akademska 2013/14

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK

NASTAVNI PLAN I PROGRAM Akademska 2013/2014. godina

Sarajevo, 2013. godina

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK

Katedra za savremeni bosanski, hrvatski i srpski jezik Katedra za istorijske discipline 2013/2014. godina

I CIKLUS STUDIJA Dvopredmetni studij Studijska grupa: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnosti naroda BiH Studijska grupa: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa II CIKLUS STUDIJA Jednopredmetni studij Studijska grupa: Bosanski, hrvatski i srpski jezik Dvopredmetni studij Studijska grupa: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnosti naroda BiH - nastavniki smjer Studijska grupa: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa Sarajevo, 2013. godine

6

I CIKLUS STUDIJA ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Dvopredmetni studij STUDIJSKA GRUPA: BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOSTI NARODA BiH l. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Pravopis FIL BHS 123 2 1 4 7 Da1 2. Uvod u standardni jezik FIL BHS 121 2 0 2 4 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika Uvod u lingvistiku FIL BHS 111 2 1 2 5 4. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI; Usmena knjievnost

Usmena knjievnost

pjesnike vrste FIL KBH 111 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI; Svjetska knjievnost

Svjetska knjievnost od antike do renesanse FIL KBH 151 4 0 0 4 6. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI; Teorija knjievnosti

Uvod u teoriju knjievnosti FIL KBH 161 2 0 2 4 7. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA) Strani jezik I (Opi predmet) 1 0 1 2 Ukupno 30 30

1 Pravopis FIL BHS 123 uvjetni je predmet za Lektorski seminar I FIL BHS 236 7

2. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Jezika kultura FIL BHS 124 2 1 3 6 2. Fonetika i fonologija FIL BHS 122 2 1 2 5 Da2 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Staroslavenski jezik FIL BHS 141 2 0 3 5 Da3 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Usmena knjievnost

Usmena knjievnost - prozne vrste FIL KBH 112 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Svjetska knjievnost

Svjetska knjievnost od klasicizma do postmoderne FIL KBH 152 4 0 0 4 6. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Teorija knjievnosti

Uvod u knjievne teorije FIL KBH 162 2 0 2 4 7. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU

I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA) Strani jezik I (Opi predmet) 1 0 1 2 Ukupno 30 30

2 Fonetika i fonologija FIL BHS 122 uvjetni je predmet za Morfologiju I FIL BHS 225 3 Staroslavenski jezik FIL BHS 141 uvjetni je predmet za Historijsku gramatiku I FIL BHS 242,

8

3. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Morfologija I FIL BHS 225 2 1 3 6 Da4 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historijska gramatika I FIL BHS 242 2 1 3 6 Da5 3. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): SLAVISTIKA, Rusistika, Ruski jezik, Savremeni ruski jezik

Ruski jezik FIL SLA 209 2 0 2 4 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Bonjaka knjievnost

Starija bonjaka

knjievnost FIL KBH 221 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I

HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Hrvatska knjievnost

Starija hrvatska knjievnost FIL KBH 231 2 0 2 4 6. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Srpska knjievnost

Starija srpska knjievnost FIL KBH 241 2 0 2 4 7. DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE NAUKE: Opa pedagogija Pedagogija 1 (Zajedniki predmet) FIL PED 203 1 0 1 2 Ukupno 30 30

4 Morfologija I FIL BHS 225 uvjetni je predmet za Morfologiju II FIL BHS 226, Tvorbu rijei FIL BHS 327 5 Historijska gramatika I FIL BHS 242 uvjetni je predmet za Historijsku gramatiku II FIL BHS 243

9

4. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Morfologija II FIL BHS 226 2 1 3 6 Da6 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historijska gramatika II FIL BHS 243 2 1 2 5 Da7 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Lektorski seminar I FIL BHS 236 2 1 2 5 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Bonjaka knjievnost

Bonjaka knjievnost preporodnog doba FIL KBH 222 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Hrvatska knjievnost

Hrvatska knjievnost 19. stoljea FIL KBH 232 2 0 2 4 6. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I

KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Srpska knjievnost

Srpska knjievnost 19. vijeka FIL KBH 242 2 0 2 4 7. DRUTVENE NAUKE/ ODGOJNE NAUKE: Opa pedagogija Pedagogija 2 (Zajedniki predmet) FIL PED 204 1 0 1 2 Ukupno 30 30

6 Morfologija II FIL BHS 226 uvjetni je predmet za Sintaksu I FIL BHS 331. 7 Historijska gramatika II FIL BHS 243 uvjetni je predmet Historiju knjievnog jezika I FIL BHS 344

10

5. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Tvorba rijei FIL BHS 327 2 0 1 3 Da8 2. Sintaksa I FIL BHS 331 2 1 3 6 Da9 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historija knjievnog jezika I FIL BHS 344 2 1 2 5 Da10 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); METODIKA Osnove metodike nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika FIL KBH 372 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Bonjaka knjievnost

Bonjaka knjievnost prve polovine 20. viieka FIL KBH 321 2 0 2 4 6. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Hrvatska knjievnost

Hrvatska knjievnost prve polovine 20. stoljea FIL KBH 331 2 0 2 4

7. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Srpska knjievnost

Srpska knjievnost prve polovine 20. vijeka FIL KBH 341 2 0 2 4 Ukupno 30 30

8 Tvorba rijei FIL BHS 327 uvjetni je predmet za Leksikologiju i Leksikografiju FIL BHS 328. 9 Sintaksa I FIL BHS 331 uvjetni je predmet za Sintaksu II FIL BHS 332. 10 Historija knjievnog jezika FIL BHS 344 uvjetni je predmet za Historiju knjievnog jezika II 345.

11

6. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Sintaksa II FIL BHS 332 2 1 3 6 3. Leksikologija i leksikografija FIL BHS 328 2 0 1 3 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historija knjievnog jezika II FIL BHS 345 2 1 2 5 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); METODIKA Osnove metodike nastave

knjievnosti naroda BiH FIL KBH 371 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Bonjaka knjievnost

Bonjaka knjievnost druge polovine 20. vijeka FIL KBH 322 2 0 2 4

6. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Hrvatska knjievnost

Hrvatska knjievnost druge

polovine 20. stoljea FIL KBH 332 2 0 2 4 7. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ;

Srpska knjievnost

Srpska knjievnost druge polovine 20. vijeka FIL KBH 342 2 0 2 4 Ukupno 30 30

12

I CIKLUS STUDIJA ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Dvopredmetni studij STUDIJSKA GRUPA: BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK I DRUGA STUDIJSKA GRUPA11 1. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Pravopis FIL BHS 123 2 0 4 7 Da12 2. Uvod u standardni jezik FIL BHS 121 2 0 1 4 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika Uvod u lingvistiku FIL BHS 111 2 0 1 4 Ukupno 12 15 2. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Jezika kultura FIL BHS 124 2 0 4 7 2. Fonetika i fonologija FIL BHS 122 2 0 1 4 Da 13 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Staroslavenski jezik FIL BHS 141 2 0 1 4 Da14 Ukupno 12 15 3. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Morfologija I FIL BHS 225 2 0 2 5 Da15 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historijska gramatika I FIL BHS 242 2 0 2 5 Da16 3. HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): SLAVISTIKA, Rusistika, Ruski jezik, Savremeni ruski jezik Ruski jezik FIL SLA 209 2 0 2 5 Ukupno 12 15

11 Osim studijske grupe Knjievnosti naroda BiH. 12 Pravopis FIL BHS 123 uvjetni je predmet za Lektorski seminar I FIL BHS 236 13 Fonetika i fonologija FIL BHS 122 uvjetni je predmet za Morfologiju I FIL BHS 225 14 Staroslavenski jezik FIL BHS 141 uvjetni je predmet za Historijsku gramatiku I FIL BHS 242 15 Morfologija I FIL BHS 225 uvjetni je predmet za Morfologiju II FIL BHS 226, Tvorbu rijei FIL BHS 327 16 Historijska gramatika I FIL BHS 242 uvjetni je predmet za Historijsku gramatiku II FIL BHS 243

13

4. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Morfologija II FIL BHS 226 2 0 2 5 Da

17 2. Lektorski seminar I FIL BHS 236 2 0 2 5 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historijska gramatika II FIL BHS 243 2 0 2 5 Da18 Ukupno 12 15

5. SEMESTAR

R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Tvorba rijei FIL BHS 327 2 0 1 4 Da19 2. Sintaksa I FIL BHS 331 2 0 3 6 Da20 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historija knjievnog jezika I FIL BHS 344 2 0 2 5 Da21 Ukupno 12 15

6. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Sintaksa II FIL BHS 332 2 0 3 6 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Historija knjievnog jezika II FIL BHS 345 2 0 2 5 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Leksikologija i leksikografija FIL BHS 328 2 0 1 4 Ukupno 12 15

17 Historijska gramatika II FIL BHS 243 uvjetni je predmet za Historiju knjievnog jezika I FIL BHS 344 18 Historijska gramatika I FIL BHS 242 uvjetni je predmet za Historijsku gramatiku II FIL BHS 243, Jezik

srednjovjekovnih kancelarija FIL BHS 448, Uvod u slavistiku FIL BHS 549, Poredbenu gramatiku slavenskih jezika FIL BHS 550.

19 Tvorba rijei FIL BHS 327 uvjetni je predmet za Leksikologiju i Leksikografiju FIL BHS 328. 20 Sintaksa I FIL BHS 331 uvjetni je predmet za Sintaksu II FIL BHS 332. 21 Historija knjievnog jezika FIL BHS 344 uvjetni je predmet za Historiju knjievnog jezika II 345.

