1

Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju prirodne i kulturne baštine kao društvenom i političkom pokretu. Ureñuje: Ljiljanka Mitoš Svoboda Izdavač: Press centar za okoliš Hrvatske MB : 01885057 OIB 61613498234 ŽR : PBZ 2340009-1110335583 Kontakt: info@alertonline.org

SVJETSKA AKCIJA 27. ožujka u 20,30 sati

Ožujak/Mart 2010. Godina 1, broj 4

Sat ujedinjene akcije cijelog svijeta: za naš planet, protiv promjena klime Pripremio: Srñan Dvornik Osnovna je poruka ove akcije podrška svim aktivnostima kojima bi se spriječile štetne promjene klime prouzročene ljudskim djelovanjem. U sklopu te poruke mogu se istaknuti aspekti koji su trenutno značajni.Tako se gašenjem svjetala može upozoriti i na mrak koji prijeti ako ostanemo ovisni o fosilnim energentima i zakasnimo s uvoñenjem obnovljivih, ili često neracionalno trošenje energije. Gašenje svjetala podsjetnik je i na zanemareno zagañenja okoliša svjetlosnim izvorima koje remeti dnevno-noćne cikluse života životinja, posebno ptica, ometa astronomska i meteorolška promatranja i slično. Osim one najvidljivije aktivnosti u subotu, 27.ožujka, gašenja svjetla u kući, na radnom mjestu , na ulicama, ovu globalnu akciju možete podržati registriranjem na web stranici www.earthhour.org , koristeći javna glasila obavijestiti i pozvati druge grañanke i

i grañane, pozvati institucije, lokalnu upravu, druge organizacije te poslovne tvrtke da sudjeluju i javno podrže akciju. No, kada proñe akcija „Sat za naš planet“, treba nastaviti u svakodnevnim aktivnostima uvoditi energetsku racionalnost i štednju u kućansvu i na radnom mjestu, ali i konstantno apelirati na javnost, gospodarstvo i politički da se ponašaju odgovorno prema energiji. Sat za naš planet organiziran je 27. ožujka 2010. godine, s početkom u 20,30 sati, za srednjoeuropsko vrijeme. Gradovi diljem svijeta isključit će svjetla na jedan sat po svojem lokalnom vremenu, šaljući snažan globalni poziv za akciju svakom pojedincu i pojedinki, i u javnom i u privatnom sektoru, te svakoj zajednici diljem svijeta. To je poziv svima da preuzmu odgovornost i krenu putem koji će osigurati održivu budućnost. Znamenite grañevine i obilježja na prostorima od Europe preko Azije do Amerike bit će u mraku. Ljudi diljem svijeta sa svih kontinenata ujedinit će se u proslavi i razgovoru o onome što nam je svima zajedničko – briga o našem Planetu. Prvi je korak jednostavan: isključiti svjetla. Poticanje gradova da učine taj jednostavan korak, u trajanju od samo jednog sata, šalje snažnu poruku svijetu o tome kako je prijeko potrebno naći rješenje za problem promjena klime, i pokazuje da svatko može pridonijeti da ovaj svijet učini boljim. Sat za naš planet akcija je koja je počela u samo jednom gradu, 2007. godine, kada je više od 2,2 milijuna kućanstava i poduzeća u Sidneyu, u subotnju večer 31. ožujka, isključilo svjetla na jedan sat. Samo godinu dana kasnije, akcija Sat za naš planet proširila se na 370 gradova u više od 35 zemalja i 18 vremenskih zona, a kampanja je iz lokalnog dogañaja u Sidneyu prerasla u globalni pokret za održiv razvoj. Procijenjeno je da je 2008. godine u sklopu akcije Sat za naš planet izmeñu 50 i 100 milijuna ljudi diljem svijeta isključilo svjetla, a u mraku su bili i poznati objekti poput mosta Golden Gate, rimskog Coloseuma, billboarda Coca Cole na Times Squareu i hotela Jumeirah u Dubaiju.

2

U ožujku 2009. stotine milijuna ljudi je isključilo svjetla; u akciji je sudjelovalo 4.000 gradova iz 88 zemalja. Prošle je godine sudjelovala i Hrvatska, u kojoj su, izmeñu ostalih, bila ugašena svjetla katedrale Svetog Duje u Splitu i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Uz pomoć široke meñunarodne mreže WWF, akcija Sat za naš planet za ovu, 2010. godinu već se priprema u više od 90 zemalja, a njihov se broj povećava svakog dana. Od pet najviših grañevina svijeta, za četiri je već odlučeno da ugase svjetla u subotu, 27. 3. u 20:30 sati. Za ovogodišnju akciju već se prijavilo 115 zemalja, a svoja svjetla ugasiti i Bosporski most koji spaja Evropu i Aziju. Chathamski otoci u New Zealandu bit će prvi teritorij koji će započeti Sat za naš planet, a 24 sata kasnije zaključit će ga otočje Samoa u južnom Pacifiku. Akciji se pridružuju i tri najsjevernija svjetska gradova-Murmansk (Rusija), Hammerfest (Norveška) i Nuuk (Grenland), kao i tri najjužnija: Hobartu (Australija), Ushuaiji (Argentina) i Queenstown. Sat za naš planet poruka je nade i poziv u akciju. Zamislite koliko bismo mogli postići ako djelujemo zajednički!

Što je svjetlosno zagañenje?

Svjetlosno zagañenje je svaka nepotrebna/nekorisna emisija umjetne svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, spomenika, reklame...). Svako emitiranje umjetnog svjetla u područja gdje je ono nepotrebno ili neželjeno rezultira zagañenjem neba i okoline viškom svjetlosti odnosno nestankom noći. Astronomi su bili prvi znanstvenici koji su ukazali na ovoj problem. Neke europske zemlje (Češka, neke pokrajine u Italiji) u svojim zakonima o rasvjeti ukazuju na problem svjetlosnog zagañenja i propisuju vrste rasvjetnih tijela koja se smiju odnosno ne smiju upotrebljavati u instalacijama javne rasvjete Uzroci svjetlosnog zagañenja su neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela i nepravilna montaža rasvjetnih tijela. Brojna rasvjetna tijela su dizajnirana tako da svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima. Time se svjetlost nepotrebno rasipa, umjesto da se usmjeri samo na površinu koju treba asvijetliti. Takva rasvjetna tijela imaju plexi/staklenu kuglu ili polukuglu izbačenu izvan kućišta rasvjetnog tijela, a po izvedbi ih dijelimo na nezaštićena i poluzaštićena rasvjetna tijela. Posljedice svjetlosnog zagañenja su višestruke. Nesmetana i jasna izmjena dana i noći temeljna je odrednica čitavog ekosustava. Zbog svjetlosnog onečišćenja dolazi do poremećaja u prirodnim ciklusima - noći nestaju, a dan postaje neizdrživo dug, zbog čega noćne životinje nemaju dovoljno vremena za hranjenje, dnevne životinje nemaju dovoljno vremena za odmor, previše svjetla izaziva dezorijentaciju, gubitak staništa. Neodgovarajuća vanjska rasvjeta može biti energetski vrlo neučinkovita - potrošnja električne energije može biti čak 30-40% viša nego uz uporabu potpuno zaštićenih rasvjetnih tijela s odgovarajućim izvorom svjetlosti, koji daju istu ili čak bolju razinu rasvjetljenosti. Većina proizvoñača u svom asortimanu proizvoda nudi potpuno zaštićena rasvjetna tijela i njihova cijena nije viša u usporedbi s nezaštićenim ili poluzaštićenim rasvjetnim tijelima.

