti, ,.mjesecevekupole, kako 5U . nazvani, s vremena na vrijeme,rnijenjale su svoja mjesta, da bi, na kraju, potpunonestale.o kakvim se polUkruZ,nim objektima radilo, c iali su bili vjestackog porijekla, ko ih je izgradio, za-sto ina koji naein su nestali, na zalo5t, idanas jemisterija!Ovim neobienim fenomenima, ako su iskljueivofenomeni u pitanju, dodajmo jas [edan: 1958. i1961.godine sovjetski astronom Nikolaj Kozirjov je izja-via da je na Mjesecevoj povrsini opazio De!to stoje litHo na vuIkansku aktivnost u blizinii krateraAristarhus!

Vulkanska aktivnost na bezZivotnom Mjesecu?Srnijesno.o eemu se anda radilo? I Da Iije Kozirjov doistavidio neku akti vnost?!Kozirjovljev iz.vjcitaj .su potvrdili i cetvorica, m rickih astronorna, koji su 29. oktobra 1963. go-dine iz opservatorije Lovel opazili dva grozda jarkecrvene svjetlesti sjeverno ad kratera Herodotus.Mj,esec dana kasnije, U no!!i 27. novembra, crvenetntke su nestale sa svog prvobitnog mjesta igrupi-. le se u jednu ovalnu formaciju du;i juznog otvora, ratera Aristarhus!Kakva je to bila svjetlost? Sta ju je zraeilo? Da11su neka btca iz svemira imala tama baze? Jesu liustuknuli pred zemaljskim svemirskim letjelicama?Zato?Sklopu ovih zagonetki vezanib za rjesenje feno-na leteeih tanjira i covjekovog osvajanja Mje-a, dodajmo iovu: u junu 1965. godine jed-an as-ll'nnom - amater, skrenuo je paznju profesionalnim

43


23/88

}!}OSmatrae1ma u Kaliforniji i Arizon] na nsobicni,bljestavi bijeli zrak svj tlosti sio je potekao iz Ari-starhusa:Mjesec dana kasnlje, snop bljesta.:vebjjele svje-tlosti, koji je trajao oko jdan ipo sekund svaki put.kad bi se pojavio, zabiljezile su i rnnoge opserva-torij e sirom svijeta.Nauenici, koji su je posmatrali, izjavill su da nevjeruju da je rijec 0 flektovanoj svjetlosfi nekezvijezde, a nit! 0 lutajueem snopu Sunceve svjetlo-sti, jer u vr'ijeme kada je videna, misteriozni kraterAristarhus bto .ic vee zamakao na suprotnu stranuod SurrealSta onda salje tu neobicnu svjetlost?Prve letjelice na Mjesec, svakako, imale su za-datak c ia objasne sve ave i niz dXl.\gih zagonetki,Medutim, prve letjelice su irnale zapanjujuei brojneuspjeha, Prvih sest ameriekih rendzera, .stigloje do Mjeseca iudarHo u njegovu povrSinu, a danije poslalo ni jednu j dinu sliku! Tek sedma letje-lica je uspjela. Bilo [e to 1964. godine ina Zemlju[e stigle 4.320 fotografija. izvanredne jasnoee, Jednaod njih koja je pokazivala dva velika, bijela, grud-vasta objekta u jednom udubljenju, bila je neshva-tljivo brzn povueena iz stampe! Z !;Ito?Rendzer 8 j , nekoliko mj s ikasnije, poslaooko sedarn hiljada fotografija koj su pokazivalejedno neobicno aktivno podrueje Mjeseca. Medutim,javnosti je pnikazan veorna mali broj ovih slika.ZaSto? Mozda zato sto su pekazival iE;uvis mnogo?!

Jedan od najzagonetnijih dogadaja u istoriji cov-jekovog osvajanja svemira zabiljezio j Frenl Ed-Yards u svojoj knjizi Leteci tanjiri - ozb'iljno pi-tanje.Dospio sam na prve stranie hstova sirom svi-[eta, "pis-e [edan od najpoznatijih ufologa na nasojplaneti, Frenk Edvards, kada sam, 'U junu 1962. go-dine, objavio detaljan izvjesta] 0 pet sovj tsltih sve-rnirskih htava. U tom spisku nalazio se islucaj dvasovjetska kosmonauta, muskarca izene, koji su iz-baeeni U orbitu iz Bajkonura, na Aralskom moru,4 4


24/88

sedamnacstog februara I D 6 1 . godine. Tog isljedecihsedam dana staruce Z


25/88

Naravno, nauenici nisu mogli da odgovore na ovapitanja, Umjesto toga, kada vise ni~ta nisu mogli daucine, konstatovali su da [e sate lit postao nekoristan,pokupili svu opremu i bacili se na drugi posao.No, kada je citav sluda] poeeo da pada u zabo-ray, pocetkorn avgusta 1963. gQdine, dakle, nakonpunih sedam mjeseci pauze, Ana je ponovo pro-radila nastavivsl da salje korisne informacije iz Zem-ljine orbite. Dabome, injena bljestava svjetla po-novo su se upa1ila, a Instrumenti su funkcionisalikao da inisu dozivjel! nikakav kyat!FantasticnolSliean sluca] inekako u isto vrijeme, dogodio sei sa ameriekim komunikacionim satelitom Telsta-rom 2. Satelit je izbaeen u orbitu 7. maja 196::),godine i savrseno je funkcionisao sve do 16. jula,kada se ueutao iprestao da Salje podatke. Sarno iridana. ad ponovnog ostvljavanja- Ane, dalde 12.avgusta, javio se iTelstarom 2(~ nastaviv~i rad ta-roo gdje je prekinuo!Zasto su se sateliti ueutali? Ko ih je ponova akti-virao? Kako to da su oba ofivjeh u kratkom vre-menskom intervalu od tri dana? Da ill n ko iIi ne-sto, u meduvrernenu, nij proucavao? Da njihoviinstrumenti nisu smjeli da zabiljei.e necije prisu-stvo ili da nesto vjde((? ZaAto .. xu sto ... zasto ... ?Naucnik, dr Ricard Kersmerof', sa UniverzitetaDzoos Hopkins, na kome je Ana l. ugledala svjet-lost dana,zbunjeno je izjavio novinarima:~ Tesko je povjerovati u takve stvart iml, jed-nostavno, nemamo naeina da objasnimo kako S'U sesvjetla ponovo upalila!Istovremeno, jedan drugi u~enjak, Doren Micel,iz Iaboratorije Bel, koja je napravila Telstar 2,pokusao je pred novinarirna da objasni zagone1ku.Izjavio [e:~ Mada nema nicega sto bi ukazivalo na uzrokeprekida, po mom rnisljenju, satelite je mogao ostetitii- meteorit!Meteorit! Da, on ih je zaista mogao da osteti, aliko ih je onda, gor~, u orbiti - popravio?l

4 8


26/88

Godinu d;;liQakasp.ije, 1964, jos 'cetiri amel'iekasatelita tajansb,reno su prestala da funkcioniSu, da hise, nakon izvjesnog vremena ponovo javih centrimakoji su pratili njihov let!Opet, meteoriti? Sroijes-not. .Ovu ianiastlcnu zagonetku svo~evremeno le po-kusao da odgonetne amerieki casopis Njusvik


