4 podrska studentima sa ostecenjem vida
Post on 01-Mar-2018
260 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
1/71
1
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
2/71
2
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
3/71
3
Autori:
Amela TeskerediAlma DizdareviVesna Bratovi
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Mira Oberman-Babi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilite uZagrebu,Prof. dr. sc. Mirela Duranovi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerzitet u Tuzli,Doc. dr. sc. Meliha Bijedi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerzitet u Tuzli
Lektor: Fikreta Gafi, prof.
Izdava:
Haris MuhiWorld University Service of Bosnia Herzegovina (SUSBiH)
Tira: 800 komada
Grafiki dizajn: Faruk Bavi
DTP i tampa:ADizajn d.o.o.
-----------------------------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo
378-057.87-056.262(497.6)(036)
TESKEREDI, AmelaStudenti sa oteenjem vida u visokom
obrazovanju / Amela Teskeredi, Alma Dizdarevi,Vesna Bratovi. - Sarajevo : Svjetskiuniverzitetski servis, 2013. - 65 str. : ilustr. ;24 cm
Bibliografija: str. 63-[64].ISBN 978-9958-042-03-41. Dizdarevi, Alma 2. Bratovi, VesnaCOBISS.BH-ID 20708358-----------------------------------------------------------------------
Knjiga je nastala u okviru Tempus projekta Jednake mogunosti za studente sa posebnim potrebama uvisokom obrazovanju (EQOPP) (2011-2517) (Broj projekta: 516939-TEMPUS-1-2011-1-BA-TEMPUS-SMHES), koji je finansirala Evropska komisija.
Ovaj tekst prikazuje gledita partnera i ne predstavlja miljenje Komisije. Evropska komisija nije odgovorna za
bilo kakvu upotrebu informacija koje se ovdje nalaze.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
4/71
4
STUDENTI SA OTEENJEM VIDA U VISOKOM OBRAZOVANJU
2013. godina
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
5/71
5
PREDGOVOR 7
I UVODNE INFORMACIJE 9
Ured za podrku 9
Koordinator za podrku 10
Zadaci koordinatora za podrku 10
Podrka tutora ili asistenta za podrku i studiranje 10Pristup informacijama 11
Individualni profil 12
II OTEENJE VIDA 13
Definisanje pojma oteenje vida 13Fenomenologija i etiologija oteenja vida 15Uestalost oteenja vida 17Karakteristike osoba sa oteenjem vida 18Socijalne i emocionalne tekoe 19Samopotovanje i slika o samom sebi 22
Anksioznost i depresi ja 24
Uticaj porodice na osobe oteena vida 25
Problemi u porodici 25
III PROCJENA I PROCES IDENTIFIKACIJE 27
Prepoznavanje studenata sa oteenjem vida 27Identifikacija studenata sa oteenjem vida 27Korak 1. Informirajte nas o svojim potrebama 27
Korak 2. Vratite identifikacijski obrazac uredu za podrku 28
Korak 3. Upoznajte svoj ind ividualni profil 28
Koja vam je dokumentacija potrebna? 28
Proces procjene 29
IV STRUNA POMO I PODRKA 31
Podrka u zajednici 31
Vaa prava 31
Organiziranje predavanja 32
Savjeti profesorima i drugom osoblju 34Materijal i oprema 35
Nastavni materijali 36
Ispiti 36
Preporuke za podrku 37
V VJETINE UENJA 39
Vremenska organizacija i odreivanje ciljeva 39Voenje biljeki 40
Oznaavanje i spremanje biljeke 40
Cornell sistem uzimanja biljeki 41
Koritenje raunara 41Pristup objektima 42
Studentski dom 42
VI ASISTIVNA TEHNOLOGIJA 43
Vodi za studente i nastavno osoblje 43POMAGALA ZA SLIJEPE OSOBE 45
A. Pomagala koje slijepim osobama omoguavaju rad na raunaru 45Brajev red Brajev displej 45
Prenosni raunar za slijepe i biljenice za slijepe 46B. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju tampanje tekstova na Brajevom pismu itampanje taktilne grafike 47
Brajev tampa emboser 47
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
6/71
6
Softveri/editori-translatori za prevoenje na Brajevo pismo 47tampa za tampanje taktilnih rel jefnih slika 47C. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju itanje tekstova na crnom tisku48ita ekrana screen reader 48
D. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju snimanje i itanje (sluanje) zvunih knjiga
49Sintetizator govora sinteza 49E. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju komunikaciju, orijentaciju i navigaciju 51
POMAGALA ZA SLABOVIDNE OSOBE 55
A. Pomagala koja slabovidnim osobama omoguavaju rad na raunaru 55Ureaj za skeniranje i itanje za slabovidne i slijepe 55Softver za prepoznavanje teksta 56Softver za uveavanje sadraja dijela ekrana sa ili bez govora 56Tastature sa velikim slovima, obojenim i uveanim tasterima 57
B. Pomagala koja slabovidnim osobama omoguava uveanje teksta 57Teleskopske naoale za uveanje 57
C. Pomagala koja slabovidnim osobama omoguavaju uveanje teksta elektronskim putem 58Stolne elektronske lupe 58Elektronske lupe na pokretnom postolju 59Prenosne elektronske lupe 60
D Pomagala koja slabovidnim osobama omoguava uveanje teksta elektonskim runimlupama 60
62
Ostala pomagala koja mogu biti od koristi osobama sa oteenjem vida 62Digitalni snima ili diktafon 62Traka za itanje 64Uveanje za ekran monitora 64Stolna lampa 65
VII BONTON U KOMUNIKACIJI SA OSOBOM OTEENA VIDA 66LITERATURA 67
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
7/71
7
PREDGOVOR
Studenti koji imaju specifine tekoe u uenju, kretanju i svakodnevnom funkcionisanju
zbog oteenja vida imaju pravo na odgovarajuu podrku tokom njihovog visokogobrazovanja. Oteenje vida moe nastati u bilo kojem razdoblju ivota pod uticajem
razliitih faktora, gdje rano otkrivanje ima presudan znaaj za sve naredne faze
rehabilitacije i pruanja podrke.
Ovaj tekst je, prije svega, namijenjen studentima sa razliitim stepenima oteenja vida, ali i
svim drugim studentima koji imaju problema sa nekim od onih oboljenja, ili bi se zbog
optereenja anamneze mogli nai u takvoj situaciji. Takoer, tekst je namijenjen i
nastavnom osoblju u radu sa studentima oteena vida, koji u svom radu imaju mogunost
da se susreu sa ovim studentima, te su date osnovne upute za rad i savjeti o
prilagoavanju nastave, te nain ostvarivanje adekvatnog kontakta sa osobama oteena
vida.
Tekst se sastoji iz sedam dijelova. Prvi dio se odnosi na uvodne informacije vezano za
nain osiguranja podrke studentima sa oteenjem vida u visokom obrazovanju i
pojedinim osobama na vaem univerzitetu koji su ukljueni u ovaj proces.