14

II CIKLUS STUDIJA ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Jednopredmetni studij STUDIJSKA GRUPA: BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK (novo usmjerenje)

1. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik

Sintaksa III FIL BHS 433 2 1 3 7 2. Dijalektologija I FIL BHS 451 2 2 2 7 3. Lingvistika stilistika I FIL BHS 429 2 2 2 7 4. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Jezik srednjovjekovnih kancelarija FIL BHS 448 1 0 1 3 5. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Knjievnojezika politika u BiH od 1970-ih do 1990-ih godina 20. stoljea FIL BHS 470 1 1 0 3 6. Izborni predmet s fakultetske vanjske liste 2 0 0 3 Ukupno 24 30 2. SEMESTAR

R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik

Semantika I FIL BHS 434 2 2 2 7 2. Dijalektologija II FIL BHS 452 2 2 2 7 Da22 3. Lingvistika stilistika II FIL BHS 430 2 2 2 7 Da23 4. Funkcionalna stilistika FIL BHS 468 1 1 0 3 Da24 5. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika Pragmalingvistika FIL BHS 484 1 1 0 3 6. METODOLOGIJA Metodologija i tehnika lingvistikih istraivanja FIL BHS 413 2 0 0 3 Ukupno 24 30

22 Dijalektologija I FIL BHS 451 uvjetni je predmet za Dijalektologiju II FIL BHS 452. 23 Lingvistika stilistikaI FIL BHS 429 uvjetni je predmet za Lingvistika stilistika II FIL BHS 430. 24 Lingvistika stilistika II FIL BHS 430 uvjetni je predmet za Funkcionalna stilistika FIL BHS 468.

15

3. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Semantika II FIL BHS 535 2 2 2 7 Da25 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Uvod u slavistiku FIL BHS 549 2 2 2 7 3. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika

Lingvistiki pravci i metode FIL BHS 514 2 2 2 7 4. Sociolingvistika FIL BHS 515 1 1 0 3 5. Izborni predmet s fakultetske vanjske liste 2 0 0 3 6. Priprema zavrnog magistarskog rada FIL BHS 598 0 2 0 3 Ukupno 24 30


Urbana dijalektologija FIL BHS 571 2 1 1 5 2. Kognitivna semantika FIL BHS 583 2 1 1 5 3. Lektorski seminar II FIL BHS 537 1 1 1 3 4. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Poredbena gramatika slavenskih jezika FIL BHS 550 2 1 1 5 5. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika IP: Jezik sevdalinke FIL BHS 591 1 1 0 3 IP: Jezike odlike balade o Hasanaginici FIL BHS 595 1 1 0 3 6. Izborni predmet s fakultetske vanjske liste 2 0 0 3 7. Odbrana zavrnog magistarskog rada FIL BHS 599 0 5 0 6 Ukupno 24 30

25 Semantika I FIL BHS 434 uvjetni je predmet za Semantika II FIL BHS 535. 16

II CIKLUS STUDIJA ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Dvopredmetni studij STUDIJSKA GRUPA: BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOSTI NARODA BiH


Sintaksa III FIL BHS 433 2 1 3 6 2. Dijalektologija I FIL BHS 451 2 1 2 5 3. Lingvistika stilistika I FIL BHS 429 2 1 2 5 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ;

Usmena knjievnost

Poetiki fenomeni usmene knjievnosti FIL KBH 412 2 0 2 4

5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Knjievnost za djecu i omladinu

Poetiki fenomeni knjievnosti za djecu i omladinu FIL KBH 473 2 0 2 4 6. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ;

Knjievnosti naroda BiH Interkulturalna povijest

junoslavenskih knjievnosti FIL KBH 561 2 0 2 4 7. DRUTVENE NAUKE/ ODGOJNE NAUKE: PEDAGOGIJA: DIDAKTIKA Temeljna nastavna umijea (Zajedniki predmet) FIL PED 403 2 0 0 2 Ukupno 30 30

17

2. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik Semantika FIL BHS 434 2 1 2 5 2. Dijalektologija II FIL BHS 452 2 1 2 5 Da26 3. Lingvistika stilistika II FIL BHS 430 2 1 1 4 Da27

4. IP: Funkcionalna stilistika FIL BHS 468 1 1 0 2 Da28 BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika IP: Pragmalingvistika FIL BHS 484 1 1 0 2 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ;

Bonjaka knjievnost

Poetiki fenomeni starije bonjake knjievnosti FIL KBH 422 2 0 2 4


Poetiki fenomeni hrvatske knjievnosti do 20. stoljea FIL KBH 432 2 0 2 4

7. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Srpska knjievnost

Poetiki fenomeni srpske knjievnosti do 20. vijeka FIL KBH 442 2 0 2 4 8. DRUTVENE NAUKE; Psihologija Osnovi psihologije

(Zajedniki predmet) FIL PSI 409 2 0 0 2 Ukupno 30 30

26 Dijalektologija I FIL BHS 451 uvjetni je predmet za Dijalektologiju II FIL BHS 452. 27 Lingvistika stilistikaI FIL BHS 429 uvjetni je predmet za Lingvistika stilistika II FIL BHS 430. 28 Lingvistika stilistika II FIL BHS 430 uvjetni je predmet za Funkcionalna stilistika FIL BHS 468.

18

3. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Uvod u slavistiku FIL BHS 549 2 1 1 4 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika

Lingvistiki pravci i metode FIL BHS 514 2 1 0 3 3. Sociolingvistika FIL BHS 515 2 1 1 4 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); METODIKA Metodika nastave bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika FIL KBH 571 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ;

Bonjaka knjievnost

Poetiki fenomeni novije bonjake knjievnosti FIL KBH 522 2 0 2 4


Poetiki fenomeni hrvatske

knjievnosti 20. stoljea FIL KBH 532 2 0 2 4 7. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ;

Srpska knjievnost

Poetiki fenomeni srpske knjievnosti 20. vijeka FIL KBH 542 2 0 2 4 8. Priprema zavrnog magistarskog rada FIL BHS 598 0 3 0 3 Ukupno 30 30

19

4. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Poredbena gramatika slavenskih jezika FIL BHS 550 2 0 2 4 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik

Lektorski seminar II FIL BHS 537 1 1 1 3 3. IP : Urbana dijalektologija FIL BHS 571 1 1 0 2 IP: Kognitivna semantika FIL BHS 583 1 1 0 2 4. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); METODIKA Metodika nastave knjievnosti naroda BiH FIL KBH 471 2 0 2 4 5. HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); Metodologija Metodologija i tehnika knjievnonaunog rada FIL KBH 590 2 0 2 4

6. 7. 8. 9.

HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Knjievnosti naroda BiH

IP: Moderna i modernizam u knjievnostima BiH FIL KBH 404 1 0 1 2

IP: Granini knjievni anrovi i publicistika u BiH FIL KBH 405 1 0 1 2 IP: Knjievna periodika i knjievni

ivot u BiH do 1945. FIL KBH 406 1 0 1 2 HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); METODIKA KNJIEVNOSTI NARODA BIH I BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA

IP: Osnove filma, scenske umjetnosti i medijske kulture u nastavi FIL KBH 504 1 0 1 2 HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Knjievnosti naroda BiH

IP: Osnove kreativnog pisanja FIL KBH 505 1 0 1 2 HUMANISTIKE NAUKE / NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA); TEORIJA I

HISTORIJA KNJIEVNOSTI ; Svjetska knjievnost

IP: Knjievnost i medijski anrovi FIL KBH 506 1 0 1 2 10. Zavrni magistarski rad FIL BHS 599 0 5 0 5 Ukupno 30 30

20

II CIKLUS STUDIJA ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Dvopredmetni studij STUDIJSKA GRUPA: BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK I DRUGA STUDIJSKA GRUPA 1. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik

Sintaksa III FIL BHS 433 2 0 2 5 2. Dijalektologija I FIL BHS 451 2 0 2 5 3. Lingvistika stilistika I FIL BHS 429 2 0 2 5 Ukupno 12 15 2. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik

Semantika FIL BHS 434 2 0 2 5 2. Dijalektologija II FIL BHS 452 2 0 2 5 Da29 3. Lingvistika stilistika II FIL BHS 430 2 0 2 5 Da30 Ukupno 12 15

29 Dijalektologija I FIL BHS 451 uvjetni je predmet za Dijalektologiju II FIL BHS 452. 30 Lingvistika stilistika I FIL BHS 429 uvjetni je predmet za Lingvistika stilistika II FIL BHS 430.

21

3. SEMESTAR R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Lingvistika Lingvistiki pravci i metode FIL BHS 514 2 1 1 5 2. Sociolingvistika FIL BHS 515 2 1 1 5 3. Priprema zavrnog magistarskog rada FIL BHS 598 0 4 0 5 Ukupno 12 15

4. SEMESTAR

R B HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA NAZIV PREDMETA IFRA P S V ECTS Uvjetni predmet 1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Historija jezika Poredbena gramatika slavenskih jezika FIL BHS 550 2 0 2 5 2. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK, Savremeni jezik / Standardni jezik IP: Urbana dijalektologija FIL BHS 571 1 1 0 3 IP: Kognitivna semantika FIL BHS 483 1 1 0 3 3. Zavrni magistarski rad FIL BHS 599 0 6 0 7 Ukupno 12 15

22

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK

Naziv predmeta i ifra: Pravopis; FIL BHS 123

Semestar, broj sati i broj bodova:

a) Bosanski, hrv. i srp. jezik i knjievnost naroda BiH, I sem., 2P+1S+4V, 7 ECTS b) Bosanski, hrv. i srp. jezik i druga studijska grupa, I sem., 2P+4V, 7 ECTS

Trajanje: jedan semestar

Tip kolegija: predavanje, seminar i vjebe

Status predmeta: obavezni

Cilj predmeta:

Osnovni cilj ovog kolegija jeste da se student to temeljitije upozna s normama bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.

Sadraj predmeta:

Predavanja. Na predavanjima se uporeuju norme bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na svim nivoima. Najprije se uporeuju ortografske norme bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Slijede glasovna i ortoepska norma; potom morfoloka te tvorbena norma. Slijedi uvid u posebnosti leksiko-semantikih normi (izbor leksema; odnos prema rijeima stranoga porijekla) te u osobenosti sintaksikih normi bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.