27/88

Zagonetni objekat vid] Ii su ina instrumentimaza pracenje u Pertu, desetme Ijudi, medu kojirna jebila najvise nauentka inovinara!o ovom incidentu novinari su pisali nasiroko. aRadio itelevlzijska kompanija NBC objavila je op-siran izvjestaj same nekoliko satr Jsasrtijc. I to jc

bilo sve, Kada se Kuper ponovo nama na Zemlji,predstavnici starnpe su zeJjeli da s njim razgovarajua neobienom pratioeu, ali im je ree no da ee ih 0svemu, pravovrem no, obavijestiti -- NASA!NASA to, medutirn, ni do danas nije ucimla IZasto? Zar, zaista, nije irnala nista da kai:e?Urnjesto nje, tih dana, stampi je dao svoju isjavuupravnik raketne stanice Vajt Sands (White Sands),u Nju Meksiku (New Mexico), pukovnik Mek Lau-glin (MacLaughlin): "- Cesto sam gledao - izjavio je - ovaj iskusnivojni struenjak - kako leteei tanjiri slijede ipre-stizu rakete sto smo ispaljivah iz 'nase pokusne sta-nice!Leteei tanjiri?! Da! Ali. zasto se NASA ddi takotajnovito kada je rijec 0njima? Zasto cuti?Bez obzira !ita ani bili - Ietielice neke namanepoznate civilizaeije u sv miru, vremeplovi, masinekoje dolaze iz neke druge dimenzi.je, prirodm f, no-rneni koj e j,05 ne mozemo da odgcnetnemo - ani sugruba stvarnost, koju nije tesko dokazatr!Ali. nastavimo .... . . Dok se Dzemini 4.u junu 1965. godine, na-

lazio na dvadesetoj orbiti oko Zemije, Kontmlu letau Hjustonu, obavijesttli su astronaut! D~ems MakDivit (James DcDivitt) i.Edvard Vajt (Edward Whi-te.) ,0 pribliiavanju srebrnastog leteeeg objekta izkoga su ialazile neke neobicne poluge nalik rukama,U prvom trenutku zbunjeni astronauti su pomisliJida ce doei l do sudara, ali ih je cudna letjelica bla-govremeno zaobisla inestala bez traga. Sarno neko-liko minuta kasnije, kada Sil le~jeli iznad Kariba,Divit iVajt su ugledali jos dV8. aliena neidentifiko-vana leteca objekta.52


28/88

Americko Ratno vazduhoplovst'llo pokuSalo jepredstavnic"ima ~tampe da objasni kako se, u stvad,radilo 0 susretu sa satelitom ))Pegazusom, all. seuskoro ispostavi1o da je ovaj satelit, u vrijeme ID-cidenta, bio udalj n 1.200 milja od kapsule Dze-minija 4 1Da se nije radilo 0 sat 1itu dokazao je ifilm, ko]ije snirnio Mak Divir: 1 teci objekt bio je oblika dis-ka ii:z.asebe je ostavljao tanak trag svjetiosti!Ni let ')D~eIDinija 7 nije prosao bee uzbudenja.Njirne su upravliali stronauti Frenk Borman iDzeims E. Lavel (James E. Lovell) krajern 1965.godine. Prilikom svoj druge orbite Kontroli leta. sujavili da vide neku cudnu letje1icu._ Ona nas prati! - javljao je BC'lrma.n._ To je vjerovatno izgorjela pogonska raketakoja vas je izbacila u orbitu!_ Ne. I nju Iljepo vidim .. , Ova je nesto drugo,na drugom dij lu neba!_ Budite bez brige! U pitanju je najvjerovatnijejedan otpali dio rak Titan , koja [e eksplodira.ll1prije nekoliko sedmical Vratite se uobicajenom

poslu!Nekoliko dana kasnij , predsiavnik NORAD-a,agencije za ispitivanje nebs izjavio je:_ Borman i Lavel nisu vid] Ii ostatke raketeTitan, niti bilo koje druge 12 jcdnostavnog razlogasto se u to vrijerne ni jedna nije kr tala u njihovompravcu ina nj ihovoj visini!Kada su novinari upitali a c mu se. onda, radilo,dobUi su duhovit odgovor:_ A sta vi mislite? Razmislitt'! .. ,.Nedugo kasnije, iastronaut; Jong (Young) iKo-lins (Collins) vidjeli su dva nepoznata leteca tijelalito su proletjela pored njibove kapsule Dzemini lO~!_ Bila su to neobicna leteca tij la sto $U pod-sjec':alana cilindre, POVTemeno u zTncHa pulsiraju-com zelenom svjetloscu inije bilo surnn] da njihov

let ne kontrolisu razumna bi~a!To je bilo sve sto su Jong iKolins izjavili popovratku na Zemlju,54

. . II?ak, dal~~o vise uz.~ude[).ja dozivl] avali su astro-naut! za VTIJeme svojih letova u brodovirna tipaApolo. -9otovo .ni .jedno spu~tanje na Mjesecevo tlo nijep,ro,sIobez ~~c~d~nata.Nil Armstrong iEdvin Oldrin,c,m1 se; ~~zlvJeli su na prirodnom Z mljinom ate-litu na~vlse, uzbude.nja. Taka je Oldrin, ;G U :vrij mesvo~ prvog izlaska iz Apola 11 [avio K ntroli letau ~Justor:u da na uda.ljenosti od desetak rnetara vidin~sto nalik na obla.k koji skakuce: Istovr m no~~ f\-rmstron~ je vidio ogromne predm t koji ~hob na svemirske brodovel,M~(h.l:tim, I?ajve~u zagonetku, ipak, pr dstavlja~divlJa buka ispunjena necim nalik na urlike kojaje .ponukala zbunjene tehnieare u Hiustonu d~ upi-taju: .,- Jeste 1i sigurni da s varna n kanikog dru-gog?!- Kako? .. , ~ast?!! . , . - odgovorili su zbunje-n? astt:0nauh~ kOJ1, OCltO, preko svojih radio-prijern-mka rnsu c 1 . , I l i nista neobieno._ - ~I~, ovdje, cuj,emo neku stranu buku, kao daste dohili neke nepredvidene prijatelje!A,rmstrong i01dr~n, ni tad a ni kasnije, nisu cullJ?o,b:cnu buku. Umjesto toga, u jednom trenutku,javili su Kontra~nom centru da vide neobicne svjet-losne .z:~kC. na~Jk na ,la5:rski s:jetlosni krug, kojesu dolazile lZ sjevero-istocnog dijela Mjeseca.o ka~'oj svjetlosti se radilo ista ju i prouzro-kovalo, nikad se n,ije saanalol .,~~~talo j.e v~ c.goto~o pravilo da se let 6i tanjirina.Tce~ce pojavljuju pnUkorn. svakog pokusaja saZemlje ~~ se sto ,bolje upoznaju Mjesec iMaTS .A,~er~cka ~ovmska agencija je, svojevrerneno,obavijestila svjetsku javnost da j sonda Mariner9' na putu do ,Marsa susrela zagonetno svjetleee ti-