Drugi dio ukljuuje definiranje i prevalencu oteenja vida, osnovne karakteristike oteenja
vida kod odraslih, a predstavljena je i fenomenologija oteenja vida. Takoer se bavi
emocionalnim i socijalnim tekoama studenata sa oteenjem vida, njihovim osjeanjima,
problemima koji se javljaju u porodici.
Klju uspjene podrke jeste efikasna procjena. Procjena moe pomoi u identificiranju
podruja u kojima osoba ima tekoe, te u skladu s tim odrediti i najoptimalniji nain
pruanja podrke. U sluaju da je dijagnoza stepena oteenja vida postavljena
nekvalitetno, osoba moe dobiti pomo koja ne samo da je beskorisna, nego moe biti i
tetna, te u treem poglavlju govorimo i o procesu procjene studenata sa oteenjem vida,
odnosno procesu identifikacije i prepoznavanje studenta sa oteenjem vida
U etvrtom poglavlju objanjena je struna pomo i podrka koja treba biti organizirana za
te studente u visokom obrazovanju, ukljuujui njihova prava, nain organiziranjapredavanja i ispita za ove studente, te su navedene procedure i preporuke za podrku.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
8/71
8
U petom poglavlju su detaljno objanjene vjetine uenja i naini za njihovo unapreenje,
organizacija rada, voenje biljeki, te ostali savjeti za unapreenje vjetine uenja i pristup
objektima.
U pretposljednjem poglavlju navedena je asistivna tehnologija koju smo podijeliti na
pomagala za sijepe i pomagala za slabovidne osobe, a koje mogu biti od velike pomoi za
studente sa oteenjem vida.
U zavrnom dijelu ove knjige, dali smo neke osnovne upute o kontaktu sa osobama
oteena vida.
elimo naglasiti da je Univerzitet obavezan da osigura podrku za studente sa razliitim
stepenima oteenja vida. Studenti sa oteenjem vida ne smiju biti diskriminirani. Veoma
je vano osigurati prihvatljivu adaptaciju za te studente kako bi im se omoguilo kolovanje
u skladu s njihovim stvarnim sposobnostima. Fakulteti imaju obavezu da pripreme strategije
i plan u skladu s potrebama studenata sa oteenjem vida.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
9/71
9
I UVODNE INFORMACIJE
Ovaj tekst je namijenjen kako studentima sa oteenjem vida, tako i akademskom i
neakademskom osoblju u visokom obrazovanju, menadmentu univerziteta, koordinatorimaza podrku, studentskim servisima i svima onima koji tokom svog rada na visokokolskoj
ustanovi mogu biti u situaciji da trebaju prepoznati i odgovoriti na posebne zahtjeve ove
specifine grupe studenata.
Prema zakonu o visokom obrazovanju (Okvirni Zakon o visokom obrazovanju Bosne i
Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, 59/07), visokokolska institucija ne smije vriti
diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, ukljuujui i invaliditet (lan 7). Visokokolske ustanove u
naoj zemlji imaju dunost da ne tretiraju studente sa invaliditetom ili posebnim potrebamanepovoljnije nego one bez invaliditeta, te imaju obavezu da preduzmu razumne prilagodbe
za sve studente, te da im osiguraju uslove kojima e se sprijeiti njihov nepovoljan poloaj
u poreenju sa onima koji nemaju invaliditet ili posebne potrebe.
Ured za podrku
Ured za podrku predstavlja koordinacijsko tijelo na univerzitetu koje pridonosi stvaranju
drutva u kome svaka osoba pripada i uestvuje u potpunosti. Ured za podrku njeguje
obrazovnu okolinu koja je inkluzivna i spremna podrati studente sa posebnim potrebama
kroz:
graenje i odravanje partnerstva s fakultetima i akademskim i neakademskim
osobljem
promoviranje svjesnosti o invaliditetu izmeu svih lanova univerzitetske zajednice
osiguranje smjernica s obzirom na univerzitetske politike i procedure koje
osiguravaju potpunu participaciju studenata sa invaliditetom u svim aspektimauniverzitetskog ivota.
Zadatak ureda za podrku jeste osigurati da studenti sa posebnim potrebama imaju jednak
pristup svim univerzitetskim programima i aktivnostima. Ured za podrku osigurava
studentima mogunost da ispune svoj puni potencijal tako to:
1. koordinira aktivnosti akademskih prilagodbi i servise podrke;
2. promovira samostalnost i samozastupanje;
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
10/71
10
3. osigurava informacije i upuuje na odgovarajue resurse.
Studenti sa invaliditetom ili posebnim potrebama kroz aktivnosti ureda bit e podstaknuti da
postanu odgovorne osobe koje donose odluke u svoje ime, rjeavaju probleme i sami
zastupaju svoje interese.
Koordinator za podrku
Koordinator/ica za podrku je kljuna osoba na visokokolskoj instituciji koja koordinira cijeli
proces podrke studentima sa posebnim potrebama putem ureda za podrku.
Zadaci koordinatora za podrku
Uspostavljanje jasnih procedura za provoenje identifikacijskih i drugih potrebnih
procjena i voenje registra;
Osiguranje individualnog tutorstva za studente sa invaliditetom ili posebnim
potrebama od strane drugih studenata ili nastavnika u saradnji sa fakultetima;
Koritenje web-stranice institucije u to veoj mjeri, uz postavljanje svih relevantnih
podataka na vrijeme;
Unapreivanje meunarodne saradnje i razmjene studenata sa invaliditetom (u
saradnji s uredom za meunarodnu saradnju);
Pruanje strune pomoi pri prijavi i realizaciji domaih i meunarodnih projekata;
Pruanje informacija i podrke u prostorima ureda i u drugim prostorima univerziteta,
telefonom, e-mailom te putem web-stranice i broura;
Saradnja s partnerima: nadlenim ministarstvima, gradom, udruenjima studenata i
osoba sa invaliditetom ili posebnim potrebama i udruenjima koje programski djeluju
u korist osoba sa invaliditetom, te strunjacima.
Podrka tutora ili asistenta za podrku i studiranje
Podrka tutora ili asistenta za podrku je oblik dodatne pomoi studentima pri njihovom
studiranju kroz volonterski rad. Moe ukljuivati podrku tutora studenta (vrnjaka ili mlaih
ili starijih studenata), tutora nastavnika ili personalnog asistenta ukoliko se osigura njegov
angaman iz drugih izvora finansiranja.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
11/71
11
Podrka koju prua tutor studentu ne odnosi se samo na probleme prilikom studiranja, nego
openito u vezi sa okolnostima tokom studiranja, te se odnosi i na kolegijalnost, ope
informacije o studiranju, slobodno vrijeme i sl. Podrka tutora moe biti u formi lice u lice ili
putem telefona ili on-line. Tutorstvo lice u lice traje oko dva sata sedmino i organizira se uz
odobrenje ureda za podrku univerziteta.
Podrka omoguava sljedee:
Ukljuivanje studenata u akademsku okolinu;
Voenje studenata kroz proces uenja i savjetovanje o studijskim pitanjima;
Informiranje studenata o bilo kojoj vanoj temi kakva je promjena pravila studiranja,
kao i drugih tema koje se odnose na proces uenja;
Unapreenje uenja;
Unapreenje kvaliteta studija.
