akcioni plan sigurnosti u saobracaju

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE VLADA FEDERACIJE

SARAJEVO

A K C I O N I P L A N ZA PROVEDBU MJERA IZ DOKUMENTA

POLAZNE OSNOVE STRATEGIJE SIGURNOSTI DRUMSKOG SAOBRAAJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2008.-2013.

...Na osnovu Zakljuka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, V. broj: 131/08 od 28. 02. 2008. godine, kao i Rjeenja ministra Federalnog ministarstva unutranjih/unutarnjih poslova, broj: 01-07/2-04-2-904 od 26 03. 2008. godine, u skladu sa dokumentom Polazne osnove strategije

sigurnosti drumskog saobraaja Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013., donosi se sljedei...

Sarajevo, septembar/rujan 2008.

S A D R A J

1.0. UVOD ..................................................................................................................... 3

2.0. SPECIFINOSTI AKCIONOG PLANA U PROVEDBI NA PODRUJU FBIH ................ ...................................................................................................... 4

3.0. OBUHVAT AKCIONOG PROGRAMA NA PODRUJU FBIH ................... 7 3.1. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo unutranjih/unutranjih

poslova 8

3.1.1. Aktivnosti kantonalnih ministarstava unutranjih/unutarnjih poslova 9 3.2. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 13 3.3. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo zdravstva 18 3.4. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke 21

4.0. OBJEDINJAVANJE REZULTATA I ANALIZA PROVOENJA MJERA 23

5.0. MATERIJALNO-TEHNIKA SREDSTVA...................................................... 24

6.0. VRIJEME I NAIN IZVRENJA....................................................................... 24

Prilozi ............................................................................................................................. 25

2

1. UVOD Akcioni plan provedbe mjera za poboljanje saobraaja predstavlja kontinuirani nastavak realizacije kratkoronih i dugoronih mjera iz dokumenta Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federacije BiH 2008.-2013.. Prema broju saobraajnih nezgoda, kao i postojeoj saobraajnoj infrastrukturi, prema broju smrtno stradalih i povrijeenih u saobraajnim nezgodama, Bosna i Hercegovina spada u drave izraenog rizika u odnosu na ostale zemlje u Evropi. Radi stabilizacije i pridruivanja Evroatlantskim integracijama, izmeu ostalog, Bosna i Hercegovina mora preduzimati adekvatne mjere i aktivnosti na poboljanju drumskog saobraaja. Kao i u veini zemalja, u Bosni i Hercegovini mlaa i starija populacija je izloena visokom riziku. U toku dvije godine, 2004. i 2005., prosjeno oko 14% smrtnih sluajeva i 27% povrijeenih u Bosni i Hercegovini u saobraaju bilo je starosti ispod 24 godine. U toku 2005. godine, do 40% povrijeenih bili su mlade osobe. Statistika o saobraajnim nezgodama na cestama u Bosni i Hercegovini je u procesu razvoja i trenutno su dostupni samo osnovni pokazatelji.

Pozicija Opis uzroka saobraajne nezgode % uea 1. Neprilagoena brzina vozila 35 2. Nepotivanje prvenstva prolaza 11 3. Nepropisno preticanje i obilaenje 7 4. Alkoholiziranost uesnika u saobraaju 6 5. Odstojanje izmeu vozila 3 6. Greke pjeaka 3 7. Nepropisno mimoilaenje 1 8. Tehnika neispravnost 1 9. Nepropisno skretanje 0.5 10. Greke biciklista 0.5 11. Slijetanje sa ceste 0.3 12. Ostali uzroci (vonja unazad, nepr. prijevoz osoba, prijelaz preko elj. pruge i sl.) 31.7

Tabela 1: Uzronici saobraajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini (policijski izvjetaji)

Ukupna frekvencija saobraajnih nezgoda

Broj poginulih osoba

Broj tee povrijeenih osoba

Broj lake povrijeenih osoba

2002. 33.417 400 2.384 6.619 2003. 35.069 451 2.481 7.665 2004. 34.910 417 2.241 7.147 2005. 34.520 377 1.993 7.140 2006. 35.344 414 2.051 7.905

UKUPNO 173.260 2.059 11.150 36.476

Tabela 2: Statistiki podaci saobraajnih nezgoda u BiH

6 god 7-14 15-17 18-24 25-49 50-64 65 i vie Nepoznata starosna dob2003. 152 523 256 1.654 3.265 122 328 331 2004. 154 594 268 1.769 3.378 124 329 371 2005. 166 539 281 1.834 3.473 128 343 154 2006. 150 530 307 1.679 3.402 139 451 781

UKUPNO 622 2.186 1.112 6.936 13.518 513 1.451 1.637

Tabela 3: Nastradale osobe u saobraajnim nezgodama po starosnoj strukturi u BiH Prema provedenim strunim analizama, uzroci nastanka saobraajnih nezgoda sa teim posljedicama su sljedei:

Prelazak na suprotnu traku (preticanje i obilaenje, nepanja);

3

Nepoduzimanje adekvatne radnje vozaa (intenzivnog usporenja, bjeanja udesno ili ulijevo i dr.);

Greke pjeaka (rizian prelazak, prelazak mimo pjeakog prijelaza, kretanje desnom ivicom ceste, pretravanje, neopreznost);

Neadekvatna reakcija vozaa (kasno reagiranje na usporenje, naglo poduzimanje usporenja, nepoduzimanjem izmicanja, nagli manevar volanom);

Alkohol kod vozaa; Brzina (velika, neprilagoena, nesigurnosna, neadekvatna); Neopreznost i nebudnost vozaa (prolaska pored kolone pjeaka, kretanje pored

zaustavljenih vozila, malo odstojanje, kasno reagiranje na opasnost); Neadekvatno skretanje, ukljuivanje i iskljuivanje iz saobraaja vozaa; Greke bicikliste (neopreznosti, iznenadnim prelaskom ceste, iznenadnim skretanjem); Tehnika neispravnost vozila; Sjeenje krivine od strane vozaa; Parkiranje (nepravilno parkiranje, ukljuivanje sa parking prostora); Alkohol kod pjeaka; Kolovoz (oteenja, zaleenost i dr.); Greke motociklista; Izrazito nepovoljni vremenski uvjeti.

Iz navedenog je jasno da drutvo izraavajui brigu za stradanja u saobraajnim nezgodama, tu brigu mora kanalizirati ka najrizinijoj skupini, a to su mladi do 24 godine. Iz navedenih razloga, ovaj Akcioni plan eli imati jasnu preventivnu i edukacijsku funkciju prema toj skupini. S tim u vezi, sainjene su osnove Strategije sigurnosti drumskog saobraaja 2008.-2013., za podruje Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu koje se provodi Program kampanja kojom se ele eliminirati ili smanjiti uzroci saobraajnih nezgoda sa smrtno nastradalim i tee povrijeenim licima, kao i sa velikim materijalnim tetama, uz jasnu preventivnu i edukacijsku funkciju prema najrizinijoj skupini uesnika u saobraaju. Realizacijom Programa kampanje za poboljanje sigurnosti saobraaja u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2008.-2013. godina, kao i realizacijom Akcionog plana, ele se eliminirati ili smanjiti uzroci saobraajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama i tee povrijeenim licima, kao i saobraajnim nezgodama sa velikim materijalnim tetama, uz jasnu preventivnu funkciju prema najugroenijoj skupini uesnika u saobraaju a to su mlaa lica do 24 godine starosti. Smanjenje broja saobraajnih nezgoda kao i smanjenje broja poginulih lica u saobraaju za oko 5% na godinjem nivou, odnosno 30% na period od est (6) godina, imalo bi za posljedicu poboljanje stepena sigurnosti u drumskom saobraaju Bosne i Hecegovine do 2013. godine. To bi podrazumijevalo da bi Bosna i Hercegovina bila svrstana u zemlje sa srednjim brojem saobraajnih nezgoda u Evropi.