J ]0, koje JU je zavaralo i neodoljivom snagomskr


29/88

sto im jet na kraju, i p "10 z ukom, Sanda juspjesno nastavila let islj d clh d na posl Ia bez-btoj veoma uspjelih fo1.ografijn ad kojih su, kasnije,Amerikaaci inapr vili p vi t1 los Me sa.Med12tim, ostalo j ,p tun] IU n j to orrtetalo , .Ma-riner 9, sta ga j vukl ru pog dDU putanju, 0kakvom se Ieteeorn tij -lu rndHo sto [e svojom blje-stavom svjetloscu. privJaNlo nmericku sondu. I opetsu ufclozi dati odgovor: rndlle se 0 svemirskom bro-du nepoznatecivllb ci] ,to je, ko zna kada, naMarsu izgradila svoj vasi nskc 7. ,rFan tasti~no!I najogoreenijlm protrvni irru ize da su letecitanjiri interplan t rni ll'teci strojevi ida svoje bazeimaju u blizini nd plan te, vee godinama j sasvimjasno da se na Mjesecu t Marsu zbiva nesta sto zbu-njuje, nesto sto je jos uvl] k v orna 'tesko objasnitllJer, nezgoda sa amcrtekom sondorn dogcdila seupravo u podrucju u kom. su ranije bestraga nesta-le dvije sovjetske vasl nsle sonde (kakva slueaj-nostl), i gdje su prth dnc dvij amerieke sondeimale nevjerovatn f1 t'ko t!1Slucaj sa Marln rom 9 v 'zan j isa ueutki-vanjem sovjetske sand :11Ms :1., knjt! j ,b z uoclji-vog razloga, prestal da mitu] 0 at e na Zemlju,nepunih dvadeset min uta nak n spur tanja na Crve-nu planetu. I sovjetski m.odul ,.Mars 6 nije prosaonista bolje. I on je [ednostavno sa 'utao naleon ate-riranja, a sovjetski nauenici tradlcion Ino hladno

mbavijestili su javnost da -je m dul un i~ tU a - pjes-eana olujalEksobiolozi, medirtim, ne misle takn, Oni su uvje-reni da su zemaljske aparate unistil n ka n posuatabiea, koja se ec decenijama b zb iino setaju posvemiru i iznad nase planete, Ovu tvrdnju oni ilu-struju L nekim javnosti manje poanntim dogadajima,koje naueniei jo.s uvijek nisu uspjeli da rijese. Ozi-v1ele su prii:e 0 zagonetnim stanovruclma Mjes catodnosno nepoznatim bieima sto su tamo imala svojehaze, koja su se povukla na Mars, ond kada smo sa

56ZagoDetni film sa lOApola12:ovdje se jUlu vi.di kako Be dv~ NLO-~ $pa J ju 11 jedan


30/88

sv jim svemirskim brodovima postali dosadni ikada je vee postojala stmsa da ih otkrijemo!Leteei tanjiri, dakle, postoje i ani su - letecistrojevi?!- Postojanj tih strojeva je dokazano, ija samto vee odavno prihvatlo Vjcr,ujem da na drugirnplanetama ima zivih bien koja S ' I E ! sluze leteeim ta-njirima da bi nadglcdala ipornogla nasem svijetu uvrijeme velikih krl ...a!Ova j izjava nvkadasnjeg marsala Engleske avi-[aclje, lorda Dovdinga (Dowding), koji je za vrijemeistorijske brtke za Britaniju, zapovijedao RAF-om!Ali, vratirno so 'ovj kovom osvajanju svemira,Jedan od najboljih [ugoslovenskih poznavalacadogadaja vezanih zn letece tanjire, bez sumnje jeJovan Knezevjc, novinar Televiz ije Beograd, U jed-nom od svojih zapaz. nih feljtona (Tajne svemtra),objavio [e iovu epizodu vezanu aa let Apola 12{c1 0 > , , Uzbudenje koje je vladalo pr'ilikom lansi-ranja )Apola'12" dostiglo je vehunac kad je, nepunedvije minute posto su sna7.ni rakatni motorl, 14. de-c mbra LY69. godin ponijr-li trojicu astronauta,Gordona, Konrada (Conrad) iBina (Bean), na putprerna Mj lie u, komandant ek pcdicije j javio kon-trolnom centru u Hjustonu kako mu se cini da ih jepogodio grom, zbog cega je u letjelici nestalo struje!Prekid je potrajao svega nekoliko trenutaka, dabi r-lcktrtcna energija potekla ponovo sama ad se-be(? !)t kao ~1a je bila inestala. Kako se to dogodilo,znanstvenici jas nisu objasnili, [er se pretpostavkakoja je Iansirana gotovo kada iApolo 12",da je tobi la posljedica udara groma, odrZala svega dvadesatceLit'i sata, dok strucnjaci za elektrrcitet nisu obja-snill da grom ne maze udarrti u raketu, [er anapred tavlja takozvarri Faradejev kavez!Da u nestanak struje kao posljedieu udara gro-rna, nij vjerovala ni posada Apola J2, govori i

cinj('nica da je Konrad javio kako mu se cini da ihjl udario grom, a Alen Bin, kad se Mjesecevirn mo-dulom pribllzavao maticnom brodu, po obavljsnojrnisi,ii na Mjesccu, rekao je Konradu:fi R

- Pogledaj poklopac pupkaI Tu nas [e udarrogrom Ili nesto drugo. Nagorio je. Pogledaj! Nago-. Ino ....I jo~ nesto:Kad je Apolo 12" 'bie udaljen od Zernlje 132,0.00milja, prlbliiila su mu se dva neide.ntifikovana leteeaobjekta. Kontrolne stanice iopservatorije sirorn svi-j eta primijetili su NLO-e, koji S'unaisli iznonada,velikom brzinom, inaeinili veliki zaokrut, take da jll'jedan dospio iza, a drugi ispred Apola.Istovremeno ih je vidjela j posada, pa l Konradpozvao Kontrolni centar:- Sta hi to moglo da bude?- Ne znamo - odgovorill su iz Hjustoria.Pricekajte da pozovemo naseg crtaeal- Uoceni objekat intenzivno svijetli 1 ociglednorotira oko svo] osi [edan ipo puta u S ekundt!- Vjerovatno su to oplatne plece koje nisu do-bile dovoljno ubrzanje prilikom odvajanja.- Objekat je veorna svijetao io6g1edno se vrti.- Sigurno oplatne ploee.- Ne bih rekao.- U redu, vratirno se nasoj dasci za rtanjel- Objekat je vrlo svijetao i. sasvirn j ociglednada se vrti. Okrene se jedan j po puta u s kundi, iJ ibar trepee u takvirn vremenskim razrna ima. Dik cevam kazati prema kojoj se zvijezdi usrnjerio , ..- Koliko mi vidlmo te predrnete odavd dozdo,1 .0 su oplatne place koje nisu dobi1e dovoljno delta-Vksd su se odvojile. Sada bi trebalo da budu oko tristotine milia udaljene od ya.~eg broda!- Jedan od ovih predrneta, ma stu da jf', upravoje u ovom trenutku skrenuo s nase putanje j pocinjeda se udaljava velikorn brzinornt . ' ,- Kaiemo vam: oplatne ploc !- Da, moglo hi biti tako, ali zaboga, upravo kadsmo se okrenuli, ugledao sam jednu od tih plccakako izvanredno brzo napusta svoj prvobitni poloza].

eini mi se da nije ni malo bezazl na!.,.- Na zalost, mi ovdje ncrnarno nikakve ideje 0tome kojom se putanjom one krecu i kuda su se59


