UNIVERZITET U TUZLI – MAŠINSKI FAKULTET

S E M I N A R S K I R A D

Tema: Alarmni sistemi

Ime i prezime: Sanel Trašić Odsjek: Mehatronika

SADRŽAJ:

1.UVOD....................................................................................................................................2

2.OSNOVNI DIJELOVI ALARMNIH SISTEMA..............................................................4

3.VRSTE ALARMA................................................................................................................5 3.1. Vrste alarmnih senzora..................................................................................................5 3.2. Alarmne centrale i alarmne sirene.................................................................................8

4. PROTOKOL I KOMUNIKACIJA....................................................................................9

5.PRINCIP RADA PROTUPROVALNOG ALARMNOG SISTEMA............................10 5.1.Protuprovalne alarmne centrale.....................................................................................10 5.2.Kako pravilno odabrati protuprovalnu alarmnu centralu...............................................11 5.3.Upravljački elementi - tipkovnice i upravljači...............................................................11 5.4.Detektori.......................................................................................................................12

6.PRAKTIČNI PRIMJER JEDNOG ALARMNOG KUCNOG SISTEMA.....................13

7. ZAKLJUČAK......................................................................................................................18

8.LITERATURA.....................................................................................................................19

9.POPIS SLIKA I TABELA..................................................................................................20

2

1.UVOD

Prva asocijacija naslova teme projektnog zadatka podrazumijeva opću sigurnost kuće, specifično protuprovalnu. Prateći ideju u tom smjeru, cilj je bio ostvariti što više univerzalniju izvedbu modula ali pritom ne ugušiti sposobnost prilagodbe različitim zadaćama. Jednostavnost priključivanja različitih senzora i aktuatora je također bila jedna od niti vodilja. Komunikacija bi se obavljala korištenjem komunikacijskih modula te razvijenog protokola, kasnije opisanog u tekstu.

Broj takvih bežičnih čvorova bi ovisio o veličini kuće, stana ili ureda te o broju kritičnih ulaza. Primarna ideja je postaviti po jedan čvor u svaku sobu koji bi detektirao prisutnost i aktivnost unutar jedne prostorije te posljedično, zaviseći o situaciji, reagirao. Postoje dvije posebnosti u izvedbi ovog projekta.

Prva je činjenica da su moduli bežični s nezavisnim izvorima napajanja. Zajedno s prvom crtom obrane, senzorima, druga, bežičnost, stvara poveću otpornost na bilo kakve neželjene promjene treće strane. Dodatno, sistem uzima u obzir načine rada kuće te posljedično prilagođava svoje reakcije njima. Drugim riječima primjenjuje malu količinu inteligencije prilikom odlučivanja o alarmiranju ukućana.

3

2.OSNOVNI DIJELOVI ALARMNIH SISTEMA

Osnovna namjena alarmnog sistema na bilo kom objektu jeste preventiva i odvraćanje potencijalnih namjernika da oskrnave objekat ili zastita objekta od pozara,poplave i sl.. Od alarmnog sistema se ne može očekivati da "uhvati" provalnika, ali se može očekivati da blagovremeno odreaguju svi sastavni elementi alarmnog sistema (senzori, sirene, telefonske dojave) u cilju aktiviranja lokalne dojave (aktiviranje sirena) odnosno dojave alarmnog stanja preko postojeće telefonske mreže ili GSM mreže. Dakle, poenta instaliranja alarmnog sistema jeste da upozori provalnika i da pošalje dojavu korisniku objekta odnosno nekom specijalizovanom centru za pracenje i nadzor. Na taj nacin je u potpunosti ostvarena zamišljena uloga alarmnog sistema.

Alarmni sistemi se obavezno sastoje od:

alarmne centrale odgovarajućeg kapaciteta, akumulatora / rezervnog napajanja za slučaj nestanka mrežnog napajanja, detektora / jednog ili više, istog ili različitog tipa zavisno od situacije na objektu, sirene / unutrašnje i (ili) spoljne.

Općenito se mogu nadograditi i sledece komponente:

telefonski javljač bežicni panik tasteri dimni detektori detektori vode i sl.