Podrka tutora je neformalan sastanak tutora i drugih studenata volontera, gdje se istrauju
aspekti studijskog programa. Ovo znai obino jako puno razgovora, sluanja, voenja
biljeki i drugih grupnih aktivnosti. Priroda same tutorske podrke ovisi o prirodi predmeta,
ali tutor uvijek provodi neko vrijeme obraajui se grupi i odgovarajui na pitanja. Ovisno ovrsti posebnih potreba ili invaliditeta, tutorska podrka moe biti i individualna.
Ukoliko imate odreene tekoe prilikom studiranja ili prilikom provjere znanja, bilo bi dobro
da proitate ovaj tekst, kako biste se upoznali sa podrkom koju nudimo i kako biste se
upoznali sa svim potrebnim pojedinostima koje nudimo zajedno sa drugim aktivnostima.
Obratite se uredu za podrku ukoliko elite savjet u vezi s podrkom koju emo vam pruiti.
Imajte na umu da se termini zahtjevi ili dodatne usluge odnose na specifine uslugevezane za invaliditet ili na bilo koji drugi oblik posebnih potreba koje su uzrokovane
objektivnim okolnostima.
Pristup informacijama
Prije samog pristupanja visokokolskoj instituciji ili tokom upisa, visokokolska ustanova
moe da zadovolji potrebe studenata sa oteenjem vida ukoliko ih prvenstveno ohrabri da
iskau svoje potrebe.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
12/71
12
Potencijalne barijere su:
1. Studenti se boje diskriminacije ukoliko otkriju drugima da imaju posebne potrebe ili
invaliditet;
2. Socio-ekonomsko i kulturno okruenje moe utjecati na pitanje stigmatizacije ilinjihove line spremnost da otkriju line podatke;
3. Studenti imaju osjeaj da su u stanju da se sami izbore sa svojim tekoama bez
pomoi drugih, te da usljed toga ne trebaju otkrivati detalje o svojoj tekoi ili
invaliditetu.
Sve ove potencijalne barijere mogu se negativno odraziti na identifikaciju studenata sa
oteenjem vida i moguu podrku koja je potrebna kako bi se osigurale jednake
mogunosti studiranja. Visokokolska institucija treba da kreira uslove i podsticaje koji e
ohrabriti studente da otkrivaju svoje tekoe ime e se omoguiti pruanje usluga koje su
im potrebne.
Individualni profi l
im ispunite identifikacijski obrazacmi sakupljamo sve potrebne podatke i kreiramo va
individualni profil posebnih potreba i dodatnih usluga (IP). Va IP je kratak profil o tome
kako vae posebne potrebe, koje mogu biti privremene ili trajne te mogu biti rezultatinvaliditeta, ili kako vai posebni zahtjevi utjeu na va studij. Profil se sastoji od podataka
do kojih smo doli putem identifikacijskog obrasca i preko drugih izvora univerziteta. Ovo je
povjerljivi dokument dostupan samo osoblju ureda za podrku koji uestvuje u
zadovoljavanju vaih potreba, kao i vaem tutoru (ukoliko vam bude dodijeljen). Glavni cilj
profila jeste osigurati usluge koje odgovaraju vaim potrebama, a slui i tutoru da zna kako
da osigura podrku. Svi studenti imaju pristup svom profilu te ga imaju pravo nakon godinu
dana aurirati.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
13/71
13
II OTEENJE VIDA
Da bismo se upoznali sa problemima oteenja vida, moramo se osvrnuti na znaaj i
vanost vida za ivot ovjeka. Vid je ovjekovo najbogatije osjetilo, ono ga povezuje sa
svijetom i njegovim bogatstvom slika. Tko bi povjerovao da tako mali prostor moe da
sadri slike itavoga univerzuma? Tako je pisao strastveni promatra Leonardo da Vinci,
prouavajui ljudsko oko koje je izazivalo strahopotovanje. Da je Leonardo ivio i pet
stoljea poslije, saznao bi sve tajne oka koje je otkrila nauka. Sa jedne strane ipak je imao
pravo, jer ni jedan jezik nauke, niti filozofi, matematiari, anatomiari, ne mogu odmrsiti
misteriju oka. Pored primarne funkcije oka da alje informacije mozgu, ono takoer izdaje
tajnu naeg srca. Bile zamuene ili nejasne, oi govore mnogo o ljudskom duhu koji se krije
iza njh, pa su tako mnoge kulture povezivale oi sa nadprirodnim moima (Wertenbacker,
1984).
Za ivot i rad ovjeka vid ima veliku vanost, pa tako i oteenje organa vida zauzima
posebno mjesto. injenica da preko oka primamo oko 90% svih utisaka, dok je na ostale
ulne organe rasporeeno 10%, dovoljno govori o njegovom znaenju. Oima dakle
spoznajemo svijet i esto se ba na osnovu tih vizuelnih spoznaja opredjeljujemo prema
njemu, jer slike koje smo primili, angauju itav na senzo receptivni sistem
(Defterdarevi-Serdarevi, Serdarevi, 1996). Vid je vrlo vaan za pojmovni razvoj. Vid ima
vanu ulogu u razvoju pojma objekta, u shvaanju da neki predmet postoji, traje i onda
kada nestaje iz neposrednog opaanja. Vid omoguava identifikaciju objekata, dogaaja i
ljudi, mnogo uspjenije nego drugi senzoriko perceptivni kanali (Warren, 1981).
Oteenje vida za osobu predstavlja veliki hendikep ako uzmemo u obzir da vizualna
informacija ini oko 90% podataka koji dolaze u koru velikog mozga preko svih ovjekovih
osjetilnih organa. Vidom se upoznaje materijalni svijet, oblici, veliine, boje, odnosi meupredmetima, udaljenosti, smjerovi to nas upuuje na injenicu da osobe sa oteenjem
vida upoznaju svijet i ue koristei preostala osjetila.
Definisanje pojma oteenje vida
Poput kamere, oko se usmjeri, fokusira i prilagodi promjenama svjetla. Kao i svaki organ
tako i oko, raste, razvija se, umara i stari. Kako dobro oko vidi pomae da otkrijemo njegovo
pravo stanje. Kao to nam oko otkriva tragove o njegovom stanju, takoer nam otkriva i
stanje cijeloga tijela. Oko je jedini transparentni organ, prozor prema vani i unutra. Tumori
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
14/71
14
mozga, visok krvni pritisak, bakterijske infekcije, multipla skleroza, pa i zloupotreba droga
moe ostaviti trag na osjetu vida. Engleski lijenik Peter Mayer Latham, prije jednog
stoljea savjetovao je svoje studente:U oku ete vidjeti sve bolesti umanjeno, i vidjet ete
ih kao kroz staklo (Wertenbaker, 1984).
