alternativno tretiranje pcela na varoozu.doc

7/28/2019 ALTERNATIVNO TRETIRANJE PCELA NA VAROOZU.doc

1/3

ALTERNATIVNO TRETIRANJE PELA NA VAROOZU

dijagnozaRano dijagnostuciranje varoe u pelinjoj zajednici od najveeg je znaaja u suzbijanju nametnika. Utvrivanje

prisutnosti varoe mora se obaviti barem dva puta godinje. U proljee i u jesen.Ima vie metoda dijagnosticiranja. Upotrebljavam onu najjednostavniju: brojanjem prirodno odumrlih i otpalih

varoa na podnoj dasci ispod mree. Na samom poetku uspostavljanja dijagnoze kontrolna daska ispd mree napodnici se mora temeljito oistiti od svih natruha, koje pele na mogu oistiti jer se daska nalazi ispod mree i nijedostupna pelama. Osmi dan, od kada smo oistili podnu dasku, prebrojimo mrtve grinje. Utvrdimo koliki je biodnevni prosjeni otpad kroz proteklih 7 dana. Taj prosjek pomnoimo koeficijentom iz znastveno utemeljene tablice,koja pokazuje ukupan broj varoa u pelinjoj zajednici.Formula za utvrivanje ukupnog broja varoe u pelinjoj zajednici glasi:

V = ( 0 x K) x 100Pri emu je:V = ukupna koliina varoe u p.zajednici. 0 = prosjeni dnevni otpad varoe izbrojen na podnoj dasci ispod mree. K= koeficijent iz znastvene tablice.Vrijednosti koeficijennata iz znanstvene tablice Veterinarskog zavoda Slovenije - odjela za zadravstvenu zatitu

pela, po mjesecima u godini je:

Mjesec 0 K Pregled radilinog Pregled pela Ocjena broja grinjelegla i broj varoe iznad legla, varoe u pelinjojna 100 liinki broj varoe na zajednici100 pelaoujak 1 1,2 10 20 120travanj 1,5 1,8 10 20 240sviban 2 2 10 10 480lipanj 3,2 3 20 10 960srpanj 5,5 3,5 20 5 1920kolovoz 10 4 20 20 3840rujan 17 4,5 30 30 7680Zborniku referatov, XXII. dravni ebelarski seminar 1999, u Celju, str.17).

Napominjem da treba obratiti panji, prilikom utvrivanja prirodno otpale varoe, na prisutnost mrava na dasci ispod

mree u podnici, jer mravi odnose grinje. U tom sluaju dijagnoza nee biti tona.

suzbijanje varoe mravljom kiselinomDva su naina tretmana koje koristim u etogodinjem iskustvu s mravljom koselinom.Prvi je sa 65%-tnom m.k. Kiselina se stavljam na spuvastu krpu (200x200x5 mm) u podnicu na dasku ispod mree.

Na krpu, ravnomjerno po cijeloj povrini, razlijem 3 ml m.k. za svaki okvir ispunjen pelama i leglom. Primjerice,za 10 okvira 30 ml, 15 okvira 45 ml i t.d. Na isti se nain postupa i ako se krpa stavlja umjesto u podnicu nasatonoe okvira. U tom sluaju se stavi 2 ml m.k. po okviru. Kiselina se stavlja svaki drugi dan u neprekidnomtrajanju od najmanje 24 dana, koliko traje reprodukcijski ciklus trutova. (Navedene doze 12 puta u 24 dana).Drugi je t.zv. dugotrajni nain sa 15%-tnom m.k. Kiselina se stavlja u plastinu ili drugu posudu otpornu na kiselinuveliine 430x330x30 mm, zapremine cca 4 lit. Posuda je u podnici ispod mree. U posudu se ulije 3 lit. kiselineodjedamput , a moe se i dvaput po 1,5 lit. (Ovu metodu sam primjenio 2004. g., bila je jednako efikasna).Kiselina e potpuno ishlapiti u roku od 30 35 dana na vanjskoj dnevnoj temperaturi od 20 30 st.C. Prilikom

stavljanja kiseline u posudu pele ne reagiraju burno kao kod prvog naina. Otpala varoa kroz mreu pada ukiselinu, isparavanje kiseline je blago i kontinuirano, sigurnije je baratanje skiselinom a primjena ne zahtjevamnogo ivoga rada.