Alarmni sistemi se zasnivaju na programabilnim mikroprocesorskim alarmnim centralama, koje raspolažu različitim brojem zona (4, 6, 8, 16,... 128). Izbor alarmne centrale se vrši u skladu sa načinom korištenja objekta odnosno zahtjevima koje korisnik postavlja pred sistem zaštite. Kompletna komunikacija sa alarmnom centralom obavlja se preko odvojenog šifratora. Alarm se ukljucuje tako što se ukuca cetvorocifrena šifra korisnika. Potpuno analogno se alarm isključuje prilikom ulaska u štićene prostorije. Naravno, za opisane operacije predviđeno je ulazno, odnosno izlazno vrijeme, koje se specificira za ulazno-izlaznu zonu. Samo jedna zona se definiše kao ulazno-izlazna, dok se ostale zone definišu kao trenutne, što znaci da ce povreda tih zona trenutno aktivirati alarm. U štićene prostorij se ulazi kroz zonu koja se definiše kao ulazno-izlazna Prilikom napuštanja prostorija otkuca se šifra korisnika. Tada počinje da teče izlazno vrijeme, koje se takode specificira u toku programiranja parametara centrale, u toku kojeg Vi treba da napustite prostorije. Ukoliko to ne ucinite u predvidenom vremenu potrebno je da razoružate sistem ponovnim ukucavanjem šifre, da se alarm ne bi aktivirao. Alarmne centrale imaju mogućnost podjele kapaciteta na dvije ili više nezavisnih particija - alarmnih cjelina. To znači da ukoliko postoje dva ili više dijelova objekta kojima bi se trebalo pristupati preko potpuno nezavisnih šifara, dijelovi objekta se organizuju prema zahtijevanoj namjeni, a onda im se programski dodeljuju parametri koji služe za identifikaciju. Sistem šifara je organizovan tako da postoji jedna glavna (master) šifra i veći broj korisničkih šifara. Pomoću glavne šifre mogu se dodeljivati ili brisati korisnicke šifre. Rezervno napajanje služi da obezbijedi napajanje

4

sistema u slučaju nestanka mrežnog napona. Kada se napajanje iz mreže uspostavi ponovo akumulator se dopunjuje.3.VRSTE ALARMA

Unutar projekta razvila se potreba za različitim vrstama alarmiranja zbog činjenice da alarmni sistem nije bio dizajniran kao običan prekidni sklop. Cilj sistema nije bio, nakon uključivanja, samo detektirati nasilni ulazak u kuću te posljedično tome uključiti alarm. Postoje tri vrste alarma koji se koriste pri različitim načinima rada kuće. Pa prema tome razlikujemo:

Tihi alarm – prenosi informaciju centralnom sistemu da je došlo do događaja na jednom od čvorova, odnosno da se jedan od senzora aktivirao. Specifično je za ovu vrstu alarma da se ne uključuje kućni alarm. Razlog tome je dvojaki. Ukoliko dođe do nasilnog ulaska zadnje je što su sistem može učiniti jest da alarmira provalnika. Bolje je da bude uvjeren kako je uspio onesposobiti alarmni sistem te tiho alarmirati ukućane izvan kuće ili pak policiju. Drugo, ova vrsta alarma u nekim načinima rada kuće može poslužiti kao statusni alarm. Putem ovog alarma centralni sistem može primjerice bilježiti prisutnost unutar jedne prostorije te ne prosljeđivati alarm dalje.

Kućni alarm – kao što i samo ime govori primjenom ovog alarma uključuje se kućni alarm. Cilj je, ukoliko je kuća puna, obavijestiti pravovremeno ukućane o nasilnom ulasku ili nekom drugom nastalom problemu u kući. Pri tome se zahtjeva od ZigBee koordinatorskog čvora da prenese informaciju o alarmu svim drugim čvorovima unutar alarmnog sistema.

