2 elementi dispozicije prometni uvjeti nosive strukture grede okviri razupore
Post on 26-Nov-2015
29 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
1
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTETZAVOD ZA KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA MOSTOVE
SADRŽAJ 2. PREDAVANJA
MOSTOVI
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
1. ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
2. PROMETNI UVJETI - slobodni profili, niveleta
3. NOSIVE STRUKTURE – grede, okviri i razupore
prof. dr. sc. Jure Radić
UZDUŽNI RASPORED STRUKTURE MOSTA
POPREČNI RASPORED STRUKTURE MOSTA
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
Za iste početne uvjete moguće je ostvariti mnoštvo kombinacija!
DVIJE SKUPINE ULAZNIH PARAMETARA:1. podaci o ambijentu tj. o zapreci koju treba premostiti
(crtež profila terena na mjestu prijelaza i okolici, podaci o slobodnom profilu)
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
2. podaci o prometnici na mostu (linija nivelete, zahtijevane širine i slobodni profili na mostu)
IZMEĐU TREBA SMJESTITI MOST
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
niveleta
prostor za smještaj konstrukcije
profil terena
PROSTOR ZA SMJEŠTAJ MOSTA
…između linije terena i nivelete…
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
prostor za smještaj konstrukcije
niveleta
slobodni profil
p
…i između slobodnog profila i nivelete
kada se dobije više konstrukcijski ispravnih rješenja prijelazaiste prepreke prevagu će donijeti oblikovni i gospodarski činitelji
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
1. nagrada
Javni natječaj za most Jarun
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
kada se dobije više konstrukcijski ispravnih rješenja prijelazaiste prepreke prevagu će donijeti oblikovni i gospodarski činitelji
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
Javni natječaj za
Domovinski most48 60 60 60 60 72 120 72 60 48
660
26 33 42 42 42 42 42 42 42 42 141 42 42 42 33 26
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
26 33 42 42 42 42 42 42 42 42 141 42 42 42 33 26721
2137.5 46.5 46.5 46.5 46.5 46.5 70 140 70 60 21652
32.5 50 50 50 50 50 50 50 142.5 50 50 50 32.5707.5
40 50 50 50 60 70 85 140 80 60 50745
2
Primjer različitih mostova preko rijeka u gradskim središtimakao posljedica različitog vremena nastanka i različitih mikrolokacija.
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTAMostovi preko Seine u Parizu
Mostovi preko Vltave u Pragu
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
Različitost rješenja obogaćuje prostor.
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
Mostovi preko Rajne u Kölnu
Pri oblikovanju nadvožnjaka na autocesti teži se unificiranosti iz gospodarskih razloga brže i jeftinije izgradnje od predgotovljenih
ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
28.00
A
B
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
od predgotovljenih elemenata.
32.00
42.00
44.00 - 46.00
C
D
UZDUŽNI RASPORED STRUKTURE MOSTA
SLIKA MOSTA SA STRANE OVISI O:odabranoj ukupnoj duljini mostauvjetima temeljenja i zahtjevima slobodnih profilaizboru tipa nosivog sklopakompoziciji, razmještaju i veličinama otvoragradivu i dimenzijama (osobito debljini) nosive struktureoblikovanju linija u konstrukcijiodabranim detaljimaZ
ICIJ
E M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
odabranim detaljima
Sve navedeno je međusobno ovisno pa se na taj način treba i analizirati!Sve navedeno je međusobno ovisno pa se na taj način treba i analizirati!
PO
CE
TA
K M
OS
TA
SLOBODNI PROFIL
raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije
ukupna duljina mosta
duljina mosta
KR
AJ
MO
ST
A
RR
otvor mosta otvor mostaotvor mostaotvor mosta
SLOBODNI PROFIL
OSI STACIONAŽE
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
UZDUŽNI RASPORED STRUKTURE MOSTA
ISKUSAN GRADITELJ ODMAH ĆE PREPOZNATI I ZNATI ISKORISTITI:
raspoloživost vodotoka ili drugih metoda za dopremu gradiva raspoloživost opreme za izgradnju i metoda građenja uobičajenost struktura u određenom vremenu i prostoru ograničenja koja proizlaze iz ekoloških osobitosti
Između prihvatljivih rješenja treba tražiti gospodarski optimum!Između prihvatljivih rješenja treba tražiti gospodarski optimum!ZIC
IJE
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
2426
350
10 x 30
200
65
p j j j g p pp j j j g p p
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
Osnovne dimenzije mosta
ZIC
IJE
MO
ST
A
UKUPNA DULJINA MOSTA:proizlazi iz terenskih i prometnih okolnostiproizlazi iz terenskih i prometnih okolnostilinije niveletelinije niveleteslobodnih profilaslobodnih profila