Vjebe. Vjebe prate predavanja: na konkretnim tekstovima uporeuju se tri standardnojezike norme: norma bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Takoer se u vidu referata, prikaza i eseja obrauju krai i dui odlomci iz literature.

Seminar. Na asovima seminara obrauju se teme vezane za jezike nedoumice i jezike savjete.

Preduvjeti za upis predmeta: nema

Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu s vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.

Osnovna literatura:

1. Halilovi, S. (1996). Pravopis bosanskoga jezika. Sarajevo: Preporod. 2. Halilovi, S. (1999). Pravopis bosanskoga jezika: Prirunik za kole. Zenica: Dom

tampe. 3. Babi, S. Finka, B. Mogu, M. (1995. ili koje novije izdanje). Hrvatski pravopis.

Zagreb: kolska knjiga. 4. Peikan, M. Jerkovi, J. Piurica, M. (1993). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad:

Matica srpska.

Dodatna i preporuena literatura:

1. Buli, R. (1999). Bosanski jezik u praksi i normi. Tuzla: Printcom. 2. Buli, R. (2009). Rjenik pravopisnih, oblikih i akcenatskih nedoumica u standardnome

bosanskom jeziku. Tuzla: Bosanska rije. 3. Klajn, I. (2007). Ispeci pa reci. Novi Sad: Prometej. 4. Klajn, I. (1997). Renik jezikih nedoumica. Beograd: Prometej. 5. Muratagi-Tuna, H. (2005). Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi: slinosti i

razlike. Sarajevo: Bosansko filoloko drutvo.

6. Protuer, I. (2000). Pravilno govorim hrvatski 3: praktini jezini savjetnik. Split: Matica hrvatska.

7. ipka, M. (1975). Jeziki savjetnik. Sarajevo: Svjetlost. 8. Tanovi, I. ehovi, A. (2004). Negativan uticaj stranih jezika na maternji jezik:

posljedice jezike interferencije u jeziku povratnika iz zemalja prijema. Sarajevo: Svjetlost.

9. Telebak, M. (1996). Govorimo srpski: s lakoom do jezike kulture. Banja Luka: Glas srpski.

10. Vidovi, R. (1983). Jezini savjetnik. Split: Logos.


Naziv predmeta i ifra: Uvod u standardni jezik BHS 121

Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar;

a) Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnosti naroda BiH: 2 asa predavanja, 2 asa vjebi, 4 ECTS;

b) Bosanski, hrvatski, srpski jezik i druga studijska grupa: 2 asa predavanja i 1 as vjebi, 4 ECTS;


Tip kolegija: predavanja, seminar i vjebe

Status predmeta: obavezan

Cilj predmeta:

Osnovni cilj ovog kolegija jeste da se studenti to upoznaju sa vidovima standardizacije organskih idioma do XIX stoljea, kao predstandardnim periodom, i naznaajnijim rezultatima u ovoj djelatnosti, te da se temeljito upoznaju sa procesom standardizacije tokavskog narjeja u XIX stoljeu, specifinostima tih procesa kod Hrvata i Srba, a potom i u Bosni i Hercegovini, putu do zajednikog standardnog jezika i njegovom funkcioniranju u XX stoljeu do disolucije na posebna nacionalne standardne jezike.

Sadraj predmeta:

Na uvodnim predavanjima osvijetliti sloenost jezika kao komunikacijskog fenomena, ukazati na bogatstvo idioma u kojima se on ispoljava, razliku meu tim idiomima, kriterije klasifikacije idioma. Posebno e se osvijetliti priroda standardnog jezika kao neorganskog idimoma, ali najprestinijeg, njegove karakteristike, konkretnost (normiranost), funkcionalnu polivalentnost i autonomnost. Osvijetlit e se put koji se mora prei od organskog idioma do standardnog jezika (etape planiranja korpusa) i procesi koji prate njegovo funkcioniranje i razvoj (etape planiranja statusa) te vidovi njegovog raslojavanja. Poslije toga e se prei na prikaz ostvarenja koja imaju elemente standardizacije a koja su nastala prije inteziviranja ovih aktivnosti i stvaranja standardnih jezika u XIX stoljeu: hrvatskog, srpskog i bosanskog.

Ukazat e se na specifinosti tih procesa u svim naim sociokulturnim sredinama, na istaknute nosioce tih procesa, politike motive, posebno tenju za ujedinjenje u jeziku. Osvijetlit e se Beki knjievni dogovor i njegovi uinci, pojava vukovaca na cijelom prostoru i pribliavanje normi u svim sredinama do mjere da se moglo govoriti o jednom jeziku. Osvijetlit e se funkcioniranje zajednikog jezika u XX stoljeu, unitaristike i separatistike tendencije i rezultati tih tendencija do konanog raspada zajednikog standardnog jezika na nacionalne jezike: bosanski, hrvatski i srpski devedesetih godina XX stoljea, te na dobre i loe strane ovog procesa.



Obavezna literatura:

1. Baoti, J. Pribliavanje jeziku ili pribliavanje jezika, Sarajevo.

2. Bari, E. et al., Hrvatska gramatika (uvodni dio), Zagreb.

3. Brozovi, D., Standardni jezik, do 37. stranice.

4. Halilovi, S., Bosanski jezik, Sarajevo.

5. Jahi, D...et al., Gramatika bosanskog jezika (uvodni dio), Zenica.

6. Monnesland, Set al., Jezik u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.

7. Radovanovi, M., Sociolingvistika (poglavlja VIII i IX), Novi Sad.

8. Simi, R. i Ostoji, B., Osnovi fonologije srpskohrvatskog jezika (od 13. do 107. str.), Niki.

9. Stevanovi, M., Savremeni srpskohrvatski jezik (uvodni dio), Beograd.

10. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Naziv predmeta i ifra: Uvod u lingvistiku, FIL BHS 111

Semestar, broj sati i broj bodova:

a) Bosanski, hrv. i srp. jezik i knjievnosti naroda BiH, I sem., 2P + 1S + 2V, 5 ECTS b) Bosanski, hrv. i srp. jezik i druga studijska grupa, I sem., 2P + 1V, 4 ECTS

Trajanje: 1 semestar

Tip kolegija: predavanje i vjebe


Cilj predmeta:

Osnovni cilj ovog kolegija jeste da se student detaljno upozna s elementima strukture jezika. Kolegij se bavi teorijskom analizom elemenata strukture jezika prema jezinim nivoima, Cilj kolegija jeste dati uvid u elemente jezike strukture i osvijetliti jezike fenomene koji su vezani za njih. Cilj kolegija jeste ukazati na jezik kao sistem struktura ije je postojanje u lingvistikom sistemu funkcionalno u onom smislu u kojem omoguava kreiranje i interpretaciju neogranienog broja jezikih izriaja. Kolegij treba da ukae na elemente strukture jezika kao neega to praktino omoguava realiziranje praktino neogranienog ekspresivnog kapaciteta jezika. Cilj kolegija jeste pripremiti studenta za dalje prouavanje jezika s opelingvistikog motrita.

Sadraj predmeta:

Na predavanjima se prezentiraju teorijska razmatranja o elementima strukture pojedinog lingvistikog nivoa. Predavanja se izvode usmeno, pomou multimedijalnih sredstava (odlomci iz literature i teorijski tekstovi koji obrauju pojedine teorijske take razmatranja o jeziku, web stranice na Internetu, Power point prezentacije), dok se na vjebama uz obradu kraih i duih odlomaka iz djela koja pripadaju iroj literaturi, a nalaze se u programu posebna pozornost usmjerava na izradu zadataka koji su indikator stvarnog razumijevanja prezentiranih teorijskih postavki.

Preduvjeti za upis predmeta: Nema



1. Pavao Tekavi, Uvod u lingvistiku (str.1-216), Zagrab, 1979 2. Midhat Rianovi, Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1985. 3. Dubravko kiljan, Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980. 4. Roman Jakobson i Morris Halle, Temelji jezika, Zagreb, 1988. Dodatna i preporuena literatura:

1. Andr Martinet, Osnovi ope lingvistike, Zagreb, 1982. 2. Noam Chomsky, Sintaksike strukture, Novi Sad, 1984. 3. Emile Benveniste, Problemi opte lingvistike, Beograd, 1975. 4. Bertil Malmberg, Moderna lingvsitika, Beograd, 1979. 5.Gustave Guillaume, Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1998

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Usmena knjievnost pjesnike vrste; FIL KBH 111 Semestar, broj sati i broj bodova: I semestar; 2 P + 0 S + 2 V; 4 ECTS Trajanje: Jedan semestar Tip kolegija: Predavanje/vjebe Status predmeta: Obavezan Cilj predmeta: Upoznati studente/ice s temeljnim pojmovima koji se tiu poetike lirskih, epskih i lirskonarativnih usmenoknjievnih vrsta, s teitem na grai s podruja Bosne i Hercegovine.

Sadraj predmeta: Poetika lirskih, epskih i lirskonarativnih anrova, s jedne strane, i poetika itanja jednog usmenoknjievnog teksta iz pozicije razliitih knjievnoteorijskih kola, s druge. Pritom, neizostavno se moramo pozabaviti dosadanjim knjievnohistorijskim i folkloristikim sagledavanjima pojedinanih primjera i samih anrova.

Preduvjeti za upis predmeta: Nema.

Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenivanja, kao i skala ocjenjivanja

Obavezna literatura: 1. Usmena knjievnost, priredili enana Buturovi i Munib Maglajli, Sarajevo, 1997. 2. Usmena knjievnost, priredila Maja Bokovi-Stulli, Zagreb, 1971. 3. Narodna knjievnost, priredio Vladan Nedi, Beograd, 1972.

Cjelovit popis literature bit e predoen studentima/icama prilikom poetka nastave.

