2.zdravstvena zastita u izvanrednim okolnostima(1)

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U IZVANREDNIM STANJIMA

Health Facilities in Emergencies

Voditelj predmeta: doc.dr.sc. Mladen Smoljanović

Zdravstvena kriza• prijetnje zdravlju povezane s novim ili

novonastalim bolestima (N1H1, ptičja gripa,….)

• slučajno ili namjerno ispuštanje ili uporaba bioloških, kemijskih ili radio-nuklearnih sredstava

• prirodne katastrofe, klimatske promjene

• katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem, nemarom, pogreškama i ratnim sukobima

Zašto u izvanrednim stanjima nastupa zdravstvena kriza?

• zdravstveni sustav podbacuje ili je preopterećen naglo rastućom potražnjom za uslugama;

• nije u mogućnosti u punom opsegu udovoljiti bitnim zdravstvenim potrebama ljudi koji su pogođeni.

Katastrofe – najgore za zdravstvo

• poremećaj u funkcioniranju zajednice ili društva u cjelini – koji uzrokuje opsežne ljudske, materijalne,

ekonomske i gubitke u okolišu

– premašuju sposobnost pogođene zajednice ili društva da izađu na kraj s tim poremećajem koristeći samo vlastite resurse.

Izvanredna javno zdravstvena situacija

• pojava koja zahtijeva neodložnu akciju nadležnih tijela u zdravstvu,

• može se javiti uslijed slučajnog ispuštanja ili namjernom uporabom bioloških, kemijskih ili radio-nuklearnih sredstava.

Hitni slučaj u javnom zdravstvu

• traže hitno djelovanje zbog

– mogućnosti razvoja epidemije, – pojave prirodnog fenomena (odron, poplava..) – tehnološke katastrofe, – sukoba ili drugih tempiranih sigurnosnih rizika

Pripremljenost zdravstvana kriznu situaciju

• Razne aktivnosti koje imaju za cilj:– predvidjeti, – spriječiti, – olakšati učinke krize, – te pripremiti se dodatno, – odgovoriti na krizu, – osigurati oporavak nakon krize

Zdravstvena zaštita u izvandrednim okolnostima

• sposobnosti sustava zdravstvene zaštite, odnosno svih njegovih kapaciteta,

– da odgovore na ukupnost krize koju izvanredne okolnosti, odnosno stanja mogu izazvati

• u izvanrednim okolnostima u RH sudjeluje:– zdravstvo – policija– vatrogasci– civilna zaštita– Pojedinci– GSS– oružane snage

• svi moraju biti osposobljeni za pružanje hitne ili prve pomoći

PRIPREME ZA SLUČAJ I PREVENCIJA ZDRAVSTVENE KRIZE

• incidentne i/ili krizne situacije nastupaju iznenada, neočekivano i bilo gdje

• Učinkovitost ovisi:– u kolikoj su mjeri hitne i komunalne službe,

lokalne vlasti i centralna vlast međusobno uskladile svoje pripreme !!!

• Hrvatska ima dobru praksu – koja se stekla pri velikom opsegu kriznih

situacija tijekom i nakon Domovinskog rata

3 prostora akcije zdravstvenih službi u krizi

• Prostor štetnog događaja (ratište, požarište, poplavljeno područje, mjesto potresa…)

• Prostor transporta (ceste, heliodrom, luke…)

• Prostor bolničkog zbrinjavanja (bolnice, centri hitne pomoći, bolnice na terenu…)

Tko upravlja u zdravstvenoj krizi u Republici Hrvatskoj?

• Krizni stožer MZ vodeća je institucija upravljanja zdravstvenom krizom

• Centri za pojedina krizna stanja• Županijski centri za krizna stanja• Zdravstvene i druge javne ustanove (Dom

zdravlja, HZJZ, Sveučilište, škola….)• Uključen i MORH, GSS…

NESREĆE SA VELIKIM BROJEM ŽRTAVA u RH

• Željezničke nesreće, naročito kritične u tunelima, usjecima ili mostovima i na kolodvorima.

– Zagreb još uvijek pamti stravičnu željezničku nesreću u kojoj su 1974. godine na Glavnom kolodvoru poginule 153 osobe.

– Kaštela - 6 poginulih 4. srpnja 2009. godine.

• Rušenje zrakoplova u blizini pista, odnosno sa niskih visina ili rušenje zrakoplova na gusto naseljena područja – 80% nesreća prilikom slijetanja ili uzlijetanja– Od 1950. godine do danas u 170 zrakoplovnih

nesreća na hrvatskom tlu ili s hrvatskim avionima poginulo je oko 450 ljudi (7,25/godinu).• 10. rujna 1976. godine sudar 2 zrakoplova na deset

tisuća metara iznad Vrbovca nedaleko od Zagreba – 176 poginulih

• 23. svibnja 1971. godine na aerodromu u Omišlju na otoku Krku – 78 poginulih.

• 3. travnja 1996. Boeing 737 udario u brdo Velji Do kod Dubrovnika – 35 poginulih.

• Potonuće brodova, putničkih ili trajekata

• Masovne / veće ili složene nesreće na autocestama ili nesreće autobusa,

• Nesreće u tunelima – požar u tunelu,• Urušavanje naseljenih zgrada , tribina ili

gradilišta,• Veliki požari u trgovačkim centrima,

hotelima, neboderima, kazalištima, školama , bolnicama

• Slučajno ispuštanje toksičnih tvari

• Namjerno ispuštanje opasnih tvari ili toksičnih kemikalija,

• Nesreće na reaktorima ili kod transporta radioaktivnog materijala (zračenje),

• Nastup epidemija, odnosno masovnih oboljenja (bakterijalne ili virusne infekcije)

• Unošenje agenasa zbog greške u higijenskim mjerama u industriji hrane i pića

• Pandemijske bolesti poput gripe,

• Nesreće kojima je uzrok konvencionalni terorizam

• Velike nesreće u vojnim objektima

NESREĆE SA VRLO MALIM BROJEM PACIJENATA ILI SAMO

SA MRTVIMA• lavine,• poplave izazvane nevremenima,

probijanjem nasipa i brana,• klizišta• avionske nesreće sa velikih visina u

nenaseljenim mjestima ili na vodama• neeksplodirani ratni materijal - mine

NE NOSE MEDICINSKE PROBLEME ALI IPAK OPTEREĆUJU ZDRAVSTVENE I

SOCIJALNE SLUŽBE• Šumski požari• Požari otvorenog prostora• Riječne poplave

• Olujno nevrijeme i ostali hitni slučajevi vezani uz vremenske nepogode

• Ekstremne temperature ( hladnoća ili vrućina )

• istjecanje nafte na moru• građanski nemiri• val izbjeglica• jednostavne prometne nesreće (malo

vozila, relativno malo ljudi, lak pristup)• prekid opskrbe vodom• nestanak električne energije

NE NOSE MEDICINSKE PROBLEME ALI IPAK OPTEREĆUJU ZDRAVSTVENE I

SOCIJALNE SLUŽBE

• Tsunami - Japan 2011.

• Željeznička nesreća u Kaštelima

• Zrakoplovne nesreće