Više o svjetlosnom zagañenju možete pročitati na web stranici MojaEnergija, www.mojaenergija.hr

3

Svjetski dan voda Čista voda za zdrav svijet Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda Cilj ovogodišnjeg Svjetskog Dana voda, koji se obilježava svakog 22. ožujka, jest kampanja za podizanje profila kakvoće vode i odnosa prema tom prirodnom resursu kroz političku odgovornosti i obavezu. Jer, voda je nacionalno blago, pa je svako ugrožavanje vodenih resursa ujedno ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Ali ovaj puta ne radi se samo o problemu pitke vode u žednim područjima Afrike i Azije, nego o opasnosti otpadnih voda i njihovom načinu zbrinjavanja. Stoga UN ove godine šalje čovječanstvu poruku : čista voda za zdrav svijet. Kao i sa svakom drugom vrstom otpada, sa otpadnim vodama mora se pravilno gospodariti. U nekim austrijskim, njemačkim i nizozemskim gradovima, u australijskim velegradovima poput Sidneya i Melbourna, izgrañeni su pogoni za reciklažu otpadnih voda. Pročišćavanje ide do savršenstva - obnovljena voda vraća se posebnim dovodnim sustavima u upotrebu širokog spektra u industriji, za natapanje i navodnjavanje, održavanje javne čistoće i gradskog zelenila i slično. Takva voda se može kupovati u posebnoj ambalaži za potrebe održavanja kućnih vrtova, grañevinske radove, manje obrte poput autopraonica i automehaničarskih radionica i slično. Infrastruktura takoñer prati takvo gospodarenje otpadnim vodama, jer već u izgradnji naselja instaliraju se dvostruki sustavi odvodnje, jedan sakuplja vodu iz kada i tuš kabina, umivaonika i sudopera, odvodi na reciklažu, a drugi sustav iz WC-a, na pročišćavanje i zbrinjavanje. To su ipak malobrojni primjeri odgovornosti prema vodnom blagu, jer veliki dio čovječanstva samo je deklarativno zabrinut za vodu, dok u je praksi nemilice razbacuje, pretvarajući pitku u otpadnu vodu, zatrovanu kemikalijama i nutritijentima. Svake godine stanovništvo planete proizvede 1.500 kubičnih kilometara otpadnih voda, od čega se u zemljama u razvoju 80 % ispušta direktno u okoliš. Sve veća privatna i industrijska potrošnja vode u razvijenim državama stvara nove količine otpadnih

od čega se u zemljama u razvoju 80 % ispušta direktno u okoliš. Sve veća privatna i industrijska potrošnja vode u razvijenim državama stvara nove količine otpadnih voda. Procjenjuje se da će do 2050. godine u gradovima živjeti 6,4 milijarde ljudi, u odnosu na ovogodišnjih 3,4 milijarde u 2010. godini, koji će višestruko zagañivati okoliš. Ako se ovako brzi rast hitno ne uskladi sa rastom infrastrukture za pitku vodu i pročišćavanje i recikliranje otpadnih voda, nastat će gadni zdravstveno-higijensko-ekološki problemi upravo u razvijenom dijelu svijeta i čovječanstva.

Od ukupne potrošnje vode u Hrvatskoj 10 % otpada na potrošnju u domaćinstvima. U prosjeku po stanovniku troši se 136 m3 vode na godinu, ne računajući urnebes od potrošnje vode u turističkoj sezoni. Nešto umanjen je postotak otpadne vode, vraćen kroz kanalizacije direktno u okoliš. Na kanalizacijski sustav u Hrvatskoj priključeno je oko 60 % stanovnikâ. Priključivanje na sustav javne kanalizacije ne rješava problem, jer ionako sva otpadna voda bez pročišćavanja, završava u našim vodotokovima, rijekama i moru. Otpadne vode iz domaćinstava postavljene su na visoko mjesto na listi zagadivača. Bez obzira postoji li kanalizacijska mreža ili jame taložnice, odnosno septičke jame, konačni izljev otpadnih voda završava u okolišu.

4

Apsurdno je da se većina udruga za okoliš u Hrvatskoj protivi industrijskom zagañenju nadzemnih i podzemnih voda, ignorirajući zagañenja koja prouzrokuju kućanstva, a koja su daleko opasnija i trajnija i teško ih je ili nemoguće kontrolirati. Sastav otpadnih voda iz domaćinstava prepun je štetnih organskih i anorganskih spojeva, klora i kloriranih ugljikovodika (sredstva za čišćenje, dezinfekciju, lijekovi), kiselina i lužina, metala, te plinova kao proizvoda najrazličitijih kemijskih procesa koji se odvijaju u otpadnim vodama. Kakove posljedice za zdravlje može imati nepropisno i nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda iz domaćinstava, govore podaci iz zdravstvenih ustanova: najmanje jednom godišnje u Hrvatskoj se pojavi otrovanje prouzrokovano prljavom vodom , odnosno miješanjem fekalija i pitke vode. A sadržaji tih užasnih mješavina iz septičkih jama i kanalizacije puni su živih prijenosnika zaraznih boleština: protozoi, bakterije salmonele, kolije i virusi. Od kada je Hrvatska u posebnom statusu priprave za učlanjenje u EU, moramo se pridržavati Okvirne direktive o vodama, koja propisuje i način zbrinjavanja otpadnih voda. No samo su neke lokalne samouprave shvatile što to znači, te se upustile u skup,ali svrsishodan program izgradnje pročišćivača za vodu. Tako ogledno možemo vidjeti kako to radi u Istri, u Varaždinskoj i Karlovačkoj županiji. Osim kemijskih, u Zadarskoj i Vukovarsko- srijemskoj županiji rade se biljni pročiščivači. No, to su zaista primjeri kao igle u plastu sijena, jer gradske uprave velikih gradova, poput Splita, Zagreba, Osijeka, Rijeke, niti ne razmišljaju o pročišćavanju i recikliranju vode. Njihova javna poduzeća za vodoopskrbu i kanalizaciju još su na jednostavnoj razini poslovanja: odvodnju naplatiti, otpadne vode ispustiti u Savu, Dravu, Jadransko more.Što se tiče naših propisa, o vodi u Hrvatskoj brinu se Hrvatske vode kroz Zakon o vodama, Startegiju upravljanja vodama, te desetak pratećih pravilnika i propisa, uz deset EU direktiva, od kojih se 4 odnose na otpadne vode.

Održana dosad najmasovnija akcija čišćenja rijeke Jadro Akciju su u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda organizirali Gradska uprava Solina i Udruga za zaštitu okolišta "Plavi planet" iz Splita. Više od 300 učenika, volontera, pripadnika nevladinih i ekoloških udruga te članova Hrvatske gorske službe spašavanja Split i Hrvatskog planinarskog društva Mosor sudjelovalo je u današnjoj akciji čišćenja rijeke Jadro. Čistili su okoliš na izvoru i duž toka rijeke Jadro, a 15-tak ronilaca je čistilo dno rijeke od otpada. Akciju su u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda organizirali Gradska uprava Solina i Udruga za zaštitu okolišta "Plavi planet" iz Splita. Izvorište rijeke Jadro je po izdašnosti vode drugi izvor u u Europi. Rijeka Jadro je duga oko tri kilometra, izvire ispod zapadnih padina Mosora, a u more se ulijeva u vranjičkom zaljevu. Vodom rijeke Jadro opskrbljuje se više od 300.000 stanovnika na splitskom području. Stanovnici splitskog područja su počeli piti vodu iz rijeke Jadro još u 17. stoljeću. Trenutačno se u Solinu uzima gotovo tri prostorna metra vode u sekundi i pušta u vodoopskrbu, navodi se u priopćenju Gradske uprave Solina. Dodaje se kako voda rijeke Jadro teče gravitacijskim cjevovodom još od razdoblja Dioklecijana i nepresušna je.