Dodatna i preporuena literatura: 1. Munib Maglajli: Usmena balada Bonjaka 2. Munib Maglajli: Usmena lirika Bonjaka 3. enana Buturovi: Usmena epika Bonjaka 4. Vuk S. Karadi: Srpske narodne pjesme, I-IV

Cjelovit popis literature bit e predoen studentima/icama prilikom poetka nastave.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Svjetska knjievnost od antike do renesanse: FIL KBH 151 Semestar, broj sati i broj bodova: I semestar 4 P + 0 V + 0 S ; ECTS 4

Trajanje: Jedan semester;

Tip kolegija: Predavanje

Status predmeta: Obavezni

Ciljevi predmeta:

Studij svjetske knjievnosti treba da studenticama/ima ovog nastavnikog odsjeka nacionalne knjievnosti omogui cjelovitu i preglednu informaciju o poecima,razvoju i dometima ove knjievnopovijesne discipline te ih tako osposobi za nastavniko zvanje iz ovog predmeta,kao i orijentaciju u kulturnom prostoru.

Sadraj predmeta: U tom aspektu svjetska knjievnost predstavlja proirenje koncepta nacionalnih knjievnosti, to je sutinski diferencira u odnosu na komparatistiki kontekst.Ona se, dakle, primarno tretira kao knjievnopovijesna i kulturnopovijesna disciplina,a ne kao znanstvenopovijesna disciplina i metoda, to je sluaj s komparativistikom. Pri tom, u ovom semestru student/ice bavit e se svjetskom knjievnou antike, srednjeg vijeka i renesanse.


Nain provjere znanja:

Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenivanja, kao i skala ocjenjivanja.

Obavezna literatura: .

1. Antun oljan:Antologija svjetske knjievnosti (poezija,proza), l984. 2. Albin Lesky:Povijest grke knjievnosti.200l.; Povijest svjetske knjievnosti I-VII, 1982.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Uvod u teoriju knjievnosti, FIL KBH 161

Semestar, broj sati i broj bodova: I semestar, 2 P + 2 V, 4 ECTS

Trajanje: Jedan semestar

Tip kolegija: Predavanja i vjebe


Cilj predmeta: Upoznati studente/ice sa svim temeljnim konceptima i pojmovima savremene teorije knjievnosti, kao i s njihovim aplikativnim mogunostima, posebno u oblasti prouavanja knjievnosti naroda BiH.

Sadraj predmeta: Nastavni predmet tretira osnovna knjievnoteorijska pitanja, poev od odreenja nauke o knjievnosti i same knjievnosti kao umjetnosti, preko strukture knjievnog teksta, pa do temeljnih znaajki pojedinanih knjievnih anrova i/ili oblika knjievnog diskurza. Pritom, posebno e se baviti slijedeim nastavnim temama: (1) Nauka o knjievnosti, historija knjievnosti, teorija knjievnosti i knjievna kritika, (2) Knjievnost kao mimezis, ekspresija i simbolika forma, (3) Knjievnost kao jezika umjetnost, (4) Knjievnost kao komunikacija, (5) Knjievnost, tekst, tekstualnost, (6) Struktura knjievnog teksta, (7) Stih i proza, (8) Eufonija, organizacija fonikog sloja teksta, glasovne figure, (9) Ritam, funkcije i oblici ritmike organizacije, sintaktiko-intonacione figure, (10) Metar, metriki sistemi i metrike forme, (11) Semantiki sloj knjievnoumjetnikog teksta, figure znaenja, metafora i metonimija, (12) Podjela knjievnosti na rodove i vrste: tradicionalna estetika podjela, savremeno razumijevanje anra, (13) Lirika i lirska pjesma, osnovne vrste lirskih pjesama, ep i epske pjesme, lirsko-epske vrste, (14) Proza, osnovne prozne vrste, temeljni pojmovi naratologije, (15) Drama, osnovne dramske vrste, temeljni pojmovi dramatologije.


Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu s vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.


1. Lei, Zdenko: Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.

Dodatna i preporuena literatura: Popis dodatne i preporuene literature bit e predstavljen u silabusima za svaku akademsku godinu, odnosno bit e predoen studentima/icama prilikom poetka nastave te obrade pojedinih nastavnih jedinica.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA ANGLISTIKU Naziv predmeta i ifra: Engleski jezik 1, FIL ANG 103 Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar; 1 sat predavanja, 1 sat vjebi; 2 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja i vjebe Status predmeta: opi Cilj predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim gramatikim strukturama (vrste rijei i osnovne reenine strukture) i leksikom na nivou srednjeg stepena poznavanja engleskog jezika, radi lakeg razumijevanja tekstova opeg karaktera. Ovim bi se studenti pripremili i za nastavu iz predmeta Opi engleski 2, iji je osnovni cilj produbljivanje postojeeg znanja i priprema studenata za samostalan rad na tekstovima iz struke. Sadraj predmeta: Kolegij se sastoji iz tri meusobno povezane cjeline: pregled gramatike engleskog jezika na nivou vrste rijei (morfologija), pregled gramatike engleskog jezika na nivou reenine strukture (sintaksa), te razumijevanje tekstova. Nastava u vezi sa ponavljanjem pregleda gramatike zamiljena je u vidu predavanja i propratnih vjebi na sljedee tematske podcjeline: 1. Glagoli; 2. Imenice; 3. Priedjvi; 4. Prilozi; 5. Zamjenice; 6. lan; 7. Brojevi; 8. Reenica. Sve tematske cjeline podrazumijevaju obradu sa aspekta specifinosti podjela, osobina, tvorbi, pravilnosti-nepravilnosti i sl. Nastava za trei segmet kolegija (razumijevanje tekstova) vri se iskljuivo na satima vjebi. Teite vjebi usmjereno je ka pronalaenju glavne ideje teksta, razumijevanju strukture i organizacije teksta, te prepoznavanju gramatikih oblika i struktura. Preduvjeti za upis predmeta: nema Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura: 1. Grgi, Berislav i Brihta, Jolanda. Engleska gramatika za svakoga. kolska knjiga Zagreb,

1986. 2. Murphy, Raymond. English Grammar in Use. Cambridge University Press, Cambridge,

1999.

Dodatna i preporuena literatura: 1. Side, Richard i Wellman, Guy. Grammar and Vocabulary for Cambridge Advances and

Proficiency. Pearson Education Limited, Harlow, 1999.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA ROMANISTIKU Naziv predmeta i ifra: Francuski jezik I, FIL ROM 102

Semestar, broj sati i broj bodova: I semestar; 1 sat predavanja + 1 sat vjebi; 2 ECTS Trajanje: 1 semestar

Tip kolegija: predavanja i vjebe

Status predmeta: opi

Cilj predmeta: Cilj predmeta je usvajanje osnovnih znanja iz francuskog jezika i upoznavanje s njegovom strukturom.

Sadraj predmeta: Upoznavanje se fonetskim sistemom francuskog jezika; osnovne gramatike kategorije: odreeni, neodreeni lan, imenice, pridjevi, prijedlozi, line zamjenice, brojevi, partitivni lan, prezent indikativa glagola, perfekat i futur, upitna forma, najfrekventniji nepravilni glagoli.

Preduvjeti za upis predmeta: nema.



1. Y. Berchiche, M. Dubois, R. Mimran, Cours de la Sorbonne, langue et civilisation franaises, Cl International, Paris, 2000

2. Annie Monnerie-Goarin, Evelyne Sirejols, Champion I, Cl International, Paris, 2001. 3. Aline Volte, Belleville I, Cl International, Paris, 2004.


1. Sylvie Poisson-Quinton, C. Huet-Ogle, Roxane B : Grammaire explique du franais, Prcis de grammaire - niveau dbutant, Cl International, Paris, 2003;

3. Alina Kostucki, Gracia Merlo, Grammaire progressive du franais, Cl International, Paris, 2004.

4. Maa Gregoire, Grammaire progressive du franais, Cl International, Paris, 1995. 5. Vlado Drakovi, Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu, Beograd, 1982.

Dodatna literatura se utvruje na poetku svake akademske godine

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA SLAVENSKE JEZIKE I KNJIEVNOSTI Naziv predmeta i ifra: Ruski jezik 1, FIL SLA 103 Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar; 1 sat predavanja, 2 sata vjebi; ECTS 2 Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja i vjebe Status predmeta: opi Cilj predmeta: Osnovni cilj nastave ruskog jezika kao opeg predmeta na poetnom nivou je ovladavanje ruskim jezikom kao sredstvom komuniciranja u okviru tematike, leksike i gramatike, predviene programom. Sadraj predmeta: Fonetski sistem ruskog jezika. Ruska grafija i ortografija. Usvajanje leksikog i gramatikog minimuma predvienog programom ostvaruje se razliitim tipovima vjebi i zadataka. Vjebe podrazumijevaju i bolje upoznavanje s ruskom kulturom koritenjem razliitih didaktikih audio i video materijala. Preduvjeti za upis predmeta: nema Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura: 1. L.V. Miller, L.V.Politova. ili-byli...;12 urokov russkogo jazyka, Bazovyj uroven', uebnik, Sankt-Peterburg, 2007.