2.0. SPECIFINOSTI AKCIONOG PLANA U PROVEDBI NA PODRUJU FBIH Osnovni preduvjeti koje treba implementirati da bi se moglo upravljati sigurnou saobraaja, izmeu ostalog, su:

sveobuhvatan, stabilan sistem organizacije drutva, uz opi nivo angairanja drutvene zajednice (ira drutvena osnova, odnosno ukljuivanje veeg broja institucija),

poboljanje strukture mjera drutvene intervencije kroz preuzimanje veeg broja, prije svega, preventivnih mjera,

4

dati odgovarajue mjesto sigurnosti saobraaja meu opepriznatim potrebama drutva, definiranje ciljeva i stratekih aktivnosti kojima e se ti ciljevi ostvariti na podlozi

izuenih pojavnih oblika i uzroka saobraajnih nezgoda, programirani pad smanjenja broja saobraajnih nezgoda, to podrazumijeva postojanje

kvalitetnih, struno utemeljenih, osmiljenih, konkretnih, ekonomski opravdanih, praktino provodljivih programa i planova sigurnosti saobraaja,

pouzdan informacioni sistem, sa podacima koji su struno eleborirani i dostupni velikom broju institucija,

sistematska primjena struno verificirane politike, prakse i racionalno koritenje resursa sigurnosti saobraaja,

postojanje dravnog tijela za sigurnost saobraaja, kao koordinacionih tijela za sigurnost saobraaja na svim nivoima administrativnog organiziranja,

ozbiljne i osposobljene naune institucije koje se na multidisciplinaran nain bave izuavanjem problema sigurnosti saobraaja i primjenom odgovarajuih mjera,

definiranje jasne uloge institucija u sistemu sigurnosti saobraaja, posebno odnos izmeu organa uprave i drugih institucija,

definiranje odgovornosti institucija za stanje u ovoj oblasti, stalno praenje, preispitivanje i unapreenje rada institucija, stalno praenje i vrednovanje uloge, uinka, efekata, dometa i granica svake mjere

drutvene intervencije koja se preduzima, jaanje ustavnosti i zakonitosti, funkcioniranje pravne drave i razvoj drutvenih odnosa.

Za efikasno poduzimanje ciljeva i aktivnosti koje e dovesti do smanjenja uzroka nastanka saobraajnih nezgoda, neophodno je imati pouzdane rezultate analize i provjerena saznanja koja e doprinijeti sigurnijoj sredini za sve korisnike drumskog saobraaja. Plan i ciljevi aktivnosti na polju sigurnosti potrebno je da ine strateke, operativne i dodatne aktivnosti koje e obuhvatiti sljedee stavke:

- jasno definirane programe aktivnosti, - obim i kvalitet preciziranih ciljeva aktivnosti, - jasno definirane nosioce aktivnosti, - definiranje naina izvrenja aktivnosti i - praenje i vrednovanje rezultata programa i aktivnosti.

U namjeri da se ispune ciljevi Akcionog plana sigurnosti u drumskom saobraaju, odnosno smanji broj poginulih u saobraajnim nezgodama do 2013. godine, za 30%, Vlada Federacije je angairala etiri ministarstva u ijoj nadlenosti su pojedini segmenti sigurnosti u saobraaju. Za efikasno funkcioniranje sistema sigurnosti saobraaja, potrebno je i aurno praenje pojava. Funkcioniranje informacionog sistema je osnovni preduvjet za praksu i naunoistraivaki rad, a samim tim i uspjeno suprotstavljanje ovim pojavama. Baza podataka o saobraajnim nezgodama treba da obuhvati podatke o pojavnim oblicima, uzrocima i drugim elementima koji utiu na nastanak saobraajnih nezgoda, cestama, signalizaciji i ostaloj instaliranoj opremi, strukturi vozila, vozaima motornih vozila, strukturi ostalih uesnika u saobraajnim nezgodama, strukturi nastradalih i njihovim ozljedama i dr. Specifini ciljevi Akcionog plana su:

- Upoznavanje ciljnih grupa sa posljedicama saobraajnih nezgoda; - Edukacija svih ciljnih grupa; - Jaanje svijesti o pogubnosti krenja saobraajnih propisa; - Podizanje saobraajne kulture; - Poboljanje sigurnosti saobraaja sa teim posljedicama; - Smanjenje saobraajnih nezgoda;

5

- Pruanje bre i efikasnije medicinska pomoi povrijeenim uesnicima u saobraajnoj nezgodi;

- Smanjenje broja prekraja u saobraaju; Uticaj na strune i profesionalne javnosti za izvrenje njihovih obaveza;

- Smanjenje broja zastoja u saobraaju i njihovog vremenskog trajanja. S obzirom da statistika pokazuje da su u najveem broju saobraajnih nezgoda uesnici, nastradali ili oni koji su uzronici saobraajnih nezgoda mladi ljudi, primarna ciljna skupina su mladi ljudi starosti do 24 godine ivota. Najei uzroci saobraajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama i teim tjelesnim povredama kod ove skupine su brzina i preticanje vozila. Pored ostalog, realizacijom Akcionog plana eli se ukazati i na sljedee:

- Pogubnost krenja propisa o brzini i preticanju; - Pogubnost konzumiranja alkohola i opojnih sredstava u odnosu na vonju i uee u

saobraaju; - Postojanje alternativa u izraaju mladih.

Operativnim planom u okviru svih oblasti sigurnosti u saobraaju i kroz nadlena ministarstva neophodno je obuhvatiti skupine i oblasti koje su navedene u tabeli 4. Ciljna skupina Aktivnosti Studenti i uenici

Edukacija o propisima iz sigurnosti saobraaja; Distribucija komunikacijskih materijala (broura, letaka i sl.) o propisima iz oblasti sigurnosti saobraaja, prilagoenih uenicima odreenog uzrasta, koji e biti podijeljeni za vrijeme trajanja kampanje. Broure koje su pojedina ministarstva tampala u proteklom periodu prilagoditi vizuelnom identitetu kampanje;

Organiziranje kvizova i drugih vidova takmienja u oblasti sigurnosti saobraaja;

Organiziranje javne tribine na koju e biti pozvani uenici srednjih kola i nastavnici;

Mediji

Nakon otpoinjanja kampanje i realizacije Akcionog plana, bit e organizirana pres-konferencija u sjeditu FMUP-a, u Sarajevu, a zatim, prema usaglaenom, slijedi u svim kantonima;

Sadraj programa kampanje podijeliti novinarima; Organizirati sastanak sa novinarima i razmotriti mogunosti

partnerskog odnosa u realizaciji Programa kampanje i Akcionog plana;

Lokalnim medijima distribuirati videospot, radiodingl i dr. radi emitiranja tog komunikacijskog materijala;

Sa medijskim kuama na lokalnom podruju ostvariti saradnju, te organizirati TV i radioemisije u kojima bi uestvovali strunjaci iz oblasti sigurnosti saobraaja i na kojima bi se razgovaralo o sigurnosti saobraaja;

Distribuirati plakate uobiajenog formata i lijepiti ih na kolama i drugim uoljivim mjestima gdje je prisutan vei broj graana;

Distribuirati letke koji e se dijeliti vozaima i drugim uesnicima u saobraaju, posebno na dan kada se otpone sa kampanjom;

Distribuirati i ostali komunikacijski materijal u skladu sa procjenom; Na web-stranicama svih ministarstava postaviti svakodnevne

informacije o kampanji sa fotografijama; Autokole

Organizirati sastanak s udruenjem autokola na podruju svih kantona;

Identificirati probleme i sagledati mogunosti njihovog rjeavanja; Komisija za polaganje

Organizirati sastanak sa Ministarstvom za obrazovanje o temi preuzimanje nadlenosti kada je u pitanju rad autokola i komisija za

6

vozakih ispita polaganje vozakih ispita; Tehniki pregledi vozila

Organizirati i odrati sastanak sa predstavnicima tehnikih pregleda vozila;

Identificirati probleme u njihovom radu; Vozai motocikla, bicikla i pjeaci

Preventivne mjere; Represivne mjere;

Strune i profesionalne javnosti

Obavijestiti ih o provoenju Programa kampanje i Akcionog plana i zatraiti da sagledaju mogunosti njihovog doprinosa u provoenju kampanje;

Pripremiti i odrati okrugli sto o temi Poboljanje sigurnosti saobraaja;

Odrati sastanak sa predsjednicima opinskih sudova odjeljenja za prekraje;

Interne javnosti

Unutar ministarstava istai komunikacijski materijal produciran za realizaciju Programa kampanje i Akcionog programa;

Na oglasnim ploama Ministarstva i policijskih uprava istai Program i Plan za poboljanje sigurnosti saobraaja;

Cirkularnim pismom ministra istai temeljne odrednice kampanje i upoznati sve slubenike sa sadrajem kampanje;

Opine i mjesne zajednice

S opinskim naelnicima odrati sastanak radi prezentacije Programa kampanje i Akcionog plana;

U opinskim prostorijama organizirati javne tribine o temi Sigurnost u saobraaju;

Graani Predviene aktivnosti po prethodno navedenim ciljnim grupama bit e usmjerene prema svim graanima.