Postoje etiri nivoa vidne funkcije i to: normalan vid, umjereno oteenje vida, teko
oteenje vida i sljepoa (Meunarodna klasifikacija bolesti -10, 2006), i dok je umjereno
oteenje vida u kombinaciji sa tekim oteenjem vida grupisano pod pojmom
slabovidnost, o sljepoi govorimo ukoliko osoba ima samo projekciju svjetla ili nema ni to
(potpuna tama). Kod definisanja oteenja vida, meu autorima postoji neujednaen stav o
granicama sljepoe i slabovidnosti, dok isto tako varira i granica izmeu slabovidnosti i
dobrog vida. Oteenje vida se ne definie samo sa medicinskog, nego i sa psiholoko,pedagokog, sociolokog i drugih stanovita, jer na oteenje vida utiu brojni
somatopsihiki faktori.
Defininisanje oteenja vida je kompleksan problem, pa u literaturi sreemo razliite
definicije koje se mousobno razlikuju u pojedinim zemljama svijeta. Granice vidne
percepcije odreuju se sa razliitih gledita. Jedan od osnovnih aspekata je da se
slabovidnost definie kvantitativnom vrijednosti otrine vida na boljem oku sa korekcijom,to je medicinski aspekt problema. Oftalmolozi (Pavii, 1970; Crouzete, 1972; Sefi,
1998), istiu i vanost drugih karakteristika vida kao to su: irina vidnog polja, kvalitet vida
na blizinu i na daljinu; akomodacija, stereoskopski vid; razvoj one jabuice itd.
Sljepoase prema stepenu oteenja vida dijeli na (WHO, 2000):
- potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez, ili sa projekcijom
svjetla;
- ostatak vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju do 0,02 (brojanje prstiju na
udaljenosti od 1 metra) ili manje;
- ostatak otrine vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju od 0,02 do 0,05;
- ostatak centralnog vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju do 0,25 uz
suenje vidnog polja na 20 stepeni ili ispod 20 stepeni;
- koncentrino suenje vidnog polja oba oka sa vidnim poljem irine 5 stepeni do 10
stepeni oko centralne fiksacijske toke;
- neodreeno ili nespecificirano.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
15/71
15
Sljepoom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu, smatra se nesposobnost
itanja slova ili znakova veliine Jaeger 8 na blizinu. Sljepou prema stepenu oteenja
vida klasificiramo na totalnu i praktinu sljepou. Totalno sljepilo je takvo sljepilo gdje je
osoba potpuno izgubila osjet svjetla (amauroza), nasuprot tome, praktino sljepilo je takvo
sljepilo, gdje osoba ne razlikuje svjetlo od tame, predmete, izgled lica.
Slabovidnost se prema stepenu oteenja vida dijeli na (WHO, 2000):
- otrinu vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje;
- otrinu vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju od 0,3 do 0,4;
- neodreeno ili nespecificirano.
U pedagokom pristupu slabovidnosti koja ne zahtijeva numeriko izraavanje otrine vida
to je u praksi prihvatljivije, pod slabovidosti smatraju se osobe koje pod normalnim
uvjetima, iskljuivo zbog ogranienja vida i njegovih posljedica, ne mogu normalno da
napreduju u usvajanju znanja, vjetina i navika i da se normalno razvijaju (Zovko, 1967), te
u zavisnoti od sposobnosti kompenzacije slabovidnosti slabovidni se dijele na dvije grupe
(From, 1967): prva, gdje je slabovidnost tolika da se to oteenje mora smatrati primarnim i
druga, gdje slabovidnost nije tako velika, ali kojima nedostaje kompenzacija.
Fenomenologija i etiologija oteenja vida
Poremeaji binokularnog vida nastaju u periodu njegovog razvoja i mogu se javiti u bilo
kom ivotnom dobu. to se ranije pojave smetnje koje izazivaju poremeaje u razvoju
binokularnog vida i to se kasnije pristupi njihovom otklanjanju posljedice su sve tee
(Blagojevi i Litriin,1989). Pri pojavi devijacije na jednom oku ili obostrano, poinju se
uspostavljati neadekvatni fizioloki odnosi tj. stvara se nepravilna saradnja dva oka i dolazi
do poremeaja senzorike.
Tada nastaju diplopije i smetnje vida. Diplopije (duplo vienje) e nastati onda kada slike
pojedinanog objekta padnu na mrenjaine take, koje su toliko disparentne za vidni
sistem da bi ih taj sistem mogao fuzionirati. Vidni sistem djeteta se moe adaptirati
odstranjenjem diplopija, a ta adaptacija podrazumijeva potiskivanje slike i razvoj anomalne
retinalne korespodence i ambliopije. Fizioloko potiskivanje nastaje bez obzira na
umjerenost oiju, dok patoloko potiskivanje nastaje kada jedno ili oba oka ine otklon
(Defterdarevi-Serdarevi, 1996).
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
16/71
16
Ambliopia je poremeaj monokularnog vida. Rije ambliopia, u irem smislu, se
upotrebljava za sve oblike slabovidnosti. Predstavlja senzorni poremeaj koji je nastao
zbog nemogunosti razvoja vidne otrine na jednom ili na oba oka (Sefi, 1998). Patoloke
promjene u vidu ptoze kapka, kongenitalne katarakte i slino, dovode do pojave organske
ambliopije, a ukoliko ne nalazimo patoloke promjene na oku i pored ordinirane korekcije
ne dolazi do poboljanja, onda govorimo o funkcionalnoj ambliopiji (Blagojevi i Litriin,
1989).
Prema jaini ambliopija se dijeli:
a) teku ambliopiju -vidna otrina ispod 0,1 D;
b) srednju ambliopiju - vidna otrina od 0,1 do 0,3 D;
c) laku ambliopiju - vidna otrina od 0,3 do 0,8 D.S obzirom na modane hemisfere i dominaciju strana, ukoliko je desno oko dominantno,
ea je ambliopija na lijevom oku (Vukov i saradnici, 1974) i suprotno.
Vrste ambliopije s obzirom na etiologiju su:
1. strabina ambliopija - javlja se ako uvijek isto oko strabira, te je ono iskljueno iz
funkcije i uzrokuje pojavu ambliopije. Smatra se da 1/2 do 2/3 razrokih ima
funkcionalnu ambliopiju. Nastaje zbog smanjenog ulaza vidnih podraaja u kritinomperiodu razvoja.
2. refrakcijska ambliopija javlja se kod refrakcijskih greaka, srednjih ili visokih
vrijednosti, gdje korekcija nije na vrijeme ordinirana pa nije dolo do pravog razvoja
vida.
3. anizometropijska ambliopija zasniva se na anizometropiji veih vrijednosti,
potiskuje se slika sa veom refrakcijskom grekom (Vukov i saradnici,1974).