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
ZP
OC
ET
AK
MO
ST
A
SLOBODNI PROFIL
raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije
ukupna duljina mosta
duljina mosta
KR
AJ
MO
ST
A
RR
otvor mosta otvor mostaotvor mostaotvor mosta
SLOBODNI PROFIL
OSI STACIONAŽE
3
Osnovne dimenzije mosta
ZIC
IJE
MO
ST
A
KADA NAPUSTITI NASIP I POČETI MOST? Gospodarska analizaGospodarska analiza
kada se niveleta izdigne toliko iznad terena da nasip postaje skuplji od mosta
Drugi razloziDrugi razloziprometna preglednostmogućnost razvitka novih prometnicaekološki razlozi
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ekološki razlozi…
PO
CE
TA
K M
OS
TA
SLOBODNI PROFIL
raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije
ukupna duljina mosta
duljina mosta
KR
AJ
MO
ST
A
RR
otvor mosta otvor mostaotvor mostaotvor mosta
SLOBODNI PROFIL
OSI STACIONAŽE
Rasponi i nizanje otvora
ZIC
IJE
MO
ST
A
RAZMJEŠTAJ STRUKTURE S OBZIROM NA BROJ OTVORARAZMJEŠTAJ STRUKTURE S OBZIROM NA BROJ OTVORAmost s jednim otvorom,most s jednim dominantnim otvorom i određenim brojem manjihmost s 2- 5 jednakih otvora, ili različitih ali simetrične kompozicijemost s nizom otvora jednakih raspona (uz dva rubna, manjeg raspona)most s nizom otvora različitih raspona
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
14 6 x 15 = 90 14 100 14 8 x 15 = 120 14
Most slobode - jedan dominantan i niz manjih otvora
Rasponi i nizanje otvora
ZIC
IJE
MO
ST
A
SKLOPOVI S OBZIROM NA NOSIVU STRUKTURUSKLOPOVI S OBZIROM NA NOSIVU STRUKTURUs jednom nosivom strukturom u jednom ili više otvoras više tipova nosivih struktura po dijelovima mosta
najčešće jednom dominantnom za glavni raspon ili raspone, te drukčijima na prilaznim dijelovima
Most preko Gacke
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
Glavni raspon je premošten sandučastim nosačem
Ostali rasponi su premošteni rebrastimnosačima
ZIC
IJE
MO
ST
A
NA ODABIR OPTIMALNE NA ODABIR OPTIMALNE VELIČINE RASPONA UTJEČU:VELIČINE RASPONA UTJEČU:zahtijevana veličina i raspored slobodnih profilauvjeti temeljenjaraspoloživa visina za smještaj k t k ij
Rasponi i nizanje otvoraVijadukt Mirna
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z konstrukcijeplanirani način građenjabolja prihvatljivost i raspoloživost određenoga gradivauvjeti okoline i ambijentaestetski zahtjevipotreba i mogućnosti održavanjagospodarski optimum
ZIC
IJE
MO
ST
A
Optimalizacija odnosaraspona i strelice luka
15 1
4 13
16
17
19
111
113
115
fL
L
f
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
Traži se takav odnos da sile u luku budu minimalne i tako utrošak Traži se takav odnos da sile u luku budu minimalne i tako utrošak gradiva najmanji.gradiva najmanji.
ALIALI
Tamo gdje su uvjeti tla lošiji i temeljenje skuplje odabrati će se Tamo gdje su uvjeti tla lošiji i temeljenje skuplje odabrati će se rješenje s većim rasponom dok će kod dobrih uvjeta tla kraći rješenje s većim rasponom dok će kod dobrih uvjeta tla kraći rasponi biti jeftiniji.rasponi biti jeftiniji.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ZIC
IJE
MO
ST
A
PREPORUKE ZA ESTETSKI PRIHVATLJIVO RJEŠENJE
Izbjegavati dispozicije s dva jednaka otvora
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
Bolje varijante
4
ZIC
IJE
MO
ST
A
PREPORUKE ZA ESTETSKI PRIHVATLJIVO RJEŠENJE
Otvore lučnih mostova birati tako da su spljoštenosti svih lukova u istome mostu jednake
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ZIC
IJE
MO
ST
A
PREPORUKE ZA ESTETSKI PRIHVATLJIVO RJEŠENJE
Otvore grednih mostova uskladiti s proporcijama visina priležećih stupova 70 70 70 70 70
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
40 52 58 63 58 52 40
40 40 40 40 40 40 40 40 40
NOSIVE STRUKTURE U MOSTOVIMALUKOVI I SVODOVI
GREDE
OKVIRI
LUKOVI I SVODOVI
GREDE
OKVIRI
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
RAZUPORE
OVJEŠENE STRUKTURE
VISEĆI SUSTAVI
RAZUPORE
OVJEŠENE STRUKTURE
VISEĆI SUSTAVI
Lučni mostovi
ZIC
IJE
MO
ST
A
ALTERNATIVA
PREPREKE:PREPREKE: kanjoni i duboke uvalekanjoni i duboke uvaleRASPONI:RASPONI: do 500 mdo 500 m
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ALTERNATIVAza manje raspone su razuporni sustavi
ZIC
IJE
MO
ST
A
Ovješeni mostoviRASPONI:RASPONI: od 200 do 1000 mod 200 do 1000 m
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
ALTERNATIVAdo 300 m -GREDNI
ALTERNATIVAdo 500 m -LUČNI
ZIC
IJE
MO
ST
A
Viseći mostoviRASPONI:RASPONI: od 1000 do 2000 m,od 1000 do 2000 m,
u budućnosti još i veći!u budućnosti još i veći!