31/88

mog:le 'da izlgube. Vraki nam je tesko da varn kafe-rno sta je to moglo da budel- U redu, ostaje naro same da se nadamo da BUprij.ateljski raspoloZeni prema nama - S olakSanjemje zakljuCio Carls Konrad, kornandant Apola 12.- Dobro. Vratimose sada nWloj daBci za crtanje!Let je daJ:je nastavljen bez novlh incidenata. Me-dutim dan kasnije, 15. deeembra 1969, Konrad jeponovojavio Kontrolnom eentru U HjUStoDl1 da ihprati straSilo.pilotski izraz za neidelltifikovanuletjelicu koja bi mogla da bude neprijateljski ras-polozena,. ~aj J?ut je, i,,?ak, na ,~~ju dod,:,o .kakomu se Cini de le to na.Jvjerovatn1l'e odbal:eru diorakete Saturn 5. S tim se slotio iHjuston.Kako [e u to vrijeme bio ukljuden direktni te-)evizi.jski prenos sa Apola 12, tajanstvena letjelicaje snimljena ividjeU su je milioni televizijskih gle-dalaea strom svijeta,Misteriozni pi-edmet presreo je Apola lZ ikadase vraeao s Mjeseca.Tal:no u 11,47 sati po srednjo-amedllkom vremenu, 24. deeernbra, kada cse kapsuJJasa astronautlma nalazila iznad Indijskog akeana,Carls Konrad je javio da Btl opet ugledali neidenti-fikovani leteci objeka.t. Bio [e u neposredno] blizinikapsule iblj,estao je jarko crvenom svjetloscu.- Sada je baS nad sredBtem Zemljine kugle i[arko .svjetU - javlj.ao je zbun.jeno Konnad, - Dikga posmatra kroe dalekozor!- Svjetli?- Da, sja neobit:no, jarko. Ne mogu da zamisllm'~ta bi to mogio da hude!- Kako izgleda? .- Nalik je na Veneru! ..Za.gonetnu letj elicu zbunjeni astronauti su pas-matrali nekih desetak minuta. Na krajl1. letjelic.ajepoput munie nestala izatamn.e zavjese svemira! ....Ipak, najveee iznenadenje za svjetsku javnostpredstavljala je izjava jedne visoke licnostiNASA-e, koja je pokusala novinare da uvjeri ka:kosuastronauti Gordon, Konrad iBin na svom uzbud ..Jjivom putovanju, bit]. irtve svemirske haluetnaeijet

60

Medutim, general Dzordi Marsa! (Georg.e Mal'-shall), sef americke vojske u prosl?m. ~vJ~tskomratu, potvrdio je da nadlezne o:?~e SledmJeJ?l~I?r-lava priznaju kako letecirn tan.]m~~a uptavlJ8]u t z . : -vanzemaljski posjetioci, a. samo prtje pe~-sest. godi-na Feliks Zigel (Felix Ziegel), dokt?r pnrod.mh na-uka ipomoeni profesor na moskovsKom Institutu zaavijaeiju, doslovno je izjavlo: ,. ." ._ Hipoteza da leteci tanJm, poti~u iz d~gU:sNjeiova. ids. su letjelice s drug~h planeta, pot1c~J[e za vrlo ozbiljna nauena istraziv3f1ja, Pos!DatranJaipraeenja, pokazali su da ,se NLO-l p~nasal.u veon:arazumno, Late U odredemm fOrmaCl],ama 1 vrlo I?eesto registruju nad aerodromima, atomski~ s~aru-cama centralama inovim tehnickim postro]en]lrnalN.~ kraju, poznati moskovski ~anstvenik je 2la-kljul'!io: ._ Za nas je sada bitno da odbaClID? sve 'P .red:rasude S obzirom na ~este pojave leteclb tanJ~ra 1da Sirom sviieta, mimo ibez senzacije, organizuJernostrogo naucno ispitiv~j~ tgcudn?g ~e.?omena. Ra-zumije se same po sebi da je tu nelzbJezno potrebuamedunarodna saradnja! ..Medllnm, do takve saradnje, na zalost, nikadanije dosIo!Zasto?Kame to odgovara da leteci tanjiri idalj e ostanunajcudnija misterija savretnenog covjecanstva?! , ...

6 1


32/88

ODAKLEDOLAZE?FANTASTICNI D02:1VLJAJ SVESTENI-KA VILIJAMA GILA * ZANIMLJIVATEZA SOVJETSKIH NAUCNIKA * STAKRIJU PLANETE SUNCEVOG SISTE-MA * ZAGONETNA PORUKA CRNOGPRINCAANI IZ DU-BINE ZEMLJE * STA JE SUPERPRO-STOR I KAXO PUTOVATI KROZ VRI-JEME?

Mozda jedan od najzanimljivijih dogadaja veza-nih za pojavu Ieteeih tanjira zbio se na periferijiBoainaija, u Novoj Gvineji. a svjedoci su VilijamBut Gil, svestenik anglikanske crkve idvadeset na-stavnika i studenata. Dogadaj je detaljno opisaoF'renk Edvards. ... U nol!i 26.. [una 1957. godine, Gil je poslijevecere iza.sao na tren ipogledao u praveu Venere.63


33/88

Nj 'govu paznju je odrnab privu~].a .~e~a druga jak~svjetlost na ncbu - znatno sjajruja od Venere 1iskricava.Poslije nekoliko minuta, sh~atio je da m~ s~ tasvjet.lost priblii.avu vr-lrkom brZl! 'lOm. ~ozvao je jed-nag ad nastavnika, a skupil .se1n~kobko studenata.Svjetlost je hila priMu dovoljno blizu, oko sto pc~e~set metara po njihevo] procjem, taka da su ocev Leimozli da vid da I' to bila neka ogromna napravaU obliku disl


34/88

- Arheolozi iekscbiolozi nerjetko danas zapa-zaju da su starnn narodima bile poznaie p~lo:ve.uevemiou, koje objektivno ni na kaltu,,: n?Olbnn~stlmogli da saznaju - kaze Agr st. - Zast~. Z to J rtada nije bilo instrum nata da bi se te .poJav~ ~~gl~otkriti. Egipcani su, na prim] r, .Ztlali z~ svoistvaslobodnom oku nevldljivih Marsovih satelrtal Kako?Otkud? . . . G (G .)Njemaekl mat l'llatil!ar iastronom a~s .. ausspokusao j _ta znanja drevnih nar.oda ~bJasm.h J?o-stojanjern a zatim isll zavanj. rn cijele .[edn 1.zvan-r dno obT~ovane ctvllizactje, koja = . b..u~ r~vlla d~Zemlji. Medutim, za j dn~ tak~o obJaSOJen]o, tvr 1sovjetski ueenjak, nerna mkakv,~h dokaz~.Zbog toga on ave nelogienost; objasnjava na ~ru,-gi naein, Astronauti s druge planete pckusali suljudima na Zemlji objasniti pojave l.!. sven;lru 1pre-nijeti im svoja znanja, To jC J m dutim, bilo gf~O~?uzaludan posao. Jer, nivo znanja i ~l~tu'e JU.lkoji su tada zivjell ru 11. S O ] planeti, bio J.e tak~. n~-zak da su se od sy,~ sto su im astronauti ~rem]el~!zadezali same neld pedant 0 tij lima izakonima kOJJvladaju svemirom. .' .Potvrditi hipotezu ovJ't.'lmg n uenika znacilo btza nauku veoma mnogo, 'I'hrre .is> doka~~10. da. l~b skonadnirn prostr nstvlma vasronc postoji bar ]0:-;jedna razvijena civtltzacija.No, umjesto potrage za dokaalmu Agl'Bstove '~e?-rije nauenici U svijetu sve {!e~l: IOU postavljajuprtanje: zasto se ti visokcrazumni astconnuti ponovone pojave na Zemlji?- To bj bilo - odgovara sll1iren? Agrest -krajnje tesko objasniti ako bi oni, dolazlli s neko odplaneta Suncevog sistema. Medutnn, za kosmonau~es neke daleke planete Iz nas iii n ke dru~e ~alaks~-je, Zemlja je, mazda, samo jedan od nasel]~mh })pIl~mitivnih svjetova. Uostalorn, ko zna, mo.zd~ r;as.1posjecuju. Mozda su l,:teoi tanji~i, ,hal; om: .1Z_VldnI-eke patrclel? ... A mozda se 001 msu ~atlh t zbograzlike u vremenu, Ako su po Zemljincm v~~me-r;1U,Bap4stili nasu planetu prij hiIjadu i hilJadu6 6

godina iako lete brzinom svjetlosu onda se duiinanjihovog puta moze praktieno mj~riti danima naZemlji. Mozda oni jo lete kroz neprozirnu tarnusvemira. Vracaju se kuci s dalekog Ialeta na planetuu Suncevo.m sisternu, koia se zove - Zemljal , '. IIma nesto logicno iuvjerljivo u Agrestovim tvrd-njarna ..5to bi trebalo izvanicna nauka da provjeri.Medutun, za sada sve ostaje kao teza gradena naSUlnnjivim. j staklenim arglJmentima. Mozda ee, ipak,vee sub'a biti znatno dru.kcije. Mozda ee nas upravoleteci tanjiri odv~sti na pravi trag. , .Leteci tanjiri I Fenomen ilistvarnost?! Dokle cese sa njihovom pojavom spekulisa~i. dokle 6e ihna,~ka uv~~avaij i odbacivati? Kada i: napoleon,