Prema istraivanju Zovko (1966) najei uzroci ambliopije tj. slabovidnosti u uem smislusu okulomotorni poremeaji i refrakcione greke, dok oteenja vidnog analizatora mogu se
po Wardu (1986) podjeliti prema mjestu, tipu (obliku) i etiologiji. Mjesta oteenja mogu biti
razliita od lezija ili razvojnih poremeaja koji mogu nastati u razliitim dijelovima oka od
ronjae do korteksa velikog mozga, ili pak u samom korteksu; a prema tipu ili obliku
oteenja odnose se na dijagnozu, a etiologija na uzroke koji su izazvali oteenje ili
anomaliju vidnog analizatora.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
17/71
17
Uestalost oteenja vida
Broj osoba oteena vida u svijetu iznosi oko 161 milion, od ega je 37 miliona slijepih
osoba (WHO, 2004; Resnikoff i saradnici, 2004), a od toga 80% slijepih je mogue
prevenirati, ukoliko se na vrijeme poduzmu akcija. Potrebno je naglasiti da refrakcionegreke nisu ukljuene u statistiki podatak, to implicira na globalni, veoma znaajan
problem poveanja broja osoba oteena vida u svijetu Oko 9/10 slijepih osoba ivi u
nerazvijenim zemljama treeg svijeta (Sarajli i saradnici, 2003). Smatra se da u srednje
razvijenim zemljama broj slabovidnih osoba iznosi 1:500 u ukupnoj populaciji.
Procijenjeno je da oko 1% populacije zapadnih zemalja ima oslabljen vid i da ovaj
nedostatak utie na 5 miliona Amerikanaca, do te mjere da oni ne mogu itati svakodnevnutampu, ak i uz refraktivnu korekciju (AJO, 1999), dok vie od 3 miliona Amerikanaca ima
oteenje vida (NAEC, 1998). Takoer, procjenjuje se da oko 12 miliona osoba imaju
oteenja vida koje nije mogue korigovati naoalama. Broj slijepih osoba u Americi e do
2020. godine porasti za 70%, odnosno na oko 1,6 miliona, pri emu se akcenat stavlja na
poveanje prevencije (Nathan i saradnici, 2000).Amerika Fondacija slijepih (2004) je
procijenila da oko 20% ili manje, ima zvanino slijepih osoba, po medicinskoj definiciji
oteenja vida, to predstavlja oko 260 hiljada slijepih osoba. Oko 19 miliona osoba
uzrasta 18 godina i starijih (8,8%) ima 17 onih sa vizuelnom percepcijom, ak i uz
koritenje naoala ili kontaktnih lea (Lethbridge-Cejku i saradnici, 2006). Prema
registarskim podacima Saveza slijepih i slabovidnih u Republici Hrvatskoj, 2001. godine bilo
je registrirano 5.360 slijepih i slabovidnih osoba uz incidenciju od 1,3% (Novak i saradnici,
2002).
U naoj zemlji jo uvijek ne postoje relevantni statistiki podaci o osobama oteenog vida,
jer ne postoji baza podataka. Prema upi (1988, prema Jablan, 2007), na podrujucentralne Bosne i Hercegovine, rasprostranjenost sljepoe i slabovidnosti je iznosila 0,086
u odnosu na ukupan broj stanovnika ispitanog podruja. Najvei broj slijepih i slabovidnih je
u produktivnom dobu (25-60) i to vie od 48%, a neto manje u treoj ivotnoj dobi.
Ustanovljeno je da 41% gubi vid u djeijem dobu, u dobi produktivnosti vie od 31%, a
najmanje u adolescentnom dobu (10%). Unija slijepih Bosne i Hercegovine je u 2002.
godini objavila podatak da od 3.690.993 stanovnika, oteenje vida je evidentirano kod
5.354 osobe, a sa ostacima vida je 2.357 osoba (5%), dok je broj slijepe djece iznosio 165,hronoloke dobi od 0 do 14 godina (Teskeredi, 2009).
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
18/71
18
Razliiti kriteriji i definisanje oteenja vida, kao i deficijentnost voenja statistikih
podataka, dovode do razliitih procjena i broja osoba oteena vida, te su pokazatelji o
uestalosti oteenja vida jo uvijek nepouzdani i u veini zemalja ne postoji propis o
obaveznoj evidenciji istih. Treba napomenuti da se podaci, koliko god bili nepotpuni i
nepouzdani, preteno odnose na slijepe osobe, dok su rjei, nepotpuni i nepouzdani podaci
o postocima slabovidnih u populaciji.
Karakteristike osoba sa oteenjem vida
Populacija osoba sa oteenjem vida ima neke zajednike karakteristike koje se kod svake
osobe ne moraju manifestirati. Slijepe osobe ostvaruje neposredni kontakt s okolinom
oslanjajui se iskljuivo na intaktne senzorne organe, upoznajui haptike predmete i
njihove karakteristike putem taktilnih, odnosno taktilno-motornih percepcija, sluei se
analitiko-sintetikim spoznajnim postupkom. One komuniciraju sa socijalnom sredinom
uglavnom pomou sluha i govora. Pokazuju manje ili vie naglaenu sklonost prema fizikoj
imobilnosti, ime reagiraju na tekoe samosvladavanja prostora i na ugroenu sigurnost
pri kretanju. Slijepe osobe posjeduje sposobnost distantne percepcije, tj. pravodobnog
otkrivanja veih objekata kojima se pribliava. To postie zahvaljujui odbijanju umova ili
zvukova koje prilikom hodanja proizvodi svojim koracima ili na drugi nain. Ta sposobnostje potrebna zbog izbjegavanja zapreka na putu.
Slabovidna djeca za percepciju okoline osim preostalih osjetila koriste i preostali vid, ali im
je takoer potrebno vie vremena. Nekim ispitivanjima utvreno je da slabovidna osoba
treba i do deset puta vie vremena za percipiranje predmeta od osobe neoteena vida.
Vrlo se esto zaboravlja da je percepcija kod slabovidnih nepotpuna, osiromaena i vrlo
esto fragmentirana. Slabovidne osobe nisu po svojim tekoama u vizualnoj percepciji
transparentni kao slijepe osobe to esto rezultira nerazumijevanjem i neprimjernim
pristupom. Iskustvo je pokazalo da zbog toga slabovidni imaju veih tekoa u procesu
uenja od slijepih osoba.
Osobe s oteenjem vida mogu imati sljedee karakteristike:
usporeno i nesigurno kretanje,
izbjegavanje jakog osvjetljenja,
sporo itanje s mnogo greaka,
nemogunost itanja standardne veliine i vrste slova,
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
19/71
19
izbjegavanje itanja i pismenih zadataka,
tekoe sumiranja informacija,
primicanje teksta oima,
savijanje glave i tijela,
zauzimanje posebnog poloaja tijela pri itanju,
usmjeravaju malo panje ili uope ne prepoznaju detalje,
pogreno proitaju informaciju,
neadekvatno znanje onoga to se proitalo,
potekoe s planiranjem, organiziranjem vremena, materijala i zadataka,
uestale glavobolje u eonom dijelu glave,
pojava svjetlica ili magle ispred oiju,
pojava crnih taki u irini vidnog polja,
nemogunost itanja normalnog tiska,
strahod svjetlosti,
skrivati svoje probleme vezane za orjentaciju i kretanje,
nemogunost razlikovanja boja ili nijansi boja; glavobolje vezane za
odreeno
bolovi u stranjem dijelu oka;
doba dana
biti prostorno dezorjentisani.
Socijalne i emocionalne tekoe
Osobe sa oteenjem vida moraju prevazii vie prepreka tokom svog ivota kako bi bile
sposobne da ostvare svoje snove i postignu svoje ciljeve. Kao i u socijalizaciji osoba
normalnog vida, postoje razliiti socijalni agensi koji djelujui na osobe sa oteenjima vida
uslovljavaju razliite nivoe njihovog socijalnog razvoja u njegovim razliitim segmentima.