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
5
ZIC
IJE
MO
ST
A
Gredni mostoviNajčešći Najčešći -- obuhvaćaju i područja najmanjih rasponaobuhvaćaju i područja najmanjih raspona
32.00
NADVOŽNJACI
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ZIC
IJE
MO
ST
A
Gredni mostovi veći rasponi veći rasponi -- dugački mostovi s vrlo velikim brojem dugački mostovi s vrlo velikim brojem rasponaraspona najbolje zadovoljavaju uvjete trase u krivinamanajbolje zadovoljavaju uvjete trase u krivinama
Prijelaz Hangzhou duljine 36 km Most Donghai duljine 32,5 km
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
ZIC
IJE
MO
ST
A
STATIČKI SUSTAV MOSTOVAOVISI O:OVISI O: izabranom tipu strukture rasponu gradivu načinu građenja načinu predaje sila u tlo, itd
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z U RAZMATRANJE ULAZE PRETPOSTAVKE O:U RAZMATRANJE ULAZE PRETPOSTAVKE O: prekidima u sklopu, zglobovima uvjetima trajnosti preuzimanju sila
OPĆE NASTOJANJE: jasne strukture s očitim i jednoznačnim OPĆE NASTOJANJE: jasne strukture s očitim i jednoznačnim putom sila od prometne površine prema tluputom sila od prometne površine prema tlu
OVISI O:OVISI O: veličini otvora i tipu konstrukcijeraspoloživoj visinizahtijevanoj brzini izvedbeproblemima temeljenjaukupnoj problematici trajnostiraspoloživosti gradiva i mogućnostima dopreme
ZIC
IJE
MO
ST
A
IZBOR GRADIVA
primarni kriterijiprimarni kriteriji
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
ekonomskim činiteljimaprometnim uvjetimamogućnostima popravakauklapanju u okoliš i estetici
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
kod sustava s većim
Visinske varijacije
ZIC
IJE
MO
ST
A
kod dugačkih mostova
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
DVA SUSTAVA
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA
S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
dominantnim otvorima ostvaruje se pomoću vuta ili zadebljanja nad stupovima smanjenje visine –parabolična ili kubna krivulja uz linearne varijacije
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ili greda kao nosača kolnika kod lučnih mostova
75.00 75.00 75.00 75.00 75.00 75.00 75.0075.0075.00
90.00 108.00 90.00
ZIC
IJE
MO
ST
A
KONSTANTNA VISINA
DUŽ RASPONA
Visinske varijacije
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
75.00 105.00 75.00
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
55.62 86.52 55.62
65.00 115.00 65.00 40.00
55.62 86.52 55.62
65.00 115.00 65.00 40.00
PROMJENJIVA VISINA
DUŽ RASPONA
6
POPREČNI RASPORED STRUKTURE MOSTA
U POPREČNOM PRESJEKU MOSTA POTREBNO JE ANALIZIRATI:dimenzije i raspored prometne površine na mostudimenzije i raspored prometne površine na mostudimenzije i raspored dijelova nosive strukturedimenzije i raspored dijelova nosive strukture
Širinu i raspored nosive konstrukcije treba u najvećoj Širinu i raspored nosive konstrukcije treba u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi prometnim uvjetima!mogućoj mjeri prilagoditi prometnim uvjetima!
ZIC
IJE
MO
ST
A
25
10201020
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z 22
50
540250
175
4022240
250540 370
900
40
0
POPREČNI RASPORED STRUKTURE MOSTA
NA POPREČNI RASPORED MOSTA UTJECAT ĆE:prometni zahtjevi glede slobodnih profila te rasporeda i dimenzija prometnih površinalinija pružanja nivelete, osobito ako se trasa prometnice na mostu vodi u horizontalnoj kriviniodabrani nosivi sustavvisinske varijacije linija struktureoprema mostaZ
ICIJ
E M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
pplanirani način građenjaekonomski činiteljioblikovna nastojanja
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
ograda hodnik vozni trak
rubni trak
vozni trak
rubni trak
hodnik ograda
širina kolnikaširina mosta
ukupna širina mosta
razmak oslonaca
širina konstrukcije
konstruktivnavisina
visinakonstrukcije
Prometne ploheOPĆE NASTOJANJE:obilježja prometnih površina na mostu budu po mogućnosti identična onima izvan mosta
NEOPHODNE PROMJENE U SLUČAJU: kombinacije više prometnih tokovakombinacije više prometnih tokova ako je nosiva struktura čitava ili djelomično iznad prometne ako je nosiva struktura čitava ili djelomično iznad prometne ploheplohe
