231 fileusmena knjizevnost i danas zivi pa, ako se organski ugradi u skolsku nastavu i cita i u...

Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

231

Duro Frankovic, Drvo nasred Podravine,Usmene pripovijetke, Tankonyvkiad6, De-mokratski savez Juznih Slavena u Madarskoj,Budimpesta 1986, 238 str.

Knjigu usmenih pripovijedaka Drvonasred Podravine izdao je Demokratski savezJuznih Slaven a u Madarskoj. Po hrvatskimnaseljima (u Somodu, u Lukoviseu ILak6csa/,Novom Selu IT6tujfalu/, Potonji IPotonyl iBrlobasuISzentborbas/), teu baranjskomdijelu(Martincima IFelsoszentmarton/, Starinu IDravasztaral, Krizevcima/Dravakeresztur/) i unekoliko obitelji II Drvljancima IR6vfalul pri-kupio ihje iknjigu pripremio istrazivac usmeneknjiZevnosti Hrvata i Srba u Madarskoj DuroFrankoviC s Nastavnickog fakulteta Sveucilista"Janus Pannonius" u Pecuhu.

Ove osamdeset i cetiri price namijenjenesu djeci: 11 da ih ona citaju i kazuju kako binaslijedeno i prenoseno blago pridonijelo ople-menjivanju njihovih osjeeaja i obogaeivanjumaste; 21 da posluzi u skolama s dvojezicnomnastavom i pomogne djeci koja uce hrvatski iIisrpskijezik kao predmet; 31 da uvjeri citaoce dausmena knjizevnost i danas zivi pa, ako seorganski ugradi u skolsku nastavu i cita i uroditeljskom domu, ona ee se kao i do sadaprenositi s koljena nakoljeno. To je najbolji put,kaze autor, da se duhovna vitalnost nasih pre-daka kontinuirano ugradi u svagdasnji nasnarodnosni bitak.

U uvodu se istice da "sadrzaj i osnovnistii u nasoj zbirci djeiomicno odudara od dosada objavljcnih narodnih pripovijcdaka jer suprice uobIicene nesto slobodnije; sacllvana jeautenticnost pripovjedaceva jezika, cak i ondakad on nije gramaticki posve pravilan". Naprimjer: "Bilajedna starakoza a taimala sedammale koze. - Deco moja, j a idem na pasu. Donetell yam mleko. ZakIjucat eu vas, a nemojteunutra nikog puscat! Kozice so obecale da neceotvorit vraca nikom ... " (Kozice i kurjak). Ipakto nije primamo Iingvisticki dokument 0 narje-cju tih sredina, vee i zbog toga "sto kazivaci usvoje kazivanje upleeu i rnnoga obiljezja knji-zevnog jezika, a koja ne karakteriziraju mjesnegovore" (podravski stokavski, kajkavski, sto-kavsko-kajkavski).

Sadrzaji prica su razliciti (od bajke doanegdote), neki su sire poznati (Snjegu1jica, Ukralja Trojana kozje usi, Lisica i roda, Kozice ikurjak, npr.), ali su na poseban nacin ispricane.Poceci pripovijedaka su gotovo uvijek realni,ali kada se junak otisne u carobnu pustolovinu,postane nezavisan od kategorije vremena iprostora. Tu malijunaci i siromasi stizu upravoonamo "gdje je zivot postao dobrim". U njima.imaju odlucnu ulogu fantasticne sile i zbivanja.

Medu junacima ima budalasa, lijencina,prevaranata, dobrih lJudi i zlih zena i obratno:nevaljaIih i lijenih muzeva i vrijednih supruga.

U Napomenama 0 pripovjedacima don-ose se podaci 0 dvadeset i dva kazivaca i kazi-vacice koji su ove tekstove pricaIi za vrijemezajednickih radova, u manjim drustvima, iiidjeci pred spavanje. Na kraju knjige dodan jerjecnik manje poznatih rijeci.

Knjiga ie lijepo uredena, ilustrirana jecrteZima Ane Snajderie i fotografijama LaszlaKortv6i yesia.

ANTENAZOR

Narodne pripovijetke, priredio Josip Kekez,Mladost, Zagreb 1985, 194 str.

Ova Jijepo opremljena edicija, kakve su iostale knjige biblioteke Vjeverica u izdanjuMladosti, sadrzi izbor narodnih odnosno usme-nih pripovijcdaka iprcdaja "namijenjen lektiriza uccnike osnovne skole". Izbor tekstovaraznolik je i prilicno dobro odmjeren svojimistodobnim ukIjucivanjem pripovijedaka izproslostoljetnih, vee klasicnih zbirki i iz zbirkis novijim zapisima. Takav pristup daje Citate-Ijima potpuniji uvid u nas usmeni pripovjedackirepertoar.

Zanimljivo je daje u zbirci, namijenjenojtakoder dacima istoga uzrasta, koju je priredilaautorica ovog prikaza (5(0 nije nikad bilo ... ,Skolska knjiga, Zagreb 1986) - a obje su zbirkepripremljene vremenski usporedno i nezavisnojedna 0 drugoj - izbor pripovijedaka veoma raz-licit: ima svega nekoliko istovjetnih tekstova.To je dobro. Time sc mladimcitateljima, ako im

232

Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

dodu u ruke obje zbirke, obogaeuje poznavanjenasega usmcnog pripovjedackog blaga.