Verifikacija – ovo je zadnja vrsta alarma koja, ukoliko je primjerice ukućan zaboravio ključ kuće ili neki drugi način direktne verifikacije da se indirektno verificira te na taj način opravda svoj boravak u kući. Načelno prilikom ulaska ne verificirane osobe u kuću čvor bi uz konzultaciju s centralnim sistemom, prema zadanom rasporedu boravka osoba u kući, nastojao odrediti o kome se radi. Nakon prolaska određenog vremena sistem bi trebao potvrditi verifikaciju ili alarmirati ukućane koristeći tihi ili kućni alarm. Ukoliko je prisutan direktno verificiran ukućan on također može verificirati nepoznatu osobu.

U novije vrijeme se zajedno sa alarmnim sistemima radi dodatnog osiguranja, vrsi ugradnja vieo nadzora cime se ostvaruje veliki niz odredjenih prednosti. Sistemi video nadzora koriste se samostalno ili u sprezi sa alarmnim sistemima, što se postiže instalacijom pogodnih kamera i opreme za nadgledanje i snimanje. Prijenos video signala do nadzornih centara može se izvesti žičanim putem (koaksijalnim, optičkim, signalnim ili mrežnim kablovima) ili bežičnim putem preko radio veze. Oprema za snimanje u centru za nadgledanje i snimanje podešava se tako da snima bez prekida (24 sata) ili samo pod određenim uslovima (na detekciju pokreta, aktiviranje senzora, otvaranje rampe i sl.), čime se u značajnoj mjeri štede resursi hard diskova, te omogućava lakše pregledanje snimljenih video zapisa. 

3.1. Vrste alarmnih senzora

PIR detektori pokreta (za alarmne sisteme)- PIR senzor je osjetljiv na zračenje tijela čija je temperatura oko 37°C.PIR= Passive Infa Red = pasivni infracrveni.Providni poklopac je napravljen kao više (Fresnelovih) sočiva kojima se dobija nejednaka osjetljivost senzora po raznim pravcima.Rezultat je visoka

5

osjetljivost na pokrete čovjeka ispred detektora.Tijelo se kreće i presjeca zone različite osjetljivosti senzora.Na senzoru se dobija promjenljivi napon koji se lako razlikuje od napona usled promjene osvjetljenja ili promjene temperature okoline.

Slika1-Izgled senzora pokreta

Foto ćelije- To su senzori koji reaguju na presecanje infracrvenih zraka

uspostavljenih između prijemnika i predajnika. Infracrveni zraci pripadaju spektru nevidljivih toplotnih zraka i kao takvi su pogodni za zaštitu raznih prolaza i otvora (hodnici, vrata, prozori itd.). Napajaju se jednosmjernim naponom od 12 V. Zona reagovanja im je od 0.1 m do 4 m.

.Detektori loma stakla- su elektronički senzorikoji koriste napredne digitalne tehnologije. Oni koristi 8-bitni mikroprocesor za obavljanje stalne analize stakla. Uredjaj raspoznaje frekfenciju zvuka loma stakla a zatim se signal analizira u digitalnom mikroprocesoru koji odlučuje da li je to zvuk stvarnog loma stakla ili ne. Ukratko, on uspoređuje zvuk detektovanja sa stvarnim zvukom razbijanja stakla pohranjenog u memoriji senzora.

Slika 3-Detektor loma stakla

Termodiferencijalni/Termomaksimalni princip- Detektori topline detektiraju rast temperature do kojeg dolazi tijekom sagorijevanja i reagiraju ukoliko temperatura prostorije prijeđe određenu vrijednost (normalno oko 60°C), ili ako se unutar određenog vremena

6

temperatura prostora podigne neobično brzo (termodiferencijalna procjena).

Slika 4-Detektor pozara

Optički princip s infracrvenim svjetlom- Optički detektori dima rade korištenjem postupka raspršene svjetlosti: transmisijska LED i prijemna dioda su smještene pod određenim kutom jedna prema drugoj. Ukoliko vidljive čestice aerosola iz vatre prodru u komoru mjerenja, dio zrake svjetlosti iz transmisijske LED bit će difuzno raspršen, a unutar prijemnika se procjenjuje povećanje signala.

Slika 5-Optički detektor pozara

Senzori koji vrše detektovanje požara mogu izvršiti aktiviranje automaskih prskalica ukoliko su iste ugradjene ili pak djelovanjem signala u mikroprocesorskoj jedinici izvrsiti poziv vatrogasaca.