SV1]IH 0 njima saznati pravu istinuv! " ,Pretpostavimo, a to nije tesko, da leteCl tanjirizaista postoje. Dakle, postoje!I~. ave konstatacije name6u se mnoga pitanja, alizadralrno se na jednorn: odakle dolaze?!. Iz sV~jra?! M07:da ~ Zem1je? IIi, iz unutrasnjo-sti ZemlJe? Iz proslostJ?! Iz buducnosti?! Iz nekedl'uge dimenzije?! . , .P?kusajmo odgovoritL Prvo cia vidimo kako stojestv8n sa pretpostavkom da dolaze Iz svemira,. Odma.h da kasem da je najvisf;l ufologa koji vje-LUJU u OVU postavku,

" -:- Mi svi patimo pornalo od ]{OSmickog provin-cijalizma - kate znameniti americki naucntk AlenHjnek - jer misIDn,O da je nasa planeta nekakvabogomdana iznimka. Zasto bi ba!:isamo nase Sunee~.ilo jedinazvijezd.~ sposobna cia poddava irazvija7JVot, kad broj svijezda, za koje znamo da postojsiznosi najrnanje brojku koja s Iskazuje Sa dvadeseti )e~notn cifrom? Zasto, dakle, i mnoge od njih nebl bile sposobne da razviju jos savrsenlj] iivot?!12:takvog jednog zvjezdanog sistema mazda namu posjetu dolaze i- leteci tanjiri!Neki ufolozi smatraju C Ia Ieteci tanjir] rnozda do-laze cak i sa neke planete Suncevog sistema. U 1.0.I tesko povjerovati rnada je moguce da Interplans-tal'ci posjeduju baze na nekoj ad njih.

67

)


35/88

Sia znamo n nasern bliskorn svemlrskorn susjed-stvu?VENERA: Nazivaju [e Zcmljinorn blizankom, [erad svih plunota najv:ise W': i na zernaljsku kuglu - ivelWinom imasom! Medutirn, ona je inaj2lagOhetni-ja plan eta. Pod s 'ojim gusthn, ~utkastim omotacCITlad tesldh oblaka ,l.lspjdno skrtva Idjuc 0 sasta'o'Uvoje povrsine. Trenutno : i ( J be:z.zivo,ll1.F!, Medutim,K.arl Sagan. se[ lahoratarije za prouca\ '~nje planetapri Korenel univerzitetu u SAD, smg;tll"a da su uVenerinu, inace vrlo gustu J ugljendioksidom bmgatuatmosferu,. ill Z C posijati jedna vrsta algi, koja bivrernenom na toj plan ati stvorila povoljne 11$10'\"0 zazivo! eovjeka, koji bi tamo mogao da se preseli kadZemlja bude prenasol] na:~ Venera [c vrlo pogodna - ka.zc Sagan ~ zaovakav poduh vat, je:r na njoj Suncc ga,tov:o ine za-Iazi, A poznate je da biljke, sto z:naci i aIgt" danjuudi~u l,,1g1jendio sid, II izbacuju kj5eot~lk!MAnS: Godin. .1877. talijaneki astronorn Skjapa-rell (Sehrapare'lli) objavio [e senzaeicnalnu vijst da.je na Crvenoj planoti 0 krio kanale, Tilda j . e - Marspodijelio naucnlke na pristallcc iprotivnike hipotezeo postojanju razurrrnt h iC :: l k ja 'U izgradila ka-nale da bi navcdn] vain U .M dutirn, mozaik nacin] 11 od Marsovih totogra-fija sa Marin ra g { , otkrto jc n dvosmislene tl'ago~l~lsa, pa cak iproval oblaka, bezbrojne vododerineiurvme. Ti tragovi nam tnuli su hliu~l1icima pret-postavku da se polarne kape ne sastoje samo ad $U-v ,o g I ed a ( -= ;a le iie n og u gl.1 en d i< !il ,s id a) I n e go djelimionoiod smrznute vode. Znacajno ja da [e })Mal"iner 0 < ,otkrio ivodenu par-u u nekim manjim blacima iz-

mid Marsovih vulkana.Posebno interesantni su snirnci na I ojirna se viderijecna korita, ponegdje eak i sa deltarna, Postosu otklonjene sv sumnje da bi to mogli da buduostaci patoka. lave, ~tice se utisak da je voda odigra-Ia presudnu ulogu u evoluciji Crvene planete. Alitistovremeno je iodbaeena hipoteaa 0 Skjaparelije-virnvkanallma.

6 8


36/88

Mogucnost da na Marsu postoji, ili jenekado.postoiao, neki oblik 2ivoto., nije iskljueena, No, si-gurno je da danas na njomu 1"I f ' zive Marsovci, super-inteligentna ,tvorenja a kojima su se stoljecima pri-cale price u svim kr'ajevima nase planete, Istnvr -meno, ne 1 reba iskl] ueiti moguenost da na njem'u,kako sve c e s c e lvrde noki ulolozi, mozdn postojetajne baze vlasnlka lei ('cl h tanjira!

JUPTTER: To jo nnjvcca planeta u Suncevom i-sternu 1 zato sa ru~lllgom nosi ime rimskog boganeba isvjetloi Li. N In astronomi ga zbcg velicine istrukture nazlvaju j zvl] zdom koja to nije uspjelado pcstane. Preenik lTl.II je jadanaest puta v e i adZemLjinog a hiljadu puta manji ad Surreevog.Na osnovu mj renj in rgetskog bilansa, KarlSagan je tzveo zakljucuk da k.ralj planeta vjero-valno ispoljava :)kl ivnost ))v oma slabe zvijozdePo svernu sud c S i , Jupi t rcva masa je upravo ispodgranica cnog podrue] 11 ko] m se vodonicno-heli-jumska svemirska kuala pr lvara U zvijezdu. Zahva-Ijujuci tom malum nod statku, sl em Sunce - Ju-piter nije e pretvorio IJ dvojn 1 zvijezdu poput mi-Iljardu drugih U svermru, All neknkva pseudozvjez-dan a ak1.JVTl,ost i 7. gt ('t lu c ia i 'PP I< pos1.oji: Jupiter ZTa:Clvise toplote negq sto je - prima! Osim toga, mnogiastronomi dovod U Vl'ZU . i 'clanR>stogodisnji ciklusSunoeve akti vuosti isider ijsku gnd inu .1unitora, kojaiznosi gotovo isto toliko - 11,87 godina, Kako r cc[edan astronom:- Kad na Juprteru sijevnc rnunja, na Suncuudaraju gromovi!Jupiter rrna dvadt set satelita i simbnlicno pred-stavLja minijaturni Suncev sist m. Na njemu, anasto je za nas vaano, ne postoji nika av oblik zivota.Dakle, leteci tanjiri n. dolaze sa .Iupit ralMERKUR: Za razliku od Jupitera, Merkur je naj-manja planets u Suncevorn sistamu. nj mu se du-go vr mena veoma malo znalo, Modutim, u martu iseptembra 1974. godine, amerieka sonda Mariner 10rnitovala [e na Zemlju izvanredne snimke imnogo-brojne korisne podatke, Tako se saznalo, ria Merkur