Najbolje vrijeme tretmana u tjeku godine je od kraja prve dekade kolovoza do kraja prve dekade rujna.

tehnologija koniceZa vrijeme tretmana vano je da su pele stisnute samo u plodite. Ako je zajednica jako razvijena onda u dva LRnastavka, srednje i slabo razvijene zajednice dobro je stisnuti u jeda nastavak. To se moe uiniti pomou bjealice,tako da se ona moe ostaviti za cijelo vrijeme tretmana u konici, ali se prazan nastavak moe i odstraniti.Za vrijeme tretmana dobro je odstraniti i medite. Konica nastavljaa je najpovoljnija tehnologija za primjenum.k.Konica mora imati odgovarajuu podnicu sa mreom, prostorom za kiselinu i podnu dasku, kaja se sa zadnje stranemoe izvlaiti poput laice. Primjena m.k. u suzbijanju varoe bez takve podnice nee biti efikasna. Kontrolomotpale varoe svaki drugi dan, ustanovio sam da na dasci ispod mree ima velika koliina ive grinje, sposobne zarehabilitaciju ukuliko bi ponovno dola u kontakt sa pelom na podnoj dasci. Moj zakljuak je da klasina LR

podnica mora biti zamjenjena ili rekonstruirana ako elimo suzbijati varou mravljom kiselinom. To isto se mora


2/3

uiniti i sa A konicom. U protivno m.k. nee dati eljene rezultate, rezultat je polovian.

tretiranje tijekom godine. Kontrolom otpale varoe svaki drugi dan, ustanovio sam da na dasci ispod mree imavelika koliina ive grinje, sposobne za rehabilitaciju ukuliko bi ponovno dola u kontakt sa pelom na podnoj dasci.

Dogodit e se, da emo i u tijeku najintenzivnijeg medobera dijagnozom utvrditi da je u konici prekomjeran broj

varoe u pojedinim pelinjim zajednicama. U tom sluaji na te zajednice primjenit emo zaista kratkotrajni naintretmana. Recimo, izmeu dvije pae. Nakon to smo izvrcali med, prije nego emo vratiti okvire na ienje iponovno punjenje drugom vrstom nektara ili medljike, izvrit emo tretman sa 65%-tnom m.k. Kiselinu emo staviti2 3 puta u roku od 7 dana. Tim tretmanom unititi emo najmanje 50% varoe.

pripravak mrevlje kiseline za tretmanNa naem tritu nema gotove, pripremljene kiseline odgovarajue koncentracije, za tretman. Moe se kupiti samom.k. visoke koncentracije 98 100 %. Takva kiselina nije pogodna za primjenu. Treba ju razrijediti destiliranomvodom ili dobrom kinicom. Na taj nain dobijemo kiselinu odgovarajue koncentracije. AMatematiki obrazac, izveden na osnovi rauna smjese, glasi: B = (--------) 1M

pri emu je: B = destilirana voda ili kinicaA = postotak koncentracije m.k. vei od potrebne za tretman

M = postotak koncentracije m.k. potreban za tretman

Primjerice: ako je A = 98%, a trebamo M = 65% koliko vode moramo dodati na jedinicu kiseline ?98B = (-------) 1 = 0,50765Dakle, na litru mravlje kiseline koncentracije 98% mora se dodati pole litre vode da se dobije eljena koncentracija.

NIKADA NE SIPATI VODU U KISELINU NEGO OBRATNO KISELINU U VODU.

nain rada sa mravljom kiselinomNain na koji emo raditi sm.k. nije jednak za sve vrste pelinjaka. Zavisno o vrsti pelinjaka moramo postupati utretmanu. Osim toga, vrsti pelinjaka moramo prilagoditi i sredstva osobne zatite od agresivnih para mravljekiseline. Na otvorenim pelinjacima, sa LR konicama ili drugim vrstama nastavljaa, potrebna je minimalna osobna

zatita. Rekao bih prije svega preciznost u radu i oprez u postupku. Moje je iskustvo steeno u radu sm.k. naotvorenom pelinjaku, gdje je svaka LR konica samostojea.Od potrebnog alata imam staklenu flau ireg otvora grla sa metalnim poklopcem a ispod kojeg je gumeni

podloak. Na njemu je izbiena rupica za prolaz medicinske igle kroz gumu. Imam plastinu pricu za injekcije od60 ml. prica je podjeljena mililitarskom skalom tako da omoguava jednostavnu kontrolu i preciznost u doziranjum.k. To je veoma bitno, jer svako prekomjerno doziranje kiseline moe prouzroiti tete na pelama, unajmanjuruku moe ih potjerati iz konice. Tada je postupak uzaludan. Ta se tehnologija i alat odnosi na kratkotrajni tretmansa 65-tnom m.k.Za dugotrajni tretman s 15%-tnom m.k. to nije potrebno.

efikasnostZa tretman pela m.k. protiv varoe mora se potivati red i disciplina. U tom sluaju je njena efikasnost vrlo velika.Jedamput zapoet postupak mora biti i zavren u kontinuitetu bez prekida. U protivnom nee poluiti eljene

rezultate. Duina tretmana zavisi i o tome koliki je postotak varoe nuno unititi da bi ju doveli na tolerantnu razinui u kom vremenskom razdoblju u tijeku godine moramo pele osloboditi suvine varoe u konici.

