212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_16.pdflupi ide zlo i naopako....
Post on 08-Feb-2020
9 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-~lo,. la11 &ba Uo. \lo l tr· ~li
dlilla.
~: rod ~rio ha ~ih
po eme ~1·~om ri i
let· sati
rlsn· ne·Co-l all har· s tlu pri·
ot\"()o odom
, lJ )J! ovi
Bl llw mje mo l mJO
oaJ
billsl l o-
•
AT God. l. AIBENII{, 28. rujna 1930.
NaA katolički obrambeni rađ N da je 'dužnost, da branimo d11še,
da ih štitimo od svib zala, koja im priJete. Zsto amo u naše crkve podi~Ji i KatoJički Dom. Zsto •mo đsnoveli ovaJ nfiŠ list, čije ime kaže nd program. Mi se Hrvali katolici amstnmo Rrsđanima, jednakima svima ostaUma. Na oltaru vE'like i močne Ju~oslavije žrtvovali amo i mi, ako ne više od dnJgih građana, ba· rem koHko i ostali, pa ne trpimo i ne t!emo trpjeli nikakvu nepravdu, nikakvu klevetu, nikakvo omalovatavanje.
Najodlučnije terno braniti sva prava i ave 11loboštine na ~e svete, apostolske, rimo·kstoličlre Crkve. Mi ne puštsmo i ne c!erno dopustiti , da se Criva 11matra institucijom bilo komu pcdređenom, jer je ona bofanaka; a još o: anje institucijom, koju mrže svatko da gazi i progoni. Zato ćemo se J>rvi staviti u borbu, da bnnimQ svetu vjeru, da ČĐvsmo i brinimo vjunike od sv1h lafnih prorob, Nastojst c!tmo, da oduše~imo malcd118ne, eda rre klonu, te
da se u svim župama svećenici i dobri laici (svjetovnjscJ) najozbiljnije stave na posao, na sveti rad, da povralimo Bogu sve duše, pa i one, koje su se odalečile od našega tora.
Cijenimo milosti, što nam ih dngl Bog daje. Cijenimo sredstva, što nsm aveta Crkva, brižljiva naša majka, stavlja na raspoloženje. Mi vjerujemo, da ~e pcbjeda biti naša, t. j. katoličke Crkve. No zato treba i naše ito vete saradnje. Treba da više ci· jenimo svoju snagu. Narod ima vjere. Vjera je još !iva u srčlki našega naroda. To dokazuju sve naše procesije, sve naše vjerske manifestacije, u kojima naš nsrod rado sudjeluje. No tu vjeru treba probuditi i učinili je svijesnom.
Pape nam daju u ruke Katoličku Akciju, katolička društva, katoličku itampu i katolički rad. Jesmo li se
tDdazvali tom pozivu, kako treba?
Koja katoličlra društva za mnževe, za Žl'ne, za mlade! ima naša lupa? Kakva je djelatnost tih društava? Je or o li u fur i od1lali mfai1e? Je li od toga VfĆ prošlo dujZo vremena? Mi .zn ademo, da hodočašće korialf, pa jesmo li organizirali u svojoj župi koje hodočašte na Tnat, u Bi· stricu, u Vrpolje, u Sinj, u Nin Gospi od Zečeva i t. d.?- Mnogo koriste sastanci i tečajevi, jer lu se nađemo skupa sa ]jadima istih ideala, sklspa· mo nova sveta prijateljstva, crpimo novog oduševljenja za daljni rad. Je!mo li nagovarali nsŠil mladež, da ide na tečajeve Krifsra i Križanca , na te čajeve Apostolata sv. Ćirila i Metoda, na misi jski kongres? - .Ž\vu li bujnim !ivotom naše Marijine lrongregacije, Treći Red sv. Frnnfe i pojedine brntovštioe? Priređuju li duhovne vježbt', ure Hlanjanja pred n hnrističuim Bogom? Skrbe li za eirornašne u mjestu? Sire li katoličku štsmpu? Je li organizovana katekizacija u zapuštenim krajevima, koji su daleko od .župe, daleko od škole?