7 0

umnogome podsjeea na Mjesec: pro saran je krateri-rna, vjerovatno nastalim vulkanskom i tektonskomakti vnosculNa osnovu tih podataka, nauenici su zakljuclli dana vrelo] planeti nije moglo doei do znatnijih h~-mijskih diferenoija poslije relativne brzog hladenjai oc:vrscavanja njenog primordijalnog embriona, 1-pak, na Merkuru postoje ~eke oblas~ koje podsje-caju na lunarna > :mora: vide se sineZUl' nt grebeniI krateri, pojedinaeni iu lancima, ali oni nisu tolikosiroko rasprostranjend kao na Mjesecu.Zbog velikih amplituda ibrze rotaelje, kao idru-gih va.znih el~menata,odn(j)sno nedostataka, na Mer-kuru se rrije mogao razviti - zivot!SATURN: Zovu ga iprstenastom pI n tom, jerga okruzuje prstenasti sistemi ROji lebde. Ima iheetiri, Oni nisu kompaktni, Poznati sovj tski nauc-nik S. Kov:a1jevski dosla [e do zakljuCka da su prs-

tenov.i zapravo rojevi malihevrstih tijela koja rofi-raju ako planete, pri cemu se svaki g 1 r, bez ob-zira koliko bio mali, krece iponasa kao nezavisni sa-telit planete.Izvan zone prstenova nalaz; se deset Saturnovihsatelita ad kojih j l naj'veCi Titan, ve6i cak iad ple-nete Merkwa. 'lUan je pogodniji za prou~avanje ne-go SaturnURAN: Sa preenikom ad 53.400 kilom tara, Uranirna gotovo petnaest puta vecu rnasu ad Zemlje. Kre-e e se brzinom 00. 6,8 kmlsekt oko Sunea, od koga je

prosjeeno udaljen blizu sest milijardi kilometara.Ova zelena planeta rotira oko svoje osi u suprot-nom prav:cu u odnosu na sve druge pl n ,ali postomu je osa nagnuta zaeitavih 98 stepeni, Uran svakecetrdeset druge gedine naizmjenicno okrece svojepolove prema Sunou ioni u tom polozajl.l, ostaju ne-kcliko godma ..Ipored mnogih nastojanj a, naucnici ni do danasnisu uspjeli da objasne uzrok neobtenog' ponasanjaUrana. Situacija je u toliko ~udnija sto ipet Urano-vih satelita imaju slicno ponaianje.7 1


37/88

. ~eki astrofiziear! smatraju da Uran Ima ll$ijan.oJezgro, a ~a ~u se ea O ~ ? ~,5 rnilijarde gedina njego-V?g pm;toJ~.nJa raShladll~ 1 srtJ.r-~~samo spoljru sloj.e-V1 plat)ete 1 to do n kaliko stotina )tilometara Sun-ce:vasvjetlost n~ njemu je oko cetrde:set puta slabijanego na Zemljl, pa na njegovoj povrsin~ v}ada~utemperat4r~ od oko minus dvije IiItotin~stepen~.. U' t.akvim uslovims, u metanskl)-vodoni~noj ~~_mosfetl Ursna, t ~ko j izamisliti de postoj! bUakakav oblik zivota!NEPTUN: Osmu po r du p~a~etu SW1~evogsis-tema otkrio je nj macki astronom Gal 1864. godine.Po strukturi Neptun j sliean Uranu, ali jepo maslmalo veei Srednje rasLojanje od Sunca dostlze oko4,5 milijatdi kilometara, Preeruk rnu [e v:eci od zem-Ijinog oko 3,5 putii, a rna. a 17,22 puta,Neptun je p avi~~$t boje ina nebu sa' rnoie vld-jeti ka~ zvij~2.da osme V'l;! 'l icine. Teol;'etsQ' proMOup,i

pokazuJU da jeternp ratura lila ~)jernu tli~a od minusdv.ije st~tine stepeni Ceh.,iju8ovjh, a osnovna k()l1f.LPO-~ en ta njegove oblai::n atnlosfer - metan, Neptununa Barno dva satelita, od kojih Triton spada medunajvece u Suneevom sist mu.Na Neptunu najvj rovatnij n postoji riikEikavoplik zivota!PLUTON: To je najudalj nija planeta Suncevogsistema. Otkriog.a je astronom Klujd Tombo 1930.godine. Srednja udaljenost od Sunea ITIU je b]~zuses!mtlijardi lPlometara. Orbi~lni ob.ilazak oko nasez:vijezde napravi za 250 z;emaljs1):ih godina. Zbog ve-likog ekce:mttriteta orbite, Pluton mij nja t8stojl'tnjeod Sunoa, pa je ponekad bUll Suneu ad NeptU:na.Zbog ogro;rnrte udaljellOsti i gotovo devetsto putasJabije Sunceve sv}etlosn itoplote n go st o je to slu-~aj sa Zemljorn, temperatura na Plutonu ne mozeb~ti visa od minus 200 stepeni, J o . s uvijek se ne znada IiPluton ima atmosIeru.Pluton, kao iUran, ima zelenkastu boju. Do sadani)e otkriven nijedan satelit u blizini ove planete.Ne 'postoje nikakvi oblioi zi~ota.

'l2

Dakle, gotovo sa stopostotnom ~igur~oscu se rno-' I ' reci da Ieteei tanjiri ne dolaze ru sa [edne planetsil. suncevog sistema!Odakle onda dolaee? Ko ih salje"Doktor Ronald Brakvel (B acewell), direkter 1n5-tltuta za radie-asfrenerniju UniWf71iteta \.I Stanfcr-du, smatra da )'tije iskllj~ceno d ,a se neke jlltto'!'rgalak-il1ke civ:l.liacije posla1e prs11?a nasoj planeti satelite,I oji su emitovali Pl.'v~ poda:tke 0 ~i\rotu na. Zc:n~ji.L teci tanjiri su uslijedilt tak kada su satelitsk; In-strumenti pedovoljno zakljui:!i li da na Zemlji ziverazumna bleat- Po mom miSljcl')ju- kaze dr Brakvel v+ j!2-dan od tih satelita jo~ uvijek se nalazi U orbiti Mj -s ca i. uveliko smeta da signali sa Zemlje prodru dubljs u svemir. Taj tl


