0-muzichkite reformi vo istocznoto crkovno peenje
Post on 04-Apr-2015
325 Views
Preview:
TRANSCRIPT
CRKVATA VO SVOJATA MNOGVEKOV-
NA ISTORIJA SPROVELA TRI SU[TINSKI RE-
FORMI NA MUZI^KOTO PISMO I NA OSMO-
GLASNIOT SISTEM NA PEEWE. PRVATA RE-
FORMA MU SE PRIPI[UVA NA SIRIECOT SV.
JOVAN DAMASKIN (650 - 749), NAJPOZNATIOT
TEOLOG NA SVOETO VREME I PRVIOT GOLEM
TEORETI^AR NA VIZANTISKATA CRKOVNA
MUZIKA. VTORATA REFORMA VO 14 VEK JA IZ-
VR[IL SV. JOVAN KUKUZEL, NENADMINA-
TIOT KOMPOZITOR I TEORETI^AR, NA KOGO
TRADICIJATA MU GO PRIPI[A ONA [TO VO
MINATOTO MU GO PRIDAVA[E NA DAMA-
SKIN. SO SVOJATA REFORMA KUKUZEL GO
STABILIZIRA GOLEMIOT KRUG NA MUZI^KA-
TA ROTACIJA, A SO TOA I ODNOSOT I RAZ-
LIKITE ME\U AVTENTI^NITE I PLAGAL-
NITE GLASOVI. OVOJ SVETITEL JA REDUCI-
RA[E I SEMIOGRAFIJATA, SO [TO SE ELI-
MINIRAA DVOSMISLENOSTITE I BE[E OLE-
SNETA NEJZINATA PRAKTI^NA PRIMENA. VO
PERIODOT PO PA\AWETO NA KONSTANTINO-
POL POD VLASTA NA OSMANLIITE (1453),
VIZANTISKOTO CRKOVNO PEEWE SE ISPOL-
NUVA[E PRAKTICISTI^KI, KAKO DR@EWE
NA STARITE OBRASCI. ZA VAKVATA SOSTOJ-
BA, SÈ DO 18 VEK, PRIDONESE I SLO@ENOSTA
NA NEOVIZANTISKATA NOTACIJA, SO ENOR-
MNO ZGOLEMENIOT BROJ NA ZNACI ZA DI-
NAMIKA I IZRAZ. VO 18 VEK, SO OGLED NA
SLABEEWETO NA OTOMANSKATA IMPERIJA,
CARIGRADSKATA PATRIJAR[IJA PREZEDE
NAPORI ZA KONSOLIDACIJA NA PRAVOSLA-
VNIOT DUHOVEN PROSTOR. MUZI^KITE RE-
FORMI KOI[TO NAJPRVO SE PROJAVIJA KAJ
AVTORITE NA CRKOVNATA MUZIKA VO 17 VEK,
A VO TEKOT NA 18 VEK ZEDOA VID NA MENU-
VAWE NA KOMPLICIRANIOT SISTEM NA
NEOVIZANTISKATA NOTACIJA, KAKO MAKO-
TRPNA I KOMPLEKSNA ZADA^A SE PRIVEDOA
KON KRAJ DURI NA PO^ETOKOT OD 19 VEK, KA-
KO DELO NA CARIGRADSKITE DUHOVNICI
HRISANT, GRIGORIJ I HURMUZIJ, POZNATI
KAKO TROJCATA U^ITELI...
MUZI^KITE REFORMI VO MUZI^KITE REFORMI VO ISTO^NOTO CRKOVNO PEEWEISTO^NOTO CRKOVNO PEEWE
96
1.
Hrisant od Madit (+1843),
nekoga{niot u~enik na Georgij
Kritski (+1814) i na Petar Vizantiski
(+1818), so svoeto {iroko obrazovanie i
pozicijata na arhimandrit pri Cari-
gradskata Patrijar{ija u{te na samiot
po~etok kako da bil predodreden za pred-
vodnik na reformatorskata grupa. Gi
vladeel latinskiot i francuskiot jazik
i bil dobar poznava~ na evropskata i na
arapskata muzika, a za~uvanite podatoci
govorat deka svirel na nekoi orientalni
`i~eni instrumenti. Podgotvuvaj}i se
za svojata reformatorska zada~a, Hri-
sant patuval na Istok i vo razni bibli-
oteki so osoben interes gi prou~uval te-
oriskite dela na isto~noto crkovno pe-
ewe: od Sv. Jovan Damaskin pa s# do so-
vremenite avtori.