Nemojmo se tužiti, ako u kojoj lupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms. Iza o· vakvog ispitivanja savjesti morat ćemo se pred Bogom poniziti i kazeti: Moj grijeh, moj prevelik i grijeh! Mogao sam mnogo raditi. Polje djelatnosti je bilo veliko. No ja sam spavao, došao je neprijatelj čovjek
i posijao kukolj između pšenice. Dakle popravimo svoje ruševine,
i stavimo se odsad ozbiljno na posao l Skoro će početi dul{e jesenske večeri. Ne čekajmo više l Sada je časi Katolici, svi na posao, avi na ovakav katolički obrambeni rad, da povratimo ave duše Kristu, Kralju našemu!
Naša je politika - rekno je blagopokojni Papa Pio X. - Kriil Mi drugo ne tra!irno, nego da se pri-
Broj 16.
vatno i javno štuje sv. Krlž Spasiteljev i sve ono, što ovaj zna.l( zastooa, te da svaki onaj, koji se sv. lcrifem zna· menuje, stavi u sklad Krifa uv avoj život i gređ11nsko djelovanje. Vjerski interesi, pasenje dula - to je naglavniji posao na svijetu. To je5t i mora da bude iznad sveQa l Za to treba da se svi borimo J Ovo je nt.ia Kntolička Akcija l Ovo je naša kato-lička obrann l Jofe
Na obranu katolićkoga svećenstva! Svijet e vraća k poganstvo. To
se danas čeato čuje. A zašto? Jer se odalečuje od Isukrsta i Njegove Cr· kve. Ne poznaju se istine vjere ili, ako se poznaju, ne elijede ae, jer se protive strast hr a. A onda se ~rd i i napada na Crkvu i njezine ustanove.
Danas je zato u modi. da se napada svećenstvo n romani ma, dnevnim novinama, kinu, govoru ... Napadaju ga zli katolici, librralci, otpadnici od katoličke Crkve, svećen 'ci odmetnici, koji pogrdiae zavjet, pogaziše zakletvu, kojom poloilše ispovijest vjere. Krš1ti zaujet i gaziti zakletvu - to se uvijek i kod sviju vjera smatralo velikim grijehom, svetogrdem. Tekvi ne bi smjeli ni da usta otvore o moralu, A ako govore tobož o moralu, govore samo zato, da pred dntgima opravdaju •voj nemoral, svoj otpad i svetogrdna djela.
Pripovijedaiu nam, da je takav jedan muderni apostol nadrobio i izvalio svega proli katoličkom •ve~enatvu, pripovijedajn~i Koješta, što se čita, ,hknko izmišljeno, u najgadnijim romanima, i bd u jednom romanu takvjh naigorih gadarija nekoga francusko~ pisca iz sredo.jega vijeka. Jedan drugi je bezočno pripovijedao, kako ga je njegov biskup svjetovao, dok je on "bio još katoličkim svećt>nikom", na nemoralno življenje. vatko je razumio, da je to đavolskn ld i potvora. jer toga ne će i ne mole ni da zamisli .katolički" bi1kup. No međutim ubija se pačitanje prema ~atoličkom svećenstvu i barem _ se pobuđuju kojekakve sumnje!
Biskup Strossmayer i starokatolici VI.
Strosama\oel~ vei~ : "~r.zrbludivost
Crkv..: t ne!:JL'i ,_.~.vo~t Pnpe jedna
je te ista stvar".
U svojoj poslanici fl· 1881. piše
biskup Strossmayer: "Veli se, da je
poslije proglašenja nepogrješivosti
P apine sve u Crkvi izručeno samo·
volji. To je smiješno. Nedvojbeno
je, da st naukom o nezQbludivosfi
Papinoj ništa novo u Crkvi nije u- ·
vtlo. Crkva je Božja kao i sam vje
čiti njezin Zaručnik nepromjenljiva,
ostaje uvijek jedna le ista. NeLablu
divost Crkve i nezabludivosti Pape
jedna je ter ista stvar, niti je ikome
na svijetu dano razdvojiti u Crkvi
Božjoj tijelo od Rlave, niti glav11 od
tijela. Kud svela Crkva proglasuje i
tumači nauk aveti, čini to u-vijek po
ustima "lave; kad glava to isto čini ,
crpi vječitu istinu iz iatih svetih i
nepromjenljivih izvora, crpi ju istim
duhom opojena kao i Crkva sama.