2. R. F. Poljanec. Pregled gramatike ruskoga jezika, kolska knjiga Zagreb, 1967.

Dodatna i preporuena literatura: 1. B. Toovi. Ruska gramatika u poreenju sa srpskohrvatskom. Sarajevo, Svjetlost

1990. 2. I. K. Gapoka. Ja itaju po-russki, Moskva, 2006. 3. Katni-Bakari, M., Moranjak-Bambura, N., Tanovi, I. (1990) Ruski jezik. Udbenik za V razred osnovne kole. Sarajevo: Svjetlost.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA NJEMAKI JEZIK I KNJIEVNOST Naziv predmeta i ifra: Njemaki jezik I, FIL GER 103 Semestar, broj sati i broj bodova: I semestar, 1 sat predavanja, 1 sat vjebi : 2 ECTS Trajanje: 1 semestar, Tip kolegija: predavanja i vjebe Status predmeta: opi Cilj predmeta: Cilj nastave Njemakog jezika I kao opeg predmeta jeste produbljivanje znanja steenog u dosadanjem obrazovanju i osposobljavanje studenata za razumijevanje tekstova sluanjem i itanjem te za produktivno bavljenje obraenim temama (nivo A.2.2 Europskog referentnog okvira).. Sadraj predmet Tematske cjeline: Gewohnte Verhltnisse, Erinnerungen, Aus der deutschen Geschichte, Reisen und Hotels sa komunikativnim kompetencijama: govoriti o vlastitim eljama, opisati uvjete stanovanja, govoriti o biografiji poznatih linosti, o sjeanjima i poznatim dogaajima iz prolosti, rezervirati sobu u hotelu, planirati obilazak nekog grada i govoriti o istom, razumjeti turistiki prospekt i samostalno napraviti isti. Preduvjeti za upis predmeta: nema Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu s vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura:

1. Dallapiazza, R-M., Jan, E., Blggel, B., Schmann, A., (2005), Tangram aktuell 2, Ismaning, Hueber-Verlag

Dodatna literatura:

1. Neka od gramatika njemakog jezika

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Naziv predmeta i ifra: Jezika kultura; FIL BHS 124 Semestar, broj sati i broj bodova: II semestar:

a) Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnosti naroda BiH: 2 sata predavanja, 1 sat seminara, 3 v jebi, ECTS 6;

b) Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa: 2 sata predavanja, 4 sata vjebi, ECTS 7


Tip kolegija: predavanje, seminar i vjebe


Cilj predmeta:

Osnovni cilj ovog kolegija jeste da se student to temeljitije upozna sa znaajem jezike kulture i njenim elementima.

Sadraj predmeta:

Predavanja: Jezika kultura i njen znaaj. Izgraivanje jezike kulture. Uvjeti za dobru pismenost. Kompozicija razliitih pisanih sastava. Esej, seminarski i diplomski rad. Pregledni rad i izvorni nauni rad: izbor teme, sakupljanje podataka, analiza i raspored grae, redigiranje zavrne verzije rukopisa; dokumentarna podloga rukopisa. Negativne osobine stila. Poslovno komuniciranje. Poslovno pismo. Retorika. Govornika kultura. Govorniki stilovi. Plan za uspjean govor. Osobine dobroga govora. Sposobnost sluanja. Paralingvistiki kodovi.

Seminar: Izrada plana istraivanja, radne bibliografije, pisanje prikaza knjige i sl.

Vjebe: Pisanje razliitih vrsta radova: referat, biografija, bibliografija, esej, prikaz knjige, poslovno pismo, plan istraivanja, planovi za razliite vrste govora.

U toku semestra student je obavezan proitati osnovnu literaturu koja je navedena u ovom programu.



Obavezna literatura: 1. Bellenger, L.: Umijee komuniciranja, Sarajevo, Svjetlost, 1992, 159 2. Govori za sve prilike i ukratko o govornitvu: Prirunik za uinkovite i moderne govore,

Zagreb, Poslovni zbornik, 1997, 534 3. Kuba, L. Koking, D.: Metodologija izrade naunog teksta, Podgorica, CID, 2004, 214;

ili Silobri, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Zagreb, Medicinska naklada, 1998, 159; ili ami, M.: Kako nastaje nauno djelo, 7. izdanje, Sarajevo, Svjetlost, 1988, 169

4. ipka, M.: Kultura govora, Sarajevo, Institut za jezik, 2005, 303


Naziv predmeta i IFRA: Fonetika i fonologija BHS 122

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar;

a) Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnosti naroda BiH: 2 asa predavanja, 1 as seminara, 2 asa vjebi, ECTS 5;

b) Bosanski, hrvatski, srpski jezik i druga studijska grupa: 2 asa predavanja i 1 as vjebi, ECTS 4;


Tip kolegija: predavanje, seminar, vjebe


Cilj predmeta:

Osnovni cilj ovog kolegija jeste da studenti ovladaju znanjima iz fonetike i fonologije standardnih jezika na tokavskoj osnovi: bosanskog, hrvatskog, srpskog i ovladaju teorijskim podacima o akcentu.

Sadraj predmeta: Na predavanjima e se osvijetliti odnos izmeu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, ukazati na istovjetnost njihovih struktura da bi se pribliila literatura koja se daje uz program. Poslije posredovanja ovih injenica, osvijetlit e se odnos izmeu fonetike i fonologije i jedinica njihove analize glasa i foneme, artikulacija i klasifikacija glasova, inventar fonema i alofona, distribucija fonema i ogranienja u distribuciji, vidovi ostvarenja fonema kad se narue zakoni distribucije, tj. alternacije fonema (glasovne promjene). Na koncu e se osvijetliti problematika akcenatskog sistema, jedinice i njihovo biljeenje, njihova distribucija i funkcija u rijei i reenici.




1. Babi, Z., Kriteriji za izbor razlikovnih obiljeja u slavenskim jezicima, Croatica, 23. i 24. 2. Bari, E...et al., Hrvatska gramatika (dio Fonetika i fonologija i dio Morfonologija),

Zagreb. 3. Brozovi, D., O alofonskoj problematici u hrvatskoj ortoepiji (fonemi i alofoni u

standardnom hrvatskom jeziku), X, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 9. 4. Jahi, D..et al., Gramatika bosanskog jezika (dio Fonetika i fonologija i dio

Morfonologija), Zenica. 5. Petrovi, D. i Guduri, S. Fonologija srpskoga jezika, Beograd. 6. Simi, S. i Ostoji, B., Osnovi fonologije srpskohrvatskog jezika (Dio drugi Fonologija

srpskohrvatskog jezika), Niki. 7. Stevanovi, M., Savremeni srpskohrvatski jezik (dio Fonetika), Beograd. 8. kari, I., Slovo, glas i fonema j, XXI, Jezik, Zagreb.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Naziv predmeta i ifra: Staroslavenski jezik, FIL BHS 141 Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar;

a) Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnosti naroda BiH: 2 sata predavanja, 3 sata vjebi, 5 ECTS;

b) Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa: 2 sata predavanja, 1 sat vjebi, 4 ECTS;




Cilj predmeta:

Upoznati studente s pismima i jezinom strukturom najstarijih slavenskih tekstova (staroslavenskim kanonom). Otvoriti studentima vremensku perspektivu u njihovom vlastitom jeziku, i jeziku uope, i zainteresirati ih i to bolje osposobiti za samostalnija istraivanja bosanskih crkvenoslavenskih tekstova, ali i korpusa administrativno-pravne pismenosti na staroj irilici (pismu s najduljom tradicijom u Bosni i Hercegovini), kao i u zapisima i natpisima, crkvenim i epitafnim.

Kao temeljni predmet slavistikih studija on se prirodno povezuje s drugim disciplinama i predmetima (naelo korespodentnosti i korelativnosti):

1. slui kao uvod u slavistiku i osnova je komplementarnom predmetu Poredbena gramatika slavenskih jezika jer je struktura staroslavenskog jezika svojevrsna preslika kasnog razdoblja praslavenskog jezika;

2. najue je vezan s historijskom gramatikom svakog slavenskog jezika jer su njihova najstarija stanja najblia staroslavenskom;

3. svojim jezikom i tematikom vezuje se za stariju (srednjovjekovnu) knjievnost; 4. vee se s dijalektologijom jer omoguuje pogled u jezine divergencije i sl.

Sadraj predmeta:

Na predavanjima se obrauju osnovni pojmovi vezani za prirodu staroslavenskog jezika, povijesne okolnosti nastanka staroslavenske pismenosti, kao i gramatika struktura na osnovnim razinama: fonolokoj, morfolokoj i dijelom sintaktikoj. Vjebe tematski prate predavanja, ali se kontinuirano vjeba itanje tekstova, prijevod, transliteracija i transkripcija i vri se grafijska i jezina analiza na korpusu ispitnog minimuma od pet tekstova.


Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja i ocjenjivanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obvezna literatura:

1. Damjanovi, S., Glasovi i oblici opeslavenskog knjievnog jezika, Zagreb, 1995. i 2000. ili od istog autora: Staroslavenski jezik, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2004. god. (s poglavljem o sintaksi)

2. Nikoli, S., Staroslovenski jezik II, Tekstovi sa renikom, Nauna knjiga ili Trebnik, Beograd


1. Bratuli, J., itija Konstantina irila i Metodija i drugi izvori, Kranska sadanjost, Zagreb, 1985. (v. predgovor s izabranim tekstovima i komentarima)

2. Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb, 2004. 3. Damjanovi, S. - Jurevi, I. - Kutovi, T. - Kuzmi, B. - Luki, M. - agar, M., Mali

staroslavensko-hrvatski rjenik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. 4. Hamm, J., Staroslavenska gramatika, Zagreb (bilo koje izdanje) 5. Kuna, H., Staroslavenski jezik, Sarajevo, 1974. 6. Mihaljevi, M., Slavenska poredbena gramatika, I dio, kolska knjiga, Zagreb, 2002. 7. Staroslavenskij slovar' (po rukopisjam X XI vekov), red. Cejtlin, R. M. -Veerka, R. -

Blagova, E., Prosveenie, Moskva, 1999.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Usmena knjievnost prozne vrste; FIL KBH 112 Semestar, broj sati i broj bodova: II semestar; 2 P + 0 S + 2 V; 4 ECTS


Tip kolegija: Predavanje/ vjebe

Status predmeta: Obavezan

Cilj predmeta: Upoznati studente/ice s temeljnim pojmovima koji se tiu poetike usmenoknjievnih proznih vrsta

Sadraj predmeta: Na temelju tri velike grupe usmenoknjievnih proznih anrova: pripovijetke, predaje i legende, sagledavat emo osobine i osobenosti ovih proznih vrsta, dosadanja knjievnohistorijska i folkloristika bavljenja, te raznolike mogunosti modernih itanja.