Magnetski kontakti su elementi protuprovalnog sistema koji se postavljaju na vrata/prozore prostora koje štitimo. Oni se sastoje od dva dijela, jednog koji je pričvršćen na dovratak i drugog koji je pričvršćen na pokretni dio vrata. Pri otvaranju vrata oni se razdvoje pri čemu dolazi do aktiviranja alarma

7

Slika 6-Magnetni kontakti

3.2. Alarmne centrale i alarmne sirene

Alarmna centrala upravlja se i programira preko tastature i/ili računara.Tokom programiranja centrale postoji mogućnost da se svaka zona različito programira prema specifičnim zahtjevima. Centrala ima velik broj različitih kodova kojima se ona upravlja i programira, a svakom pojedinom kodu (korisniku) dodjeljuju se odgovarajuće ovlasti za rad na centrali. Time se postiže da neki kodovi (korisnici) mogu vršiti samo uključenja/isključenja zaštite pojedinih dijelova protuprovalnog sistema, dok drugi imaju veća ovlaštenja kao npr. programiranje, preprogramiranje, prikaz situacija itd. Centrala ima mogućnost memoriranja zadnjih velikog broja događaja te ima vlastito pričuvno napajanje tako da u slučaju nestanka mrežnog napona osigurava se funkcioniranje sistema.

Slika 7-Izgled alarmne centrale

Alarmna centrala uzimajuci u obzir signale senzora moze vrsiti aktiviranje svjetlosnog i zvucnog signala ili pak preko vlastite centrale vrsiti pozivanje unaprijed programiranih brojeva radi obavjestenja i upozorenja o mogucnosti provale.

Slika 8-Izgled alarmne sirene Slika9-Izgled alarmne centrale sirene

8

4. PROTOKOL I KOMUNIKACIJA

Postoje dva smjera komunikacije te će se tako protokoli i razmatrati, pa imamo komunikaciju od cvora prema kordinatoru i komunikaciju od kordinatora prema cvoru.

Komunikacija od čvora prema koordinatoru- Zbog nastojanja minimiziranja protokola komunikacije između krajnjeg čvora te koordinatorskog čvora koristi se, u većini vremena, jednobajtna instrukcija čija je struktura sljedeća:

Tabela 1.Format naredbi prema kordinatoru

Tabela 1. Format naredbeopisuje izgled jednobajtne naredbe koja se može podijeliti u tri dijela. Prvi, BBBB koji zauzima gornjih četiri bitova odnosi se na broj prisutnih ljudi unutar jedne prostorije. Pri tome činimo pretpostavku da u jednoj prostoriji može biti maksimalno 15 ljudi. Drugi dio instrukcije, RR se odnosi na tip alarma. Prema Tabela 3. Instrukcije i alarmi. možemo vidjeti koji je kod pridružen kojoj vrsti alarma. Treći dio, II nam govori o kojem se izvorišnom čvoru radi. Ukoliko se pošalje rezervirana vrijednost RR krajnji čvor će promijeniti format podatka u:

Tabela 2.Posebni format naredbi

Ova vrsta naredbe primarno služi koordinatorskom čvoru ukoliko je potrebno saznati u kojem su stanju senzori ili aktuatori. To jest, na poslani zahtjev krajnji čvor odgovara tako da mu prvi bit označava da li se radi o stanju senzora (0) ili aktuatora (1). Sljedeća tri bita, PPP govore o kojem se senzoru ili aktuatoru radi. Moguće je, na jedan čvor, priključiti do osam senzora s time da senzor pod rednim brojem sedam ima rezerviranu funkciju direktne verifikacije. Iza posebnog formata naredbe slijede dva bajta koji sadrže bilo koju vrijednost koja se povezuje s navedenim senzorom.RR Objašnjenje Postupak koordinatorskog čvora 00 Rezervirana

vrijednost (status čvora)

Šalje se na zahtjev koordinatorskog čvora

01 Tihi alarm Prenosi alarm centralnom sustavu. Ne prosljeđuje alarmnom čvoru

10 Kućni alarm Prenosi alarm centralnom i alarmnom čvoru 11 Verifikacija Koordinatorski čvor, ukoliko je sve u redu, šalje

informaciju potvrde. Ukoliko ne pošalje smatra se da verifikacija nije prošla te se aktivira alarm.