5

More je naše vodeno blago... Svjetska ekonomija ovisi o oceanu Napisala : Vesna Sesvečan/Privredni vjesnik More nije samo turistička atrakcija, ono čuva nevjerojatna bogatstva, te goleme energetske, transportne i telekomunikacijske potencijale. Da se posljednjih desetljeća intenzivno ne vode razgovori o globalnom zatopljavanju i o tome kako voda sve više otima dijelove kopna, možda se nikada i ne bismo zapitali kakva bogatstva, ali i čuda u svojim dubinama sakrivaju oceani. Život u oceanima počeo je prije 3,1 milijardu godina. Gledano s geološke strane, kopno se pojavilo relativno nedavno, prije samo 400 milijuna godina. Ako uzmemo u obzir podatak kako 85 posto površine i 90 posto volumena tvori mračan i hladan okoliš koji nazivamo dubokim morem, možemo zaključiti kako je to jedan od dobrih razloga što oceani i dalje ispod površine čuvaju svoje tajne. Pa ipak, oceani sadrže 99 posto životnog prostora na planeti, a stručnjaci procjenjuju kako se 80 posto sveg života na zemlji može pronaći upravo ispod površine oceana. Iako se čini kako se o oceanima nema ništa više reći, ljudi su do sada istražili manje od 10 posto oceana. Oni pokrivaju 71 posto zemljine površine i sadrže 97 posto svih voda. Nešto manje od jedan posto otpada na slatku vodu, dok 2 do 3 posto voda otpada na glečere i polarne kape. Površina svjetskog mora, odnosno svih mora i oceana na Zemlji, iznosi 361 milijun kvadratnih kilometara, obujma 1370 milijuna kubičnih kilometara s prosječnom dubinom od 3790 metara. Gornjih tri metra površine oceana sadržava toliko topline kao cijela atmosfera, dok se čak 90 posto svih vulkanskih aktivnosti zbiva upravo ovdje, u oceanima. Najveće vodeno "tijelo" ima Tihi ocean, koji obuhvaća jednu trećinu zemljine površine. Najduži svjetski planinski greben koji prolazi sredinom oceanske brazde dug je više od 50.000 kilometara. On vijuga od Arktičkog do Atlantskog oceana, prolazi pokraj Afrike, Azije i Australije, preko Pacifika pa sve do zapadne obale Sjeverne Amerike. Sa svojih 50.000 kilomatara dužine on je čak četiri puta duži od planinskih masiva Anda, Rocky Mountainsa i Himalaje zajedno. Plima i oseka dio su svake vodene površine. I dok na moru bilježimo tek koji metar razlike, najvišu svjetsku plimnu razliku ima područje oko Nove Škotske. Tamo razlika izmeñu plime i oseke doseže čak 16,3 metara, što je nešto više od prosječne trokatnice. Kad smo već kod razlika u visini, zadnjih stotinu godina razina mora rasla je prosječno 10 do 25 centimetara, ovisno o kojem je dijelu svijeta riječ, a znanstvenici očekuju njen daljnji porast, jer razina mora će i dalje rasti neovisno o tome hoće li se klimatske promjene stabilizirati. Razlog tomu upravo su goleme količine oceanskih voda koje tromo reagiraju na vanjske promjene. Prije otprilike 10.000 godina razina oceana bila je 110 metara niža nego što je danas, a ako se svi svjetski ledenjaci otope. razina oceana narast će za 66 metara.

6

Ako znamo da su mnogi gradovi sagrañeni u razini s morem, a da je 66 metara visina zgrade od 20-ak katova, vrlo je lako izračunati koliko bi gradova i naselja nestalo s kugle zemaljske da se razina vode podigne za samo jedan metar. Samo za primjer, grad Miami u Sjedinjenim Američkim Državama sagrañen je u razini vode i taj metar vode više bio bi dovoljan da ga izbriše s lica Zemlje, no nije potrebno ići daleko u svijet da bismo shvatili razmjere katastrofe, u slučaju značajnijeg porasta razine vode hrvatska obala kakvu danas znamo ostat će samo uspomena s razgledica. Za ilustraciju, samo Antarktik ima leda koliko cijeli Atlanski ocean ima vode. No, oceani nisu samo prirodna atrakcija i potencijalni izvor katastrofe, oni su i jedan od najznačajnijih svjetskih gospodarskih resursa koji više daju nego što uzimaju. I pri tome ne mislimo samo na turizam i ribarstvo, koji uglavnom prvi padaju na pamet kada je riječ o moru. Naime, gotovo jedna trećina svjetske nafte dolazi nam upravo iz oceana. Najpopularnije bušotine nalaze se u Arapskom zaljevu, Sjevernom moru i Meksičkom zaljevu. Najveći proizvoñač nafte je Saudijska Arabija koja dnevno proizvede 9,2 milijuna barela tog crnog zlata. Takoñer, oceani su najznačajniji svjetski transportni i telekomunikacijski resurs, više od 90 posto svjetske trgovinske razmjene odvija se brodovima, a gotovo polovica komunikacija izmeñu zemalja odvija se podvodnim telekomunikacijskim kabelima. Kina i SAD započele su postavljanje novih podvodnih komunikacijskih kabela u listopadu prošle godine. U planu je postavljanje 18.000 kilometara novih kabela što bi u budućnosti omogućilo 62 milijuna istodobnih telefonskih razgovora, a radi se i na proširivanju mreže za podržavanje interneta i ostalih aplikacija kao što su video i trgovina putem interneta. Nedavni incident, u veljači ove godine, kada je u Mediteranu došlo do puknuća telekomunikacijskih kabela zbog čega je bez telefona i interneta ostao veći dio Indije, Egipta i zemalja Arapskog zaljeva, samo je jedan od primjera globalne povezanosti ljudi i oceana.

Pitka voda iz plastičnih boca-prevara korporacija Obradila: Ljiljanka Mitoš Svoboda Amerikanci su počeli shvaćati kako je propaganda kupovine vode u bocama zapravo velika prevara industrije za proizvodnju PET ambalaže. Grupa aktivista za zaštitu prirode objavila je kratak film koji otkriva ovu prevaru. Sedmominutni film 'The Story of Bottled Water' razotkriva pozadinu gospodarstva, kojeg često nazivaju uzmi – napravi – potroši, te metode kako je industrija navela Amerikance da kupuju oko pola milijarde flaša vode tjedno iako je mogu dobiti gotovo besplatno iz pipe. U tridesetak godina korporacije poput Coca Cole, Pepsi i Nestle potrošile su milijarde dolara na izazivanje straha od vode iz pipe, uvjerivši grañane da, ako žele biti sigurni da je ono što piju čisto, trebaju kupiti flaširanu vodu. Meñutim, voda koja se pakuje u kemijski nezdrave PET boce pod slabijim je nadzorom zdravstvenih službi. Oko 40 % te vode zapravo je voda iz slavine, propuštena kroz obični „kućni filter“. Za proizvodnju boca za vodu u SAD-u se svake godine potroše ogromne količine energije, a tri četvrtine tih boca završavaju na smetlištima ili u spalionicama. Američki gradovi troše 70 milijuna dolara godišnje samo za rješavanje problema otpadnih boca. Meñutim, najveći broj plastičnih i staklenih boca od obične vode završava kao smeće u oceanima i morima.