Kad sv. Otac Papa n rijetkim sluča
jevima sam kano glava Crkve i vr
hovni ucitelj kršćanskih naroda
pro~lasnje koji nauk krManski član
kom vjere, mi katolici drfimo ivje
rujemo, da je to nedvojbena istina,
Bogom objavliena, poglavito zato, jer
smo uvjereni, da po ustima nJego
vim sam Petar gJvori, komu je hus, kada ga ie Sinom Božjim oroglaaio, rekao: Nije ti tu iatinu otkrila krv i
SV. JEROLIM 30. ovoga mjeseca Dalmacija sve
čanim načinom slavi pokrovitelja sv.
Jewlims. I pravo je, da ga mi Dal
matinci na osobiti način št11jemo i
slavimo, jer on pripada u prvom
redu nama, pa o!lda ostalom čovje
čanstn.
Sv. Jerolim ae rodio n starodrev
nom dalmatintkom grad11 Stridonu
na Grahovom polju bli&u izvora
Krke oko god. 340. U svom rodnom
gradu pod paskom svol( oca Euse
bija i vjeltih učitelja svrši prve nauke.
Zatim ga pošalje otac u Rim na više
škole. U Rimu, tadašnjem vntku
avih nauka, lati se Jerolim aa svom
mladenačkom duiom knjige i ne
odusta od nje, dok ne prouči 1ve
pisce latinske i grčke, · te atade veli
kom mukom i ogromnim troškom
sakupljati aebi knjiinico.
. . . , t.n··
put, nego Otac moj, koji je -u nebu.
-Sam. velim. sv. Petar, ko"a je Isus
vjetitim i neporu§ivim temeljem Cr·
kue svoje postavio; komu je klju·
čeve nebeske i putva ovaca i ja"a
njaca povjerio. Ali tkn5l'ld pobliže
poznaje ustav Crkve · Božje, taj ~e
priznati, da su izvori svete istine u
Crkvi tako jasni, da se u ukupnoj
svijesti Crkve Duh Sveti vazda tako
živim i neodoljivim načinom očituje ,
da nije ni pod samim tovječanskim
vidom moguće, da vrhovni ucilelj z a
bludi, kada jz tih izvora i svijesti Cr
kve crpi htinll krš~anslc.a, te ie tumači
i razvija. Krivo je dakle tvrdili, da &e
je clankom vjere o Pavinoj nezablu·
divosti u Crkvu uvukla neka vrsl
samovolj~, jer "die Im~ sam prebiva
i gdje Duh Sveti sa svim ravna, tui
o kakvoj samovolji ne mo!e bili
govora. Pod takvom tvrdnjom tesla
se sakriva najveća samovolja, koja
navaljuje bez ikakvo~ x:azloga na
slobodu Crkve. Danas nemaju se
narodi nl države ništa bojati od
svete majke Crkve, nego mnogo
više od vlastite razvratnosti
i one svemogućnosti, koja se u
sve i svašto miješa."
•Nema većega bogatstva , veće ta
!li i većega imanja na ovo .n sviielu
do katolitke vjere•. Sv. Augustin
Vjera ;e najiati oslon zakonika. If e gel
Iz pnate želje, da prosm svoje
znanje, dade se JArolim na nmoga
putovanja, traleći što izvrjnije uči
telje. Tako iz Rima ode u Galiju
(sadašnju Franco<Jku i zapadnu Nlema~ku) i ob•đe ~otovo svu Galija.
l& Galije otide u grad Akvileju. A
kvileja bijaše tada velik i slavan g rad
kraj Jadranakoga · mora. Tada je bio
tu biskup sv. V alerija o, koji je kupio
oko sebe veliki broj bogoltubnih i
učenih lJgdi. T11 Jerolim arlopi pri
jateljstvo sa mno~im svetim i u!enim
ljudima. Odatle ide u Grčku, da se
pod vod<Jtvom najizvrsniJih u~Uelja
usavrši u mudroslovlju i u govorni
štvu. U Cari~radu bio m11 je učite·
ljem bogoslovnlh nauka glavom u
čeni i sveti Grgur Nazianzentki.
Već otprije feUo je Jerollw obići
Palestinu, zemlJu . Posvečenu stopa
ma, znojem l krvlju Isusovom, Zato
prođe svu Svetu zemlju. To puto-
.-_ .. ,. .
Da nam obitelj bude otočić mira! Treba da se žena p~v!"atl u sveti
št ~ dornsu~eia o5lnjilla, da !i\"i "Ea
avoju obitelj. Tada će vidjeti i osje:
ćati, da je to njezino kraljevstvo"
da je tu prava niezina sreća. Nem•
na svijeta ničeJ{a. ~to bl moglo da
nadoknadi ili dosti~ne milinu i ra
dost obitelji.
