4. carstvo životinja

dr. sc. Ivana Restović

irestovic@ffst.hr

Carstvo: Animalia

Bezkralježnjaci (Avertebrata)

Kralježnjaci (Vertebrata)

Carstvo: Animalia

Mekušci

Kolutićavci

Člankonošci

Rakovi

Kukci

Puževi

Školjkaši

Glavonošci

Dvodijelna ljuštura školjkaša

Spiralna vapnena kućica puževa

Tijelo obavija plašt

Kalcificirana ljuštura ◦ Zaštita unutarnjih organa

◦ Puževi – jednodijelna ljuštura

◦ Školjkaši – dvodijelna ljuštura

◦ Glavonošci – zakržljala

Zakržljala kućica – sipina kost

Mišićavo stopalo

• Puževi – plosnato

• Školjkaši – različita oblika

• Glavonošci – preobraženo u krakove i lijevak

Kopneni, morski i barski

Kućica raste, rastom puža

Koža stalno vlažna

Kreću se nabiranjem mišića duž stopala

vinogradnjak

živičnjak

Plaštana šupljina ◦ Splet krvnih žila

Otvoreni krvotok

Opskrba kisikom

◦ Vodeni puževi – škrge

Trenica ili radula

◦ rožnati nabor s „zubićima”

Dva para ticala ◦ Kemoreceptori – okus, miris

◦ Jednostavne oči

mreža krvnih žilica - “pluća”

periska

prstac bezupka jakobova kapica

dagnja

RAZNOLIKOST ŠKOLJKAŠA

RAZNOLIKOST PUŽEVA

puž volak puž barnjak

puž živičnjak puž golač

hobotnica

sipa

lignja

RAZNOLIKOST GLAVONOŽACA

hobotnica -fascinantno biće

gujavica

Izduženo, cilindrično, kolutićavo tijelo

Kolutići ◦ Istovjetan set organa

◦ Probavni kanal

◦ Živčane vrpce

◦ Glavne krvne žile

Stanište: ◦ tlo – gujavica,

◦ kopnene vode - pijavica,

◦ more – kožasti cjevaš. pijavica

Kožasti cjevaš

Rakovi

Klještari

Stonoge

Kukci

Tijelo sastavljeno od članaka

Člankovite noge

najrasprostranjenija skupina životinja

člankovite noge

kutikula

čvrsti vanjski tjelesni pokrov (hitin)

zaštita tijela

glava

prsa

zadak

glavopršnjak

tijelo građeno od članaka spojenih u tri cjeline:

RAKOVI

građa tijela riječnog raka

RAKOVI

građa tijela riječnog raka složeno oko

kraća ticala

duža ticala

repna lepeza zadčane noge 5 pari nogu za hodanje

najbrojnija skupina životinja na svijetu

Čvrsti egzoskelet ◦ Nepropusna kutikula ◦ Naselili kopno

Tri para člankovitih nogu Dva para krila Jedan par ticala Usni aparat ◦ Snažne čeljusti –obrubljeni

kozak ◦ Šiljati bodežić – komarac

◦ Cjevasti usni aparat – pčele, leptiri

prsa

Potpuna preobrazba

Nepotpuna preobrazba

jaje - ličinka - kukuljica -

odrasli kukac

pr. pčela, leptir

jaje - ličinka - odrasli kukac

pr. vretence, skakavac,

cvrčak

ličinka jaje

pčela kukuljica

Carstvo: Animalia

Ribe

Vodozemci

Gmazovi

Ptice

Sisavci

životinje koje imaju kralježnicu

kralježnica

savitljivi unutrašnji potporanj tijela

građen od kralježaka

kralježak

Složena tjelesna građa

Bilateralno simetrično tijelo

Tijelo od tri dijela ◦ Glava ◦ Trup

◦ Udovi

Dvodijelni kožni sustav ◦ Pousmina – epidermis

◦ Usmina – korium ◦ Rožnate tvorbe – perje,

dlake, ljuske, pandže, rogovi, nokti

Respiratorni organi ◦ Škrge ◦ Pluća

Zatvoreni optjecajni sustav ◦ Krvožilni ◦ Limfni

Srce ◦ Dvodijelno do

četverodijelno

Probavilo ◦ U osnovi jednako kod

svih kralježnjaka

Endokrini sustav ◦ Hormoni specifičnog

djelovanja

Živčani sustav ◦ Osjetila

Razmnožavanje ◦ Gonohoristi - jednospolci ◦ Vanjska oplodnja –

kružnouste, ribe, vodozemci

◦ Unutrašnja oplodnja – gmazovi, ptice, sisavci

KOŠTUNJAČE

HRSKAVIČNJAČE

Šaran

Potočna pastrva

Morski pas Raža

Srdele

Hidrodinamično tijelo

Poikilotermni organizmi – promjenjiva temperatura tijela

Tijelo prekriveno ljuskama

Peraje – trbušna, leđna, repna

Riblji mjehur – podizanje i spuštanje ribe

Bočna pruga – osjetni organ

GLAVA

REP TRUP

trbušne peraje

leđna peraja

Prsne peraje

repna peraja

ljuske - zone rasta i mirovanja

Crnka – Umbra krameri

Dišu škrgama

Razmnožavanje spolno ◦ Vanjska oplodnja

◦ Ikra i mliječ

◦ Udvaranje

◦ Građenje gnijezda - pastrva

Ribe grabežljivice Štuka

Crnka ◦ Jedna od najugroženijih

Vodozemci Gmazovi

Polupropusna koža, bez ljusaka

Jaja bez ljusaka

Razmnožavanje vezano uz vodu

Nepropusna koža Ljuske ili koštane ploče Jaja zaštićena ljuskom Razvitak jaja ne ovisi o