suzbijanje varoe oksalnom kiselinomOksalnu kiselinu rabim kao pomono sredstvo za suzbijanje ostatka varoe krajem jeseni ili poetkom zime. Tada ukonicama vie nema legla, a varoa je na pelama.Iz osobnog iskustva znam da ima vie razloga za ostatak varoe nakon cijelovitog tretiranja sa m.k. krajem ljeta. Tomogu biti visoke temperature nou pa je veliki dio pela u bradama na poletaljkama, netretirane pele u susjednim

pelinjacima i.dr.Te ostatke varoe moe se vrlo efikasno odstraniti oksalnom kiselinom u studenom, prosincu ili najkasnije do

polovice sjenja.

pripravak oksalne kiselinePripremi se odgovarajua koliina eernog sirupa u omjeru 1:1 eer voda. Sirup se zagrije do potpune otopljenostieera oko 50 st.C. Zatim se u istom sirupu potpuno otopi 30 35 g dihidrata oksalne kiseline na 1 lit sirupa. I uradu sovom kiselinom potrebna je preciznost i oprez radi osobne zatite i zatite pela.


3/3

tretiranje pela, nain i dozeTretiranje vrim u kasnu jesen ili poetkom zime, kada je vanjska temperatura najmanje 5 10 st.C i kada u

pelinjoj zajednici nema legla.Najbolje je sirup zagrijati na 37 st.C i staviti ga u termos-flau da se ne ohladi dok tretiramo pele. Sirup-kiselina senanosi kapaljkom izravno na pele po ulicama izmeu okvira. Nuno je raditi paljivo i ne prosipati kiselinu po

okvirima i sau, jer je na taj nain primjena o.k. maje efikasnija.Po svakoj ulici u kojoj su pele nakaplje se po 5 ml otopine.Oksalnom kiselinom tretiram pele samo ako tretman mravljom kiselinom u kolovozu nije bio dovoljno efikasan iz

bilo kojih razloga, te ako dijagnozom u listopadu ili studenom utvrdim da na dasci ima prirodno otpale varoe.

zakljuakIz praktine primjene ovih metoda i sredstava protiv nametnika, moe se zakljuiti da su vrlo efikasna i biolokinajprihvatljivija.Osim toga mravlja kiselina je i sredstvo za dezinfekciju pelinje nastambe. Kod primjene kiseline uvijek treba imatina umu normative u svakom nainu tretmana.Tehnologija konice mora se prilagoditi tretiranju pela protiv varoe, naroiti mravljom kiselinom. Otpala grinjamora se i fiziki odvojiti od pele, odnosno nakon to se je od nje otpustila i pala ne smije vie doi snjom u doticajna podnici.

Za vrijeme tretmana pela mravljom kiselinom krajem ljeta, obzirom da je to obino suni period godine, dobro jepele malo stimulativno prihraniti. Poduzeti potrebne mjere protiv grabei.Jedna veoma vana napomena. Za puni uspjeh u suzbijanju varoe mravljom i drugim prirodnim kiselinama,neophodna je antivaroa podnica koja onemoguava fiziki kontakt pele i otpale grinje.oooooOoooooJosip Jurai

Potovani Josip,

Ovih dana elim tretirati svoje dvije konice sa Mravljom kiselinom. Proitao sam uputstva koja ste napisali,

meutim neto mi nije jasno. Napisali ste

''Drugi je t.zv. dugotrajni nain sa 15%-tnom m.k. Kiselina se stavlja u plastinu ili drugu posudu otpornu na

kiselinu veliine 430x330x30 mm, zapremine cca 4 lit. Posuda je u podnici ispod mree. U posudu se ulije 3 lit.

kiseline odjedamput , a moe se i dvaput po 1,5 lit. (Ovu metodu sam primjenio 2004. g., bila je jednako efikasna''Zanima me zar je mogue da na jednu konicu ide sve zajedno 3 litre spravljene kiseline?

Ako ovo nije tono molim poaljite podatak koliko se stavlja mravlje kiseline u jednu konicu?

Hvala

U postu na forimu, nisu tono preneseni raunski obrasci za pripravak kiseline i tablica koeficijenatadijagnosticiranja varoe. Nisam obratio panju na raunski programa. Ispriavam se.Tono je. 3 lit. m.k. koncentracije 15%za jednu konicu. Obrazac za pripravak m.k. je B=(A/M)-1. Dakle, ako imateduboku antivaroa podnicu i odgovarajuu posudu za kiselinu (430x330x30 mm) moete u nju staviti 3 l m.k.Konica mora bili postavljena vodoravno, jer je zapremina posude oko 4 lit. No kako to na pelinjaku uvjek nijemogue, bolje je staviti dva puta po 1,5 lit. Uinak je isti.

Napominjem da taj nain nije pogodan za tretiranje u proljee, zbog velikih oscilacija u temperaturi. Bolje jeprimjeniti onaj drugi sa 65 % m.k. (ako morate). Sa 15% m.k. bolje je tretirati pele krajem ljeta.Pozdrav, Josip

alternativno tretiranje pcela na varoozu.doc

Documents