1. 'u molitvi.
Pred očima J osipa i Marije hus
je rastao u mudro!ti i milost Božja
bila je u Njtmu. Neka je i a vašoj
ku~i jzvješena lijepa i pobožna slika
nete Obitelji. Pred tom slikom molite
svaka večer sv. kra'lico i posvetu
Presv. Sreli. Živite tako i nastojte,
da i vaša kuća postane slična naza
retskoj. Samo tada će ou postati
kraljevstvo pravoga veselja.
Sv. Luka opa! a: NjegorJi su ro
ditelji išli svake godine u Jeruzolim
o blagdanu Pashe (Il, 41}. Cinite
tako i vi. Osim zajedničke molitve sa
svojom obitelji u kući pohađ!ljte svi
zajedno i skupne pobožno~ti i mo
litve u vdoj ž11pnoj crkvi. Oh, kako
je utješljivo, kad roditelji zajedno
sa svojom djecom idu na sv. Misu,
na blagoslov, te svi zajedno prhtu
paju k stohl fl.oaoodinov11 l Kamo
srećP, da · . .. .,e naše obitelji ovako
fivit'le i o,ako se pondalel Nutojte
harem vi, koji ste članovi Katoličke
A"ije, da ~o provađate, eda preko
vanje - kako on s!lm tvrdi- uve
like mu je korialilo za bolje ra&a
mijevanje sv. Pismt. Zatim se Jero·
lim povuče u veliku sirska pustinja,
gdje se za pune četiri ~odine po~veti
proučavanju svetih knjiga, molitvi i
razmišljanju, traoe~i svoje tiielo blii
fenjem, postom i bičevanjem.
U Antiohiji biskqp Paolin upoz11a
avetoat i učenost J erolimova i uredi
ga za svećenika. U to vrijeme na
stade veliki razdor u crkvi anti()hij
skoj. Jerolim ne htjede pristati u nijednu strankg, ve6 se obrati Na
mjesniku Kristovu, sv. Ocu Papi Da- •
masa, koji ga zadrži kod aebe kao
avoga tajnika. I tako Jerolim postade
Papinlm prijateljem i savjetnikom.
Žlv116i Jerolim 11 Rimostade raz11im
apisfma oštro šibati krivovjernike i
razvratnost življenja nekih krš6an••
Po amrU Pape Damasa prijainla
želja za neUm pustinjačkim !ivotom
i
J
e: o, lt
la
Ua loj ka lile t11.
te, la· lati
O•
im lile I st svi noako i oo lim, !111.·
1mo ato oj le jčie
·eko
u.vealll· er o· inja, l1veti !vi i bdi-
()1111
~edi l na·
~b~ Na·
r
l Da· • tao
11tade tt o DL
aznlllS ,tte i Ua nf• 1jainl• votollf
-vas počne obnova našega naroda ndth obitelji u. Kruto, Kralju naleml
2.. O!Ji:e._ts!re ~epohti. .t .sao je ....,a..:or 1.1..':e: J:)to m~ }t
:u r~ijek na/vii~ zadivilo, bilo 1~ vi..djeti veliko srce u malo i obitelji'. Baš tri velika srca bila 111 ona, koja •u resila sveto obitelj o N az aretu : 11rce lausa, Marije i Josipa. Treba da i naše obitelji, roditelji i djeca, slijede ta velika arca, pa da i nilbova rca budu zaista velika. da ljubav n esebična vlada zajedno aa požrtvovnolča i pregaranj em. Stvarajte ,v i 11ami .reć11 u svojim obiseljima. Nemojte čekati , da vam je drugi don esu. Nemojte je tražiti izvan domačeg ognjišta, jer ćete se brzo p revar iti. Vaša kuća će biti ra; ili JD akao, kakvom ĆPte je vi sami s tvoriti , jer je svn tko kovač svoje areče . Radite u vuma, usavršujte se, ž ivite po zapovi jedima Božjim i cr-
"enirn , živite kršćanski, da vaša :kuća bude mali zemaljski raj .