38/88

temu sifriranja namj rno napravljena neka greskakoju bismo trebali da-otklonrmo ida tako dokazemoda smo dovoljno int lig ntni za jedan slozeniji me-duplanetami razgovor. Kad otkrijemo tu gresku iuputimo odgovaraju,ce radto-signale, poruka ce se,prema rni51jenju Dankan Lunana, da nastavilHocerno 1i uspj tl da polosimo i t.aj neobicm testinteIigencije, tel tr ba da pokafe vrijeme inase kos-rnieko sazrtjevanj . A dotle, ueenjaci sa nase planeteuporno posmatraju b skrajni svemir ocekujuci nekimig;, neki signa], poziv, koji ee nam otvqriti Alirornvrata vasionskih prostranstava i upoznati nas sacudesnim tajnams 0 kojima nismo mogli ni da sa-njamo.AU , postoji 11drugl nacin, osim svjetlosnih iradio-impulsa, pomoeu kojih bi se uskoro magIo doci ukontakt sa stranim civilizactjama?OVQ pitanje sam v. [evremeno postavio poznatomradio-astronomu Fr enku Draku, eovjeku koji je u-cestvovao u realizaciji cuvenog Projekta Ozma,- Smatrarn da ~ese n ka izvanzemaljska civili-zaetja, ukcliko postoji, najprije predstaviti putemradio valova, [er ont m gucuju najbrzi inajekono-nllcniji nacin kombfnaelja. To, naravno, ne lskljucu-je mogucnost da s na [avi svj tlosnirn signalima,slanjem satelita ili nekim d:tugim sredstvima. Ona,takode, mose dati znak 0 sebi ip duslmanjern ne-kih akcija na svojoj pIaneti koje bi nam bile uoelji-ve, Neira veoma napredna planeta s razviienom teh-

nologtjom, rnoeda ce trebati svu nergiju svoje zvi-jezde za odrzavanje zivota svojih stanovnika, U tomslueaju, moglo bi se desiti, da untste neku druguplanetu svog suncevog sistema kako bi od tog mate-rijala napravili satelite blize svojoj zvijezdi inasta-nili ih viskom stanovnlstva, 2itelji te planete moglihi cak i ograditi- svoju zvijezdu kako bi zaddalisvu njenu energiju. Ako se nesto tako dogodi, micerno tu zvijezdu vidjeti kao infracrvenu zvijezdu, ato je jedan od naeina na koji bismo mogli otkx:iti datame postoji civilizacijaI74

Gotovo 5Va.ku IdiHllu IIPi.Jlsiranu s a . ZcmlJe' praflUi st! ]Jellien. tifikovani 1 tecii ob)ekti.Ovaj snirnak Je lla,prllvio ,.Dzemini XII 12. llovembn 19{Htgodine


39/88

,- Prema kojem ce se dijelu svemira usmjeritiantena radio-teleekopa?..!- Poeecemo s na~om galaksijo:m. U njO:j mozemoPQtra2liti infra-crvene zvijezde, ukoliko, naravno po-stoje, Ali, radio-istrazivanje se maze vcliti cak iunajudaJje.nijitn galaksijama. I ,mi eemo ih, naravne,

$to detaljnije ispitati.- Vjerujete Iiu zivot u vasioni?- U to vise niko ne sumnj a, a ja se sla.zem steorijom jednog sovjetskog astronema koji tvrdidau svemiru postoji tti vrste dvilizacija: one kOleiskoristavajuenergiju same svoje planete, one kojeiskori~tavaju energiju ,svoje zvijezde ione, a to susupereivllizacije, koje vladaju enengijom ,Citave ga-laksije! ....- Maze H se IIskorijoj buduenosti ocekivati us-postavljanje veze s n korn ad tih mocnih civilizacija?- Teska je od~ovariti, Mi vee god:inarn~lpo~l.:ISa-vamo da uspostavtmo kontakt, odnosno da otknjernozivot u vasioni. Medutim, ti. naSi napori, bar 2l~ sada,iz ko zna ko,jeg razlcga, nisu urodlli plodom, Ipak,ne treba gubifi. nadu ...- A sta mislite 0 zagonetnom fenornenu leteCihtanjira?- Hm, Tecko je r t... Suvlse Sll zagonetni ...- Da Iidolaee iz svemlra?- Kad bi to znali bili hi daleko bliZe rjesavan}ucitavog fienomena.. .Taka, otprilike, stojc stvari s a . pretpostavkom daleteci taOjiristiiu iz svemira,Jedan broj ufologa danaBnjice razvija teze daleteci tanjiri polijeeu sa Zemlje! - ida svoje hazeImaju u nedokucivim okeanskimdubinama, na po-laYitna, u nepristupacnirn. planlnskim vij encima ... !o ovo] tezi sam. opSirnije pisao u svojim tanijimknjigarna, a U nisam pominjao i najnovije tvrdnjeda NLO-i imaju s'VQjU bazu iu Kallforniji - u :Do...lin! smrtilDolina smrti je zaista neobiean kraj. Cini se dane pripada nasoj planeti, kao da ju je neko doniosa neke dFuge planete i~ mrafinih njedara svernira.76

U njoj, najeesce, vlada neizdf'ziva vrucina od - 70do SO s eperu Calzijusovihl Okruzena je mrklm izlosutnirn planjnski vrhovima, k@j i od pamt! vijekanose $t.ra~i:Gnaimena: ~rata pakla, Pogrebni vrhovi .DavoIji klanac, Mrtva rijeka ...'U jednom dijelu ove misteriozne doline dize svelikt brQ3 stijena koje same - setaju! Na prostoruod nekoliko stotina metara, keji [e pekriven nekomiutorn zemljom ipodsjeca na neki dzinov~ki tanjir(kaleva koincidencijal'i), U svako doba godine moguse z&p'3Jzi t i tragovi .stijena koje sa stalno kreeulKo in pornjera?Na avo pitanje ni najmastovitijl znanstvenici nisuuspjel! da odgovore.Deliria smrtl je posnata ipo kHi koja nikad dosad nije uspjela da dade do tla, Kada iz tamnih obla-ka, koji u ovom kraju nisu rijetkost, poene da lijeki~a kao iz kabla, vodene leapt uspiju da dodu same750 metara iznad tla. Ma toj visint se dogada jedanneshvatljiv proees: kisa se pretvara ;u paru, koja seponovo vraca u nebo t

Mno$e ekspedlcije, koje su do sada ispitivale ovumiste:do'lp.u dolinu, nisu se nika,d vratile iz nje. Dnaje, naime, prepuna cudnih kamuflfranih ambisa adkojih su neW duboki eak i do osamdeset metara,An;;lQis, i su prekrivenl korom suhe zemlje na kojojraste zuta p~st]1iljska trava. Ciom eovjek nogom stupina travu, ona 58 otvara ico'Vjek nestane u Malam.0blakuprasine.Sta se dolje s njim desava, tesko ie teci jer se

jO $ nikada ) ' 1 i jedan nesretntk nl.je uspio vratiti izzamlee- koju mu je postavlla Dolina smrt.A gdje su haze leteeih tanjira?Neki ufolozi tvrde: na dnu - ,~amld!U svojoj najnovijo] knjizi Bermudski trougao-prozor svemira ufolag barli Berlic (Charles Barhta)tvrd~ da Ieteei tan~iri d(}l~ze iz za~anetnog trouglaFlortda - Bsrrnudi - Haltil a svoje baze da UJ)ajuu Karipskom if)avoljem moru. Na taj nacin, Berlieobjasnjava iceste nestanke aviona ibrodova.

. 77


40/88

- Bica iz leteeih tanjira nas jos uvijek 'prouca-vaju - tvrdi Ber lic. - Zbog njihove znatiselje nes-taj U avl ani, brodovi, podmornice, Cnn budu saznallsve 0 nama, an i era Dam se j zvanicno predstaviti! .. ,

.J edan dl'ugiistrazi vac leteeih t..mjira, FraneuzVilijarn Peer T'r 'ne (Wiliam Le Peer Trench) razvioje drugu .los tantast.lcnlju teoriju, On tvrdi: neiden-tifikovani leteci obj kti dolaze Iz unutrasnjosti nasaZcmljc!