Spored eden podatok, vo vremeto
koga u{te bil arhimandrit vo Carigrad-
skata patrijar{ija, Hrisant bil nakle-
veten za ne{to od protivnicite, zaradi
{to vremeno bil ispraten vo Trakija.
Interesno e deka i vo takvi okolnosti
istrajniot Hrisant prodol`il u{te po-
intenzivno da istra`uva i da raboti vrz
novata teorija na isto~noto crkovno pe-
ewe. Za taa cel duri osnoval i u~ili{te
za crkovni peja~i, vo koe{to predaval
po noviot sistem. Od ova mo`e da se za-
klu~i deka Hrisant bil aktiven u~esnik
vo aktuelnite muzi~ki nastani i deka
bil golem pobornik za osovremenuvawe
na crkovnoto peewe i na muzi~koto pi-
smo u{te pred da bide anga`iran na re-
formata.
Hrisant, duhovniot predvodnik
na reformatorskata grupa, spored kogo
modernoto nevmatsko pismo na Isto~na-
ta Crkva go dobilo imeto, svoite teori-
ski postavki za noviot muziki sistem gi
obrazlo`il vo dvete kapitalni dela:
Voved vo teorijata i praktikata na
isto~noto crkovno peewe (Pariz, 1821)
i Op{iren prira~nik za crkovnata muzi-
ka (Trst, 1832), koi{to se smetaat za os-
nova na sovremenata teorija na isto~no-
to crkovno peewe.
Kako ve}e ugleden duhovnik i teo-
reti~ar na isto~noto crkovno peewe vo
1820 godina bil imenuvan za mitropolit
vo Smirna, a najposle stana mitroplit
od Madit. Se upokoi vo 1843 godina.
2.
Grigorij Protopsalt (1777-1822)
e roden vo Carigrad vo sve{te-
ni~ko semejstvo, istiot den i godina ko-
ga po~inal Petar Peloponeski. U{te ka-
ko mnogu mlad roditelite go dale na vos-
pituvawe kaj nekoj arhimandrit Eremija
Kritski, kaj kogo gi sovladal osnovite
na crkovno ~itawe i peewe. Svoite muzi-
~ki znaewa gi prodlabo~il kaj trojcata
najpoznati carigradski u~iteli po cr-
kovno peewe: Jakov Protopsalt, Georgij
Kritski i Petar Vizantiec, kaj koi{to
u~ele najpoznatite pretstavnici na is-
to~noto crkovno peewe od prvata polo-
vina na 19 vek.
Poznato e deka Grigorij Proto-
psalt podednakvo dobro gi poznaval ev-
ropskata muzika i vizantiskite notacii
i deka ve}e od 1805 godina intenzivno za-
po~nal da preveduva od stariot na no-
viot sistem tvorbi od najgolemite avto-
ri na crkovna muzika od izminatite sto-
letija. Osven ova, komponiral i zna~ite-
len broj crkovni kompozicii me|u koi:
heruvimski pesni, pri~esni, poli-
elei, slavoslovija, veli~anija i dr.
Kolkav e negoviot ugled kako kompo-
zitor govori i faktot deka negovite
kompozicii mo{ne ~esto se sre}avaat
prepeani i vo slovenskite zbornici na
crkovna muzika od 19 i 20 vek.
TROJCATA U^ITELITROJCATA U^ITELI
97
Na teritorijata na Makedonija tvor-
bi od Grigorij Protopsalt se nao|aat vo
razni rakopisni i pe~ateni psaltikii.
Taka, vo knigata „Pashalija“ na Joan
Harmosin-Ohridski, Grigorij Proto-
psalt e zastapen duri so ~etiri pri~esni
(Telo Hristovo) na vtori, ~etvrti, sed-
mi i osmi glas, a vo ~etiritomniot zbor-
nik „Isto~no crkovno peewe“ sostaven
od Kalistrat Zografski i zografskite
monasi - so tri pri~esni na treti, ~etvr-
ti i {esti glas i so edno ‘Dostojno est’
na sedmi glas.
Avtor e i na eden izvonredno vre-
den trud od pet obemni delovi, koi{to
sodr`at prostrani stihiri, slavi i dr.
Rabotej}i zaedno na muzi~kata
reforma, Grigorij Protopsalt posebno
se anga`iral na sistematiziraweto na
muzi~kite skali, na znacite za modula-
cija i alteracija - ftori, kako i na zna-
cite za povi{uvawe i za sni`uvawe na
tonovite - diez i ifes. Bil eden od troj-
cata u~iteli na Patrijarhiskoto u~ili-
{te vo Carigrad, vo koe{to zaedno so
Hurmuzij Hartofilaks gi predavale prak-
ti~nite predmeti po psaltika. Umrel vo
1822 godina, koga bil vo naponot na svo-
ite tvore~ki sili.