Tabela 3. Instrukcije i alarmi

9

Komunikacija od koordinatora prema čvoru- Također zbog nastojanja minimiziranja protokola komunikacije radi rasterećenja ZigBee modula, koriste se jednobajtne instrukcije. Izgled podatka koji se šalje na krajnji čvor prikazan je u Tabela 4. Format naredbe prema čvoru

Tabela 4. Format naredbe prema čvoru

Može se primijetiti da je izgled približno jednak kao i u slučaju komunikacije prema koordinatoru osim što značenje prva četiri bita ovise o ZZ odnosno zapovjedi koja se šalje prema krajnjem čvoru. U ovom slučaju II postaju oznake odredišnog čvora. Kao što se vidi iz priloženog, postoje četiri zapovjedi koje se mogu poslati prema čvoru. Zapovjedi i značenje prvih četiri bita prikazane su u Tabela 5. Naredbe i značenja

Tabela 5. Naredbe i značenja

5.PRINCIP RADA PROTUPROVALNOG ALARMNOG SISTEMA

Svaki ozbiljan protupovalni alarmni sustav sastoji je nekoliko glavnih elemenata koje možemo razlikovati po funkcijama koje obavljaju unutar pojedinog protuprovalnog alarnog sustava.

5.1.Protuprovalne alarmne centrale

Srce svakog protuprovalnog sustava je alarmna protuprovalna centrala čiji je zadatak procesirati sve signale koji nastaju unutar sustava kao posljedica stanja i reakcije sustava na

10

stanja koja su nastala unutar protuprovalnog alarmnog sustava ili unutar prostora koji alarmni sustav štiti (štićeni prostor). Alarmna centrala vodi računa o perifernim elementima alarmnog protuprovalnog sustava, pamti stanja, generira događaje i brine se o cjelokupnom funkcioniranju sustava. Zadatak alarmne centrale je i pamćenje korisničkih kodova, karakteristika koje su dodjeljene drugim pojedinim elementima protuprovalnog alarmnog sustava a kako je većina modernih protuprovalnih centrala opremljena i komunikatorima tako alarmna centrala brine i o podacima za komunikaciju bilo da se radi o običnoj telefonskoj dojavi na mobitel korisnika ili superbrzoj TCP/IP komunikaciji prema centralnom dojavnom servisu ili vlastitoj infrastrukturi korisnika

5.2.Kako pravilno odabrati protuprovalnu alarmnu centralu?

Na odabir protuprovalne alarmne centrale utječe prema veličina i namjena štićnog objekta, konfiguracija toga (štićenog) objekta koji se protuprovalnim sustavom namjerava štititi te drugim zahtjevima za dodatnim funkcijama i mogućnostima. Jedna od osnovnih karakteristika protuprovalnih alarmnih centrala je njihov kapacitet tj. podatak koji govori koliko zona podržava pojedina protuprovalna centrala tako da logika stvari sugerira da za prostor od 120 ureda nećemo protuprovalni sustav graditi oko 6 zonske alarmne centrale niti ćemo za dvosoban stan koristiti protuprovalnu centralu kapaciteta 256 zona.

5.3.Upravljački elementi - tipkovnice i upravljači

Protuprovalni sustavom upravlja se pomoću upravljačkih tipkovnica koje se instaliraju uglavnom na ulazima objekta ili na drugim pogodnim mjestima koja su lako dostupna prilikom ulaza i izlaza u i iz objekta. Tipkovnice protuprovalnih alarmnih sustava su uglavnom multifunkcionalne tako da se pomoću tipkovnice mogu izvoditi i razni testovi sustava, programirati razni parametri protuprovalnog sustava (npr. korisničke šifre) i iščitavati poruke koje sustav ispisuje.