Preduvjeti za upis predmeta : Nema.


Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenivanja, kao i skala ocjenjivanja


1. Usmena knjievnost, priredili enana Buturovi i Munib Maglajli, Sarajevo, 1997.

2. Usmena knjievnost, priredila Maja Bokovi-Stulli, Zagreb, 1971.

3. Narodna knjievnost, priredio Vladan Nedi, Beograd, 1972.

Cjelovit popis literature bit e predoen studentima/icama poetkom nastave.


1. Aia Softi: Usmena proza Bonjaka 2. Vuk S. Karadi: Srpske narodne pripovijetke

Cjelovit popis literature bit e predoen studentima/icama poetkom nastave.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Svjetska knjievnost od klasicizma do postmoderne; FIL KBH 152 Semestar, broj sati i broj bodova: II semestar; 4 P ; 4 ECTS

Trajanje: Jedan semester

Tip kolegija: Predavanje


Cilj predmeta: Pristup evropskoj i svjetskoj knjievnosti ovih knjievnopovijesnih razdoblja odvijat e se na konceptualnoj ravni te na ravni knjievnih anrova i njihovih reprezentativnih uzoraka. Za klasicizam u evropskoj knjievnosti se vee tzv. racionalistika poetika, koja piscima propisuje teme,kompoziciju,stil i figure te hijerarhiju knjievnih anrova, na ijem je vrhu tragedija ( Corneilleov Cid, Racinova Fedra ), dok se komedija, preko Moliera, postepeno nametala kao vladajui knjievni anr.S prosvjetiteljstvom nastaje era romana (Defoe,Sterne), dok romantizam uvodi poetiku revoluciju,koja se manifestira na svim razinama knjievnog diskursa,a osobito u odbacivanju klasicistike teorije anrova.S romantizmom u knjievnu formu i strukturu prodire poetika individualne subjektivnosti i osobnog izraza,vidljiva kod Bayrona i Keatsa, Hugoa i Lamartina, podjednako kao i kod Goethea,Pukina i Novalisa. Kao protutea romantikoj mati i individualnoj kreaciji, realizam reafirmira mimetiku poetiku i naglaeno je drutveno-kritiki usmjeren,a pisci poput Balzaca, Flauberta, Dostojevskog, Tolstoja, unose bitne novine u strukturi i umjetnikim postupcima. (slobodni neupravni govor, polifonijska ili dijaloka struktura romana), a uz to njihova djela postaju laboratorijem za iskuavanje filozofskih koncepata i etikih pitanja. Kad je rije o epohama modernizma i postmoderne,valja rei da su to i tematsk-stilski i strukturno-kompozicijski, te konceptualna dva razliita i suprotstavljena diskursa.

Sadraj predmeta: Pretrest e se razliiti pristupi ovim knjievnim epohama,te u tom kontekstu iscrpno interpretirati najvanija djela vodeih predstavnika tih razdoblja - od Baudaleirea, Malarmea do Eliota i Paunde, u poeziji, od Prousta, Kafke, Joycea i Camusa do Eca, Fowlesa, Sueskinda, Borgesa, Marquesa i J.Bartha, u romanu i pripovijeci. U tom smislu na kolegiju e se strogo i dosljedno slijediti metakonstruktivni pokuaj razgranienja literarnog ili nestetikog modernizma od postmoderne:(a) dovoenjem u odnos stilistikih obiljeja modernistikih i postmodernih tekstova; (b) neki autori slijede politike impulse i suprotstavljaju demokratsku postmodernu konzervativnom i elitistikom modenizmu; (c) trea grupa autora nastoji modernizam i postmodernu tretirati kao komplekse odreenih pitanja, odnosno kao paradigme ( Quinones, McHalle ).

Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Svjetske knjievnosti od antike do renesanse.

Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenivanja, kao i skala ocjenjivanja.


1. E.Calinescu: Maske moderniteta,Zg, 2000.;

2. Linda Haion: Poetika postmodernizma, Novi Sad, 1996.; 3. Nihad Agi:Naratoloki portreti, Tuzla, 2005. Cjelovit popis literature na poetku kolske godine.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Uvod u knjievne teorije, FIL KBH 162 Semestar, broj sati i broj bodova: II semestar, 2 P + 2 V, 4 ECTS




Cilj predmeta: Upoznati studente/ice s osnovnim postavkama i znaajkama savremenih knjievnih teorija, kao i s njihovim aplikativnim mogunostima, posebno u oblasti prouavanja knjievnosti naroda BiH.

Sadraj predmeta: Nastavni predmet tie se metodologije nauke o knjievnosti ili metodologije knjievnonaunih prouavanja, te u ovim okvirima tretira sve relevantne knjievnoteorijske pristupe i usmjerenja mahom tokom 20. st., a posebno slijedee: biografizam, psihologizam, pozitivizam, idejna kritika, duhovna historija, historijska poetika, impresionistika kritika, stilistika kritika, ruski formalizam, anglo-amerika nova kritika, fenomenoloki pristup knjievnosti, strukturalizam, semiotika, poststrukturalizam, dekonstrukcija, psihoanalitika kritika, marksistika i neomarksistika kritika, teorija recepcije i tzv. Reader-Response Criticism, feministika teorija i kritika, novi historicizam, kulturalni materijalizam, postkolonijalna teorija i kritika, rodni studiji, kulturalni studiji, teorije kulturalnog pamenja i imagologija. Usto, studenti/ice e se upoznati i s mogunostima kritikog te ireg, inter- i metateorijskog razumijevanja ovih knjievnoteorijskih pristupa i usmjerenja, kao i s mogunostima njihova aplikativnog iskoritavanja, naroito u oblasti prouavanja knjievnosti naroda BiH.

Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Uvoda u teoriju knjievnosti.



1. Lei, Zdenko i dr.: Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2006.


FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA ANGLISTIKU Naziv predmeta i ifra: Engleski jezik 2, FIL ANG 104 Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar; 1 sat predavanja, 1 sat vjebi; 2 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, vjebe Status predmeta: opi Cilj predmeta: Revizija i produbljivanje ve postojeeg znanja studenata iz osnovni gramatikih struktura (vrste rijei, reenine strukture); osposobljavanje studenata da vladaju opom i strunom leksikom u svrhu pripreme za samostalan rad na strunim tekstovima, s ciljem sticanja jezike kompetencije u smislu sluenja strunom literaturom. Sadraj predmeta: Kolegij se sastoji iz dvije meusobno povezane cjeline: revizija gramatike engleskog jezika na nivou reenine strukture, te razumijevanje tekstova sa posebnim akcentom na tekstove iz struke. Fokus vjebi je na itanju i razumijevanju teksta, kao i diskusiji u vezi sa odabranim temama. Od studenta se oekuje upoznavanje sa i usvajanje osnovnih strunih termina, te sposobnost smislene diskusije na engleskom jeziku. Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz predmeta Engleski jezik 1FIL ANG 105 Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura:

1. Grgi, Berislav i Brihta, Jolanda. Engleska gramatika za svakoga. kolska knjiga Zagreb, 1986.

2. Murphy, Raymond. English Grammar in Use. Cambridge University Press, Cambridge, 1999.

Dodatna i preporuena literatura 1. Side, Richard i Wellman, Guy. Grammar and Vocabulary for Cambridge Advances and

Proficiency. Pearson Education Limited, Harlow, 1999. 2. Izbor tekstova opeg tipa. Izvori: Opportunities (Upper Intermediate), Pearson Education

Limited, 2002, Harlow; Success (Upper Intermediate), Pearson Education Limited, Harlow, 2007.

3. Hewings, Martin. Advanced Grammar in Use. Cambridge University Press, Cambridge, 1999.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA ROMANISTIKU Naziv predmeta i ifra: Francuski jezik II, FIL ROM 104 Semestar i broj bodova: II semestar;

1 sat predavanja + 1 sat vjebi; 2 ECTS



Status predmeta: opi

Cilj predmeta: Cilj predmeta je usvajanje osnovnih znanja iz francuskog jezika i upoznavanje s njegovom strukturom u mjeri u kojoj je to potrebno za uspjeno koritenje strune i naune literature na datom jeziku iz oblasti naunih disciplina svake studijske grupe.

Sadraj predmeta: U toku drugog semestra studenti se upoznaju sa sljedeim gramatikim kategorijama: upitna i odrina forma; prilozi; prijedlozi; neodreene zamjenice; neodreeni pridjevi; slaganje vremena indikativa; upravni i neupravni govor; sloene relativne zamjenice; kondicional; konjuktiv; infinitiv; participi;

Steena znanja studenti e primjenjivati kroz itanje, prevoenje i konverzaciju na tekstovima predvienim za tu svrhu.

Uvoenje studenata u problematiku prevoenja/razumijevanja autentinih tekstova iz razliitih oblasti ljudskog znanja, posebno iz onih naunih disciplina koje se izuavaju na odreenoj studijskoj grupi.

Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz predmeta Francuski jezik I FIL ROM 103



1. Y. Berchiche, M. Dubois, R. Mimran, Cours de la Sorbonne, langue et civilisation franaises, Cl International, Paris, 2000

2. Annie Monnerie-Goarin, Evelyne Sirejols, Champion II, Cl International, Paris, 2001.

3. Aline Volte, Belleville II, Cl International, Paris, 2004.


1.Sylvie Poisson-Quinton, C. Huet-Ogle, Roxane B : Grammaire explique du franais, Prcis de grammaire - niveau dbutant, Cl International, Paris, 2003; 2. Alina Kostucki, Gracia Merlo, Grammaire progressive du franais, Cl International, Paris, 2004. 3. Maa Gregoire,Grammaire progressive du franais, Cl International, Paris, 1995. 4. Vlado Drakovi, Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu, Beograd, 1982. Dodatna literatura se utvruje na poetku svake akademske godine

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA NJEMAKI JEZIK I KNJIEVNOST Naziv predmeta i ifra: Njemaki jezik II FIL GER 104 Semestar i broj sati i broj bodova: II semestar, 1 sat predavanja, 1 sat vjebi, 2 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja i vjebe Status predmeta: opi Cilj predmeta: Cilj nastave Njemakog jezika II kao opeg predmeta jeste produbljivanje znanja steenog u dosadanjem obrazovanju i osposobljavanje studenata za razumijevanje tekstova sluanjem i itanjem te za produktivno bavljenje obraenim temama (nivo B.1.1 Europskog referentnog okvira). Sadraj predmeta: Komunikacija (uspostavljanje kontakata, itanje oglasa i odgovor na iste, razgovor o prijateljstvu, proslavama); elje i snovi; domovina, dravljanstvo, osjeaj pripadnosti naciji i razvijanje interkultarne svijesti; zanimanja, uvjeti za njihovo obavljanje, uvjeti rada, pisanje biografije, prijave na natjeaj Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Njemaki jezik I FIL GER 103 Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu s vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura:

1. Dallapiazza, R-M., Jan, E., Blggel, B., Schmann, A., (2005), Tangram aktuell 3, Ismaning, Hueber-Verlag

Dodatna literatura:

1. Neka od gramatika njemakog jezika

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA SLAVENSKE JEZIKE I KNJIEVNOSTI Naziv predmeta i ifra: Ruski jezik 2, FIL SLA 104 Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar; 1 sat predavanja, 2 sata vjebi; ECTS 2 Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, vjebe Status predmeta: opi Cilj predmeta: Osnovni cilj nastave ruskog jezika kao opeg predmeta je ovladavanje ruskim jezikom na komunikativnom nivou, usvajanje leksikog i gramatikog minimuma, te ovladavanje govornim modelima u okviru programom predviene tematike. Cilj je takoer i sticanje jezike kompetencije u smislu sluenja strunom literaturom na ruskom jeziku iz date oblasti. Sardaj predmeta: Pregled ruske gramatike.Vrste rijei i njihovi oblici. Modeli reenica. Vjebe podrazumijevaju, pored ostalog, itanje i jeziku analizu razliitih tekstova dijalokog i monolokog tipa. Predstavljanje filmova, muzike, pozorita i slinih sadraja iz ruske kulture i historije prate razliiti tipovi zadataka, razgovori i pisanje sastava. Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz predmeta Ruski jezik 1 FIL SLA 103 Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura:

1. L.V. Miller, L.V.Politova. ili-byli...;12 urokov russkogo jazyka, Bazovyj uroven', uebnik, Sankt-Peterburg, 2007.

2. R. F. Poljanec. Pregled gramatike ruskoga jezika, kolska knjiga Zagreb, 1967. Dodatna i preporuena literatura 1. B. Toovi. Ruska gramatika u poreenju sa srpskohrvatskom. Sarajevo, Svjetlost 1990.

2. I. K. Gapoka. Ja itaju po-russki, Moskva, 2006. 3. Katni-Bakari, M., Moranjak-Bambura, N., Tanovi, I. (1990) Ruski jezik.

Udbenik za VI razred osnovne kole. Sarajevo: Svjetlost.


Naziv predmeta i ifra: Morfologija I, FIL BHS 225 Semestar, smjer i broj bodova: a) Bosanski, hrv. i srp. jezik i knjievnosti naroda BiH, III sem., 2P + 1S + 3V, 6 bodova c) Bosanski, hrv. i srp. jezik i druga studijska grupa, III sem., 2P + 0S + 2V, 5 bodova Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, seminar i vjebe Status predmeta: obavezan Cilj predmeta: U odgojno-obrazovnom sistemu jezik i knjievnost imaju primarnu ulogu. Kao nastavni predmet jezik se ne prouava da bude sam sebi svrhom. Nastava jezika ima svoj sadraj, svoje metode i svoj cilj. Sve to nuno ukljuuje stjecanje znanja o jeziku uope i o bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku posebno, odnosno osnove znanosti o bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, tj. fonetiku, fonologiju, morfologiju, tvorbu rijei, leksiku, stilistiku itd. Cilj ovog predmeta jeste upoznavanje studenata sa osnovnim elementima morfolokog sistema bosanskog, hrvatskog i srpskog standardnog jezika, ali i upoznavanje sa najvanijom literaturom iz oblasti morfologije, kao i njeno interpretiranje. Sadraj predmeta: Jezik je hijerarhijski ustrojena jezika struktura u kojoj postoji vie slojeva. Kombiniranjem jedinica niega ranga stvaraju se jedinice viega ranga. Zato se kae da je jezik dvostruko ralanjen (artikuliran) sistem, jer u njemu postoji plan izraza i plan sadraja. Morfologija je lingvistika disciplina koja prouava jezike znakove na planu jezikog izraza i jezikog sadraja. Otuda stoji u bliskoj vezi sa fonologijom i sintaksom, ali i sa drugim lingvistikim disciplinama. Ovaj predmet omoguava studentima da upoznaju vezu morfolofije s drugim lingvistikim naukama, s osnovnim pojmovima iz morfologije, naroito s pojmom morfeme, rijei, morfoloko-gramatikim kategorijama (rod, broj, pade...), sistemom deklinacije i konjugacije, kriterijima za podjelu rijei na vrste, kao i brojnim teorijama o vrstama rijei. Na seminaru e se analizirati razliiti radovi iz morfologije. Vjebe e posluiti za povezivanje teorijskih pravila i praktinih primjera. Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Fonetika i fonologija FIL BHS 122 Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu s vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Obavezna literatura

1. Bari, Lonari, Mali, Pavei, Peti, Zeevi, Znika, Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

2. Jahi, D. Halilovi, S. Pali, I., Gramatika bosanskog jezika, Dom tampe, Zenica, 2000.

3. Sili, J., Pranjkovi, I., Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2007. 4. Stevanovi, M., Savremeni srpskohrvatski jezik I, Nauna knjiga, Beograd, 1970. (vie

izdanja) Dodatna i preporuena literatura

1. Beli, A., O jezikoj prirdi i jezikom razvitku, Beograd, 1956. (I knjiga), 1959. (II knjiga).

2. Ivi, M., Obeleavanje imenikog roda u srpskohrvatskom knjievnom jeziku, Na jezik, n. s., knj. X

3. Pranjkovi, I., Klasifikacija rijei na vrste i razne gramatike analize, Radovi zavoda za slavensku fililogiju, 27, Zagreb, 1982.

4. Rianovi, M., Jezik i njegova struktura, TKP ahinpai, Sarajevo, 1998. 5. Simi, R., Uz teoriju o vrstama rijei, Na jezik, XXVII/ 3-4, Beograd, 1987.

Uz udbenike student je duan proitati i druga djela, naroito radove iz novijih strunih asopisa. U dogovoru s predmetnim nastavnikom i asistentom studentu e se ponuditi literatura saglasno temi koja se tumai na asovima predavanja i vjebi, kao i specijalna literatura potrebna za izradu seminarskih radova.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Naziv predmeta i ifra: Historijska gramatika I, FIL BHS 242

Semestar, broj sati i broj bodova: III semestar;

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnosti naroda BiH,

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa: 2 sata predavanja, 2 sata vjebi, ECTS 5


Tip kolegija: predavanja, seminar i vjebe


Cilj predmeta:

Studenti e se upoznati s pravcima razvoja vokalskog i konsonatskog sistema od indoevropskog prajezika preko praslavenskog jezika pa sve do izdvajanja junoslavenske zajednice, zatim, stei jasnu sliku o vokalskim i konsonantskim izmjenama u historijskom periodu razvoja bosanskoga jezika od 10. do kraja 17. stoljea. Predmet omoguava stjecanje neophodnih znanja koja olakavaju interpretaciju tekstova starije (srednjovjekovne) knjievnosti. Povezan je i s dijalektologijom jer omoguuje pogled u jezine divergencije.

Sadraj predmeta:

Na predavanjima se predstavlja metod lingvistike rekonstrukcije i evolucija jezikog sistema na fonetskom i fonolokom nivou. Na vjebama se prate i istrauju fonoloke promjene u najranijim pisanim tekstovima u kojima osobine staroslavenske redakcije ustupaju pred crtama ivoga govora (tj. u korpusu srednjovjekovnih povelja).

Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Staroslavenski jezik FIL BHS 141


Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja i ocjenjivanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.


1. Beli, A., Osnovi istorije srpskohrvatskog jezika I: Fonetika, Beograd 1960, 1969; Aleksandar Beli, Istorija srpskog jezika. Izabrana dela. IV, Zavod za izdavanje udbenika, Beograd 1999. 2. Hozler, G., Glasovni razvoj hrvatskoga jezika, Zagreb, 2011. 3. Vukovi, J., Istorija srpskohrvatskog jezika, Uvod i fonetika, Sarajevo 1974. Dodatna i preporuena literatura:

1. Antologija starih bosanskih tekstova (M. Dizdar) 2. Jezika batina (zbirka tekstova za vjebe iz historije jezika prir. L. Naka) 3. Mogu, M., Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, Zagreb, 1971.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA SLAVENSKE JEZIKE I KNJIEVNOSTI Naziv predmeta i ifra: Ruski jezik, FIL SLA 209

Semestar, broj sati i broj bodova: III semestar; 2 sata predavanja, 2 sata vjebi; ECTS 4




Cilj predmeta: Osnovni cilj nastave ruskog jezika je ovladavanje ovim jezikom kao sredstvom komuniciranja, to podrazumijeva usvajanje leksikog i gramatikog minimuma te ovladavanje reenikom strukturom i i govornim modelima. Cilj je takoer sticanje osnovne jezike kompetencije u smislu sluenja strunom literaturom na ruskom jeziku iz date oblasti.