ZIC
IJE
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
Prometne plohePrometna površina prvenstveno ovisi o vrsti prometa:Prometna površina prvenstveno ovisi o vrsti prometa: željeznički promet željeznički promet
najjednoznačniji odnosi – precizno zadane dimenzije
pješački prometpješački prometkod pješačkih mostova – od ograde do ogradekod cestovnih mostova – na hodnicima na konzolnim
istakamaZIC
IJE
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
istakama cestovni prometcestovni promet
u cijeloj širini ili razdijeljen na prometne smjerove na odvojenim mostovima(autoceste)
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
ZIC
IJE
MO
ST
A
Položaj prometne površineu odnosu na nosivu strukturu
Prometna površina povrh glavnih nosača (kolnik gore)Prometna površina povrh glavnih nosača (kolnik gore)
KOLNIK GORE
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
čitava prometna ploha slobodna vidik neometan prikladna rješenja kod mostova u zavojima
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ZIC
IJE
MO
ST
A
Položaj prometne površineu odnosu na nosivu strukturu
Prometna površina Prometna površina ispod glavnih nosača (kolnik dolje)ispod glavnih nosača (kolnik dolje)
KOLNIK DOLJE
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
raspored prometne površine je ograničen zbog dijelova strukture koji se nalaze bočno ili u razdjelnim trakovima koristi se kada je raspoloživa visina za smještaj nosive konstrukcije mala
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
7
ZIC
IJE
MO
ST
A
Položaj prometne površineu odnosu na nosivu strukturu
Prometna površina između glavnih nosača (upušteni kolnik)Prometna površina između glavnih nosača (upušteni kolnik)
UPUŠTEN KOLNIK
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z ZIC
IJE
MO
ST
A
Položaj prometne površineu odnosu na nosivu strukturu
Prometna Prometna površina u više razinapovršina u više razina
27.43
32.30
2 74 2 74
kada je visina kolničke konstrukcije dovoljno velika da smjesti promet u više razina problem nastaje kod raspletanja tokova na prilazima mosta
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
16.15
9.1
2
2.74 2.74
ZIC
IJE
MO
ST
A
Položaj prometne površineu odnosu na nosivu strukturu
Prometna Prometna površina u više razinapovršina u više razina
Na velikom Freysinetovu mostu Plougastel preko Elorna cesta je na gornjoj, a željeznica na donjoj razini rešetkaste strukture pomosta
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
186.40 186.40186.40
42
Poprečni raspored nosive struktureNA IZBOR I RASPORED NOSIVE STRUKTURE UTJEČU:
vrsta prometa i dimenzije prometne plohe
odabrane veličine raspona, tip i gradivo nosivoga sklopa
raspoloživa konstruktivna visina
oblikovni zahtjevi
potrebni prostori za smještaj vodova i opreme mosta
ZIC
IJE
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
p p j j p
izvedbeni zahtjevi
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
Poprečni raspored nosive strukture
POPREČNI PRESJECI GREDNIH MOSTOVA
ZIC
IJE
MO
ST
A
PUNA PLOČA
OLAKŠANA PLOČA
PLOČA S KONZOLAMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
PLOČA S REBRIMA
REBRASTI NOSAČ
SANDUČASTI NOSAČ
Razmještaj ostalih sadržaja u poprečnom presjeku
VODOVI KOJE MOSTOVI ČESTO MORAJU PREVESTI PREKO ZAPREKE:VodovodiVodovodiNaftovodiNaftovodiPlinovodiPlinovodiVrelovodiVrelovodiElektrični ili Električni ili
ZIC
IJE
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
telekomunikacijski kablovitelekomunikacijski kabloviKanalizacijaKanalizacijaRazni instalacijski vodoviRazni instalacijski vodovi
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
Most slobode provodi 20-ak
različitih vodova
8
Razmještaj ostalih sadržaja u poprečnom presjeku
VODOVI SE PREVODE KROZ: slobodne prostore ili šupljine u konstrukciji neposredno ispod slobodne prostore ili šupljine u konstrukciji neposredno ispod kolničke plohe ili hodnikakolničke plohe ili hodnika kroz lukkroz luk
ZIC
IJE
MO
ST
A
2.5%
302.50 95 205 125 115 60 302.50
1205
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
EL
EM
EN
TI
DIS
PO
Z
4529
7.5
0
357.