Socijalizacija je interaktivni proces najveeg stepena koji ukljuuje druge ljude, pa je stoga
opravdano oekivati da njen uspjeh, tj, postignuti nivo socijalnog razvoja, uveliko zavisi o
reakcijama, stavovima i ponaanjima drugih ljudi u odnosu na osobe sa oteenjima vida
(Stani, 1991). Socijalne situacije za studente oteena vida predstavljaju veliki izvor
problema. Stalno su prisutna osjeanja da su posmatrani, frustrira linost to moe da bude
razlog njihovih impulsivnih reakcija. Iskustvo u najrazliitijim situacijama, sa svim
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
20/71
20
neprijatnostima koje moe da stvori sljepilo, uslovilo je jedno specifino prilagoavanje jer
slijepa osoba mora da prevazie samu sebe, svoja osjeanja, svoj karakter.
Mnogo se govori o redu kod sljepih ak i onda kada to ne odgovara drutvenim potrebama i
estetskim zahtjevima, ali ono predstavlja pouzdan nain za adekvatno snalaenje. Iskustvoje znai, bitan faktor za postizanje to boljeg prilagoavanja slijepe osobe u socijalnoj
sredini. Prilagoavanje u socijalnom smislu znai uspjenost jedne osobe u njenoj porodici,
koli, braku, radnoj sredini, konkretnije, njen doivljaj pripadanja jednoj sredini i usvajanje
ciljeva i vrijednosti te sredine.
Kada govorimo o socijalno emocionalnoj adaptaciji osoba oteena vida ima mnogo toga
da se kae. Postoji stalna potreba da se istakne emocionalni problem, kao konflikt, koji je
kontinuiran, a vezan za odsustvo vidne funkcije. Smatra se da je nain na koji osoba sa
oteenjem vida naui da ivi sa tom injenicom odluujui za njenu adaptaciju na nove i
manje povoljne uslove ivota. Trauma, nastala gubitkom vida, zahtijeva prihvatanje nove
realnosti, savladavanje tendencija za regresijom i njenim adekvatnim interpretiranjem, za
nostalgijom, pasivnou, zavisnosu, za fantazijama postojeih elja a uspjenost zavisi od
same linosti. Neuspjesi adaptacije su vezani za konstantne frustracije, zbog nemogunosti
savladavanja osjeaja melanholinosti i depresije, vezanih za oteenje vida.
Emocionalna adaptacija je u neposrednoj vezi sa socijalnom adaptacijom i reorganizacijom
osobe oteena vida. Izmeu emocionalne i socijalne adaptacije postoji nepotpuna, ali
svakako visoka pozitivna korelacija, pa se moe rei da su socijalno zrelije osobe i
emocionalno stabilnije. Oba oblika adaptacije predpostavljaju i reorganizaciju ponaanja
osobe oteena vida.
Pod reorganizacijom smatra se pronalaenje novih naina i vidova adaptacije na fizike
okolnosti u izmijenjenim nepovoljnim uslovima i u posebnim uslovima oteenja. Ovo se
moe primijeniti na sluajeve steenog, ali ne i kongenitalnog (uroenog) sljepila. Svaka
reorganizacija ne vodi neminovno emocionalnoj i socijalnoj adaptaciji, ali svaka adaptacija
nuno podrazumijeva reorganizaciju. (Npr. mogue je postii uspjenu fiziku
reorganizaciju ponaanja, ali ona ne mora biti socijalno prihvatljiva, pa se ne moe govoriti
o socijalnoj adaptaciji. Uzmimo sluaj slijepe osoba koja sama sebi sipa aj i odmjerava
koliinu tenosti savijanjem palca sa unutranje ivice ae; i pored praktine koristi koji na
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
21/71
21
ovakav nain samoposluivanja moe imati u privatne svrhe, u pomenutoj socijalnoj situaciji
nije prihvatljiv, jer moe ugroziti njegovu linu adaptaciju).
Reorganizacija ponaanja predstavlja uslov emocionalne i socijalne adaptacije i
omoguava je, samo ako je socijalno prihvatljiva, odnosno ako zadovoljava norme
odreene socijalne sredine. Pri poreenju adaptacije (emocionalne i socijalne) osoba koje
vide i osoba sa vizuelnim oteenjem zapaa se slijedee:
1. Slijepa lica na pojedinim podrujima adaptacije nalaze se pred veim tekoama
nego lica sa vidom;
2. Vee tekoe pri adaptaciji slijepih proizilaze iz toga to su slijepi ee i trajnije
izloeni brojnim frustracijama, njihove potrebe i ciljevi se tee i oskudnije zadovoljavaju uporeenju sa potrebama i eljama ljudi normalnog vida;
3. Slijepa lica ee dospijevaju u nove nepoznate situacije, u kojima nisu dovioljno
jasni ni ciljevi djelovanja, ni sredstva kojima se mogu postii ti ciljevi;
4. Postoji niz uslova koji slijepe osobe ee nego osobe sa vidom stavljaju u za njih
nepoznatu psiholoku situaciju:
a) nedostatak iskustva takvih osoba, koji proizilaze iz nepravilnog odnosa sa
roditeljima (prezatiivanje i odbacivanje);b) nedostatak vida kao sredstva prihvatljivog ponaanja; slijepi ovjek esto nailazi
na niz nepovoljnih situacija, koje od njega tree da se kree i orjentie u prostoru, da stupa
u kontakte i niz drugih praktinih aktivnosti- ukoliko reorganizacija nije izvedena u dovoljnoj
mjeri i na pravi nain, ili ukoliko nije socijalno prihvatljiva, dospjeva u nepovoljan poloaj
zavisnosti od drugih;
c) slijepi su esto nedovoljno kritini u procjeni svojih mogunosti, pa zanemaruju
ogranienja koja im namee nedostatak vida, zbog ega dospijevaju u nepovoljne situacije;
d) svojim ponaanjem slijepi, kao i osobe sa vidom, izazivaju reakcije svoje sredine-
slijepi te reakcije ne mogu predvidjeti jer e one zavisiti od stava prema oteenju kako
pojedinca tako i drutva u cjelini.
Znai, prilagoavanje na sljepilo je prilagoavanje na sve njegove propratne pojave, u koje
treba ubrojiti i reakcije drugih (onih koji vide). Osoba oteena vida treba da se pomiri sa
anksioznim reakcijama drugih u odnosu na nju i da se osloni na one koji nemaju strah od
sljepila ili da sarauju sa onima koji su u stanju da svoj strah kontroliu, ali isto tako ona
mora i da utie da se ta sredina mijenja. Pasivni stav u procesu adaptacije je neprihvatljiv.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
22/71
22
Proces adaptacije je mogu samo uzuzajaman i kreativan odnos slijepe osobe i njene
sredine. Neprilagoene osobe ne uspjevaju da predhodnim mehanizmima odbrane,
pojedinano ili njihovim meusobnim kombinovanjem, ublae psihike konflikte koje stvara
oteenje vida.