Tabela 4: Obuhvat skupina i oblasti u Akcionom programu

3.0. OBUHVAT AKCIONOG PROGRAMA NA PODRUJU FBIH Dinamian razvoj drutva u cjelini u posljednjim decenijama u cijelom svijetu rezultirao je velikim brojem nesuglasica. U takvim uvjetima saobraaj kao integrator svih komunikacijskih zbivanja imao je neusaglaenu komponentu razvoja. Ovakav dinamian razvoj, kako broja novoproizvedenih motornih vozila tako i onih koja su u upotrebi, nije adekvatno praen razvojem cestovne infrastrukture. Ovakav negativan odnos izmeu razvoja motornih vozila i cestovne infrastrukture doveo je do pogoranja uvjeta pod kojima se odvija saobraaj, a samim tim dolo je i do pogoranja sigurnosti drumskog saobraaja. Posljedica ovakvog neharmoniziranog razvoja je veliki broj saobraajnih nezgoda sa fatalnim ishodom. Rastui trend saobraajnih nezgoda je uzrokovan mnogim nedostacima koji su evidentni u svim segmentima sigurnosti drumskog saobraaja. Za poveanje stepena sigurnosti u saobraaju, prije svega, neophodno je poduzeti aktivnosti koje moraju biti organizirane, struno voene i praene. Osnovni preduvjet za poduzimanje aktivnosti na svim poljima drutvenog rada je dobro poznavanje karakteristika postojeeg stanja, to se svakako odnosi i na polje sigurnosti u saobraaju, nakon ega je neophodno nauno definirati mjere i postupke za provoenje odgovarajuih mjera i svoenje uzroka nastanka saobraajnih nezgoda na najmanju mjeru. U cjelovitom istraivanju sigurnosti u saobraaju, potrebno je obuhvatiti faktore koji direktno utiu na sigurnost u saobraaju, a to su: ovjek, cesta, vozilo i okolina. Ustavom BiH definirane su i nadlenosti u oblasti saobraaja. Meudravni i entitetski saobraaj je definiran na nivou drave, s tim da u segmentu upravljanja cestama dravnog i meudravnog znaaja nije jo pravno regulirana. Na nivou entiteta postoje entitetski zakoni o cestama, kao pravni okvir za aktivnosti u domenu cestovne infrastrukture. Ovim zakonima ureuje se pravni poloaj javnih cesta: upravljanje, graenje, odravanje, zatita cesta i uvjeti obavljanja transporta, te finansiranje javnih cesta. Na nivou drave ne postoji odgovarajua pravna regulativa u svim segmentima saobraaja i transporta, to zbog sporosti ministarstva transporta BiH, to zbog u cjelosti nedefinirane nadlenosti nad pojedinim

7

oblastima. Pravni okvir za sve aktivnosti i institucionalno organiziranje na nivou drave poboljani su formiranjem Ministarstva za komunikacije i transport BiH. Ovo ministarstvo na nivou drave Bosne i Hercegovine vodi aktivnosti meudravnog i meuentitetskog transporta i infrastrukture, sarauje sa meudravnim organizacijama, priprema strateke i planske dokumente iz oblasti meunarodnog i meuentitetskog cestovnog transporta i infrastrukture. U provoenju zacrtanih ciljeva i mjera u Polaznim osnovama strategije sigurnosti drumskog saobraaja za period 2008.-2013. godina, oekivati je aktivno uee i razradu akcionih programa u segmentu sigurnosti u saobraaju od dravnih institucija (ministarstva transporta i komunikacija) preko entitetskih institucija, od ministarstva prometa/saobraaja sa prateim institucijama ovog ministarstva, entitetskih ministarstava unutranjih poslova sa svojim niim organizacionim jedinicama, pa preko ministarstva obrazovanja i njegovih institucija do ministarstva zdravstva i prateih institucija.

3.1. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo unutranjih/unutranjih poslova Da u saradnji sa nadlenim ministarstvima Federacije BiH, kao i MUP-ovima kantona, realizira Akcioni plan u kojem e biti obuhvaene i aktivnosti kantonalnih MUP-ova u predvienom periodu, te da s tim u vezi preduzima i sljedee aktivnosti: Aktivnosti Rokovi Nosioci - Da koristi pomo i usluge, odnosno tehniku i drugu podrku odabrane Agencije za provoenje kampanje za poboljanje sigurnosti saobraaja u Federaciji BiH;

Svakodnevno

FMUP i MUP kantona

- Da u realizaciji Akcionog plana koristi struna lica, usluge i druga materijalno-tehnika sredstva Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, kao i drugih institucija na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odgovarajuih institucija na kantonalnom nivou;

Svakodnevno

FMUP i MUP kantona

- Svakodnevno pratiti realizaciju Akcionog plana uz analitiko praenje rezultata aktivnosti. Osigurati koordinaciju i razmjenu informacija izmeu svih uesnika u provoenju kampanje i aktivnostima prema Akcionom planu;

Svakodnevno

FMUP i MUP kantona

-Koordinirati aktivnostima uz instruktivno-nadzornu ulogu u realizaciji Akcionog plana;

Jedanput mjeseno

FMUP i MUP kantona

-Pri kraju kampanje i realizacije Akcionog plana organizirati okrugli sto o temi Mogunost poboljanja sigurnosti saobraaja, gdje bi uestvovali predstavnici svih ciljnih grupa, a posebno strunih i profesionalnih javnosti. Tom prilikom donijeti zakljuke koje aktivnosti poduzeti da bi se dolo do poboljanja stanja sigurnosti saobraaja;

Na kraju kampanje

FMUP i MUP kantona

-Po okonanju kampanje i realizacije Akcionog plana odrati pres-konferenciju na kojoj e se rezimirati rezultati provedene kampanje;

Na kraju kampanje

FMUP i MUP kantona

-O rezultatima realizacije kampanje i Akcionog plana, sainjavat e se godinji izvjetaji (2008.-2013. godina) i dostavljati Vladi Federacije BiH radi informiranja.

Jedanput godinje

FMUP i MUP kantona

8

3.1.1. Aktivnosti kantonalnih ministarstava unutranjih/unutarnjih poslova Svaki kantonalni MUP e za podruje svog kantona sainiti Akcioni plan za provedbu smjernica i mjera iz dokumenta Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013., kao i Programa kampanje za poboljanje sigurnosti saobraaja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji e biti integralni dio Akcionog plana Federalnog ministarstva unutranjih/unutarnjih poslova. Prilikom sainjavanja Akcionih planova MUP-ova kantona pridravati se smjernica datih u Polaznim osnovama strategije sigurnosti drumskog saobraaja 2008.-2013. kao i smjernica datih u Programu kampanje za poboljanje sigurnosti saobraaja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pored navedenog, u akcionim planovima kantonalnih MUP-ova, bit e obuhvaene i sljedee aktivnosti:

MJERE PREVENCIJE I EDUKACIJE

Aktivnosti Rokovi Nosioci U svim policijskim stanicama na podruju kantona organizirati sastanke sa direktorima osnovnih kola i nastavnicima zaduenim za saobraajno obrazovanje kolske omladine. Na tim sastancima prezentirati Akcioni plan i inicirati uee kola u realizaciji zadataka iz navedenog plana. Takoer na tim sastancima dogovoriti odravanje predavanja u trajanju od jednog kolskog sata u svim razredima osnovnih i srednjih kola o temi sigurnost saobraaja. Za predavanja treba pruiti strunu pomo kolama, odnosno zaduiti saobraajnog policijskog slubenika koji e prisustvovati predavanjima i dati svoj struni doprinos. Pored navedenog, na sastancima treba inicirati rad kolskih saobraajnih patrola na sigurnim i prikladnim dionicama puta;

Dva puta godinje

MUP kantona

Na nivou svih policijskih stanica, odrati sastanke sa predstavnicima autokola i lanovima komisija za polaganje vozakih ispita sa podruju opine, upoznati ih s Akcionim planom i problemima koji se javljaju zbog neadekvatne osposobljenosti vozaa za upravljanje motornim vozilom, te od njih zahtijevati odgovorniji odnos prema obuci vozaa i provjeri znanja;