Hurmuzij Hartofilaks (+1840)
e tretiot ~len na grupata koja-
{to go stabilizira noviot sistem na vi-
zantiskata muzi~ka notacija. Nekoi na-
u~nici se na mislewe deka toj ima poseb-
ni zaslugi za definitivniot izgled na
novata notacija, zaradi {to vo nekoi mu-
zi~ki sredini, (na pr. vo Bugarija), ja na-
rekuvaat Hurmuzieva notacija. Vo slo-
venskata crkovno-muzi~ka literatura od
19 i od 20 vek ovoj zna~aen pretstavnik
na isto~nata crkovna muzika se sretnuva
i so imeto Georgi Hurmuzij Knigohra-
nitel.
Hurmuzij e roden na ostrovot
Halki vo blizinata na Cari-
grad. I toj, kako i Hrisant i
Grigorij, crkovnoto peewe
go u~el pod ra-
kovodstvoto na Georgij Kritski (+1814).
Vo 1813 god. e nazna~en za {ef na kance-
larijata, arhivar na Carigradskata Pa-
trijar{ija, t.n. hartofilaks (gr.
nadziratel na dokumentacijata) i
za direktor na patrijar{iskata pe~at-
nica. Vo periodot od 1815 do 1821 godina
predava crkovno peewe vo Patrijar{i-
skoto muzi~ko u~ili{te.
Kako odli~en poznava~ na stari-
te vizantiski notacii, Hurmuzij gi „pre-
vel“ na noviot sistem tvorbite na vizan-
tiskite kompozitori, po~nuvaj}i od dre-
vnite, od vremeto na Sv. Jovan Damaskin,
pa s# do Emanuil Protopsalt (+1819) i
negovite sovremenici, koi vo 70 tomovi
se ~uvaat vo carigradskiot metoh na Bo-
`jiot Grob.
Hurmuzij Hartofilaks svoite mno-
gubrojni kompozicii gi izdal vo crkoven
zbornik od dva toma vo Carigrad, 1824
godina. Od nego se so~uvani i brojni
drugi tvorbi vo razni zbornici na slo-
venski i romanski jazik. Kako avtor e za-
stapen vo zbornikot „Pashalija“ na Joan
Harmosin-Ohridski so edna kratima na
VIII glas, a vo tretata kniga Liturgija od
~etiritomniot zbornik „Isto~no crko-
vno peewe“, sostaven od Kalistrat Zo-
grafski i zografskite monasi, so tri he-
ruviki na prvi, treti i {esti glas.
Umrel vo svoeto rodno mesto na
ostrovot Halki, kraj Carigrad, vo 1840
godina.
1
Bogoev, Mir~o, U~ebnik po crkovno
penie, Plovdiv, 1940.. p. 97.2
1904. p. 105-
107, 137.3b
Dinev, Petar, Rakovodstvo... op. cit. p. 5.4
Bogoev, Mir~o, U~ebnik... op. cit. p. 96.
1992. p. 27.
98
Hrisantovata notacija, kako {to
vo naukata se narekuva novoto muzi~ko
pismo, vovedeno vo 1814 godina so posled-
nata i najtemelno izvr{enata reforma na
isto~nata crkovna muzika, pretstavuva
uspe{na sinteza na prethodnite fazi na
vizantiskata i na nekoi iskustva od te-
orijata na zapadnata muzi~ka notacija.
Zaradi nejzinite nesporni predimstva
vo pogled na prakti~nata primena1
, ova
poednostaveno i vosovr{eno nevmatsko
pismo naide na {iroko prifa}awe od
crkovnite peja~i na po{irokiot balkan-
ski prostor vo 19 vek.