Treba naglasiti injenicu da je slijepa osoba primorana da ivi u svijetu koji je struktuiran u
slubi vida, stalno mora da gradi svoju psihiku ravnoteu. Potaknuti ga na pozitivno
razmiljanje davanjem pozitivnih primjera gdje su sve slijepi uspjeli. Zadavati mu zadatke
koje realno moe da uradi, a za koje se i sam u poetku mislio da su nemogui za njega.
Naravno, idealan cilj - optimalnu adaptaciju slijepih nije lako postii, ali mi moramo nastojati
da mu pomognemo da u to veoj mjeri iskoristi svoje potencijale i da izvue to je vie
mogue zadovoljstva iz ivota koji mora da vidi, poto sljepilo samo po sebi ne
onemoguava uspjenu adaptaciju, ono je samo dodatna tekoa drugim problemima.
Prometne guve na ulicama ili u hodnicima fakulteta moe izazvati posebnu, novu reakciju
straha kod studenata oteena vida. Ukoliko tekoe u vidnom aparatu nisu
dijagnosticirane na vrijeme, zbog ega je student godinama doivljavao neuspjeh u koli, to
e znaajno uticati na njegovo samopouzdanje. Anksioznost i frustracija utiu na to da
student ima znanje, ali ga nije u stanju izraziti na nain koji se pozitivno vrednuje.
Samopouzdanje moe bit narueno tokom cijelog ivota unato usvojenim drugim
vjetinama i nainima uenja. U obrazovnom okruenju osobe sa oteenjem vida esto se
smatraju lijenima, nepaljivim i nemarnim i osjeaju da nema dovoljno razumijevanja u
odnosu na prirodu njihovih tekoa. Takoer, osjeaju da njihovi roditelji nisu dovoljno
informirani kako bi bili u stanju da im pomognu kod problema koje imaju u koli. Kao
posljedica navedenog, na fakultetu su studenti sa oteenjem vida nesigurni u svoje
sposobnosti i mogu izbjegavati aktivno uee posebno ukoliko je ono vezano za itanje i
pisanje teksta. U cilju pruanja podrke studentima sa oteenjem vida, veoma je vano daakademsko osoblje bude upoznato s tim da student ima oteenje vida odreenog stepena,
kako bi im se omoguio adekvatan pristup zbog mogueg manjka samopouzdanja.
Samopotovanje i slika o samom sebi
Svako ima vlastitu sliku o svojim slabim i jakim stranama, koja je rezultat pozitivnih i
negativnih odgovora koje primamo od osoba koje su nam vane. Ideja koju imamo o nama
samima i vrijednosti koje tome pripisujemo je nae samopotovanje. Samopotovanje je
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
23/71
23
kreirano iz naeg iskustva i oblikuje se od najranijih godina naeg ivota. Kod osoba sa
oteenjem vida slika o samome sebi je veoma naruena. Frustracija i anksioznost su
obino prisutni. Ako dijete doivi uspjeh tokom obrazovanja razvie pozitivna osjeanja o
samome sebi i vjeru da moe uspjeti u ivotu. Ukoliko doivi neuspjeh i frustraciju, ui da je
inferioran u odnosu na druge i da njihov trud i nastojanje ne utiu na ono to se deava.
Umjesto osjeaja snage i produktivnosti, oni ue da okolina njih kontrolira. Osjeaju da
nemaju snage i da su nekompetentni.
Istraivai su utvrdili da uenik, koji nema tekoa, nakon postignutog odreenog uspjeha
dobija dodatnu motivaciju za uspjehom. Kada ne uspije, kae samome sebi da treba da se
jo jae trudi. Meutim, kada osoba sa oteenjem vida uspije, ona svoj uspjeh pripisuje
srei. Kada ne uspije, jednostavno se smatra nesposobnom i esto krive druge za svoj
neuspjeh. Reakcije na vlastitu sljepou i na sebe kao slijepu osobu mogu se opravdano
promatrati kao jedan od segmenata socijalnog razvoja u skladu s njegovim opisom, koji
ukljuuje i stavove i vrijednosti u odnosu prema sebi. Kako kod osoba sa oteenjem vida
uope, tako i u osoba normalnog vida, postoje odreene reakcije na sljepou, odnosno na
slijepe osobe (Stani, 1991). Sljepilo koje se javlja u ranim uzrastima, kao i kongenitalno
sljepilo, ne mora uvijek biti uzrok promijenjenog Ja i poremeaja linosti, ali sljepilo koje se
javlja kada su funkcije Ja ve razvijene u svakom sluaju je traumatino, jer razarautvrene obrasce motiliteta, komunikacije, self-koncepta i tjelesne sheme (Popovi, 1986).
Ukoliko je u pitanju zrela linost, reakcija na pojavu iznenadnog sljepila je trenutni ok,
poslije ega dolazi do oporavljanja. Stanje oka esto se manifestuje depersonalizacijom i
depresijom, koji obino traje od nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Ovo stanje se moe
smatrati nekom vrstom anestezije, jer je unesreeni skoro sasvim nepokretan sa
oskudnom facijalnom ekspresijom ili osiromaenim i sporim govorom.
Reakcije na sljepilo sasvim pouzdano zavise od individualnih svojstava linosti. ini se da
individualne razlike nastale zbog sljepila postaju jo vee, na ta ukazuju statistike analize
rezultata brojnih istraivanja; npr. marljivog sljepilo ini jo marljivijim, inteligentni razvijaju
svoju nasljednu sposobnost jo vie, dok slabo obdareni ostavljaju utisak da zaostaju vie
nego njihovi vrnjaci koji vide sa istim potencijalima itd. Znai, stalno treba imati na umu:
nema slijepog ovjeka, ve mnogo razliitih slijepi ljudi (Popovi,1986).
Vano je istai da adaptacija na sljepou obuhvata est podruja: moral (realistinopovjerenje slijepe osobe u svoju sposobnost da se bori s problemima koji proizlaze iz
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
24/71
24
oteenja); stavove prema ljudima normalnog vida; stav prema sljepoi (prihvaanje
oteenja na realistian nain); obiteljske odnose; stavove prema rehabilitaciji/ habilitaciji;
stav prema zaposlenju (adaptirana slijepa osoba priznaje profesionalna ogranienja
uvjetovanja sljepoom, ali joj ona ne slue kao isprika za traenje povlastica).
Jo jednom treba istai da ovjek bez vida, primoran da ivi u svijetu koji je struktuiran u
slubi vida, stalno mora da gradi svoju pshiku ravnoteu. Njega tjelesni nedostatak
orjentie ka prilagoavanju koji odgovara njegovim senzornim ogranienjima, a bazini
motivi ga stalno podstiu da razvija i koristi svoje potencijale. Osjeanja ga vuku da ostane
lan drutva, a drutvo pak ne prihvata linosti prilagoene jedino na sljepilo, tako dolazi do
nesklada izmeu potreba slijepog i nerealne slike koju stvaraju oni koji vide o posljedicama
gubitka vida. Sve promjene blindizmi, egocentrizam, sklonost ka sanjarenju, verbalizmu inepokretnosti, tendencija integraciji u uu grupu slijepih ili odbijanje integracije od strane te
grupe imaju po neto od ta dva odnosa. To, naravno, ne znai da sve pomenute promjene
moramo sresti kod svakog slijepog ovjeka, niti da su te promjene kod onih kod kojih se
pojavljuju trajna pojava, a ne moraju biti ak ni naglaene (Popovi, 1986).