Dva puta godinje

MUP kantona

Radi prevencije, kod realizacije aktivnosti iz Akcionog plana, ostvariti kontakt i kvalitetnu saradnju sa pripadnicima tampanih i elektronskih medija. U tom cilju ukljuivati i pripadnike medija u rad sa policijskim slubenicima u obavljanju svakodnevnih poslova i zadataka na reguliranju saobraaja. Potrebno je osigurati svakodnevno informiranje graana o svakodnevnim dogaajima iz sigurnosti saobraaja, preduzetim mjerama i ostvarenim rezultatima. Obavjetavanje javnosti organizirati putem portparola i neposredno od policijskog slubenika ili od rukovodstva u ministarstvima. Za medijsku kampanju pripremiti odreene statistike pokazatelje vezane za saobraajne nezgode i posljedice u nezgodama, tete prouzrokovane zbog nepotivanja Zakona i pravila iz saobraaja, te injenja prekraja iz oblasti sigurnosti saobraaja. U okviru kampanje i realizacije Akcionog plana, sa predstavnicima medija dogovoriti nastup predstavnika MUP-a, ili drugih subjekata odgovornih za saobraaj u posebno organiziranim emisijama, a po mogunosti i kontakt-emisijama;

Svakodnevno

MUP kantona

9

Sa djeijim kolskim saobraajnim patrolama dijeliti letke i komunikacijski materijal. Posebno letke kojima se, o posljedicama koje mogu proistei zbog nepanje i nepotivanja pravila iz oblasti saobraaja, neposredno upoznavaju vozai i drugi uesnici u saobraaju;

Jedanput mjeseno

MUP kantona

U okviru preventivnih mjera, svim saobraajnim patrolama dati zadatak da prilikom redovne kontrole uesnika u saobraaju upozoravaju vozae na opasnosti koje vrebaju u saobraaju;

Svakodnevno MUP kantona

U saradnji sa ministarstvom za pravosue i upravu organizirati radni sastanak sa predsjednicima opinskih sudova prekrajna odjeljenja, na kojima e se analizirati ostvarivanje kaznene politike, kao i problematika u njihovom radu;

Dva puta godinje

MUP kantona

U okviru prevencije, dodatno educirati policijske slubenike kada je u pitanju turistika sezona i nain ophoenja sa stranim dravljanima.

Svakodnevno

MUP kantona

REPRESIVNE MJERE

- Intenzivirati rad policijskih slubenika u saobraajnim patrolama na uoavanju teih prekraja (upravljanje vozilom pod djelovanjem alkohola ili nekog nedozvoljenog narkotikog sredstva, prekoraenje dozvoljene brzine, vonja tehniki neispravnih i neregistriranih vozila, nepropisno preticanje i dr.) i izricati sankcije u skladu sa zakonom;

Svakodnevno

MUP kantona

Za vozae koji esto ponavljaju tee prekraje u saobraaju, sugerirati sudovima da im se izriu zakonom propisane mjere upuivanja na dodatnu obuku propisa iz sigurnosti saobraaja;

Dva puta godinje

MUP kantona

Izvriti analizu izreenih mjera za vozae koji su upravljali motornim vozilom pod djelovanjem alkohola ili za vozae za koje se osnovano pretpostavlja da su bolesni i da iz zdravstvenih razloga nisu u mogunosti upravljati vozilom, te takve vozae upuivati na vanredni ljekarski pregled;

Dva puta godinje

MUP kantona

Maksimalno koristiti mjeru upuivanja vozila na vanredni tehniki pregled i to u svim sluajevima kada je oito da su vozila tehniki neispravna (pneumatici, upravljaki mehanizam, koni mehanizam i drugo);

Svakodnevno

MUP kantona

U saradnji sa ministarstvima prometa i komunikacija, u toku akcije koristiti adekvatnu vagu i vriti kontrolu osovinskog pritiska s obzirom da se esto deava da vozai upravljaju teretnim motornim vozilima sa prekoraenjem osovinskog optereenja vozila;

Jedanput sedmino

MUP kantona

Kontrolu uesnika u saobraaju obavljati na dionicama puta na kojem se najee vre prekraji i dogaaju saobraajne nezgode;


Rukovodni radnici u policijskim upravama posebnu panju trebaju posvetiti pravilnoj i potpunoj pripremi policijskih slubenika za odlazak na slubu, kao i povratak sa slube. Kvaliteno ih pripremati za izvrenje slubenog zadatka uz konkretizaciju aktivnosti prema datim zadacima. Po povratku sa slube da sainjavaju kvalitetne i potpune izvjetaje o obavljenom radu. Policijske slubenike u saobraajnim patrolama koji ne budu ostvarivali dobre i kvalitetne rezultate u radu treba zamijeniti drugim policijskim slubenicima, a njih rasporediti na druge poslove i zadatke;

Svakodnevno

MUP kantona

Rukovodni radnici treba da osiguraju kvalitetnu kontrolu rada svih saobraajnih patrola. Kontrolu vriti svaki dan najmanje jedanput u jednoj smjeni. Kontrolu e obavljati rukovodni slubenici nadlenih policijskih uprava i stanica;

Svakodnevno

MUP kantona

10

Policijski slubenici zadueni za reguliranje i kontrolu saobraaja e na svom podruju svakodnevno evidentirati uoene nedostatke na putevima (udarne rupe, propuste, rigole, odrone, divlje prikljuke, nedostatak vertikalne i horizontalne signalizacije na putu i dr.) i u svim sluajevima, kada se utvrdi odgovorna firma i odgovorno lice za odravanje puta, onda podnositi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa zakonom. Ukoliko se utvrdi da za odreenu dionicu puta nema odgovorne firme za njeno odravanje, traiti odgovorno lice u Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i kantona, odnosno u nadlenoj opinskoj slubi, te protiv tih lica podnositi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka za uinjene propuste i nedostatke na putu.

Svakodnevno

MUP kantona

MJERE NADZORA I KONTROLE

Radi ostvarivanja potpunog uvida u rad i stanje u pojedinim slubama koje se bave problematikom sigurnosti saobraaja na podruju Federacije BiH, u toku kampanje i realizacije Akcionog plana izvriti kontrolu i nadzor nad radom veih firmi koje se bave prijevozom robe i putnika;

Dva puta godinje

MUP kantona

Upravni nadzor nad radom stanica za tehniki pregled vozila vri Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, odnosno struna organizacija odreena od strane Federalnog ministarstva;

Dva puta godinje

MUP kantona i Struna

organizacija odreena od

strane FMPiK Odjeljenja ili druge odgovarajue organizacione jedinice za administraciju ministarstva unutranjih poslova kantona organizirat e kontrolu rada referata za registraciju motornih vozila u odjeljenjima za administraciju po policijskim upravama;

Dva puta godinje

MUP kantona

Izvriti kontrolu rada organizacionih jedinica zaduenih za kontrolu i reguliranje saobraaja o pitanju realizacije zadataka. Prilikom ove kontrole ostvariti uvid u patrolne dosjee, stanine evidencije, prekrajne prijave i zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka za prekraje iz oblasti sigurnosti saobraaja, ostvarene rezultate rada u radu saobraajnih policijskih slubenika, izvjetaje o radu i planove rada policijskih slubenika u saobraajnim patrolama i drugo.

Dva puta godinje

MUP kantona

SPECIFINE MJERE I AKTIVNOSTI

Rad u zajednici i sa pripadnicima lokalne zajednice: pruati adekvatnu pomo djeci, nemonim starijim osobama i invalidima kada uestvuju u saobraaju;

Svakodnevno

MUP kantona

Mjere i aktivnosti oko uea u saobraaju vozila DKP predstavnitava u BiH, kao i vozila koja se kreu pod pratnjom policije


Mjere i aktivnosti koje se preduzimaju kod odravanja masovnih okupljanja graana na velikim sportskim, vjersko-kulturnim manifestacijama, te drugim manifestacijama u kojima uestvuje veliki broj lica i vozila u saobraaju;

Dok traje

manifestacija

MUP kantona

Mjere i aktivnosti u vezi sa sigurnosti saobraaja u vrijeme poljoprivredene sezone, kada u saobraaju uestvuje veliki broj poljoprivrednih maina sa prikljucima i zaprenih vozila;

Dok traje sezona

MUP kantona

Mjere i aktivnosti za vrijeme trajanja zimske turistike sezone na zimskim skijalitima, kao i mjere i aktivnosti za vrijeme trajanja ljetne turistike sezone.