7

SVJETSKI DAN ŠUMA I GORANA

Stablo kao kuća duha Napisala: Marina Butorac, krajobrazna arhitektica Znamo da drveće i šume nisu samo sklop fizičko-kemijskih čestica i atoma, već da imaju svoju vitalno-energijsku strukturu. Geomantija, prihvaćena kao ekološka discpilina, sustavno se bavi time, a ujedno joj je svrha cjelovit pristup prostoru. Ovo je jedna od holističkih disciplina koja ulazi u prostor koji se može nazvati i fizika duha, koja promatra život, pa tako i šume uvažavajući i taj aspekt.Kako je današnje društvo posljednje stoljeće i pol tražilo oslonac za svoja znanja u znanosti, a znanost tek odnedavno dopušta ozbiljnija promišljanja i istraživanja o duhu i duševnosti i unutar svoje domene, ova znanja su dugo vremena bila prekrivena velom tajne.Upravo je iz tog razloga u očuvanju znanja o nefizičkim dijelovima stabla i šume veliku ulogu imala religija, te vjerovanja starih i suvremenih naroda. Život u šumi i šumskom okruženju učinio je da biljni svijet, posebno drveće, dobije značajno mjesto u religijama gotovo svih europskih naroda.Drveće je bilo predmet različitih vjerovanja koja su prenošena s predaka i pretkinja na potomke, ponajviše kroz običaje. Na drvo se pritom gleda kao na objekt koji ima dušu ili kao objekt u kome je neka duša nastanjena.Život u šumi i šumskom okruženju učinio je da biljni svijet, posebno drveće, dobije značajno mjesto u religijama gotovo svih europskih naroda. Pojmovi poput svetosti, božanstva, koja se pronalaze u pripovjetkama, pjesmama, toponimima i imenima manastira, možda nastalim na mjestima starih gajeva uz koje su se vezivala posebna svojstva, uz pojedina stabla, te mjesta u šumi, ukazuju na povezivanje svijeta duha – duhovnosti, duše sa njima. Pritom su vidljivi i oblici zaštite šume koje bi se mogli shvatiti i kao prvi ekološki propisi, jer se takozvano sveto drvo nije smjelo sjeći, sa njega se nisu kidale grane, niti su se koristili njegovi plodovi. Ovo vjerovanje se ponegdje zadržalo do danas. Specifičnosti svake od religija, kao i kulture, koja je prenosila znanje, vidljivi su i u njihovoj interpretaciji duhovne razine prirode, šume i stabala. Za neke od njih drvo je stan božanstva, ono je prvi i najprimitivniji hram, a njegova ljekovita snaga ogleda se u snazi božanstva ili demona koji u drvetu živi.

Spaljene šume Izvor teksta: Hrvatske šume Svjetski dan zaštite šuma obilježava se već 37 godina. Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav dogañaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava. Hrvatske šume u zaštitu šuma od požara svake godine ulažu oko 100 milijuna kuna. Sezona pojačane zaštite od požara (protupožarna sezona) traje od 1. lipnja do 15. rujna, a ovisno o vremenskim prilikama može se i produžiti. U tom razdoblju promatračka služba, ophodnje i interventna skupina 24 sata nadziru šume i područja visokog rizika. Prošle godine u 140 požara opožareno je 2 tisuće 200 hektara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Požare je gotovo nemoguće u potpunosti spriječiti, ali treba istaknuti da je broj požara u 2009. bio manji nego u 2008. Čini se sve kako bi se rizik što je moguće više smanjio, a tome svakako pridonose mjere koje se provode unutar svake šumarije. Radnici Hrvatskih šuma spriječili su brojne požare a uz već tradicionalno dobru suradnju s vatrogasnim jedinicama stvoreni su preduvjeti za pravoremeno spriječavanje katastrofalnih posljedica, istaknuto je na konferenciji za novinare. Inače, Svjetski dan zaštite šuma obilježava se već 37 godina. Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav dogañaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.

8

PONAŠANJE U ŠUMI Izvorni tekst:Hrvatske šume

Šume obogaćuju naše živote i okoliš na mnogo načina. Stabiliziraju tla, staniša su biljnom i životinjskom svijetu, pročišćuju zrak i vodu, vežu stakleničke plinove, stvaraju prihod i radna mjesta i pružaju nam zdrav prostor za odmor i igru. Svatko od nas može dati doprinos da šume zadrže svoje funkcije te da buduće generacije, kao i mi danas, mogu uživati u svim njenim blagodatima. Stoga je prije odlaska u šumu VAŽNO ZNATI: • AUTOMOBILU NIJE MJESTO U ŠUMI • NE OŠTEĆUJ STABLA • NE UNIŠTAVAJ ŠUMSKO RASLINJE • NE PALI VATRU TAMO GDJE MOŽE IZBJEĆI KONTROLI • NE OSTAVLJAJ SMEĆE U ŠUMI • NE UNIŠTAVAJ ZNAKOVE I OBJEKTE U ŠUMI

Eko savjeti 1. Nakon izleta u prirodu pokupite sve stvari koje ste donijeli sa sobom. Smeće bacite u najbližu kantu ili kontejner. 2. Ulje od automobila nikada ne bacajte u prirodu jer je izuzetno otrovno i trajno truje svu vodu oko sebe. 3. Ne odbacujte baterije u prirodu jer su izuzetno otrovne. 4. Ne koristite deterdžente za pranje u potocima. 5. Nikada ne palite otvorenu vatru u prirodi; ukoliko ste sa sobom donijeli roštilj počistite prije odlaska mjesto gdje ste boravili, a ugljen iz roštilja odstranite tek nakon što ste se uvjerili da nema više niti malo žara. 6. Ne berite neobično cvijeće, neke vrste su rijetke i zaštićene (npr. runolist). 7. Ne gurajte ruke u pukotine u stijenama, drveću i ne podižite kamenje i panjeve; osim što je opasno, mogli biste uništiti staništa nekih vrsta.

9

EUROPA

KONFERENCIJA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U PARMI

Ministri djeci obećali vodu, čist zrak za disanje, prostor rekreaciju.... do 2020. godine Napisao: Kruno Kartus Ministarskom konferencijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) održanoj sredinom ovog mjeseca u Parmi dominirale su pozitivne političke parole i sirovi znanstveni podaci. „Vlade obećavaju da će svakom djetetu osigurati kvalitetnu vodu i higijenu do 2020. godine...“, jedno je od obećanja na koje su potpisavši završnu deklaraciju pristali predstavnici 53 zemlje, članica europskog odjela SZO. Prije toga Zsuzsana Jakab, direktorica europske SZO, rekla je da trećina svih bolesti djece u Europi, pod čime se ovdje podrazumijeva područje čak do Tadžikistana, dolazi od zagañenog i štetnog okoliša. Godišnje od toga smrtno strada 100 tisuća djece, a 6 milijuna ih ostane invalidima. Negdje izmeñu tih brojki i parola nalaze se sudbine živih ljudi. Rus Petr Sharov u Parmu je došao primiti nagradu nevladinih organizacija za jedan od najboljih ekoloških projekata zaštite zdravlja djece. U svom gradu Dalnegorsku(fehealthfund.org) od 2005. godine posvetio se čišćenju dječjih igrališta od olova koje se osim u tlu godinama taloži u krvi djece i drugih mještana doline rijeke Rudnaye na ruskom dalekom istoku. Do njegova istraživanja djeca su se bezbrižno igrala u pješčanicima i na igralištima uz vrtiće ne znajući da su zemlja i pijesak puni olova. Jedan od pješčanika površine oko 40 četvornih metara, ispričao mi je Sharov, sadržavao je oko pet tona gotovo čistog olova. - Pješčanik smo trebali posve isprazniti i sadržaj zamjeniti čistim pijeskom, naveo je jedan od najgorih primjera. Američka organizacija Blacksmith Institute 2006. godine Dalnegorsk je uvrstila na listu 12 najzagañenijih mjesta na svijetu. Dolina Rudnaye tradicionalno se zagañuje zahvaljujući iskorištavanju rudnika olova, bora, cinka, srebra i bizmuta. Nakon vañenja rude, ona se transportira željeznicom do topionice, tamo se topi, pretače, a gotov metal zatim se transportira dalje. U svim postupcima u zrak se oslobaña dio metala pa se taloži u tlu, biljkama i životinjama, uključujući ljude. Ni vlasnik jednog od rudnika olova nije ostao ravnodušan. Nakon što je saznao za gomilanje olova u krvi svojih najmlañih sugrañana Vasilij Vsolcev zaustavio je kopanje olovne rude i sada u postrojenjima samo reciklira baterije iz kojih dobiva sirovinu.