50
Preko lukova Krčkog mosta provodi se
naftovod
SLOBODNI PROFILI
NIVELETA I OBLICI PROMETNE POVRŠINE
PROMETNI UVJETI MOSTA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.M O S T O V I
mostovi moraju zadovoljiti prometne zahtjeve i izdržati djelovanja kojima su izloženi za vrijeme svog trajanja
PROMETNI UVJETI MOSTA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
SLOBODNI PROFILI minimalno potrebni raspoloživi prostori za odvijanje prometa na mostu ili ispod njega u taj prostor ne smiju zadirati nikakvi dijelovi mosta, reljefa…
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNE ŠIRINE I VISINE NAD POPREČNIM PRESJEKOM PROMETNICE KOJE SE MORAJU OSIGURATI OVISE O:gabaritima vozila gabaritima vozila potrebnim kapacitetima,potrebnim kapacitetima,propusnosti i protočnosti propusnosti i protočnosti prometa u promatranom prometa u promatranom resjeku prometniceresjeku prometnice
10201020
SLOBODNI PROFILI
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
propisanoj i maksimalno propisanoj i maksimalno dopuštenoj brzini prometadopuštenoj brzini prometačiniteljima sigurnostičiniteljima sigurnostii udobnostii udobnosti
2525
0
540250
175
4022240
250540 370
900
400
PR
OM
ET
NI
UV
JE ET
I M
OS
TA
MINIMALNI SLOBODNI PROFILI stvarno ostvarene vrijednosti zadanih slobodnih profila po čitavoj širini mosta, ispod tih vrijednosti se ne smije ići
SLOBODNI PROFILI
OC
ET
AK
MO
ST
A
raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije
ukupna duljina mosta
duljina mosta
KR
AJ
MO
ST
A
RR
OSI STACIONAŽE
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PR
OM
ET
NI
UV
JEPO
SLOBODNI PROFIL
otvor mosta otvor mostaotvor mostaotvor mosta
SLOBODNI PROFIL
9
REALNI SLOBODNI PROFILI veličina ostvarenog slobodnog profila se mijenja po širini mosta u ovisnosti od nosive strukture mosta – karakteristika lučnih mostova
SLOBODNI PROFILI
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PR
OM
ET
NI
UV
JE
VIZUALNI SLOBODNI PROFILI optički slobodni prostori, doprinose psihičkom utjecaju na sudionike u prometu, preglednosti i sigurnosti
SLOBODNI PROFILI
Kod nadvožnjaka nad dijelom ceste u krivini osobito je važno
odabrati onaj tip mosta koji osigurava veću preglednost
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
SLOBODNI PROFILI ZA PJEŠAKE
A.A. PJEŠAČKI MOSTOVI PJEŠAČKI MOSTOVI ILI PROLAZI ISPOD ILI PROLAZI ISPOD MOSTOVAMOSTOVA
A.A. MOSTOVI SA MOSTOVI SA NEPJEŠAČKIM NEPJEŠAČKIM DOMINANTNIM DOMINANTNIM
40 60 100
PJEŠAČKE STAZE
Š
75 125
S PRTLJAGOM
250
MOGU SE PODIJELITI U NEKOLIKO GRUPA:
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
DOMINANTNIM DOMINANTNIM PROMETOM PROMETOM (CESTOVNI, (CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI…)ŽELJEZNIČKI…)
C. PROFILI ZA C. PROFILI ZA SPECIJALNE SPECIJALNE PRELASKE ILI PRELASKE ILI PREGLEDE PREGLEDE MOSTOVAMOSTOVA
90 130 190 80 150-180
STUBIŠTA BICIKLISTI
PROLAZNI OTVOR ZA POPRAVKE
O 60 70-80
60
100
120
250
250
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA PJEŠAKEA.A. PJEŠAČKI MOSTOVI ILI PROLAZI ISPOD MOSTOVAPJEŠAČKI MOSTOVI ILI PROLAZI ISPOD MOSTOVA nema mogućnosti kontakta s drugim prometomnema mogućnosti kontakta s drugim prometom širina ovisi o očekivanom broju prolaznika, vremenu prolaza, širina ovisi o očekivanom broju prolaznika, vremenu prolaza,
raznolikosti prolaznika, obilježjima prolaznikaraznolikosti prolaznika, obilježjima prolaznika širina u pravilu iznosi 80 cm, a visina 250 cm (biciklisti)širina u pravilu iznosi 80 cm, a visina 250 cm (biciklisti)
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA PJEŠAKEB. MOSTOVI SA NEPJEŠAČKIM DOMINANTNIM PROMETOM B. MOSTOVI SA NEPJEŠAČKIM DOMINANTNIM PROMETOM
(CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI…)(CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI…) širina se određuje isto kao kod pješačkih mostova ali se širina se određuje isto kao kod pješačkih mostova ali se
predviđaju zaštitni trakovi između vozila i pješakapredviđaju zaštitni trakovi između vozila i pješaka zaštitni trakovi zaštitni trakovi –– 25 cm u slučaju rubnjaka, 25 cm u slučaju rubnjaka,
50 cm za odbojne ograde50 cm za odbojne ograde
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
C.C. PROFILI ZA SPECIJALNE PRELASKE ILI PREGLEDE MOSTOVAPROFILI ZA SPECIJALNE PRELASKE ILI PREGLEDE MOSTOVA dozvoljene manje širine uz proširenja za sklanjanjadozvoljene manje širine uz proširenja za sklanjanja odnose se i na otvore u unutrašnjosti mostova (kod pregleda)odnose se i na otvore u unutrašnjosti mostova (kod pregleda) visina u unutrašnjosti mosta iznosi 120 cm ili 60 cmvisina u unutrašnjosti mosta iznosi 120 cm ili 60 cmP
RO
ME
TN
I U
VJE
SLOBODNI PROFILI ZA CESTU slobodni profil ispod mosta određen je slobodnim profilom na cesti izvan mosta raznolikost cestovnog prometa – različiti zahtjevi na slobodne profile
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
SLOBODNI PROFIL
e raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije
ukupna duljina mosta
duljina mosta
KR
AJ
MO
ST
A
R
otvor mosta otvor mostaotvor mosta
SLOBODNI PROFIL
25
1020
250
540250
175
4022240
250540
1020
370
900
400
PR
OM
ET
NI
UV
JE
10
SLOBODNI PROFILI ZA CESTUOVISE O: gabaritima vozila, potrebnim kapacitetima, zahtjevima protočnosti, brzinama kretanja i drugim prometnim činiteljima ostvarenim odnosima na prometnici izvan mosta posebnostima i bitnim specifičnim parametrima preglednosti, fizičkih i psihičkih činitelja u prometu na mostu
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
VISINE 4,5 m ili u novijim propisima čak 4,8 m
ŠIRINE ne manje nego na istoj prometnici izvan mosta
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA CESTUKod projektiranja slobodnih profila ne treba se
ograničavati samo na one minimalne vrijednosti nego treba misliti i na buduće potrebe!