Dok traje sezona

MUP kantona

11

Dodatne aktivnosti Federalnog i kantonalnih ministarstava unutranjih poslova sa nositeljima i izlaznim rezultatima akcionog plana

Naziv aktivnosti Odgovorni subjekti i nosioci aktivnosti

Rok Izlazni rezultati

Poveanje nivoa tehnike ispravnosti motornih vozila kroz osiguranje saobraajne inspekcije

FMUP Ministarstva unutarnjih poslova kantona

Kontinuirano

Dovoenje na to manji broj uesnika u saobraaju koji su uestvovali u saobraajnim nezgodama bez poloenog vozakog ispita i bez registriranog, odnosno tehniki nepregledanog vozila

Primjena savremenog represivnog djelovanja i odgovarajueg preventivnog djelovanja policije


Kontinuirano

Implementirati savremeni oblik represivnog i preventivnog djelovanja policije

Suzbijanje vonje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u saobraaju


Kontinuirano

Manji broj uesnika saobraajnih nezgoda pod utjecajem alkohola i opojnih droga

Suzbijanje vonje bez poloenog vozakog ispita

Ministarstva unutarnjih poslova kantona

Kontinuirano

Smanjenje broja uesnika bez poloenog vozakog ispita

Unapreenje saobraajne statistike i analize


2008.-2009.

Statistike izvjetaje BiH prilagoditi evropskim

Izrada programa kontinuirane edukacije osoblja unutranjih poslova


Kontinuirano

Implementacija kontinuirane edukacije

Uspostaviti razmjenu informacija izmeu institucija koje su ukljuene u saobraajnu problematiku

Nadlene institucije

2008.-2013.

Razmjena informacija izmeu institucija

Analiza stanja kadra, opreme i organizacije policijskih stanica


2008.-2009.

Napraviti analizu stanja policijskih stanica

Jedinstven standard organizacije i opremljenosti policijskih stanica u skladu s evropskim standardom


2008.-2009.

Primjena evropskih standarda u organizaciji i opremljenosti policijskih stanica

Primjena savremenih ureaja za detekciju brzine


Kontinuirano

-Utvrivanjem doputene brzine kretanja vozila na cestama u optimalnim saobraajnim uvjetima (oko 80 %

12

vozaa, a ostalih 20 % vozaa ne smiju utvrena ogranienja prekoraivati za vie od 15 %), -Raspon svih brzina kretanja vozila u saobraajnom toku trebala bi iznositi najvie 10 %

Upotreba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala na vozilima


Kontinuirano

Postizanja visokoprocentnog koritenja sigurnosnog pojasa u vonji kod vozaa i putnika

Potivanje semaforskog svjetla

Ministarstva prometa i Ministarstva unutarnjih poslova kantona

Kontinuirano

Razvijati sisteme elektronskog nadzora potivanja semaforskog naina reguliranja saobraaja na raskrsnicama

Prilagoavanje zakonodavstva prema posljedicama i uzrocima saobraajnih nezgoda

FMUP

Kontinuirano

Smanjenje broja saobraajnih nezgoda sa traginim ishodom

3.2. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija FBiH Kao posljedica dogaanja u posljednje dvije decenije, za oblast cesta nisu uraeni strateki dokumenti na osnovu kojih bi se definirao strateki pristup planiranja potujui stvarne prioritete uvaavajui funkcionalno gospodarenje sustavom cesta kao javnim dobrom u opoj uporabi i kompatibilnosti s ostalim sustavima. Donoenjem dokumenata koji su prikazani u sljedeoj tablici koji predstavljaju strateke dokumente, imali bismo osnovu na kojoj se mogu stvarati uvjeti za sigurnije odvijanje prometa na cestama. A. STANJE U OBLASTI CESTA

OPIS AKTIVNOSTI NOSITELJ NAPOMENA

Stanje cesta je u osnovi loe i ispod je standarda EU

Analiza postojeeg stanja cesta Direkcija cesta

Nije donesena Strategija razvoja i odravanja javnih cesta

Vlada FBiH Parlament FBiH

Nije donesen Srednjoroni program odravanja javnih cesta Izrada, usvajanje i donoenje Vlada FBiH

U svrhu realizacije, neophodno donoenje dokumenta

13

Godinji plan i program odravanja i zatite cesta se rade kao okvirni dokumenti

Planove raditi na temeIju smjernica Vlade i resornog Ministarstva

Direkcije cesta, FMPiK i Vlada FBiH

Rekonstrukcija i pojaano odravanje se radi na neadekvatan nain bez definiranja prioriteta odravanja cesta

Izrada studije i projekata za najfrekventnije dionice cesta kroz koje e se definirati: odravanje i zatita, sanacija, rekonstrukcija i modernizacija pojedinih dionica ceste i raskrija, izgradnja treih traka, preoblikovanje raskrija u krune tokove, ureenje povrina za zaustavljanje vozila

FMPiK i Direkcija cesta

Sredstva namijenjena za financiranje cesta nisu na adekvatnoj razini i esto se nenamjenski troe

Dosljedna, pravilna i zakonita primjena zakonskih odredbi u pogledu naplaivanja naknada i namjensko troenje sredstava na svim razinama

Direkcija cesta

Prometni projekti postojeih magistralnih cesta nisu uraeni premda je to zakonska obveza

Usklaivanje postojeih i izrada prometnih projekata magistralnih cesta prema zakonu

Direkcija cesta

CESTOVNI OBJEKTI

Stanje objekata je neujednaeno i prilino loe: mostova, tunela, galea, podvotnjaka, nadvonjaka, podhodnika potpornih i oblotnih zidova Stacionari, objekti i ureaji za odvodnju, pjeake staze, odmorita, parking prostori na cestama i autobuska stajalita ili nisu izgraena ili ureena

-Analiza postojeeg stanja te sanacija klizita, skarpi, asfaltnih povrina, tunela, mostova i drugih cestovnih objekata. -Kontrola, odravanje, obiljeavanje, osvjetljavanje dionica i objekata, preoblikovanje raskrija u krune tokove, izgradnja prijelaza i podhodnika

Direkcija cesta

Razvrstavanje-kategorizacija cesta se radi po starom propisu bive Republike BiH

Izrada akta (provedbenog propisa) o razvrstavanju kategorizaciji cesta

FMPiK Vlada FBiH

Neophodno donoenje dokumenata na razini BiH

Evidentni su nedostatci na cestama: crne toke i prijelazi (prutni i pjeaki)

Analiza postojeeg stanja opasnih dionica na cestama

Direkcija cesta i nadleni MUP

B. PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA CESTE Prometna siganalizacija ima veoma zanaajnu ulogu u stvaranju pretpostavki za sigurno odvijanje prometa na cestama

14

OPIS AKTIVNOSTI NOSITELJ

Pojava otuivanja i devastiranja signalizacije i opreme sa cesta Utvrivanje stanja i zatita


Nain-tehnika postavljanja signalizacije Potivati projekte i pravilnike Direkcija cesta

Postojea nevaea signalizacija na cestama

Generalno uklanjane signalizacije ispred tunela, mostova i raskrija Direkcija cesta

Semaforizacija raskrija Postavljanje svjetlosne signalizacije na rakrijima Direkcija cesta

Horizontalna signalizacija

-Blagovremeno izvoenje horizontalne signalizacije minimalno dva puta godinje (pred zimu i nadolazeu turistiku sezonu) -Primjena standarda o kvalitetu boja za horizontalnu signalizaciju

Direkcija cesta

Signalizacija za zahvate na cestama

-Obiljeavanje svih zahvata (radovi, privremene obustave prometa - elementarne nepogode) na cestama adekvatnom prometnom signalizacijom sukladno pravilnicima i -Kontrola obiljeavanja adekvatnom signalizacijom

Izvoa radova Direkcija cesta Inspektori za ceste Direkcija cesta i Izvoa radova

Turistika signalizacija Plansko postavljanje turistike signalizacije

Direkcija cesta i nadlena turistika zajednica

Oprema cesta

-Postavljanje zatitnih ograda i posebnih objekata na cestama, posebno na mjestima gdje prelazak nije dozvoljen i -Postavljanje posebnih objekata na cesti za smanjenje brzine kretanja vozila

Direkcija cesta i izvoa radova

C. IZVOENJE RADOVA (OPERATIVA) Vrijeme, nain i tehnika izvoenja radova na javnim cestama imaju izraen direktni i indirektni utjecaj na stanje i sigurnost odvijanja cestovnog prijevoza.