REKLAMA http://dugoselo.org/ nezavisni informativni portal

grada Dugog sela

REKLAMA http://dugoselo.org/ nezavisni informativni portal

grada Dugog sela

10

Rezultati analize krvi djece bili su strašni – od 300 djece obuhvaćene pretragama 25 posto imalo ih je izmeñu 10 i 42 mikrograma olova po decilitru krvi. U cijeloj dolini rijeke Rudnaye svako četvrto dijete imalo je preko 20 mikrograma olova u decilitru krvi. U tlu na igralištima pronañene su koncentracije izmeñu 1000 i 11 tisuća mikrograma olova po kilogramu tla. Za usporedbu, navodi, Sharov, 250 mikrograma po kilogramu ruski zakoni reguliraju kao „ekstremno opasno tlo“. Odmah nakon analiza krvi udruga je organizirala predavanja za roditelje i djecu na kojima su ih učili kako izbjeći olovo i štetne tvari kojih u njihovu okolišu ima u izobilju. Naučili su ih koju hranu izbjegavati, koje biljke ne treba saditi u vrtu, kako opaziti opasno zagañenje zraka i kako se ponašati u tom slučaju. Nakon toga uslijedio je glavni posao. Svima je bilo jasno da se dolina ne može očistiti preko noći pa je trebalo odrediti prioritet. Odabrana su dječja igrališta. Bageri su ušli u krug vrtića i škola, raskopali 11 igrališta i zagañeno tlo tovarili u kamione. Okupljena djeca s čuñenjem su gledala odvoz stare potrošene i dovoz nove svježe zemlje na kojoj, rečeno im je, sada mogu bezbrižno skakati, trčati, graditi kule u pijesku... Zagañeno tlo tretirano je kao otpad pa je i završilo na hrpama pored rudnika na kojima se odlaže najgore smeće iz pogona. Tri godine nakon početka projekta ponovne analize krvi pokazale su prve rezultate – s početnih 25 posto djece s prevelikom dozom olova u krvi, njihov broj smanjio se na 8,5 posto. Umjesto svako četvrto dijete, sada svako deseto ima previše olova u sebi (čak manje). I to je previše, ali projekt je pokazao napredak, rezultat je opravdao trud, metode, vrijeme i novac. S čekom od tisuću eura u ruci, nagradom koju je za projekt dobio od nevladinih organizacija WECF i Eco foruma iz Bruxelessa, Petr je u Parmi izgledao kao dječak koji je u školi zaradio peticu, a na povratku kući zna da ga čekaju svijeće uz koje noću uči. Pun energije i znanja, ali svjestan da stranih fondova više nema kao ni pomoći iz njegove Rusije kojom bi nastavio započetu misiju. Pod naslovom „Zaštita dječjeg zdravlja u promjenjivom okolišu“ Svjetska zdravstvena organizacija na konferenciji u Parmi uspjela je okupiti 850 predstavnika iz 53 zemlje meñu kojima se našlo 27 ministara okoliša i zdravlja i 250 250 visokih predstavnika vlada, europskih i UN-ovih agencija te nevladinih organizacija. Predstavljeni su podaci poput onih o 15 milijuna pretile djece u Europi i 50 ruralnog stanovništva bez pristupa vodi i kvalitetnoj higijeni. Izvještaji koje vlade zemalja dostavljaju SZO-u govore da djeca najviše stradavaju ozljeda, zagañenog zraka, upotrebe krutog goriva kod kuće, trovanja kemikalijama, loše opskrbe vodom i loše higijene. Smrtno od toga stradava 100 tisuća djece godišnje, a oko 6 milijuna ih dobiva neku vrstu invalidnosti.

Najpogubniji su razni oblici ozljeda od kojih umire 23 posto djece.U završnoj deklaraciji, donešenoj pod predsjedanjem direktorice SZO Zsuzsane Jakab i talijanske vlade kao domaćina, spominje se godina 2020. od koje se mnogo očekuje. Do te godine svakom dijetetu u zemljama od Portugala do Tañikistana mora se osigurati pristup kvalitetnoj vodi i higijeni, mogućnosti za rekreaciju, zdravu prehranu, čist zrak i okoliš bez otrovnih kemikalija. Ogromnih razlika izmeñu bogate zapadne Europe, devastiranog Balkana i udaljenih prostranstava Rusije, Uzbekistana, Kazahstana, Tañikistana...,svjesna je i direktorica Jakab. Ona je istakla da nejednakost, nejednako pravo na zdravlje vlada meñu ljudima iz različitih zemalja kao i unutar njih. Unutar zemalja jaz je izmeñu bogatih i siromašnih. Jakab je nekoliko puta na konferenciji rekla da će njen prioritet u mandatu koji je tek počeo biti otkrivanje uzroka tih nejednakosti kako bi SZO mogla dati preporuke.

11

Jakab se sastala s hrvatskim izaslanstvom u kojem su bili državni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem, savjetnica za europske integracije u tom ministarstvu Sibila Žabica, voditeljica ureda SZO u Hrvatskoj Antoinette Kaić-Rak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva Marina Prelec i veleposlanik u Italiji Tomislav Vidošević. Hrvatski izvještaj o prevenciji ozljeñivanja djece, koji je glavni uzrok dječjih smrti, SZO je dobro ocjenila. U Hrvatskoj se provodi 86 posto učinkovitih mjera prevencije ozljeñivanja djece, ocjena je SZO. Naglašava se da još pozornosti treba usmjeriti na prevenciju požara i trovanja kao uzroka ozljeda i smanjenju izloženosti djece alkoholu te osobito prevenciji vožnje u pijanom stanju. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo od ozljeda je u 2008. godini smrtno stradao 121 maloljetnik, a po smrtnosti najvažnije su tri vrste ozljeda – prometne nesreće, samoubojstva i utapanje. SZO ministarske konferencije na kojima povezuje zdravstvene i ekološke stručnjake organizira svake četiri godine od 1989. kada je prva konferencija održana u Frankfurtu, ubrzo nakon pada Berlinskog zida. Dječje zdravlje bilo je glavna tema i na prošloj konferenciji u Budimpešti, a bit će i na slijedećem skupu za četiri godine.