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
Most slodode (1950.) je prvotno bio predviđen širine 18 m s kolnikom širine 12 m Tijekom same izgradnje mosta projektant je uspio izboriti odobrenje proširenja mosta na kolnik s 4 trake – 20 m
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA CESTUPotrebno je analizirati i sigurnosne čimbenikeIzbjegavati dijelove mosta koji su izloženi udaru prometala koji smanjuju preglednost i udobnost vožnje (u krivinama)
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA ŽELJEZNICUPreciznije definirani slobodni profili
profili za željeznice normalnih kolosjeka profili za posebne sustave (tramvaji, metroi…)
4900
550058006000
hg
16151400
16151400
4800
5800
prostor za smještaj lančanice voznog voda
slobodni prostor za prolazak t j d i čE
TI
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
12
GTR380760
1000
3050
39004110
900
1435
1275 1275
1700 1700
bg
1600 1600
2500
2200
2000
1520
2000
2200
2500
1520
1860
780 780
186039004110
4800
GTR380
3050
1200
strujnog oduzimača za električnu vuču na novim i postojećim prugama
NORMALNI KOLOSJEK: visina = visina = 4,8m4,8m ili ili 5,8m5,8mkod električne vučekod električne vuče širina = širina = 4,4m4,4m; obično ; obično 5m 5m između ogradaizmeđu ograda
PR
OM
ET
NI
UV
JE
Svaki od slobodnih profila, ceste, željezniceSvaki od slobodnih profila, ceste, željezniceproveden potpuno odvojenoproveden potpuno odvojenoostvarivanje svih pojedinačnih zahtjeva svakoga od njihostvarivanje svih pojedinačnih zahtjeva svakoga od njih
Isti prostor namijenjen korištenju različitihIsti prostor namijenjen korištenju različitihprometnih sustavaprometnih sustavaprofilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega profilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega
SLOBODNI PROFILI ZA KOMBINIRANE CESTOVNO-ŽELJEZNIČKE MOSTOVE
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
profilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega profilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega od njihod njih
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA VODOTOK I PLOVIDBU
MOSTOVI IZNAD NEPLOVNIH VODOTOKA
iznad visoke vode ostaviti 0,5m0,5m do 1mdo 1m slobodne visine
MOSTOVI IZNAD PLOVNIH VODOTOKA
Iznad najvišeg plovnog vodostaja treba ostaviti slobodni profil ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
Iznad najvišeg plovnog vodostaja treba ostaviti slobodni profil
kod riječnih plovila iznosi 6,5m
kod morskih brodova između 25 i 66m;
Širine slobodnih profila za plovidbu na rijekama: 60 do 100m
PR
OM
ET
NI
UV
JE
11
SLOBODNI PROFILI ZA VODOTOK I PLOVIDBU
Zahtijevani slobodni profili za plovidbu pod budućim mostom Pelješac- kopno iznosi 400 m x 55 m
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
120 120 120 150 568 150 120 120 12012012012096
7295
72 96 120 120 120 120 120 150 568 150 120 120 120 120 120 96 722404
40055
PR
OM
ET
NI
UV
JE
SLOBODNI PROFILI ZA VODOTOK I PLOVIDBU
Za most Öresund između Danske i Švedske uvjetovan je slobodni profil za plovidbu širine 490 m, a visine 57 mE
TI
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PR
OM
ET
NI
UV
JE
NIVELETA I OBLICI PROMETNE POVRŠINE
u uskoj vezi sa sigurnošću i udobnošću prometa na mostu
kod manjih mostova niveleta se prilagođava prometnici izvan mosta, dok su kod većih moguća određena odstupanja zbogzahtjeva samog mosta – traže se OPTIMALNA RJEŠENJAOPTIMALNA RJEŠENJA
OSNOVNI PARAMETRI NIVELETE OVISE O ć đ j t E
TI
MO
ST
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
općem vođenju trase prometniceuvjetima i ograničenjima s gledišta slobodnog profilareljefu i karakteristikama okoliša mostafunkcionalnim i estetskim činiteljimazahtjevima preglednosti
PR
OM
ET
NI
UV
JE
Oblici nivelete na mostu Ravna niveleta Konveksno zaobljena niveleta Konkavno zaobljena niveleta
R1 R1
R2 R2
RAVNA NIVELETA
KONVEKSNO ZAOBLJENA NIVELETA
R2R2
R1 R1
ET
I M
OS
TA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
ZAOBLJENJE Lz
LmLz > LmR
R2
R R
KONKAVNO ZAOBLJENA NIVELETA
R1R1
R
R2
Tip nivelete mora slijediti zahtjeve prometa (dopušteni usponi i padovi, Tip nivelete mora slijediti zahtjeve prometa (dopušteni usponi i padovi, radijusi zakrivljenosti) i reljefa kojim prolazi prometnica i most!radijusi zakrivljenosti) i reljefa kojim prolazi prometnica i most!