Vrijeme, nain-tehnika izvoenja radova na cestama Prilagoditi intenzitetu prometa FMPiK i Direkcija cesta

Kvalitet radova i materijala Poveati nivo kontrola angairanjem supervizora Direkcija cesta

Kontrola kvaliteta Konstantno prisustvo prilikom izvoenja radova uz dodatno angairanje nadlene inspekcije

Nadzor Inspektori za ceste

15

Obiljeavanje radova na cesti

Obavezno postavljanje adekvatne prometne signalizacije na cesti u skladu s odobrenim prometnim rjeenjem

Izvoa radova

D. REGULATIVA I PROPISI Za ureenje stanja u oblasti cesta od izuzetne je vanosti donoenje zakona i podzakonskih akata na svim razinama vlasti. Na razini Federacije BiH neophodno je donijeti ili doraditi sljedee propise.


Zakon o cestama F BiH Donijeti novi Zakon Vlada FBiH Parlament FBiH

Podzakonski akti Donoenje i usklaivanje pravilnika i drugih akata FMPiK

Primjena zakona i podzakonskih akata

Dosljedno primjenjivati Zakone i podzakonske akte iz oblasti, osobito: Zakon o cestama Pravilnici Smjernice

FMPiK, Direkcija cesta, Izvoa radova, Projektant i Nadzor

Pravilnik o postupku kod prometnih nezgoda i Zapisnik

Donijeti pravilnik i doraditi Zapisnik o prometnim nezgodama

FMPiK i MUP, prisustvo predstavnika Direkcije cesta i vjetaka prometne struke

E. REIM PROMETA Poduzimanjem adekvatnih rjeenja kod definiranja reima prometa mogu se postii znaajne utede i znaajno doprinijeti funkcionalnijem i sigurnijem odvijanju prometa na cestama.


Usklaivanje reima prometa na magistralnim cestama

-Odrediti dionice cesta i vrijeme za ogranienje prometa u udarnim terminima. -Poduzeti poticajne mjere za vee koritenje javnog prijevoza (eljeznica, autobusi i tramvaji).

FMPiK

Naftni derivati se prevoze cestama, to predstavlja optereenje na cestama, nemogunost adekvatne kontrole kao i opasnost po okoli

Prijevoz nafte i kabastih tereta, vanredni prijevoz usmjeriti na eljezniki prijevoz


F. ZATITA CESTA Adekvatnom zatitom cesta umnogome se mogu zatititi ceste od propadanja i u znaajnoj mjeri doprinijeti sigurnijem odvijanju prometa.

16

Naziv aktivnosti Aktivnosti Rokovi Nosioci aktivnosti

Direkcija cesta i inspektori za ceste

Mjere zatite cesta

Zatita kolnika od prekomjernog optereenja,

zatita od gradnje objekata u cestovnom i zatitnom pojasu,

reguliranje gradnje prilaznih cesta i autobuskih stajalita,

osiguranje preglednosti na raskrijima i u krivinama,

zatita od nekontroliranog izlaska veeg broja ljudi, djece, te stoke i divljai na cestu,

spreavanje obavljanja radnji i u cestovnom pojasu kojima bi se mogla otetiti cesta, odnosno ugroavati promet ili poveati trokovi odravanja ceste,

reguliranje odnosa sa susjedima uz cestu, reguliranje postavljanja kablova, vodova i

instalacija u trupu ceste i cestovnom pojasu, spreavanje deponiranja materijala na cesti

i uz cestu, uklanjanje zaostalih, pokvarenih,

naputenih i havarisanih vozila sa ceste i cestovnog pojasa,

reguliranje postavljanja i dopune prometne signalizacije, reguliranje postavljanja reklamnih panoa, evidencija cesta, cestovnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na cestama,

obveza ugovaranja i odravanja i zatite cesta.

Direkcija cesta i inspektori za ceste

Dodatne aktivnosti Federalnog i kantonalnih ministarstava prometa i direkcija za ceste sa nositeljima i izlaznim rezultatima akcionog plana Naziv aktivnosti Odgovorni subjekti i

nosioci aktivnosti Rok Izlazni rezulat

Analiza stanja cestovne infrastrukture

Direkcija cesta

2008.-2009.

Izvrena analiza stanja cestovne infrastrukture

Osigurati rekonstrukciju i modernizaciju postojee cestovne infrastrukture

Federalno ministarstvo prometa Direkcije cesta

Kontinuirano

Implementacija projekata

Osigurati dugorone projekte za unapreenje i izgradnju cestovne infrastrukture


Kontinuirano

Implementacija projekata

Izrada projekata kontinuiranog odravanja cestovne infrastrukture


2008.-2009.

Implementacija projekta

Izgradnja cestovne infrastrukture (tuneli, mostovi) primjenom EU

Federalno ministarstvo prometa

Kontinuirano

Suvremene saobraajnice

17

direktive koja se odnosi na sigurnost cestovne infrastrukture

Direkcije cesta

Uspostaviti jasan, efikasan i funkcionalan sistem institucija koje upravljaju cestama


2008.-2010.

Unapreenje i modernizacija sigurnosnih programa

Adekvatno praenje i pozicioniranje sigurnosti cestovnog saobraaja


Kontinuirano Preventivno djelovanje radi poveanja stupnja sigurnosti

Suvremeno voenje evidencije cesta, cestovnog pojasa, saobraajne signalizacije i opreme ceste


Kontinuirano

Bolja informiranost zainteresiranih subjekata

Uvoenje revizije zahtjeva sigurnosti saobraaja


Kontinuirano Izrada strunog prirunika Road Safety Audit

Analiza opasnih mjesta na cestovnoj infrastrukturi - crne toke

Direkcije cesta Kontinuirano Smanjenje broja opasnih mjesta crne toke

Analiza privremenih i stabilnih objekata u pojasu cestovne infrastrukture Direkcije cesta Kontinuirano

Smanjenje nelegalne izgradnje u pojasu cestovne infrastrukture

Definiranje prihvatljivih brzina sa stanovita sigurnosti cestovnog saobraaja


Kontinuirano

Smanjenje broja saobraajnih nezgoda kod koji je uzrok brzina

Kontinuirana edukacija i usavravanje kadrova ukljuenih u sigurnost cestovnog saobraaja


Kontinuirano

Kontinuirana implementacija programa usavravanja

Utvrivanje doputene brzine kretanja vozila u optimalnim uvjetima

Direkcije cesta Kontinuirano Smanjenje broja prekoraenja brzine

3.3. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo zdravstva FBiH Sistem pomoi ozlijeenim treba biti orijentiran na samopomo, uzajamnu pomo i sistemsko organiziranje slubi hitne medicinske pomoi. U novom sistemu koji je proistekao iz novog zakona o sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Crveni kri/krst je odreen kao institucija koja e educirati vozae za pruanje prve pomoi. Zakon je predvidio ovu instituciju koja ima razgranatu mreu organizacija po cijeloj Bosni i Hercegovini i koja bi trebala u narednom periodu dati poboljanja u sistemu edukacije u pruanju prve pomoi, kako sebi tako i drugim ozlijeenim u saobraaju. Ovaj sistem aktiviran je krajem 2007. godine i neophodna je njegova daljnja nadgradnja, jer se pokazalo da pruanje prve pomoi neposredno nakon ozljeivanja u saobraaju moe doprinijeti u velikoj mjeri spaavanju ivota, kao i smanjivanju invalidnosti. S druge strane, potrebno je osigurati najbolju hitnu medicinsku pomo na mjestu dogaanja saobraajne nezgode. Hitna medicinska pomo mora biti tako organizirana da maksimalno potuje faktor vremena, jer svakih pola sata kanjenja pruanja hitne medicinske pomoi poveava postotak smrtnosti za 300 %, kao i postotak invalidnosti.