Amflora - krumpira za industrijsku primjenu Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda

U Europi se, nakon 13 godina natezanja, brojnih znanstvenih dokazivanja i opovrgavanja, slobodno može uzgajati genetski modificirani krumpir. U ovom krumpiru, nazvanom „amflora“, škrob je izmijenjen i prilagoñen za industrijske svrhe, a njegova upotreba odobrena je početkom veljače od strane Europske komisije. „Amflora“ krumpir je namijenjen isključivo kao sirovina za industriju škroba. Komisija je odobrila korištenje otpadnog materijala (celuloze) od proizvodnje škroba u proizvodnji stočne hrane. Meñutim, Amflora krumpir ne smije se koristiti kao hrana. Škrob se u konvencionalnom krumpiru sastoji od dvije komponente - amilopektina i amiloze. Obje ove komponente su iste vrijednosti u pogledu ljudske ishrane.

Meñutim, u industrijskim procesima one se ne mogu koristiti zajedno, jer oni imaju različite karakteristike. Kemijska modifikacija ili razdvajanje tih dviju komponenti povezana je povećanom potrošnjom energije i vode. Istraživači na BASF Plant Science institutu razvili su novi škrob u krumpiru koji se sastoji isključivo od jedne komponentne. Genetski modificiran krumpir već nekoliko godina prolazi testiranja koja prate prinose, štetočine i otpornosti na krumpirovske bolesti, a takoñer i utvrñuju razinu štetnosti za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Polja testiranja su bila u Češkoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Njemačkoj, i to na različitim lokacijama i površinama. Iako je prva aplikacija za odobrenje upotrebe novorazvijene sorte krumpira podnesena još 1996. godine, tek se u 2003. godini, nakon isteka moratorija na eksperimentiranje sa GMO, započeo je proces odobravanja upotrebe „amflora“ krumpira, i to kao sirovine za stočnu hranu. Istovremeno je povećana brojnost i sigurnost primjene novih propisa kojima EU kontrolira genske tehnologije koje su na snazi.

12

Stavros Dimas, direktor ureda za okoliš pri Europskoj komisiji, naglasio je u svojim brojnim javnim nastupima da je ovaj krumpir, kao i mnoge genske tvorevine, kritičan i zahtjeva strogu kontrolu, jer ima genetski marker koji reagira na neke antibiotike. Europska agencija za lijekove (EMEA) potvrdila je Dimasove izjave, naglasivši da antibiotici koji se dovode u vezu sa „amflora“ krumpirom, igraju važnu ulogu u liječenju odreñenih zaraznih bolesti u ljudi i životinja medicine. Meñutim, u daljnjim diskusijama i promatranjima novog krumpira ipak je prevagnuo laboratorijski lobi kreatora „amflore“, pa je u lipnju 2009.godine ova nova vrsta proglašena bezopasnom, te učinkovitost antibiotika za njegove konzumente ne bi trebala biti ugrožena. Problem suživota konvencionalnih i genetski modificirane vrste krumpira prvenstveno se temelji na njegovom slobodnom razmnažanju u prirodi, jer je vrlo teško gontrolirati broj gomolja koji bi se eventualno zadržao u tlu nakon berbe. Tako je omogućeno da krumpir koji ostane u tlu, sljedeće godine samostalno klija i raste, križajući se sa okolnim biljkama. Poljoprivrednici koji žele uzgajati „amflora“ krumpir su se obvezali da će poštivati odreñena pravila kako ne bi konvencionalni krumpir došao u dodir s GM kultivatorom, te neće obrañivati polja godinu dana nakon što su izvršili posljednju berbu „amflore“. Nadalje, cijeli lanac proizvodnje „amflore“, od sjemena krumpira do obrade u industriji škroba mora biti na svaki način fizički odvojen od konvencionalne proizvodnje krumpira. Institut BASF je odgovoran za osiguravanje i ispunjavanje svih sigurnosnih uvjeta.

Europa obilježava Europski tjedan održive energije Izvor: Ured Delegacije EU u Hrvatskoj U organizaciji Izvršne agencije za konkurentnost I inovacije (Executive Agency for Competitiveness and Innovation – EACI), a u ime Europske komisije, od 22. do 26. ožujka se diljem Europe tradicionalno obilježava Europski tjedan održive energije. Tom se prilikom diljem kontinenta održava niz dogañanja na noseću temu. Glavna tema ovogodišnjih dogañanja je oblikovanje energetske budućnosti Europe. Pod motom „Iskoristite tjedan kako bi promijenili sutra“ (Take a week to change tomorrow), u ovogodišnjih više od 200 dogañanja sudjeluju 23 zemlje Europske unije, ali i sedam drugih europskih zemalja, meñu njima i Hrvatska. „Očekujemo da diljem Europe u nizu dogañanja sudjeluje više od 35 tisuća ljudi. Želja nam je okupiti predstavnike mnogih sektora uključenih – i predanih – u unaprjeñenje razvoja održive energije,“ izjavio je, najavljujući Europski tjedan održive energije, Patrick Lambert, direktor Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije. Europski tjedan održive energije dio je Kampanje za održivu energija Europe, inicijative Europske komisije pokrenute 2005. godine. Kampanja doprinosi ostvarivanju ciljeva energetskih politika Europske unije na područjima izvora obnovljive energije, energetske učinkovitosti, čistog transporta i alternativnih goriva. U 149 dogañaja u sklopu Europskog tjedna održive energije 2009. sudjelovalo je više od 30 tisuća ljudi diljem Europe. Pročitajte više informacija o Europskom tjednu održive energije, kao i o temama o kojima će biti riječi ove godine te inicijativi Europske komisije, Kampanja za održivu energiju Europe: http://www.eusew.eu/

13

HRVATSKA

Novi prostorni plan Parka prirode Lonjsko polje Hrvatski sabor je na svojoj 17. sjednici na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donio Odluku o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje. Prostornim se planom, čiji su nositelji izrade bili Ministarstvo zašite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva i Zavod za prostorno ureñenje Sisačko-moslavačke županije u suradnji sa Zavodom za prostorno ureñenje Brodsko-posavske županije, odreñuju načela prostornog ureñenja i utvrñuju ciljevi prostornog razvoja, organizacija i namjena prostora, te uvjeti i mjere korištenja, ureñenja i zaštite. Sukladno Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine 76/07 i 38/09) te uvažavajući društveno-gospodarski razvoj, prirodne, kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti i meñunarodne konvencije i strategije, Prostornim planom nastoji se uz očuvanje svih specifičnosti ovog područja osuvremeniti život i podići kulturu i standard življenja na Europske standarde 21. stoljeća. Planom je propisana i obveza usklañivanja svih važećih dokumenata prostornog ureñenja koji u svom obuhvatu zadiru u Park prirode s njegovim odredbama. Zakonom o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje (Narodne novine 11/90) proglašeno je područje Lonjskog i Mokrog polja s pojasom uz lijevu obalu Save u ukupnoj površini od 50 650 ha Parkom prirode. Zaštićujući prostor Parka prirode, Hrvatski sabor zaštitio je prirodno bogatstvo kao vrijedan i istovremeno osjetljiv prirodni, socijalni, gospodarski i kulturni sustav, te ovim oblikom zaštite omogućio razvoj i kvalitetan život stanovnika s ciljem sprječavanja daljnje demografske depopulacije. Do danas su u Republici Hrvatskoj doneseni prostorni planovi za nacionalne parkove Brijuni, Kornati, Mljet, Paklenica i Risnjak a za tri nacionalna parka planovi su u izradi. Osim za Lonjsko polje donijeti su prostorni planovi i za parkove prirode Kopački rit i Učka a za ostale parkove prirode planovi se izrañuju. U najvišoj fazi izrade je prostorni plan Parka prirode Medvednica. Prostorni plan PP Lonjskog polja objavljen je na web stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva RH, www.mzopu.hr