Pripovijetke i predaje u Kekezovoj knjizipotjecu s prostora hrvatskoga iIi srpskogaje7ika, sto se vidi iz izbora tekstova, a u po-govoru je to receno na posredan nacin. Zacudo,medu tekstovima se obrela i prica LonCicu,kuhaj!, koja pripada zbirci brace Grimm. Ne-doumicu pobuduje bajka Mala vila. Ona se,doduse, i do sada donosila u zbirkama usmenihpripovijedaka (primjerice u Ostojicevoj i Bog-danovieevoj). Ipak, svojim stilom i sizeam onaodudaraod tradicijskih usmenih pripovijedaka.Prvi putje ta prica bilaobjavljena u "Bosanskojviii" god. 1908. prerna kazivanju neke zene izokolice Kljuca, a priopeila ju je Jelica Belovie-Bemadzikowska, autorica izrazito stiliziranih iliteramo obradenih zbirki pripovijedaka. Bilobi mozda bolje da se takvi tekstovi ne ukljucujumedu usmene pripovijetke tradicijskog stila.

Kekezovu redigiranju zbirke pri-povijedaka mogu se uputiti neki prigovori.Nigdje nema traga informaciji 0 izdanjima izkojih su tekstovi preuzeti i 0 krajevima odaklepotjecu, a kamoli 0 zapisivaCima i pripo-vjedacima. Cemu onda misao iz pogovora da sustvaraoci pripovijedaka "nadareni pojedinci unarodu"?

Podjela proznih vrsta kakva je prove-dena u zbirci i njihovi opisi ne cine mi seuspjeSnima (primjerice: u skupini nazvanojanegdote nema uopce anegdota, vrste koja jedobro poznata i izvan uZe strucne terminolo-gije; u predajama, prema autorovu navodu,"nije rijec 0 narodnim vjerovanjima"; pripovi-jetke 0 zivotinjama i stvarima poistovje6ene sus basnarna). Neeerno ulaziti u potanju analizu tepodje1e, buduCi da sam provela znatno razlicitupodjelu proznih vrsta i obrazlozilaje u uvodu,na nacin primjeren djeci, u spomenutoj zbirci5to nikad nije bilo ... , pa se razlike u pristupurnogu lako razabrati. (Pozivarn se na podjelu uuvodu mojoj zbirci; u Sadriaju se, nairne, zbogtehnicke pogrcSke za koju sam sarna odgo-voma, navodi skupina Pustolovne i saljive pri-povijetke, a trebalo je stajati: Novelisticke pri-povijetke Ipustolovne i saljive/.)

Jos jedna manja zamjerka zbirci: pret-postavljam da ee djeca rado citati njenetekstove, no ako zazele ponovno procitati koju

omiljenu pripovijetku, naci cc je s naporombuduci da u Sadriaju Kekezove zbirke nemanaslova pripovijedaka.

MAJA BOSKOVIC-STULLI

Marchen aus dem Land der Kanigin vonSaba, Herausgegeben von Inge Diederichs,Eugen Diederichs Verlag, Kaln 1987, 288 str.

Ova lijepa knjiga obuhvaea raznoliketekstove, niposto sarno bajke, okupljene okodva zarista: 11terne 0 kraljici od Sabe i okraljuSolomunu, 21 pripadnost pripovijedaka arap-skom prostoru, osobito jemenskome (gdje je,prema legendi, vladala kraljica od Sabe) bezobzira na sadrzaj tekstova.

Umjesto obuhvatnog pogovora, koji bidao detaijne informacije 0 tradiciji 0 kraljici odSabe i 0 podrijetlu ukIjucenih prica, knjigasadrZi kraee komentare, moglo bi se recisvojevrsne vinjete ispred svake od sedamtematskih skupina u koje je autorica rasporedilatekstove. Na kraju su knjige sazeti podaci 0izvorima tekstova i bibliografska uputa snaslovima vaznijih djela 0 kraljici od Sabe.Takva nekonvencionalna uredenostkrtjige ote-zalaje upoznavanje cinjenica koje bi nas moglezanimati, alije, s druge strane, pridonijela liter-amoj privlacnosti i sarmu.

Tri skupine tekstova (prve dvije i sedma)vezane su tematski za kraljicu od Sabe i kraljaSoIomuna, dok one izmedu njih obuhvaeajupripovijetke razlicitih sadrZaja.

Fascinantnaje raznolikost izvora 0 kra-ljici od Sabe, otkrivajuei namkako izrazlicitih(danas cesto suprotstavljenih) kultura dolazipodjednaka tradicija 0 mudroj i bogatoj kraljicii jos mudrijem i bogatijern kralju, 0 njihovunadmetanju u mudrosti i 0 njihovoj Ijubavi.Primjeri su uzeti iz biblijske Knjige kraljeva, izzidovskoga srednjovjekovnog Midrasa, izKorana, iz AI-Kisa'ijeva djela Vita prophe-tarum, iz etiopijskoga dvorskog epa KebraNagast iz 14. st., iz arapske starije knjizevnetradicije i njezinih novijih evropskih literamihobradbi te, napokon, iz modeme umjetnicke