18

U dananjem razvoju mjera zatite ozlijeenih u saobraajnim nesreama na podruju Bosne i Hercegovine, evidentno je nedovoljno znanje osnovnih postulata u pristupu povrijeenom, kako od uesnika u saobraaju, tako i od onih koji uestvuju u spaavanju, a nisu medicinski profesionalci. Nadalje, evidentna je neuvezanost sistema slubi hitne medicinske pomoi na teritoriji Federacije BiH. Takoer, slube hitne medicinske pomoi neujednaene su u pogledu medicinsko-tehnike opremljenosti, kao i u pogledu medicinskog strunog kadra. Vano je napomenuti da u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji specijalizacija urgentne medicine. To bi trebalo dati visoki kvalitet hitnim medicinskim slubama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Meutim, specijalisti su uglavnom koncentrirani u veim gradovima, dok su slube hitne medicinske pomoi u manjim mjestima kadrovski i struno vrlo raznolike. Predloena strategija

1. Ostvariti jedinstven pristup organizaciji hitnih medicinskih slubi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine;

2. Definirati mreu zdravstvenih ustanova sa jedinstvenim pozivnim brojem; 3. Ostvariti jedinstvenu obuku i trening za medicinsko osoblje hitnih medicinskih slubi u

skladu s medunarodnim standardima; 4. Osigurati standardne protokole za tretman povrijeenog (utvrivanjem jedinstvenih

protokola za tretman povrijeenog, osigurava se standardni postupak za tretman povrijeenog;

5. Unaprijediti sistem izvjetavanja o povredama i smrtnim ishodima uzrokovanim saobraajnim nezgodama.

Operativni plan 1. Utvrditi jedinstven standard organizacije i opremljenosti slubi hitne medicinske pomoi u

skladu s meunarodnim standardima; 2. Utvrditi mreu slubi hitne medicinske pomoi u skladu sa potrebama; 3. Izrada programa kontinuirane edukacije za osoblje urgentnih medicinskih slubi

(prehospitalnih i hospitalnih); 4. Implementacija programa obuke medicinskog osoblja za tretman urgentnih stanja (BLS kurs,

ALS kurs, ACLS kurs, ATLS kurs, HMT kurs); 5. Medijska kampanja i izrada promotivnih materijala o znaaju i ulozi hitne medicinske pomoi

na mjestu saobraajnog udesa te nainu pozivanja hitne medicinske pomoi, kao i posljedicama nestrunog i neodgovarajueg transporta povrijeenog bez pruene hitne medicinske pomoi.

Naziv aktivnosti Odgovorni subjekti i


Analiza stanja kadra, prostora, opreme, naina organizacije hitnih medicinskih slubi na teritoriji FBiH

Federalno ministarstvo zdravstva Kantonalna ministarstva zdravstva Zavodi za javno zdravstvo

2008.-2009

Napravljena analiza stanja hitnih medicinskih slubi na teritoriji FBiH

Jedinstven standard organizacije i opremljenosti hitnih medicinskih slubi u skladu s meunarodnim standardima

Federalno ministarstvo zdravstva Kantonalna ministarstva zdravstva

2008.- 2009.

Legislativa za oblast hitne medicinske pomoi usklaena sa meunarodnim standardima

Opremanje slubi hitne medicinske pomoi Vlade svih nivoa

Kontinuirano

Standardizirana oprema hitnih medicinskih slubi u FBiH

Utvrivanje mree slubi hitne Federalno ministarstvo

19

medicinske pomoi u FBiH sa jedinstvenim pozivnim brojem

zdravstva Kantonalna ministarstva zdravstva Zavodi za javno zdravstvo Ministarstva za promet i komunikacije

2009.-2013.

Utvrena mrea HMS, sa jedinstvenim pozivnim brojem

Uspostavljanje centara za primanje zahtjeva za hitnu medicinsku pomo (dispeerski centar)

Kantonalne vlade

2010.-2011.

Uspostavljeni dispeerski centri u kantonima

Izrada programa kontinuirane edukacije za osoblje urgentnih medicinskih slubi prehospitalnog i hospitalnog nivoa)

Federalno ministarstvo zdravstva Zdravstvene ustanove Obrazovne ustanove

2008.-2013.

Izraeni programi za kontinuiranu edukaciju osoblja urgentnih medicinskih slubi

Implementacija programa kontinuirane edukacije osoblja urgentnih medicinskih slubi

Zdravstvene ustanove Obrazovne ustanove

Kontinuirano Implementirani programi kontinuirane edukacije

Medijska kampanja, promotivni materijali o znaaju i ulozi hitne medicinske pomoi na mjestu saobraajnog udesa, nainu pozivanja hitne medicinske pomoi, posljedicama nestrunog transporta povrijeenog bez pruene hitne medicinske pomoi

Federalno ministarstvo zdravstva Kantonalna ministarstva zdravstva Zavodi za javno zdravstvo Zdravstvene ustanove Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Mediji

Kontinuirano

Provodi se medijska kampanja

Uspostaviti razmjenu informacija izmeu pojedinih institucija

Nadlene institucije

2009.-2013.

Podaci izmeu institucija se razmjenjuju

lzvriti prilagoavanje izvjetaja evropskim izvjetajima o saobraajnim nezgodama

Nadlene institucije

2009.-2013.

Izvjetavanje prilagoeno evropskim izvjetajima

Uspostava adekvatnog nadzora nad radom Crvenog krsta/kria u segmentu edukacije vozaa motornih vozila za prvu pomo

Nadlene institucije

2009.-2013.

Osavremenjivanje i bolja pripremljenost kandidata za vozaki ispit u pruanju samopomoi i pomoi unesreenim u saobraajnim nezgodama

B. Helikopterska hitna medicinska pomo na mjestu saobraajne nesree Naalost, u Bosni i Hercegovini ne postoji helikopterska hitna medicinska pomo na mjestu saobraajne nesree. Postojea dva medicinska helikoptera pripadaju Armiji Bosne i Hercegovine, nemaju odgovarajuu medicinsku posadu (tj. imaju samo medicinskog tehniara) te se ne mogu koristiti za spaavanje i urgentni medicinski tretman povrijeenih u saobraajnim nesreama na mjestu dogaaja. Postojale su inicijative da osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomo Kantona Sarajevo bude hitni medicinski tim na helikopteru, ali ta inicijativa nikada nije ostvarena. U naelu, postoji saglasnost za koritenje medicinskog helikoptera Armije Bosne i Hercegovine u medicinske svrhe. Procedure za njegovo angairanje su vrlo komplicirane: jedino

20

je mogue planirati njegovo koritenje za naredni dan, tj. upotrebljiv je samo za interhospitalne planirane transporte. Stoga je nemogue u postojeim uvjetima koristiti medicinski helikopter za hitnu medicinsku pomo unesreenim u saobraajnom udesu na mjestu dogaaja. Predloena strategija Nabavka medicinskog helikoptera za pruanje hitne medicinske pomoi na mjestu

saobraajne nesree Izgradnja heliodroma Edukacija medicinskog osoblja za transport vitalno ugroenog pacijenta medicinskim

helikopterom Utvrditi procedure za koristenje helikoptera kod hitnog medicinskog transporta

Operativni plan

Naziv aktivnosti Odgovorni subjekti inosioci aktivnosti Rok Izlazni rezulat

Nabavka medicinskog helikoptera za pruanje hitne medicinske pomoi na mjestu saobraajne nesree

Vlada FBiH 2009.-2011. Nabavljen helikopter

Izgradnja heliodroma uz postojee, a prema potrebama

Vlada FBiH 2009.-2013.

Izgraeni heliodromi prema potrebama

Utvrditi procedure za koritenje helikoptera kod hitnog medicinskog transporta

Nadlene institucije 2009.-2013. Procedure utvrene

Edukacija medicinskog osoblja za transport vitalno ugroenih pacijenata medicinskim helikopterom

Slube hitne medicinske pomoi

Kontinuirano Obavljena edukacija osoblja

3.4. AKCIONI PLAN - Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH Ciljevi: Imajui u vidu stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini, a posebno prisutne prekraje u drumskom saobraaju, potrebno je intezivirati aktivnosti na ovom planu i u koli, kako bi se na taj nain davao doprinos u pravcu poveanja stepena sigurnosti. Aktivnosti koje e se poduzimati u smislu poboljanja stepena sigurnosti u drumskom saobraaju u BiH, predviene su za period do kraja 2013. g., a time bi se stvorile pretpostavke da se BiH svrsta u zemlje sa srednjim brojem saobraajnih nezgoda i brojem poginulih u saobraajnim nezgodama u Evropi. Mjere: Uvoenje saobraajnog odgoja u sve odgojno-obrazovne ustanove, poevi od djeijih vrtia, koje e dugorono utjecati na ponaanje najmlaih i adolescentne skupine uenika u saobraaju, podrazumijeva sljedee: - uenike upoznati s opasnostima koje ih oekuju u saobraaju na cestama; - utjecati na vozae, roditelje, na njihovo ope ponaanje u saobraaju, u prvom redu na uenike kao pjeake-uesnike u saobraaju; - poveati nivo saobraajne kulture i sigurnosti uenika u saobraaju, te smanjiti rizik od nastajanja saobraajnih nezgoda u kojima uestvuju uenici kao uesnici u saobraaju. Dugorone aktivnosti - Zatita djece i mlaih u saobraaju

21

- Obrazovanje predkolske i kolske djece u svrhu kontinuiranog stjecanja saobraajnog znanja i kulture - Obrazovanje nastavnika i odgajatelja - Animiranje poboljanja u saobraaju (kontinuirani zadatak) U okviru odgojno-obrazovanog sistema od poetka predkolskog do zavretka srednjeg obrazovanja, uenici u okviru vannastavnih aktivnosti trebaju se educirati iz oblasti cestovnog saobraaja, te ukazivati na ulogu i znaaj znanja iz ove oblasti.