PR
OM
ET
NI
UV
JE
GREDE
OKVIRI I RAZUPORE
NOSIVE STRUKTURE U MOSTOVIMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
GREDENajuobičajeniji nosivi sustavi za mostove manjih i srednjih
rasponapješački, željeznički, cestovni i drugiMATERIJALI: drvo, armirani beton, metali, spregnuti...
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
12
GREDEPREDNOSTI: jednostavnost izvedbe oblikovna i funkcionalna prilagodljivost na raznolike uvjete
ambijenta i prometne potrebe nezamjenjivi za vrlo dugačke mostove, mostove u krivinama, čvorištima i petljama
za male i srednje raspone najmanja potrebna visina za smještanosivog sklopaE
U M
OS
TO
VIM
A
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
nosivog sklopa
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
dimenzioniranje na momente savijanja i poprečne sile nisu osjetljivi na pomake oslonaca kao lukovi ne predaju horizontalne sile u tlo – mali i jednostavni temelji vrlo su osjetljivi na diferencijalna slijeganja tj. popuštanja
oslonaca
GREDE
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
GOSPODARSKA OPRAVDANOST montažna gradnja montažna gradnja
prethodna izrada i priprema elemenata monolitna gradnja monolitna gradnja
unifikacija poprečnih presjeka radi pojednostavljenja skela, oplata i uređaja
GREDE
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
jednorasponska, prosta greda PREDNOST: proračunska i izvedbena jednostavnost
1. Pojedinačne slobodno položene grede
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
L
POJEDINAČNE SLOBODNO PLOLOŽENE GREDE
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
prijepusti (konzole) ili protuutezi se izvode iza oslonaca RAZLOG: smanjenje momenata u sredini polja radi
smanjivanja potrebne visine konstrukcije POSLJEDICA: negativni momenti nad osloncima – vute
nad tim mjestima
2. Slobodne grede s prijepustima i protuutezima
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
nad tim mjestima NEDOSTACI: problemi izvedbe prijelaznih naprava na
krajevima prijepusta jer su oni deformabilniukupno povećanje težine mosta
k L k
POJEDINAČNE GREDE S PRIJEPUSTIMA I PROTUUTEZIMA
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
premošćivanje niza otvora nekog mosta neprihvatljivo rješenje sa prijelaznim napravama iznad
oslonaca pa se zato izvodi kontinuirana ploča kolnika svi oslonci osim jednog su izvedeni pokretni zadržana jednostavnost izvedbe slobodnih greda uz
3. Slobodne grede u nizu
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
zadržana jednostavnost izvedbe slobodnih greda uz kontinuitet prometne plohe
L L L
SLOBODNE GREDE U NIZU
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
13
Statički sustavi greda
prikladne za mostove s mnogo raspona nosač koji od početka do kraja mosta nema prekida ili je
neprekidan u nekom sektoru (čak više od 1000 m), a proteže se preko više desetaka polja
4. Kontinuirane grede
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
PREDNOST: manje visine konstrukcije zbog povoljnije raspodjele momenata u poljima i nad ležajevima
L LL1 2 1
KONTINUIRANE GREDE
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
do raspona od 100 m izvode se konstantne visine, a preko toga s vutama iznad oslonaca
statički prikladnije dispozicije s jednakim središnjim otvorima i za 20% manjim rubnima
kod izvedbe balansnim postupkom rubni rasponi su 50% diš j
4. Kontinuirane grede
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
središnjeg
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
umetanjem zglobova se kontinuirani nosač dijeli na manje odsječke – Gerberova greda
PREDNOSTI povoljnija raspodjela momenata izvedbene pogodnosti
5. Grede sa zglobovima
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
p g pogodnosti kod dugotrajnih deformacija u temeljima
NEDOSTACI funkcionalni i trajnosni problemi zbog velikog broja
prekida i dilatacija u kolniku
L LL1 2 1
GREDE SA ZGLOBOVIMA
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
gredni nosači upeti u stupove ili upornjake sa zglobovima u sredini polja
PREDNOSTI smanjenje momenata u polju konzolna gradnja
6. Konzolne grede
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
konzolna gradnja rasponi do 300 m
L L L1 2 1
KONZOLNE GREDE
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
GRADNJA konzolno simetričnim napredovanjem na obje strane od
stupa spoj u sredini - zglob
sa središnjim dijelom uz dva zgloba
6. Konzolne grede
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
- sa središnjim dijelom uz dva zgloba- monolitno povezan
skupljanje i puzanje i temperaturne promjene za vrijeme gradnje djeluju na statički određenom sistemu - prednost takve gradnje
prisutnost dilatacija na kolniku – nedostatak
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda6. Konzolne grede
gradnja konzolnegrede
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
GREDE SA STOLOVIMAširoka proširenja nad
stupovima konzolno u oba smjera s montažnim elementima između njih
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
14
Statički sustavi greda
gradnja u obliku raznih rešetki VARIJACIJE
slobodni ili kontinuirani sustavi razina statičke neodređenosti čelični, drveni, betonski
7. Rešetkasti i perforirani nosači
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