3. U bolima.
Živimo 11 &llznoj dolini. Za svaoga dolazi 5lorki ča s boli. P okucao
j e i na vra a nazaretAke k116ice , ad je hus ostao u hramu, kad je
umro sv. Josip, pa će pokucati i na vai a vrata. No u obiteljskim nesrećama, u bolnim r~stancima, u iznenadnim ~mrUrna vjera je ona, koja uvijek i jedina tješi , koja čtni, d a se usne
.odvuče ga opet u Palestinu na1tani se n kamenitoj pećini, koj11 je sam izdubao u blizini betlehemake špiljice, u kojoj se porodio SparJitelj. Iz one kamenite pečine prodi-rabu na 1ve strane sviJeta zrnke njello1ti , koje su razgonile tm11Šo neznanja, krivovjer"tva, i bezvjerstva, tako da su se i naja.čenijt ljudi iz Italife, Galije, Španije, Male Azije · Afrike utjecali Jerolimu za savjet.
Kad av. Paula sagradi četiri aa.mostana, n. Jerolim bijaše po"lavar ,. muškom samostanu, a duhovni -vođa u. !enskim samostanima. Sada av. Jerolim sprovađa 1voj !ivot u neumornom radu, u nepre1tanoj mo-
1itvi i a strogoj pokori. Pic5e mu je bilo sama voda, a brana sočivo i komadić kraha, i to samo jedan put na dan pred večer, a na tvrdoj zemlji noc5u se odmarAlo njegoyo kolćonaato tijelo. Za uzglavlje alu!io 1e
•
... ~ A ...... .. ~
naamtju i u bolima, te da zapjevamo • Velita•, i •"o n oči u auuma, Božanski PriJatelj u onim te: ldm ča ·
'cv:ma kuia nain vjerno1t. JI\ na t!l tada kao i Lazarovim sestrama, koje su oplaktvale smrt svoga brata, o petaje: • Ako vjerujel, vidjet tel slavu Božfu' (Iv. XI, 40). Sretni oni, koji kao Marta i Marija vjenju Imsovoj ljubavi. Kako je dirl iivo č i ta ti
u op oruci pok. Vjka Necchi , bivšell& pred•je nika Katoličke Akcije u Italiji : Zbogom, moja draga Slavko, uzor vieren ice i majke, zbogom moia predraga dj eco. Sjetile se onoga, što sam Vam kazao, dok sam bio živ : Budite sve to višt vjern i Gospodinu/ Sj etile se, da po božnost ima obeća
r.. ja za ovaj i za budući život. Na§ rastanak je privremen. Mi ćemo se opet vidjeli - oh sla tki jeziće krSćanskog ufanj a l - kraj prijestolja SuevBnjega.,
Hrvatski roditelji, ! ivite ka o katolici na vaše m domaćem o~n j iš tu ,
u qvo1im obiteliima, i u vjerit ćete se gledajuć i oko sebe u svi jetu, da su samo kršćanske obitelj i otoč ići mira, dole strašna oluja zahvaća veliko more ostaloga svij eta.
Cudne li pojave! Kršćanskoj vjeri cilj je samo $Teća budućega livo ' . A gle na njoj se temelji' sreća i ->adašnjega !ivota.
M o nle3 q ul eu
onim hladnim k ame nom, kojim se bio 11 prsa uz vapaj: "Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac" (t. j. čovjek žestoke čadi).
Uz tako m ršavu branu i oeumD· ran rad ipak sv. Jerolim dolivi dilboku starost od osamdeset godin n, i ako je bio slabašna tijela i često
boležljiv, te god. 420. umre u Gospodinu. Njegovo tijelo bi pokopano kod Betlehema, a kasnije preneseno u Rim i sahranjeno u crkvi sv. Marije k Jaslicama.
• Opče te mišljenje, da je sv. Jero
lim bio najizobraženiji čovjek: avoga vremena. Sv. Augustln veli o njemu: "Nitko nije što znao, a da bi to bilo Jerolimu nepoznato". Mi još i d;naa posjedujemo plodove njegova vele urna. Ima dvanaest deb!'lib svezaka, svaki sa 800 do 1.00;) stranica, n kojima je sakupljeno, Ito je napisao onj naš slavni zemljak. Napoae
Srdžba male ~alile l)udl Ipak ima jedna mala šačica ljudi,
koja ~e odijelila od opceqa gla!!a i\ a\ e javno& . i ne će niJta j[O du prizna veličajni usp jeh euhari stično.a
kon~Zresa u Zagrebu i nj e~ovo veliko značen j e , o čemu amo pisali u prošlome broj u, U Šiben iku se ta hčica okupila oko s t a rolcnto li čkoga li a ti ča
"Nova Zora". Radi uspj eha ko o" reaa ta je šačica naprosto iz!lu bila ~:~J avu
i pamet. Ona je izbezumila. U tom neavi jesnom stan ju počela je ta ~a
čica svašta drobiti, bijesniti ka o ljuta T urad .