Ovaa okolnost e iskoristena od
strana na Carigradskata Patrijar{ija
od Hrisantovata notacija da si sozdade
nov efikasen medium za u{te pozasileno
vlijanie vo slovenskite crkovni prosto-
ri. No ako se pogledne po{iroko na ovaa
pojava, mo`e da se zabele`i deka op{to-
to i relativno brzo prifa}awe na Hri-
santovata muzi~ka reforma vo crkovno-
muzi~kata praktika, pretstavuva svoevi-
den izraz na zaedni~kiot otpor sprema
vekovnoto ropstvo na balkanskite naro-
di pod Osmanliite. Samo taka mo`e da se
objasni faktot deka reformiranata no-
tacija na Hrisant bila prifatena vo cr-
kovnite eparhii na onie narodi koi{to
s# u{te se nao|ale pod turska vlast. Ta-
ka, osven vo gr~koto, taa bila primenu-
vana, i vo crkovnoto peewe na teritori-
ite na Bugarija i na Makedonija.2
So toa
se poka`aa kako opravdani o~ekuvawata
na Carigradskata Patrijar{ija deka so
usvojuvaweto na novata notacija na Hri-
sant }e se vospostavi povisok stepen na
kontrola i usoglasenost vo primenuva-
weto na tradicionalnoto crkovno
peewe i deka }e se obedini razdrobeniot
duhoven prostor na Isto~nata pravosla-
vna Crkva vo uslovi pod otomansko vla-
deewe.
Sudej}i spored za~uvanite muzi-
~ki rakopisi, voveduvaweto na noviot
sistem na Hrisant vo crkovnata prakti-
ka na teritorijata na Makedonija vo pr-
vata polovina na 19 vek se ostvaruva re-
~isi isklu~ivo na gr~ki jazik. Najsta-
riot rakopis so reformiranata notacija
koj{to e pronajden na teritorijata na
Makedonija e ohridskiot Irmologion,
napi{an vo 1818 godina, samo ~etiri go-
dini po objavuvaweto na reformata.
Ovoj crkovno-muzi~ki zbornik pronaj-
den vo Ohrid, kako i podocne`nite ra-
kopisi i pe~ateni knigi so Hrisanto-
vata muzi~ka notacija {to se pojavuvaat
na teritorijata na Makedonija, se so tek-
stovi na gr~ki jazik. Duri kon sredinata
na istiot vek, so prvite priznaci na
Prerodbata, se pojavija i rakopisi na
crkovno-muzi~ki zbornici so paralelna
zastapenost na gr~kiot i na slovenskiot
jazik: vo po~etokot so gr~ka ortografi-
ja, a podocna so s# po~esta upotreba na
slovenskoto pismo.
Pra{aweto za jazikot vo slovens-
kite Crkvi, po~nuvaj}i kon sredinata na
19 vek, }e bide postavuvano vo izostrena
forma i }e stane povod za `estoki spro-
tivstavuvawa so Carigradskata Patri-
jar{ija. Vsu{nost, Prerodbata zapo~na
so otporot protiv gr~kiot jazik i so nas-
tojuvawata za vra}aweto na naroniot
govor vo u~ili{tata i na slovenskiot
vo crkovnata bogoslu`ba.
Transformacijata na crkovnoto
peewe vo Makedonija od „gr~ko“ vo
„slovensko“, najubavo mo`e da se
sogleda niz `ivotniot pat na
HRISANTOVATA HRISANTOVATA REFORMA REFORMA VO VO MAKEDONIJA
Dimitar Zlatanov-Gradoborski, ma-
kedonski prerodbenik, crkoven peja~, av-
tor i u~itel od prvata polovina i premi-
not vo vtorata polovina na 19 vek, koj vo
prviot period od karierata peel isklu-
~ivo na gr~ki jazik, a vo sledniot pe-
riod, koj{to go ozna~uva po~etokot na
nacionalnoto budewe, prodol`il da pee
na slovenski jazik.3
Vo ovoj kontekst va-
`no e da se spomene deka Gradoborski,
koj{to kako kompozitor i psalt bil poz-
nat ne samo na Balkanot tuku i vo Mala
Azija, crkovna muzika u~el kaj trojcata
u~iteli Hrisant, Grigorij i Hurmuzij.4
Malku podocna po patot na Gradoborski
}e trgne i Naum Miladin (1817-1897), av-
torot na prviot u~ebnik po isto~no cr-
kovno peewe vo Makedonija, a po ovoj i
Kalistrat Zografski, Joan Harmosin-
Ohridski, kako i redica drugi muzi~ki
dejci koi{to }e ja zbogatat crkovnata
muzika vo Makedonija so vredni muzi~ki
ostvaruvawa vo duhot na vizantiskata
tradicija.
pi{uva:
d-r Jane Koxaba{ija
2
Dinev, Petar, Rakovodstvo po sovre-
mena vizantiska nevmatska notacija,
Sofija, 1964. p. 16.
3
Ortakov, Dragoslav, Ars nova….. ibi-dem. p. 106.
4
Ortakov, Dragoslav, Makedonska
muzika, br. 3. „Dimitar Zlatanov-
Gradoborski“, Skopje, 1981. r.16.
15
100
top related