Irna [edna leg('l1da 11a Islandu, koja kaze da sekroz Lajnl olvor IW vulkanu Hekla moz;e doei u pod-Zl'.mne gradove, gdJE'zive potomci [cdne stare, nes-tale, visoko razvijeno civflizacije. Te gradove su,prcma predanju, izgradili bogovi mora, koji su ste-ljecima lrili ncpr-ikosnovanl vladari rnorskih dubina,T'renc, mcdutirn, ne razvija svoju teoriju na os-novu ove zanirnljive Iegende. On tvudi:- Doset hiljada godina prije nase ere, stanovnicifantasticn Arulantlde, pdbojavajuci se kataklizmeizgradili su u unul.rusnjosti Zernlje sistem tunela du~g[lcak 2200 kilometurn. U njemu su na,sli spas, zavrijetne zemljotrcsa, a kasnije iza \'rijemtl potopa,najdarovitiji rnuskarci iz e n e : Tu, pod zemljom, raz-vijali SU irazvrli nnvu civilizaciju, koja [e danas nadaleko vecem tehnickom stupnju nego sto smo mi.

ani su konstruisali 1 tcee tanjir iz kojih znatizeljrtoposrnatraju ipt'oubvaju z i vot na Zemlji!Dodajemo, da [o Tnmc jedan od najpozl1atijihIraneuskih istl'Qzivaca NLa fonomena j da 'se timebavi vee punih petnaest godina .. On vjeruje da bi se

01.VOl"l lz kojih izlaze leteci tanjir! ipctomci Atlanti-dana mogli evidentiratt detaljnim pregledorn satelit-skih snirnaka nase planets.Irna nesto Iogicno u Trencovoj tcoriji uko1iko seI?Tisjetimo dr vnihpredanja. Tako je, svojevremene,

Iruncuskim ribarima bilo pozna to malo ostrvo Bel Il,koje SC, navodno, nalazilo sjeverno od Njufaundlen-da. Nij sdan brad nikada se nije usudio 'da pristaneus obale .ovog zag~netnog atoka, [er su ~a ribari, a1 pornorci, smatrali demonskim. Sa Bel Ila, odnosno7 8

lz njegove dubine, naime, u svako doba dana Ill' culatiha huka, koja je prestravljivala inajhrabrrje ljudc,Sta je to tako stravieno tutnjalo OQ. Bel Ilu'/Mozda vulkanskogrotlo koje sa sa puein nijmoglo da primijeU? Hi, masiae bogova, Atlanndnna,koji su ispod atoka Ili pored njega, gradili jos Jt'd' nsvoj grad?

Kada Sam u s:vojoj prvoj lmjizi Sve misterljesvijeta pokusao da odgovcrim na pitanje odakle do-laze leteci tanjiri, ko ill Zalje iko s njima upruvlja,prisjetio sam se [ednog nauc.pog osvrta na ovaj pro-blem $1,0 je 19-;1:9.godlne napisao I objavio amel'i~kiznanst venik doktor Kurt Gebel (Oodel), a knsnij ,usvoju knjigu Brze od svjetlosti prenlo J 01" nrsIon Bailer (Johannes von Buttlar).

U clanku GedeJ prtkazuje model un: verzuma tose oslan.ja na Ajnstajnovu (Einstem) tcorlju opsterelativnosti. U tom [e modelu, na osnovu relativnostiistovrernenosti, teoretski moguce putovati u bilo ltojpodrueje proslosti illbuduenosti, Prema G d lu, pritome se mora tspuniti samo [edan uslov: brzina sve-mirske letiltce mora bit.i najmanje 70,7 odsto brainesvietlosti, znaci - oko osam stotlna miliona kilome-tara na sat!

Zvuci fantastie:no, ali pretpostavimo da su ostva-I'ljiva putovanja kroz vrijerne. Tada bi postojale dvi-je zamislive mogucnostL Prema jednoj bl se putnikkroz vrijeme mogao pojaviti kao posmatrac, pa hividio dogadaje ifiva bica iz proslosti ill buducnosti,a njega ne bi niko primijetio. Prema drugoj hi put-nik kroz vrijeme mogao da izmijeni buduce iIi pros-Ie dogadaje na taj naein sto bi se pokaeao ili ~ak iumijesaolTa je misao vee poprimila iodreden oblik, jer sepredlagalo da se Ieteei tanjiri smatraju vremeplov-skim strojevima iz kojih nas nasi prapraprapraunuciili pzapraprapradjedovi, svejednoyzabavljajue! se naracun nase neupucenosti i tajne nauke i svemira,pazljivo posmatrajulToj se raogucncsti maze prigovoriti tvrdnjom daje narusen vremenski redoslijed uzroka iposljedica,

79


41/88

je t tu posljedj,ca:jednpstavne prethodi UZTOK ;U , :M'e-


42/88

UZBUDLJIVASV J:EDOCANSTVA* ZANIMLJIVA PODJELA LETECHrTANJIRA u SEST KATEGORIJA *NAJVECA PREDSTAVA NLO-a U lSTO-RIJI COVJECANSTVA * POT JERA ZANEPOZNATIM LETJELICAMA * DOGAf)AJ NA JEZERU 5TIP ROK * STA JEDO~IVIO BRACNI PAR BARNI I BETIHIL? * DRAMATICNI SUKOB NA PE-RIFERIJI KARAKASA * CUDESNIEKSPERlMENTI U LE.TECEM TANJIRU

U ljeto 1975. godine u Katolici (Cattolica), u Ita-Iiji, odzan je zaista zanimljiv skup naucnika: prviInternacionalni kongres ufolega iparapsiholcgalKongres kojeg su organizovali italijanskl ufoloziilist )',f)ornale di Misteri (Giornale dei Mlsteri) raz-rnatrao je nekoliko dana fenomen Ietecih tanjira izHvih mogucih uglova. Rvropski ufolozi, medu kojirnaj bio ivelik broj najpoznatijih nauenika, su se slo-

83

lili sa postavkom, kio'ju je u svojoj knjizi NLO is-


43/88

kustvo: naul:no istrazivanje iznio prefesor astrono-mije AIen Hinek, koji se vise od dvadest godina baviproueavanjem leteeih tanjira.Hinek, nairne, dijeli neidentifikovane leteee ob-jekte u est..kategori:ja: 1. nocne svjetlosti, 2. dnevnidiskcvi, 3. radarska zapaZanja, 4. bliski susreti bezkontakta sa okolinom, 6. bliski susreti sa fizickimdejstvom na okolinu i6. bliski susreti sa neidentifi-kovanim bi~ima iz Jetjelica.Razmotrimo sv v kategorije u svijetlu kon-kretnih primjera:NOCNE SVJETI.OSTI su obieno sjajni, netackas-ti izvori svjetl08ti; neodredene su Hneame velicine ipromjenjljive boje ... U glavnom se krecu stazomkoja se ne moze pripisati halonu, avionu ili nekomdrugom poznatom objektu ieesto pruzaju utisak 0razumnim ikontrolisaaim radnj ama.Kad je ri.jee 0putanjama ikine;matickomponasa-nju ipored ocekivanja da se protive normalnim ob-janjenjima - ~ak kad se dopusti pretjerivanje igreske u presudivanju - prema izvjeStajima 0 nji-hovom kretanju, ne izgleda da noene svjetlostikrsepostojece zakone fjzike.Jedan. ad 'p,rwmjera koji. ilustruje ovu kategorijuregistrovan je 1972. godine, Tog ljeta [e radio-tale-grafista Norman Baker sa ~uvenog ~amca od papi-rusa .Rs 2 norveskog istE"aZivaca Tara Hejerdala(Thor Heyerdahl) isprteao posadi iirati val:!kogbra-da :.Kalmer (Calmar) dar jetrl no(!i uzastopno vidi:oz:agonetnu svjetlost na nebu, koja se lagano kre-tala.Drugi slu~aj, koji je 1958. godlne uzbudio Sjedi-njene Ameril:ke Ddave, ispri~ao je masinovoda voza91, k

ahmed bosnic - misionari iz svemira

Documents