Za~Zrebačkn manifeatacij a udarila je tu š a čicu u mozak, pa od bi jesa ne zna . što bi počela i kuda bi se okrenula . Sve su se n jeae nade o ra~pada katolicizma rasp ale kao baloni od 11a ou oi CP.. Sva nj ena u vjeravanja. koja je do sada raznosila u našoj jav oosli. na jPdnom su doživ jela tako bijedan fij asko, da lb čovjek
upravo mora 1 punim pravom žali ti i d a se mora moliti za zdravl je njiho vih živac 11 ko ji su sasma popns\ili i pustili uzde bliesu., psovanjo i mah~ n i tanju
J a sam do ~ada imao prilike proči ta ti dosta veliki brnj naj tef1h na-
adaja na ka to ličk u Crkvu, na njene institucije i n a njene poglavare. ali ova\cvo" 'l n ap ad a ja do c;a d a nisam vidio ni ti u ul i čn im brošura ma, koje aspi ri ra ju n a na jniže in tlokte protiv-
jedno djelo diže našega sveca iznad svih dr11 j;!ib c rkvenih naučit elja
i pribavlja mo čuni naziv : " Naj veći
N ~> učitelj". To je prij evod Sv. P isma. P od pokrovitelj stvom ovoga ve
likog crkvenog nanči t e lja ima više knjiže vn ih katoličkih drdtava. Međ11 tima je i naše hrvatsko književno Druitvo sv. J erolima u Zaarebu. Ono izdaje za puk knjige a dubu sv. Je• rolima na katoličkom vjerskom i ćudorednom temelju. Ovom prigodom mi preporačamo našem narodu, da potpomale to drultvo, da se očlani i da čita njegove knjige.
• Molitva. Bože, koji ai dao s~oJoj
Crkvi svetoga ispovjednika Jerolima ža odlična učitelja svetoga Pisma, daj nam, molimo Te, po njegovom zagovora i zaslugama, da uzmognemo djelovati, š t6 nas je on učio,
riječju i djelom. Amen.
Strana 4 . KA'l'OLIK BroJ 18.
~~~~-------------------------------------------------------------
oih katoli!ke Crkve. To naprosto nije nitko poiteđen.
Prije svega udarili su nl grad Zagreb, koji da je kriv, što je u njemu prire đen Eoharbtijski kongres. On je prama prlkazivaniu te šačice
od vajkada bio tuđinski, pa se i ta-• kvim pokazao kod Euharistijskoga
kongresa. To nijesu pošteđeni niti -vrhovni poglavar katoličke Crkve, koji se na najsramotnijl i nečuveni
način napada pred licem cijeloga svijeta, Tu nije pošteđena naše sve-
~~enstvo i nsši crkveni poglavari, koji se izvrgavaju sr~ moli i ruglu, To nije pošteđen n s š seljs čld katolički
narod, naša inteligencija i naše gra · đanstvo.
Ova bčlca ljudi upravo je pobijesn11a radi toga, §to je kongres bio čisto v j er sk a m an if estae i j a b e z s v a k e p o lit i č k e pr im j e s e, a oni su očekivali, da će se tu zakuvati nekakvo političko vrzino kolo, pa da će oni onda
· moći Ii kovati u svojim napadajima na katolicizam. Zabolila ih je u dno du§e mirna vjerska manifestacija, pa bi sada raznim zakuči
cama i raznim natezanjima iz molitava kongresa radi izbiti poli t i č k i k a p lt a l za sebe, prikazujući kongres kao veleizdajnič
ku ak c iju. Jedina pozitivna i dobra strana
kod tih napada ja sastoji se u tome, što su n a p adač i otkrili potpuno svoje karte i ito su nam kazali po prvi put bistro i jasno, za čim idu!