vodi

20 vrsta vodozemaca i 38 vrsta gmazova

Poikilotermni organizmi

Zimsko mirovanje – hibernacija

Ljetno mirovanje - estivacija

Obrana od neprijatelja: Obojenost – kameleon Žuti mukač Lučenje otrova Samoosakaćivanje -

gušteri

Žuti mukač

kameleon plava žaba

RAZNOLIKOST VODOZEMACA

BEZREPCI

REPAŠI

BEZNOŠCI

GMAZOVI

LJUSKAŠI KORNJAČE KROKODILI

GUŠTERI ZMIJE

RAZNOLIKOST GMAZOVA

Homeotermni kralježnjaci

Temperatura tijela iznad temperature okoliša

Široko rasprostranjeni Vanjski pokrov – perje ◦ Keratin

◦ Pahuljice – donje, mekano i nježno izolirajuće

◦ Pokrovno (konturno) perje daje ptici izgled i boju

Krila,

perje – povećava površinu

krila,

šuplje kosti (pneumatične),

zračne vrećice,

jedan jajnik – manja

težina.

Elastična nepropusna

koža,

perje – toplinska

izolacija,

mitarenje – izmjena

perja,

trtična žlijezda →

izlučevina podmazuje

perje.

greben na prsnoj kosti → prsni mišići za let

bezgrebenke – ravna prsna kost: kivikavac, emu, noj,

nandu → ne lete

grebenke – greben na prsnoj kosti → lete

Kljun,

usna šupljina – jezik, bez

zubi,

volja na kraju jednjaka →

omekšavanje hrane,

žljezdani predželudac i

mišićni želudac

(kamenčići),

neprobavljeni ostaci – kroz

usta vani (sokolovke),

nečisnica.

unutrašnja oplodnja

jaje – žumance,

bjelance, vapnena

ljuska

jedan jajnik i jajovod

(prilagodba - letenje)

potrkušci i čučavci

zavođenje → glasanje,

udaranje krilima,

poskakivanje

svadbeno ruho

rajska ptica

brzan

paun

crna čigra

tkalci (Afrika)

plazica (Europa)

kiwi (Novi Zeland)

emu (Australija)

noj (Afrika)

pingvini

ORAO

SLAVUJ

VRANA

VRABAC CRVENDAĆ

Najrazvijeniji kralježnjaci,

tijelo pokriveno dlakom - rožnati proizvod

kože,

zametak se razvija u tijelu ženke,

mladi sišu majčino mlijeko.

Zubalo

Raznovrsno – heterodontno

Sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci

Prema načinu prehrane:

Biljožderi – preživači, glodavci

Mesožderi

Svežderi

biljožder

svežder

disanje

pluća - građena od plućnih mjehurića

Izmjena respiracijskih plinova

krvotok

tjelesna temperatura

stalna (37°C - 38°C)

pluća

tijelo

desna pretklijetka

desna klijetka

lijeva pretklijetka

lijeva klijetka

arterijska krv

venska krv

Osjetilna tjelešca za dodir su u koži,

organi za vid, sluh, njuh, okus smješteni u

glavi,

najrazvijeniji veliki mozak od svih

kralježnjaka.

dupin

spolne žlijezde:

◦ sjemenici i jajnici

spolne stanice:

◦ spermiji i jajne stanice

oplodnja u jajovodu

zametak se razvija u maternici

zametak

◦ hrana i kisik preko posteljice

pupčana vrpca povezuje posteljicu i zametak

SISAVCI

JEDNOOTVORI TOBOLČARI PRAVI SISAVCI (PLODVAŠI)

Najprimitivniji živući sisavci.

Nečisnica – jedini otvor na tijelu.

Čudnovati kljunaš

živi u rukavcima

australskih rijeka,

na glavi ima kljun,

tijelo pokriveno dlakom,

ženka nese jaja,

mladi sišu majčino

mlijeko.

Ženke imaju tobolac,

rađaju žive mlade,

razvoj dovršavaju u

majčinu tobolcu,

većina ih živi u

Australiji.

koala

klokan

Mladi se razvijaju u

maternici,

rasprostranjeni po

čitavoj Zemlji,

žive u različitim

staništima:

• na kopnu

• u vodama na kopnu

• u moru

• u zraku

• pod zemljom

• kukcojedi

• glodavci

• šišmiši

• kitovi

• zvijeri

• slonovi

• kopitari

• majmuni

Izmjena godišnjih doba

◦ Linjanje dva puta u godini Zima - debelo i gusto krzno

Ljeto – tanka dlaka

Kontinentalna klima

◦ Hibernacija – zimski san Kljunaši, krtice, rovke, šišmiši

◦ Usporen metabolizam

◦ Nepotpun zimski san medvjedi, rakuni

Ekstremno visoke temperature:

Znojenje i dahtanje.

Lizanje prednjih nogu – klokani.

Aktivniji noću – pustinjski glodavci.

Gusta dlaka štiti od pregrijavanja – deve.

Veliko tijelo i velike uši – slonovi.

Etologija:

◦ Grana zoologije,

◦ proučava ponašanje

životinja,

◦ bihejviorizam – pravac

u zoologiji.

◦ timski rad

Kretanje,

hranjenje,

zaštita,

razmnožavanje,

briga za mlade,

glasanje,

odnos prema drugim

životinjama...

Međusobna komunikacija:

Vizualni znakovi: Nakostriješena dlaka, iskešena usta, mahanje repom...

Feromoni: Prepoznavanje pripadnika iste vrste i pripadnika suprotnog

spola.

Uriniranje, obilježavanje teritorija.

Komunikacija zvukom i dodirom: Glasanje i međusobni dodiri – znak za opasnost,

Dozivanje partnera, mladunčadi,...

Hvala na pažnji!