čelični, drveni, betonski s prednapetim betonskim ili čeličnim hrptovima s betonskom kolničkom pločom iznad ili u donjem pojasu
L L L121
REŠETKASTI I PERFORIRANI NOSAČI
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Statički sustavi greda
sustavi koji izvana djeluju kao gredni, a u premoštenju raspona je greda zategama spojena s lukom pa može biti tanja
greda na luk djeluje kao zatega jer preuzima potisak
8. Grede s lukovima
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
L L L1 2 1
GREDE S LUKOVIMA
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Tipovi grednih konstrukcije
nosiva struktura s jednom manjom i dvije znatne dimenzije izvedba monolitno ili od gotovih montažnih elemenata
1. Pločaste konstrukcije
KORISTE SE ZA
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
manje raspone kao klonička konstrukcija s drugim glavnim nosačima
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Tipovi grednih konstrukcije
za veće raspone – između 15 i 40 m poprečni presjek: kolnička ploča i određeni broj rebara
2. Rebraste konstrukcije
obične rebrastekonstrukcije
ći iE U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
gusta rebra - manji rasponisustav sličan olakšanim pločama bez donjeg dijela ploče montažna gradnja s monolitnom pločom
veći rasponi izraziti gredni nosači s pločom
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
b)
a)
1800
1300
Tipovi grednih konstrukcije
za još veće raspone PB: 40-300m
3. Sandučaste konstrukcije
NOSIVI SUSTAV gornja ploča (ujedno i
kolnička) s konzolamaE U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
c)1860
30-32 md)
kolnička) s konzolama vertikalni ili kosi hrptovi donja ploča
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Tipovi grednih konstrukcije3. Sandučaste konstrukcije
PREDNOSTI pogodniji za
prednapinjanje bolja trajnosna svojstva
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
velika torzijska krutost
VRSTE GRADNJE• montažna ili monolitna• na fiksnim ili pokretnim skelama• uzdužnim potiskivanjem
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
15
OKVIRI I RAZUPORE sustavi gdje se javljaju i uzdužne sile od vertikalnog opterećenja konstrukcijske pogodnosti za određene profile terena i nosivosti tla za mostove manjih i srednjih raspona
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Okvirne konstrukcije rasponski sklopovi kruto povezani s konstrukcijom stupova ili
upornjaka u jednu cjelinu odnosi krutosti dijelova sklopa bitno utječu na razdiobu
momenata savijanja
OKVIRI S JEDNIM RASPONOM
TROZGLOBNI OKVIR DVOZGLOBNI OKVIR UPETI OKVIR
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
OKVIR S TRI RASPONA KONTINUIRANI OKVIR
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Razupore zamjenom vertikalnih stupova kosima u grednim ili okvirnim sklopovima nastaju razupore prikladni za nadvožnjake nad autocestama – dodatna preglednost
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
45.80 132.00 28.30
90
50
475
115750 265
12
25290
115750 265
PRESJEK U POLJU PRESJEK NAD STUPOM
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Vrste razupora
DRVENE KONSTRUKCIJE - grede se pojačavaju uz oslonce kraćim kosnicima (rukama)
ZIDANE KONSTRUKCIJE - ojačavanje se izvodi istakama BETONSKE I METALNE KONSTRUKCIJE - ojačavanje se izvodi u
obliku vuta
1. Sustavi s rukama i istakama
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
obliku vuta čest je slučaj raščlanjivanja stupova u oblike slova V ili Y
SUSTAVI S RUKAMA I ISTAKAMA
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Vrste razupora
greda je poduprta dvama kosnicima koji se dodiruju u jednoj točki i tvore trokutasti oblik
prepolovljuje se raspon grede uobičajeno za drvene sklopove R. Maillart – “žablji kraci”
2. Trokutaste razupore
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
400 1200 1200 4003200
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Vrste razupora
kosnici podupiru gredu u dvije međusobno odmaknute točke greda se dijeli u tri dijela – nosač preko tri polja greda može biti kontinuirana ili sa zglobno oslonjenim
središnjim dijelom, a kosnici mogu biti upeti u gredu ili zglobno povezani
3. Trapezaste razupore
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
16
Vrste razupora
kombinacije trokutaste i trapezaste razupore s nosačima s rukama
dvostruke, trostruke ili višestruke trokutaste i trapezaste razupore
kombinacije trokutaste s trapezastom razuporom
4. Složene razupore
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
Vrste razupora
kosnici u vertikalnoj ravnini ili poprečno skošeni dijelovi razupore kao punostjeni nosači, rebraste, sandučaste
ili rešetkaste strukture ravninski ili prostorno zaobljeni kosnici – sličnost s lukovima pješačke razupore bez grede samo s kosnicima t k l ik d lj k ji t ih ć
Ostale varijante
E U
MO
ST
OV
IMA
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
most s kolnikom dolje koji se zategama prihvaća za razuporu
NO
SIV
E S
TR
UK
TU
RE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTETZAVOD ZA KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA MOSTOVE
SADRŽAJ 2. PREDAVANJA
MOSTOVI
MOSTOVI 04. ožujka 2009.
1. ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA
2. PROMETNI UVJETI - slobodni profili, niveleta
3. NOSIVE STRUKTURE – grede, okviri i razupore
prof. dr. sc. Jure Radić
top related