Jednostavnije izvedbe tipkovnica putem LED dioda prikazuju status sustava i druge razne informacije paljenjem određenih LED indikacija, dok verzije sa LCD-displejom ispisuju status sustava na korisnički odabranom jeziku te vode korisnika kroz sve funkcije protuprovalnog alarmnog sustava.Već ranije pomenuta logika stvari i ovdje je djelimično primjenjiva. Sustavom od 200tinjak protuprovalnih zona prilično je nepraktično upravljati putem LED tipkovnice te se u takvim slučajevima koriste uglavnom LCD izvedbe dok je za manje i jednostavnije sustave LED tipkovnica ponekad i bolje rješenje jer je jednostavnost upravljnja (uglavnom uvijek paljenje i gašenje alarmnog sustava) neupitna

Sustavima koje nazivamo protuprovalni alarmni sustavi može se upravljati i pomoću raznih daljinskih upravljača, što je naročito korisno i praktično ako sustav gradimo kao bežični sustav protuprovale jer je tada inplementacija bežičnih upravljača vrlo jednostavna i jeftina. Daljnje mogućnosti upravljanja postoje pomoću raznih ključeva, identifikacijskih kartica, upravljanja sa udaljene lokacije i slično a u praksi nisu rijetki slučajevi kada se sustavom upravlja kombinacijom svih navedenih načina.

U svakodnevnom radu alarmnog protuprovalnog sustava tipkovnica najčešće služi samo za paljenje i gašenje alarmnog sustava i to putem unosa PIN-a, broja pomoću kojeg se identificiramo sustavu i koji temeljem dodjeljenih nam ovlasti isključuje jedan dio alarma ili cijeli sustav protuprovalnog alarma ukoliko je to sukladno našim ovlastima unutar pojedinog

11

sustava. Većina sustav pamti 100 ili više zadnjih događaja tako da je vrlo lako utvrditi tko je i kada alarm uključio, isključio ili izvršio neku drugu radnju sa protuprovalnim sustavom.

Bežični sustavi protuprovale mogu imati i bežične alarmne tipkovnice a nije rijedak slučaj da je alarmna centrala i tipkovnica smještena u isto kućište radi jednostavnije montaže a i radi smanjenja troška ugradnje alarmnog sustava.Ovakvi sustavi posebno pogodni za naknadnu ugradnju u rezidencijalne objekte jer zahtijevaju minimum intervencije u prostoru a daju dostatan nivo sigurnosti.

5.4.Detektori

Detektori su elementi sustava koji dojavljuju protuprovalnoj alarmnoj centrali pokušaje provale u štićeni objekt ili neka druga stanja za koja su unaprijed programirani. Detektori u protuprovalnim sustavima razlikuju se po načinu funkcioniranja, izvedbi, načinu i mjetu montaže i još nekim parametrima, no u osnovi razlikujemo magnetske detektora (npr otvaranja vrata), detektore pokreta, detektore loma stakla, detektore bušenja i rezanja i slično. Neke vrste detektora mogu biti i u izvedbi za vanjsku montažu.

U klasičnim protuprovalnim alarmnim sustavima najzastupljeniji su detektori pokreta koji detektiraju kretanje unutar štićenog prostora te signal prosljeđuju protuprovalnoj alarmnoj centrali koja po potrebi poduzima daljnje radnje. Magnetni detektori uglavnom se koriste za zaštitu vrata i prozora od neovlaštenog otvaranja dok su detektori loma stakla izuzetno korisni za zaštitu stakljenih površina.

Potrebno je naglasiti da moderni protuprovalni detektori imaju vrlo visoku pouzdanost u radu te da je broj lažnih alarma uzrokovan detektorom zaista zanemariv uz uvijet da je cijeli sustav protuprovale profesionalno montiran i podešen.

Pored osnovne funkcije protuprovalne zaštite alarmni sustav može se jednostavno nadograditi (ako se radi o manjim ili rezidencijalnim objektima)i koristiti kao alarmni sustav zaštite od požara (vatrodojava) a moguće je jednostavno integrirati i razne detektore stanja okoline kao što su detektori dima, plina, vode, temperature, kao i panik tipke za poziv u pomoć u slučaju napada ili prepada.