Sadraj predmeta: Fonetski sistem ruskog jezika. Ruska grafija i ortografija. Pregled ruske gramatike.Vrste rijei i njihovi oblici. Modeli reenica. Govorne i pismene vjebe podrazumijevaju jeziku analizu razliitih tekstova dijalokog i monolokog tipa. Dio sadraja odnosi se na bolje upoznavanje s ruskom kulturom kroz razliite didaktike audio i video materijale.


Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.


1. V. Hru. Sputnik Udbenik ruskog jezika za srednjokolce i odrasle poetnike. Zagreb, 1997.

2. B. Toovi. Ruska gramatika u poreenju sa srpskohrvatskom. Sarajevo, Svjetlost,

1990.


1. R. F. Poljanec. Pregled gramatike ruskoga jezika. Zagreb, kolska knjiga, 1967.

2. Rjenici ruskog jezika

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Starija bonjaka knjievnost, FIL KBH 221 Semestar, broj sati i broj bodova: III semestar, 2 P + 2 V, 4 ECTS




Cilj predmeta: Upoznati studente/ice s temeljnim knjievnopovijesnim znaajkama i kljunim ostvarenjima srednjovjekovne bosansko-humske pismenosti i knjievnosti, kao i bonjake knjievnosti vremena osmanske uprave u BiH.

Sadraj predmeta: Nastavni predmet tretira, s jedne strane, srednjovjekovnu bosansko-humsku pismenost i knjievnost, kao i, s druge strane, bonjaku knjievnost i knjievni ivot vremena osmanske uprave u BiH. Uz usko vezivanje za iri kulturno-historijski kontekst ovih dvaju povijesnih razdoblja, posebno e se fokusirati knjievne vrijednosti bosansko-humske pisane prakse, kao i razliiti tokovi bonjake knjievnosti iz osmanskog doba (alhamijado knjievnost, knjievnost na orijentalnim jezicima i epistolarna literatura). Naroita panja bit e posveena i poetikim znaajkama, anrovskim osobenostima te posebno znaajnim i/ili paradigmatskim knjievnim ostvarenjima kako onda kad je rije o srednjovjekovnoj bosansko-humskoj pismenosti i knjievnosti, tako i onda kad je rije o bonjakoj knjievnosti vremena osmanske uprave u BiH.




1. Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knj. I, prir. Enes i Esad Durakovi i Fehim Nametak, Alef, Sarajevo, 1998;

2. Dizdar, Mak: Stari bosanski tekstovi, Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1969;

3. Hukovi, Muhamed: Alhamijado knjievnost i njeni stvaraoci, Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1986;

4. Nametak, Fehim: Divanska knjievnost Bonjaka, Orijentalni institut, Sarajevo, 1997; 5. Rizvi, Muhsin: Pregled knjievnosti naroda Bosne i Hercegovine, Veselin Maslea, Sarajevo,

1985.

(Napomena: U gore navedenoj literaturi obavezni su samo oni dijelovi koji se odnose na srednjovjekovnu bosansko-humsku pismenost i knjievnost te bonjaku knjievnost osmanskog doba. Popis knjievne lektire bit e predstavljen u silabusima za svaku akademsku godinu, odnosno bit e predoen studentima/icama prilikom poetka nastave te obrade pojedinih nastavnih jedinica.)


FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH Naziv predmeta i ifra: Starija hrvatska knjievnost, FIL KBH 231

Semestar i broj bodova: III semestar; 2P + 2V, 4 ECTS




Cilj i sadraj predmeta: Nastavni predmet Starija hrvatska knjievnost ima za cilj upoznati studente/-ice sa hrvatskom knjievnou srednjovjekovlja, humanizma, te renesansnih i baroknih tendencija. Budui da predmet obuhvaa veliki povijesni raspon i znatnu knjievnu grau, studentima e biti predoene poetike cjeline i njima pripadajui pisci unutar knjievnohistorijskog pregleda. Drutvena i povijesna pozadina svake od te etiri cjeline, srednjovjekovna, renesansna, barokna i knjievnost humanizma, predstavlja vane elemente za upoznavanje studenata o sloenim odnosima povijesnih i knjievnih procesa. Zbog toga e posebno biti obraeni povijesni uvjeti hrvatskog prostora u vrijeme srednjovjekovlja, humanizma, renesanse i baroka. Hrvatska knjievnost ovih poetikih cjelina posjeduje svoje specifine zakonitosti, prije svega u humanizmu, renesansnoj i baroknoj poetici. Te tri poetike cjeline hrvatske knjievnosti jesu granini poetiki fenomeni u kontekstu evropskih knjievnih kretanja. To znai da, za razliku od srednjovjekovne, ove poetike u hrvatskoj literaturi postaju svjesne svoje granine pozicije unutar evropskih knjievnih kretanja, to e doi pogotovu do izraaja u krugu hrvatskih latinista, petrarkista, a potom i kod najznaajnijih spisatelja, kakvi su Marko Maruli, Marin Dri, Ivan Gunduli itd.


Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu s vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja


1. Eduard Hercigonja: Srednjovjekovna knjievnost. Edicija Povijest hrvatske knjievnosti u sedam knjiga.

2. Marin Franievi, Franjo velec, Rafo Bogii: Od rensanse do prosvjetiteljstva. Edicija Povijest hrvatske knjievnosti u sedam knjiga.

4. Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske knjievnosti. 5. Slobodan Prosperov Novak: Planeta Dri. 6. Ivo Frange: Rije to traje. Knjievne studije i eseji. Slavische literaturen, zbornik radova o

prikazima ljubavi u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od renesanse do danas, ur. Robert Hodel.

7. Renate Lachmann: Metamorfoza injenica i tajno znanje

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA KNJIEVNOSTI NARODA BIH

Naziv predmeta i ifra: Starija srpska knjievnost; FIL KBH 241

Semestar i broj bodova: III semestar; 2 P + 2 V + 0 S; 4 ECTS




Cilj i sadraj predmeta: Upoznati studente i studentice sa historijskim, civilizacijskim, religijskim, kulturnim i knjievnim okvirima stare srpske knjievnosti (Sava, Stefan Prvovenani, Domentijan, Teodosije, Danilo II, Camblak i Konstantin Filozof) sa nekim vidovima usmenog stvaralatva, te sa prosvjetiteljskim radom i djelom Dositeja Obradovia (Pismo Haralampiju, ivot i prikljuenija, Sovjeti zdravoga razuma, Basne).


Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenivanja, kao i skala ocjenjivanja


1. Miodrag Pavlovi: Iz nae knjievnosti feudalnog doba. Dimitrije Bogdanovi: Istorija stare srpske knjievnosti.

Cjelovit popis literature bit e predoen studentima/-icama prilikom poetka nastave.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA PEDAGOGIJU Naziv predmeta i ifra: Pedagogija 1 FIL PED 203 Semestar, broj sati i broj bodova: III semestar, 2 P


Tip kolegija: predavanje

Status predmeta: zajedniki

Cilj predmeta: Stei ope znanje iz Pedagogije (terminologija, specifine injenice koje se odnose na odgojno-obrazovnu djelatnost, pedagoke konvencije, znanje principa i generalizacija u odgojnom radu, poznavanje teorija kole i kurikuluma, te osnovni razvojno-psiholoki podaci, neophodni za razumijevanje odgoja i obrazovanja). Razumijeti teorijske i praktine probleme odgojne djelatnosti u razliitim socijalnim kontekstima (obitelj, kola, drutvena zajednica...). Razumjeti suvremene tokove refleksivne pedagogije. Analizirati znaaj pedagokih teorijskih spoznaja na osobnoj i socijalnoj razini. Ojaati funkcije panje u prepoznavanju pedagokih problema. Osvijestiti vrijednosti i stavove u oblasti evaluacije odgojno-obrazovnog rada.

Sadraj predmeta: Osnove pedagogije: zato pedagogija? Suvremene drutvene prilike i prostor odgojno-obrazovnog rada. Kratki osvrt na historiju kolstva i pedagogije. Pedagogija i druge znanosti. Osnovni pedagoki pojmovi. Suvremeni kontekst razumijevanja djetinjstva i mladosti. Tri aspekta odgojne djelatnosti. Meuljudski odnos kao temelj odgojnog procesa. Obiteljski i kolski odgojni rad. Nastavnik i refleksivna pedagogija. Posebna poglavlja iz inkluzije u odgojno-obrazovnom radu.

Preduvjeti za upis predmeta: nema.


Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja i ocjenjivanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.

Obavezna literatutra:

1. Bratani, M. (1993); Mikropedagogija, Zagreb: kolska knjiga 2. Vukasovi, A. (1993); Pedagogija, Zagreb: kolska knjiga


1. Glasser, W. (1993); Kvalitetna kola, Zagreb: Educa 3. Gudjons, H. (1994); Pedagogija -temeljna znanja, Zagreb: Educa 2. Paali - Kreso, A. (2004); Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo: Je


Naziv predmeta i ifra: Morfologija II, FIL BHS 226 Semestar, broj sati i broj bodova: a) Bosanski, hrv. i srp. jezik i knjievnosti naroda BiH, IV sem., 2P + 1S + 3V, 6 ECTS c) Bosanski, hrv. i srp. jezik i druga studijska grupa, IV sem., 2P + 0S + 2V, 5 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, seminar i vjebe Status predmeta: obavezan, temeljni Cilj predmeta: Cilj ovog predmeta jeste upoznavanje studenata sa osnovnim elementima morfolokog sistema bosanskog, hrvatskog i srpskog standardnog jezika, ali i upoznavanje sa najvanijom literaturom iz oblasti morfologije, kao i njeno interpretiranje. U okvirima predavanja detaljno e se govoriti o svim vrstama rijei u bosanskom jeziku (imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima, glagolima, prilozima, prijedlozima, veznicima, uzvicima i rijecama). Sve e t

akademska 2013/14

Documents