SEKCIJA NATJECANJE PREDKOLSKO OBRAZOVANJE Osnovna pravila sigurnog

ponaanja u saobraaju Opinsko

OSNOVNO OBRAZOVANJE

Saobraajni znakovi i signalizacija

Opinsko Kantonalno Federalno Dravno

SREDNJE OBRAZOVANJE

- Kultura ponaanja u saobraaju - Priprema za uestvovanje u saobraaju

Kantonalno Federalno Dravno natjecanje

Saobraajni poligoni u lokalnim sredinama

Seminari za odgajatelje i uitelje (pravila u prometu)

SAOBRAAJNI KABINETI - OSNOVNI ZNACI U SAOBRAAJU - SHEME - SLIKE AUDIOVIZUELNA SREDSTVA

(Opinski centri) - Ponaanje odraslih (roditelja s ciljem da se povea sigurnost u saobraaju), kao i drugih uesnika u saobraaju

Dodatne aktivnosti Federalnog i kantonalnih ministarstava obrazovanja sa nositeljima i izlaznim rezultatima akcionog plana Naziv aktivnosti Odgovorni subjekti i


Preventivno-odgojni rad sa svim uesnicima u saobraaju

Federalno ministarstvo obrazovanja Kantonalna ministarstva obrazovanja

Kontinuirano Stvaranje i razvijanje humanijih odnosa meu uesnicima u saobraaju

Uvoenje stalne pripreme i usavravanja nastavnog i instruktorskog kadra, kao i lanova ispitnih komisija


Kontinuirano Poboljanje obuke i prolaznosti kandidata

Sistemsko provoenje odgojnog rada sa vozaima i ostalim osobljem u autotransportnim preduzeima

Kantonalna ministarstva obrazovanja

Kontinuirano

Poveanje cjelokupne sigurnosti u saobraaju

Upoznavanje sa novim pasivnim-sigurnosnim sistemima u vozilima


Kontinuirano Koritenje novih sigurnosnih sistema u vozilima

Medijske kampanje usmjerene prema uesnicima u saobraaju

Federalno ministarstvo obrazovanja

Kontinuirano

Podizanje svijesti na vii nivo svih

22

uesnika u saobraajuSistemsko nadziranje rada institucija zaduenih za saobraajno obrazovanje

Federalno ministarstvo obrazovanja

Kontinuirano

Analiza ostvarenih rezultata

Kvalitativnim mjerama treba postii smanjenje broja poginulih teko i lahko ozlijeenih osoba te zaustaviti rast ukupnog broja saobraajnih nezgoda, a u koje se mogu ubrojiti sljedee aktivnosti: Poveati saobraajnu kulturu stanovnitva kroz bolje poznavanje i potivanje

saobraajnih propisa kao i poveanje drutvene svijesti o problemu stradanja u saobraaju;

Osposobljavanje u poznavanju saobraajnih propisa za sigurno sudjelovanje u saobraaju ve u djeijoj dobi;

Uvoenje saobraajnog odgoja u sve odgojno-obrazovne ustanove, poevi od djeijih vrtia, koja e dugorono utjecati na ponaanje najmlae i adolescentske skupine uesnika u saobraaju.

ZBIRKA PITANJA I ZADATAKA S UPUTAMA, ODGOVORIMA I RJEENJIMA, I TO: - za predkolsko, - za osnovno, - za srednje obrazovanje. Napomena: zbirke i prirunike treba izraditi kompetentna radna skupina.

4.0. OBJEDINJAVANJE REZULTATA I ANALIZA PROVOENJA MJERA Kratkorone i dugorone strateke kao i preventivne, regulativne i organizacione mjere u smanjenju broja saobraajnih nezgoda, prezentirane u Polaznim osnovama strategije sigurnosti drumskog saobraaja za period 2008.-2013. godina, mogu u cjelosti biti realizirane, uz adekvatan pristup svih segmenata drutva i prihvatljiv nadzor i provodivost. U provoenju zacrtanih ciljeva i mjera u Polaznim osnovama strategije sigurnosti drumskog saobraaja za period 2008.-2013. godina, oekivati je aktivno uee i razradu akcionih programa u segmentu sigurnosti u saobraaju od dravnih institucija (ministarstva transporta i komunikacija) preko entitetskih institucija, od ministarstva prometa/saobraaja sa prateim institucijama ovog ministarstva, entitetskih ministarstava unutranjih poslova sa svojim niim organizacionim jedinicama, pa preko ministarstva obrazovanja i njegovih institucija do ministarstva zdravstva i prateih institucija. Svako federalno ministarstvo je duno formirati ekspertni tim koji e se starati o realizaciji planiranih mjera i aktivnosti, federalna ministarstva su duna da svakodnevno evidentiraju stanje i postignute rezultate, te da mjeseno jedanput te analize i rezultate dostave ekspertnom timu koji e fomirati Vlada FBiH. Ekspertni tim e sainjavati dva lana ispred FMUP-a, te po jedan lan iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja. Ekspertni tim e vriti analizu i koordinaciju provoenja mjera iz Akcionog plana te na osnovu toga po potrebi instruirati federalna ministarstva o daljnjoj realizaciji plana. Ekspertni tim e svakih est mjeseci izvjetavati Vladu FBiH o uspjenosti realizacije cjelokupnog projekta.

23

Ekspertni tim e u svojim aktivnostima saraivati s ostalim federalnim ministarstvima u ostvarivanju njihove uloge u realizaciji projekta. Na osnovu pokazatelja koji ukazuju na stanje sigurnosti saobraaja za analizirani period, mogue je da se i ovaj Akcioni plan dopunjava i prilagoava trenutnom stanju sigurnosti saobraaja. 5.0. MATERIJALNO-TEHNIKA SREDSTVA Materijalna i finansijska sredstva za provedbu Akcionog plana e osigurati:

- nadlena ministarstva Vlade Federacije Bosne i Hercegovine - nadlena ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine

6.0. VRIJEME I NAIN IZVRENJA Program kampanje kao i Akcioni plan za poboljanje sigurnosti saobraaja u Federaciji Bosne i Hercegovine realizirat e se kontinuirano kroz svakodnevne redovne i vanredne aktivnosti u periodu 2008.-2013. godina, poev od 01. 10. 2008. godine. 7.0.ZAKLJUCI

- Usvaja se dokument: Akcioni plan za provedbu mjera iz dokumenta Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013.

- Zaduuju se Federalno ministarstvo unutranjih poslova, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke da pristupe provedbi usvojenog Akcionog plana za provedbu mjera iz dokumenta Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013., poev od 01. 10. 2008. godine

- Imenuje se Ekspertni tim Vlade FBiH za praenje realizacije Akcionog plana za provedbu mjera iz dokumenta "Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013" u sastavu:

1. Pavo Boban, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - predsjednik 2. Kemal Ademovi, Federalno ministarstvo unutranjih poslova - lan 3. Safet Kapo, Federalno ministarstvo unutranjih poslova - lan 4. Dr. Jasminka Kovaevi, Federalno ministarstvo zdravstva - lan 5. Adnan Zekovi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke - lan

24

Prilozi Informacije resornih federalnih ministarstava prometa i komunikacija, obrazovanja i zdrastva

o dostavi i izradi akcionih planova

25

akcioni plan sigurnosti u saobracaju

Documents