5.5.Signalizacija

Signalizacija pokušaja provale odnosno prorade alarmnog sustava odvija se pomoću sirena, bljeskalica te telefonskom ili TCP/IP dojavom. Telefonska dojava može biti usmjerena na programirane privatne telefonske brojeve (npr mobitel vlasnika ili korisnika objekta) ili na dojavni centar neke zaštitarske tvrtke koja pruža usluge CDS-a. Kod dojave na privatne broje telefona poželjna je primjena tzv. govorne poruke kako bi korisnik dobio što jasniju informaciju o događaju ali i signalizaija alarmne sirene je zadovoljavajući oblik dojave alarmnog stanja. Neki protuprovalni alarmni sustavi podržavaju i dvosmjernu audio komunikaciju, što znači da možete čuti što se događa u štićenom prostoru , a po potrebi i želji i pričati sa osobom u štićenom objektu, primjerice starijoj osobi koja je pozvala u pomoć putem alarmnog sustava u objektu.

12

6.PRAKTIČNI PRIMJER JEDNOG ALARMNOG KUCNOG SISTEMA

Slika 10.Primjer alarmnog sistema

Osnovni elemenat alarmnog sistema je alarman centrala koja vrsi prikupljanje informacija kao i slanje signala,odnosno informacije o poremecajima.U ovom primjeru korištena je 8 bitna alarmna centrala sa mogućnošću telefonskog obavještavanja.

Ostali elementi koji su koristeni u alarmnom siszemu su : magnetni kontakti za vrata i prozore,detektori pokreta, detektori dima, detektori razbijanja stakla, alarmna sirena i alarmna bljeskalica, tastature za aktivaciju i deaktivaciju alarma kao i programiranje alarmne centrale.

Detekcija provale obavlja se uglavnom magnetskim kontaktima koji registriraju otvaranje vrata i prozora, detektorima pokreta koji registriraju kretanje unutar zaštićenog prostora, te detektorima loma stakla koji registriraju karakteristične frekvencije lomljenja stakla. Pored osnovne funkcije zaštite od požara moguće je integrirati i razne detektore stanja okoline kao

13

što su detektori požara, plina, vode, temperature, kao i panik tipke za poziv u pomoć. Za zaštitu vanjskih prostora postoje posebni uređaji koji moraju biti iznimno otporni na lažne podražaje, kao što su životinje i vremenski uvjeti.Kada dodje do poremecaja u jednom od navedenih elemenata koji se koriste u alarmnom sistemu,taj poremecaj se prenosi u alarmnu centralu (mozak) , koja obavlja obradu podataka i detektuje sta treba dalje da radi, sto je dalje navedeno u programskom dijelu centrale.

Slika 11. Primjer djelovanja alarma

Signalizacija alarma vrši se lokalno putem sirena i telefonskom dojavom na programirane privatne telefonske brojeve ili na dojavni centar neke zaštitarske službe. Kod dojave na privatne broje telefona poželjna je primjena tzv. govorne poruke kako bi korisnik dobio što jasniju informaciju o događaju. Neki uređaji podržavaju uz to dvosmjernu audio komunikaciju, što znači da možete čuti što se prostoru događa, a prema želji i pričati sa osobom na objektu, primjerice starijoj osobi koja je pozvala u pomoć putem alarma.

14

Slika 12.Primjer ugradnje na objekat

Postoje dva tipa sistema: Jednostavni sistem sa samo jednom petljom-busom

Slika 13.Jednostavni sistem

Složeni sistem sa više petlji

15

Slika 14.Složeni sistem

Cjelokupna obrada podataka se vrši na serveru koji prima podatke sa svake lokacije i zatim ih obrađuje i predočuje ih u vizualnom obliku korisniku sistema da bi se moglo što kvalitetnije postupati s dobivenim informacijama. Za komunikaciju između računara i svih uređaja na nekoj lokaciji brine se SLC – Spidel Local Control Jedinica. Ona s jedne strane komunicira s računarom, a sa druge strane putem data adresabilnog busa komunicira sa svim uređajima koji su spojeni na toj lokacija. Komunikacija je dvosmjerna.