Do čega dovode nesporazumi i neinformiranost ... Napisao Kruno Kartus Nadležene službe u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva s čuñenjem su reagirale na tvrdnju Milana Kamenka, pročelnika Odjela za stambeno i komunalno gospodarstvo grada Osijeka, koji 'bez dozvole grañevinske inspekcije ne smije rušiti privatnu ili državnu imovinu'. Ministarstvo ne samo da ne izdaje 'dozvole za rušenje', nego je Grad Osijek zakonski odgovoran za ometanje korištenja javne površine zbog otpadanja komada s ruševnih objekata. 'Grañevinska inspekcija nema zakonske ovlasti davati odobrenja za uklanjanje legalno sagrañenih objekata ni u kojoj situaciji pa ni kada su oni u ruševnom stanju. Ako ruševni objekt ugrožava sigurno korištenje javne površine, tada za nastalu situaciju osim vlasnika objekta odgovornost snosi i Grad, jer je briga o javnim površinama i njihovom sigurnom korištenju zakonom propisana obveza Grada', poručilo je spomenuto Ministarstvo pročelniku Kamenku. Naime, on se putem medija potužio na slabu suradnju s grañevinskom inspekcijom koja je dio tog ministarstva, te nabrojao ruševne objekte u Osijeku za koje ne može dobiti dozvolu grañevinske inspekcije. U Ministarstvu graditeljstva su otišli i dalje pa su rekli da čišćenje javnih površina uopće nije pitanje grañevinskih propisa, nego gradske čistoće. 'Grad je dužan održavati čistoću na javnim površinama te je stoga grañevinski otpad s javne površine trebao ukloniti sam, nikakva dozvola grañevinske inspekcije pri tome mu nije potrebna. Osim što s tim nemaju veze, u ministarstvu su naglasili da prema Zakonu o vlasništvu vlasnik objekta odgovora za svoj objekt i dužan je brinuti o njemu, a za neodržavanje objekta i sve negativne posljedice koje iz toga nastanu u konačnici mora odgovarati vlasnik, bez obzira na to je li ruševni objekt ugrozio javnu ili privatnu parcelu.

14

UDRUGE

Ekopark Pernat obnavlja kulturnu baštinu na Cresu Sunčana Pešak, krajobrazna arhitektica, Marina Butorac, krajobrazna arhitektica i geomantkinja, u suradnji s Mariom Šlosarom, voditeljem projekta ureñenja arhitektonsko-kulturološkog kompleksa "Dvor". Ekopark Pernat je neprofitna organizacija koja na području poluotoka Pernat, odumirućem dijelu otoka Cresa, nastoji cjelovitim pristupom očuvati i oživjeti razne oblike svakodnevna života. Takoder se žele primijeniti i odreñeni elementi alternativnih izvora energije koji se mogu oklopiti u taj ruralni prostor. Trenutno pripremaju provedbu predstavljanja projekta ureñenja vrta u sklopu arhitektonsko-urbanističkog kompleksa "Dvor" u Lubenicama. Ovaj je projekt rezultat višegodišnje volonterske suradnje Sunčane Pešak, Marine Butorac sa Udrugom za održivi razvoj "Ekopernat", te je podržan od Zaklade za civilni razvoj Istre. Lubenice su malo mjesto, urbanizirano, ali koje živi na ruralan način. Projektom ureñenja održivog kompleksa namijenjenog mladima, turistima, lokalnom stanovništvu, te svim zainteresiranima želi se oživjeti ovo mjesto, i to primjerom korištenja održivih tehnologija, solarne energije, biopročistača koji je planiram u budućnosti u sklopu cijelog kompleksa "Dvor", te vrtom prenijeti ideju održivog razvoja u ovaj dio otoka Cresa. (M.B./Lj.M.S.)

Uskladiti propise s prirodom i strukom Skup stručnjaka ekoloških proizvoñača u regiji i središnjoj Europi trajajao je u Bizovcu kraj Osijeka, od 18.do 20. ožujka 2010.g. Znanstveno stručni skup organizirala je EKO VET, poslovna udruga veterinara, veterinarskih tehničara i veterinarskih organizacija sa sjedištem u Zagrebu. Trodnevni program konferencije obuhvatio je sajamsko izložbeni dio, u kojem su na dvadesetak izložbenih klupa svoje prehrambene i kozmetičke proizvode predstavili proizvoñači iz cijele Hrvatske, te konferencijski dio. Posebno zanimljivi proizvodi iz vlastite proizvodnje EKO VET-a su tako zvane škrinjice zdravlja: koktel biljnih preparata ukusno upakovan u drvenoj kutiji. Konferencijski dio dotaknuo je teme o kojima se malo zna ili ništa ne zna, a tiču se konzumiranja hrane, nebrige za zdravlje potošače, te podilaženje trgovačkom sektoru a na račun stručnjaka i veterinarske struke. Naime, država je prije pola godine, usvajanjem dva nova pravilnika o veterinarstvu, ukinula svakodnevnu kontrolu u proizvodnji mesne hrane, pa je tako omogućila još veći šlamperaj i samovolju uvozno-profiterskim klaoničarskim i mesoprerañivačkim lobijima, dajući im još veću slobodu u njihovim mutnim radnjama. Po mišljenju veterinara i stručnjaka prisutnih na predavanjima dr.vet.med. Željka Krpana i Ivana Topića, najviše bolesti pojedemo i popijemo. Naime, inflacija veterinarsko- sanitarnih propisa, glomazne administracije i nepostojanje uvjeta za provoñenje istih propisa u kombinaciji sa spomenutim trgovačko klaoničarskim lobijem, dovela je u pitanje sigurnost mesne hrane. Kako se može raditi na livadama i uz to još dobro zaraditi, pokazao je na predavanju dr.med.vet. Željko Krpan, opisujući projekt pod radnim naslovom „ekstenzivni uzgoj ljekovitog bilja“. Ovaj poznati veterinar i biolog, nekadašnji uspješni rukovoditelj farmaceutske industrije Biopharma, nastavio je nakon domovinskog rata uzgoj i sakupljanje ljekovitog bilja na područjima koja upravo zbog rata i miniranih polja, nisu bila kemijski tretirana niti obrañivana u komercijalne svrhe. Korisnost ekstenzivnog uzgoja ljekovitog bilja pokazana je na oglednom primjeru od 5 hektara livade na kojem je utvrñeno oko 20 vrsta ljekovitog bilja, sa koje je ubrano je oko 1500 kg bilja, te prodano kozmetičkoj i prehrambenoj industriji za 350.000 kuna. (LJ.M.S./Agroturizam)

15

REKLAMA „Jezik“ je jedini časopis za kulturu hrvatskoga književnoga jezika u nas, izlazi bez prekida već 57 godina, u njemu surañuju najugledniji hrvatski jezikoslovci. Izlazi u pet brojeva godišnje. Glavna i odgovorna urednica je prof. dr.sc. Sanda Ham.Uredništvo poziva grañanke i grañane, studente i studentice i sve druge zainteresirane da se pretplate na ovaj časopis, te tako doprinesu njegovanju i očuvanju kulture i samosvojnosti hrvatskoga književnoga jezika.Godišnja pretplata iznosi 110 kuna. Informacije o pretplati mogu se dobiti na kontakte: sham@ffos.hr, jezik.hr@gmail.com jezik@ffos.hr Više o časopisu „Jezik“ možete vidjeti na stranicama Hrčka http://hrcak.srce.hr/jezik