Amerikanska miiUunerka Gđica Grace Minford, prote~ tant
kin ja, k ćerka jednoga milijunera , prešla je na katolicizam, Otac čnvši za to pobijesni, pa da prisili svojn kćerku, da ostavi katoličku Crkvu i da se vrBti na protesta n t izam, sastavi odmah opornku. U nj oj mpisa, da ostavlja sav svoj imetak od dvanaest i po milijuna dolara svojoj kćerki Grace, tiZ uvjet, da se vrati prote· stan tizmu. Gdica Grace Mtnford nij e se dala smesti tom očevom opor9kom, već odlučno odgovori: " Moj je Otac nebeski bogatiji od moga oca zemaljskog, a Njegova će nagrada biti i ljepša". I nato un iđe u samostan sv. Dominika u Njujorku.
Malte!ani kod Pape U prošlom broju spomenuli smo brojno
hodočašće Maltefano, koji su došli u Rim,
da se poklone Popi l Izraze mu svoju ne
pokolebivu i sinovsku odavost, prije ntjlo
su otiW u Lurd. 5. t. mj. Sv. Otac Pio Xl.
primio je drugo brojno hodočašće katollč·
klh Maltdona, koji su dom, da Namjesniku
Kristovom na zemlji l Svetoj Apostolskoj Stolici izraze odanost cijeloga otoka. Među hodočasnicima je bio i gosp. Karmel Mif·
sud, profesor medicine na aveučlll!tu 11
Malti i bivši ministar zdravlja, te zastupnik
De Giorgio, blvlli predsjednik zastupničke
komore. Papa ih le srdačno pozdravio il. čestitao im oa 11jihovoj jakosti te preporučio i opetovao, što je rekao prvom hodočašću. Sv. Otac je još spomenuo oou glasovitu rečenicu nekoga protestantskog pisca o osjećajima Maltežana: .Kad se radi O>
Popi ili o Crkvi, izgubljeno je vrijeme nastojati, da se drukčije uvjeri Moltežane, jer su oni nepomični t• - te le nadodao, da radi _toga mogu biti ponosni l tim se dičiti ...
v
Iz ~atoličk.oga 5iben~a Imendan presvij . biskupa dra Jerolima
Milete pada u utorak. Ovom prigodom
naš list u Ime svoje l svih vjernih kato Uk a
povjereolb mu biskupija prikazuje svoje
smjerne čestitke svome duhovnom ocu i
pastiru, meceni svukoga rada na polju ka·
toličke akci je tc dobre štampe. Go pod ga
uzdr!oo i krijepio ze m nogo ljeta l Redukcija i ukidanje vjeronauka. Po
n aređen j u ministarstvo prosvj ete u BPogrn
du stupa početkom nove školske god. 1930·
1931 oa snagu novo oastnvoa osnovn. Po toj
nastavnoj osnovi u VJL i VJII, razredu sreJ
D)lh škola obučava se vjeronauk samo l
sat na tjed&n, dok se dosad obučavao 2
s&tP, a u učl tt>lj sklm !!kolama u IV. i V. tečaju se više ne će uč i ti vjHonauk. Budući
bi to bilo on št etu na jvažniJega predmeta
za uzgoj zn ačaja nn ~e očeće mladeži, l to
baš u doba, kad se strasti jače pojavljuJu,
n oš je kato lički eplskopat zatražio, da se
u VU. i VIli. 1·azredu srednjih škola, kaošto
l u IV. i V. te čaj u učitdp:l<ih škola vj erska
. obuko drži po 2 sata na tj edno. I svth nas
se najn r ugod pije dojmi la ova nič im oprav
duna pr OwJeua d osudašuje nastavne osnove,
pak s pouzdanjem očel<ujemo , da će od
ruj~>rodavn l b fa 1<tora biti uv 11 žcna gornja
opravdana tražba naSih biskupa, te da će
opet b iti određena b or e m 2 sata tjedno
vjerooa ukn za sve razrede srednjih i uči·
telj skih !:kola, kod se na mnogo manje
važne predmete može odrediti po 3 i
više sn ti tj edno. Zidajmo prave temelfe l
Ustoličenje preč. dou N. Plančića.