U sistem se može spojiti široki asortiman uređaja, počevši od senzora pokreta, senzora loma stakla, dima, RF prijeminika, repetitora, ulazno-izlaznih sklopova, ručnih javljača, zvučne jedinice i sl.

Slika 15.Primjer komunikacije računara i senzora

Funkcionalna shema sistema:

16

Slika 16. Funkcionalna shema sistema:

Softverska platforma:

Sistem se temelji na serverskoj aritekturi te podrzava integraciju raznih servisa: kontrole pristupa, videonadzora, dojava putem poruka, dojava alarma.Programski dio je podjeljen na serversku aplikaciju i klijente koji se spajaju na centralni server koji služi primanju podataka na razne načine .

Sistem u sebi ima integrirane sisteme:

- snimanja i praćenja stanja- alarme - alarmiranje i kontrola- konfiguraciju i nadzor kontrolera za pristup i provalu- bilježenje svih događaja

Možemo definirati različite izlazne događaje: alarmiranje klijenta, otvaranje kontakata (vrata, paljenje sirene, svjetla...), zvučne signale, akcije, slanje SMS, emaila i sl.

17

Slika 17. Struktura sistema

7. ZAKLJUČAK

Iz navedenog se moze zaključiti da primjenom mehatronickih sistema kao sto su alarmni sistemi mozemo izvrsiti zaštitu određenog objekta kako industriskog,trgovackog tako i stambenog.Cjelokupan sistem radi veoma pouzdano, jer svaka promjena ili poremecaj u samom sistemu vrsi uključivanje alarma čime automaski korsnik biva upozoren na mogući kvar ili određenu gršku.Veliki je raspon primjene alarmnih sistema-u industriji se korsiti za upozorena za neke određene opasnosti ili pak za kritična stanja.Takođe se može koristiti u elektro instalacijama,vodovodnim mrezama,putevima i drugim slicnim primjenama a prvensteveno za zaštitu objekata.

18

Mozak jednog takvog sistema je mikroračunar koji povezuje sve elemente sistema i vrši obradu informacija i usmjeravanje energije u ovom slučaju električne.Senzori snimaju fizičke veličine i položaje pretvaraju ih u električni signal i takav šalju na obradu digitalnom računaru.Današnja tehnologija daje nam mogućnost međusobnog povezivanja protuprovalnih sistema,video nadzora,alarma pozar i poplave čime se dostiže niz novih mogućnosti i prednosti.Josuvijek se natoji usavršavanju takvih sistema kako bi njihova primjena bila što efikasnija.

8.LITERATURA

-http://www.arduino.cc/playground/Main/CapSense, Capacitive Sensing Library, Paul Badger

-The alarm, sensor & securitycircuit cookbook, Thomas Petruzzellis, McGraw-Hill 1994.

- http://www.cs.co.ba/alarmni%20sistemi.htm

-www.zastita.hr

19

9.POPIS SLIKA I TABELA

Slika1-Izgled senzora pokreta....................................................................................................6Slika 3-Detektor loma stakla…………………………………………………………………..6Slika 4-Detektor pozara………………………………………………………………………..7Slika 5-Optički detektor pozara………………………………………………………….…….7Slika 6-Magnetni kontakti..........................................................................................................8Slika 7-Izgled alarmne centrale..................................................................................................8 Slika 8 i 9-Izgled alarmne sirene………………………………………………………………8Slika 10.Primjer alarmnog sistema...........................................................................................13Slika 11. Primjer djelovanja alarma..........................................................................................14

20

Slika 12.Primjer ugradnje na objekat........................................................................................14Slika 13.Jednostavni sistem......................................................................................................15Slika 14.Složeni sistem.............................................................................................................15Slika 15.Primjer komunikacije računara i senzora...................................................................16Slika 16. Funkcionalna shema sistema.....................................................................................16Slika 17. Struktura sistema.......................................................................................................17

Tabela 1.Format naredbi prema kordinatoru..............................................................................9Tabela 2.Posebni format naredbi................................................................................................9Tabela 3. Instrukcije i alarmi......................................................................................................9Tabela 4. Format naredbe prema čvoru....................................................................................10Tabela 5. Naredbe i značenja....................................................................................................10

21