Obzirom da se planiramo zadržati ovom načinu informiranja javnosti ,a možda jednom prijeći i na štampani mjesečni Alert, slobodni smo vam ponuditi reklamni prostor u ovom sadašnjem obliku dvotjednika. Promidžbom na stranicama elektronskog biltena Alert, možete proširiti krug poslovnih partnera, a i naših će redovitih tisuću čitateljica i čitatelja koje prima Alert putem alert-liste dobiti će mogućnost upoznati vaše proizvode i usluge. Ukoliko ste zainteresirani za detaljnije informacije i naš cjenik, pišite nam na info@alertonline.org

REKLAMA

Novinarstvom po okolišu Ova knjiga autorice Ljiljanke Mitoš Svoboda, i ujedno urednice magazina Alert-a, može biti svojevrsni priručnik onima koji se namjeravaju upustiti u okolišno novinarstvo. Pored teorijskog dijela, raspršenog u uvodnom, a potom i zaključnom dijelu, najveću vrijednost ove knjige predstavljaju konkretni primjeri.Ukoliko nakon čitanja ovog priručnika bar jedan od okolišnih novinara u Hrvatskoj počne pisati još profesionalnije i ukoliko bar jedan novinar, koji do sada nije istraživao okolišne teme, to počne činiti, autorica je napravila mnogo. Recenzije su napisali novinarka Lidija Tošić, novinari Saša Leković I Damir Svoboda. Izdavač je Press centar za okoliš Hrvatske. Knjiga ima 120 stranica, cijena je 100 kuna, a može naručiti na kontakt Presscentra za okoliš, info@alertonline.org

Novine za civilno društvo i urbanu kulturu www.zamirzine.net

Knjižara Nova, nalazi se u centru

Osijeka, na Trgu Ante Starčevića 4.U svojoj ponudi ima brojne naslove zanstvenih, popularnih, dječjih i beletrističkih sadržaja domaćih i stranih autora. U sklopu knjižare otvoren je Klub knjižare Nova, koji je počeo s radom 1998. godine. Zamišljen je kao prostor za okupljanje ljubitelja pisane riječi, razgovora i razmjene mišljenja i razmišljanja.Tu su održana su brojna predstavljanja knjiga, tribine i predavanja. Kroz klub je prošao veliki broj pisaca i intelektualaca: Krešimir Pintarić, Damir Karakaš, Roman Simić, Enes Kišević, dr. sc.Slaven Letica, dr.sc.Ivan Grubišić, dr.sc. Slobodan Lang, Florance Hartmann, pokojni Simo Mraović i dr.sc. Ivan Supek, kao i gosti iz Australije, Mañarske, Vojvodine, Bosne i Hercegovine. Preporučamo knjigu Gradski rituali - retradicionalizacija društvenog života u hrvatskim gradovima nakon 1990. Autor knjige je Anka Mišetić, izdavač HSZ,uvez meki, godina izdanja 2004.Knjiga ima 276, a cijena je 130,00 kuna. Ukoliko kupujete putem web knjižare http://shop.knjizaranova.hr ostvarujete popust od 10 %. Ukratko o sadržaju: ritualne prakse sastavni su dio socijalne komunikacije i u suvremenim gradovima. Gotovo u cijeloj (zapadnoj) Europi, zadnja tri desetljeća 20. stoljeća, društveni je život obilježen trendom porasta »javnog svetkovanja« i općenito »javnih proslava« temeljenih na tradicijskoj baštini.

16

NATJEČAJI

Hrvatsko novinarsko društvo u suradnji s APO-om raspisalo je 12. natječaj za godišnje nagrade „Velebitska degenija“ za najbolji novinarski rad u području zaštite okoliša. Nagrade će se dodjeljivati u sklopu proslave 40. godina Dana planeta Zemlje u Novinarskom domu. Rok za prijavu radova je 12. travanj 2010. Proslava je registrirana pri Earth Day Network. Dodjeljuje se po jedna nagrada za radove objavljene u tisku, na radiju i televiziji u razdoblju od 1. ožujka 2009. godine do 28. veljače 2010. godine.Svaka nagrada se sastoji od novčanog dijela (12.000 kn), plakete, i diplome.Sve potrebne detalje za prijavu na natječaj potražite na slijedećim stranicama Ecogreen Europe: http://www.ecogreeneu.org/hr/environment/project/earth_day_event/journalism_awards_velebitska_degenija_competition_2010

Poziv istrazivackim novinarima za dodjelu financijskih sredstava Imate dobru novinarsku priču, ali vam nedostaje novac i podrška da je istražite? SCOOP, mreža za poticanje istraživačkog novinarstva u istočnoj i jugoistočnoj Europi, daje financijsku i logističku podršku istraživačkim novinarima. SCOOP nudi pokrivanje troškova istraživanja – puta, prijevoda, pravnih savjeta, pretraživanja baza podataka i honorira vrijeme potrebno za istraživanje. Takoñer, SCOOP uspješno razvija mrežu i suradnju novinara u regiji te potiče transnacionalne istraživačke projekte. SCOOP je osnovan 2003. godine pod vodstvom danske nevladine medijske organizacije International Media Support, u suradnji s Danskim udruženjem istraživačkih novinara (FUJ), a financira se većinskim dijelom sredstvima danskog Ministarstva vanjskih poslova. Ako imate dobre ideje, javite se SCOOP-ovoj koordinatorici za Hrvatsku Barbari Matejčić: barbara.matejcic@gmail.com Rok za prijave za financijsku pomoć je četiri puta godišnje: 01.01., 01.04, 01.07., 01.10..

VIJESTI IZ POVIJESTI 11. prosinca 2006 Sabor izglasao Aarhušku konvenciju: Hrvatski Sabor izglasao je Zakon o potvrñivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuñu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija). Obveza svake stranke Konvencije da svakoj fizičkoj i pravnoj osobi osigura pravo pristupa informacijama o okolišu. Aarhuška konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuñu u pitanjima okoliša potpisana je 25. lipnja 1998. u danskom gradu Aarhusu na 4. konferenciji ministara kada ju je potpisala i Republika Hrvatska. Konvencija je stupila na snagu 30. listopada 2001., odnosno devedesetoga dana od datuma polaganja 16. isprave o potvrdi. Aarhušku konvenciju do sada je potvrdilo 39 država, EU ju je potvrdila 2005. godine. 30. siječnja 2006

Podržavamo plinifikaciju Hrvatske: Udruga Eko Kvarner poslala je predstavku premijeru Ivi Sanaderu povodom njegova poziva da mu se obrate svi zainteresirani u vezi predložene izgradnje LNG terminala na Jadranu: „Poštovani, obraćamo Vam se ponukani Vašim pozivom (izrečenim u odgovoru na zastupničko pitanje na aktualnom satu u Hrvatskom Saboru 25. siječnja 2006.) da Vam se obrate svi zainteresirani u vezi predložene izgradnje LNG terminala na Jadranu. Naša je želja staviti Vam na raspolaganje spoznaje do kojih je došla LNG radna grupa naše udruge tijekom proteklih 20 mjeseci rada, koliko (od posjeta predsjednika Mesića Kataru u ožujku 2004.) proučava problematiku predloženog terminala na Krku.“

Naš slijedeći bilten šaljemo

putem Alert-liste za dva tjedna. Ukoliko ga ne želite primati ili se želite ispisati sa Alert-liste,

pošaljite svoju e-mail adresu na info@alertonline.org

Hvala.