Prošle nedjelje naša katedrala pod svo!im
veličaj nim s vodovljem g ledala je liJ epi pri
zor. Noš dični doo Niko Plančić, osobiti
miljenik l pr ijatelj našega građanstva te neu
morni radenlly u vinogradu naše biskupije,
primio je zasluženo priznanje iz ustiju
presvij. biskupa dra J. Milete. Već oko 10
aatl mogla su se vidjeti u bazilici mnoga
gospoda, koji su do!lli da uzveličaju dou
našega novog kanonika. I mnogi drugi bi bill još došli, osobito mnogobrojna deputacija iz Murtera, gdje te preč. Plančić t O·
liko godina bio župnikom l mnogo dobra učinio . No slabo vrijeme Jh je spriječilo. Obred ustoličenja tekao je kao obično, a završio se pjevanjem ,,Tebe Bol(a hvalimo". Iza !oga je novi kanonik·svečar otpjevao svečan u Misu. Mnogobrojnim usmenim, pi· smenim i brzojavnim čestitkama pridružuje se i naše uredništvo .
Sv. Mihovil, taštitnik grada Slbenika
i šibenske biskupije, pada u ponedjeljak
29. l mj. Po dosadašnjem običaju iz
vanjski se svetkuje n četvrtu nedjelju rujna.
Tako će l ove godine biti u nedjelju 28. t. mj. pontlflkalna sv. Misa u našoj Bnzlllcl
sv. Jakova ~ ll sati o1utro. Blagdan sv. jerolima. U utorak 30. t.
mj. je svetkovina sv. Jerolima. zaWtnika
Dslmoclje, diKe sv. Crkve i ponosa naše
zemlje. Svečano se slavi po svim crkvama.
u kojima je služba ~ož j a Kao na blagdane.
Devetnica u ~st sv Terezije. U !sri
jedu 24. t mj. počela je devetnica u čB!It
qv. Terezije od Dj etića husa, te se obavlja
u nekim crkvama. Molimo ovu milu sve
ticu, zaštitn icu misija i zagovoro icn sve
ćenstva, za svoju zalutalu braću, n osobita
za otpale svećenike, te za iskorenuće sa· b la zn ll
U crkvi sv. Frane skinute su skele i u
kapeli sv. Križa . Plafon ove kapele nanovo
je dekoriran bogatom pozlatom i u mj et
n ičkom oro:~mentikom. Zidovi također n
k us no su bojad isani i ur~eui sa velik tm
sagovima n sivićastoj boji, koja se jako
podudara sa mišl iu na Isusovu Muku te
stvara jedn u cjelinu, koja potiče čovjeka
na sabranost i molitvu. Rod u crkvi pre
šao je on čišćenje oltnra i orgulja. Ima
nade, da će cijela radnja biti dovršena oko
polovine dojdućega mjeseca. - Svi, koji
crkvu po hu đaju, dive se cjelokupnoj radnji ,.
po kojoj IC ova starodrevna crkva dobiJa
neku osobitu umjetn ičku vrijednost i lje
potu. G. Mate Katalinić, koji vodi čitavu
radnju, pokazao se na visini pravoga maj
stora i poduzetnika. - Deuelnica su. Terezije M. I. Obavlja se svakoga dana u crkvi
sv. Frane u 6.30 s. ujutro poslije prve sv .. Mise' počam od srijede 24. t. mj.
Pobožnost mjeseca listopada. Dolduće
srijede 1. oktobra počinj e s ečana pobo~
nost mjeseca listopada po našim crkvama.
Posebno svečano se obavlja u crkvi sv~ Dominika. Svakoga jutra u o sati je sv. Misa, a poslije podne u ,,Zdravo Mariju~
Ruzarij i svečan\ bla~toslov. Nedjeljom uzo Ruzarij i svečani blagoslov je još i propo· vljt>d u 4 sata popodne. Tko prisustvuj e večernjoj llstopadskoj pobožnosti, dobiva. svaki pot oprost od 7 god. i 7 četrdeseti•
ca; a tko barem deset puta prisustvujekroz mjesec istoj pobožnosti, dobiva, ispovjeđen i pričešćen, potpuni oprost.
• KATQLIK• Wa.zl .vaki tjedan. - Pretplata gocUJDJe DiD 80.- - Za lDoseuutvo 4vo•truo. - Osl1ul po Aaro6l&ol
. tarlfl. - Vl UDik l odgovornl 1ll'e4Dlk: n•6. JOSO FBLIODJOVIO, Slbenlk, . allo& •v. lll&rUnr.. - A4rear. ure4DlltY& l
•pravo: i\lbeDJk, Polt. preUnao 17. - ltampr.: P~r6ka.i4lak&ra, Bra6r. llllr.ta6l• pk..Petrr., pre41lr.Ynlk VJek. •at&6
•
D
l i
ll x l[
g l
Q
D
l
nr Dl
top related