Anksioznost i depresija
Kada govorimo o anksioznosti i depresiji mislimo na sposobnost prilagoavanja okolini i
noenjem sa razvojnim zadacima koji su postavljeni pred njih u datoj fazi ivota
(Teskeredi i saradnici, 2007). Ova osjeanja su pogorana nedosljednou u stepenima
oteenja vida. Depresija je ozbiljan emocionalni poremeaj koji znaajno utie na razvoj
problema u odnosima sa drugim ljudima, patnju porodice i gubitak radne produktivnosti
(Teskeredi i saradnici, 2007). Osobe sa oteenjem vida ne reagiraju negativnim
emocijama na vlastito oteenje. Ono postaje izvor negativnih emocija tek kao indirektan
faktor onda kada poinju uoavati da se okolina prema njima drugaije odnosi nego prema
ostalima. O intenzitetu doivljavanja vlastite razliitosti, koji se potie ili ublaava pod
utjecajem svakodnevnog socijalnog iskustva, ovisi, ustvari, hoe li se kod osobe formirati
pozitivne crte socijalnog ponaanja, hoe li se povlaiti iz zajednice ili e teiti da djeluje
kao njezin integralni dio.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
25/71
25
Uticaj porodice na osobe oteena vida
Jedan od najutjecajnijih agenasa socijalizacije je porodica. Ona ima izuzetno vanu ulogu u
oblikovanju osobina linosti (ali, naravno, ne samo po sebi nego u interakciji s drugim
elementima strukture), u njezinoj socijalizaciji i postizanju odreenog stepena socijalnog
razvoja u sva tri njegova segmenta (Stani, 1991).
Stoga i adaptivno ponaanje slijepih osoba sadri reakcije koje su prema nalazima
povezane sa stavovima roditelja kao:
1. Zdrava kompenzacijska reakcija: priznaju i prihvataju ogranienja uvjetovana
sljepoom, nastoje ih umanjiti razliitim supstitucijama, pokazuju zdrav natjecateljski duh s
obzirom na postizanje moguih ciljeva, slobodno razgovaraju o problemima u vezi sa
svojim oteenjem i ne pokazuju reakcije izbjegavanja.
2. Hiperkompezacijska reakcija: gdje pokazuju ekstremnu agresivnost, snanu tenju
za natjecanjem, zamjeraju svaku kritinost, to su sve obiljeja nesocijalnog ponaanja.
3. Reakcija negiranja: ne priznaju stvarna ogranienja koja proizlaze iz oteenja
vida, to se oituje u njihovim obrazovnim i profesionalnim planovima, u aktivnostima i
interesima. Negiraju sljepou kao hendikep i izbjegavaju diskusiju o toj problematici.
4. Defenzivna reakcija: Zbog oteenosti vida takve osobe ne postiu ono to bieljele, pa se javljaju obrambeni mehanizmi, kao to su racionalizacija i projekcija da bi se
dali socijalno prihvatljivi razlozi za vlastito ponaanje. Takve osobe optuuju drutvo zbog
predrasuda prema slijepima i smatraju da nisu ispravno tretirane.
5. Reakcija povlaenja: Sve aktivnosti su koncentrirane oko oteenja vida, takve
osobe izbjegavaju socijalne kontakte i natjecanje, osim s onima koji su slino hendikepirani.
Za njih je karakteristian osjeaj inferiornosti, a postoji i sklonost sanjarenju.
6. Reakcije neadaptiranog ponaanja: Nesposobni su da se uhvate u kotac sproblemima ivota; neprilagoenost je izraena u egocentrinom ponaanju, emocionalnoj
nestabilnosti, intenzivnoj zabrinutosti i tjeskobi.
Problemi u porodici
Oteenje vida ima znaajan uticajna djeijuporodicu. Profesionalni i emotivni aspekti su
jako bitni za formiranje mentalnog zdravlja osobe oteene vida. Ono je naime, veoma
vano posebno u periodu adolescencije, u kojem se odvijaju procesi krize identiteta, a koji
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
26/71
26
utiu na stabilnost i efikasnost kasnijeg porodinog i profesionalnog ivota. Istraivanja su
pokazala da roditelji slijepih adolescenata iskazuju manje optimizma, a vie skepticizma, pa
ak i pesimizma u pogledu njihove perspektive na profesionalnom planu, nego roditelji
adolescenata bez oteenja vida (Stanimirovi i igi, 2006).
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
27/71
27
III PROCJENA I PROCES IDENTIFIKACIJE
Veoma je vano da se tekoe studenta identificiraju to je mogue ranije, kako bi se
osigurala odgovarajua podrka i inkluzivno okruenje.
Cilj procjene je:
utvrditi vrstu i stepen oteenja vida kao razlog potencijalnih tekoa,
prepoznati jake i slabe strane studenta.
Cilj procjene nije napisati dijagnozu. Ne procjenjujemo oteenje vida da bi nekog
obiljeili, nego da bi olakali toj osobi i akademskom osoblju postizanje boljih
rezultata u uenju.
Prepoznavanje studenata sa oteenjem vida
Obino studenti sa oteenjem vida ve imaju dijagnozu i odreen stepen oteenja vida,
ali kako bi im se moglo pomoi prilikom studiranju neophodno je da postoji identifikacija.
Ukoliko ne moete sami ispuniti identifikacijski obrazac, savjetujemo vam da naete nekoga
ko e vam proitati upute i umjesto vas ispuniti formular. Va tutor (ukoliko ga imate) trebao
bi vam nai vodi u odgovarajuem formatu, kao to je elektronski format. Razgovarajte o
svojim zahtjevima sa svojim tutorom, ili sa drugim studentima u grupi koji su spremni da
vam pomognu.
Identifikacija studenata sa oteenjem vida
Identifikacija studenata sa oteenjem vida se sastoji od nekoliko vanih koraka i trebala bi
se provoditi na sljedei nain:
Korak 1. Informirajte nas o svoj im potrebama
Navedite svoje potrebe putem identifikacijskog obrazaca.
Identifikacijski obrazac moete pronai u uredu za podrku svog univerziteta.
Molimo vas da ga ispunite i vratite uredu za podrku ukoliko elite da dobijete
odgovarajuu podrku koja je u skladu sa vaim posebnim potrebama, invaliditetom
ili hroninom bolesti.
Ukoliko u ovom trenutku vae tekoe ne zahtijevaju dodatnu podrku molimo vas
da ipak ispunite identifikacijski obarazac s ciljem registracije vaih tekoa i breg
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
28/71
28
osiguranja dodatne podrke ukoliko se okolnosti promijene. Na ovaj nain moi
emo vam i povremeno slati vane informacije.
Ukoliko ste sigurni kakav vid podrke trebate, poeljno je da ovaj obrazac ispunite
to je prije mogue.
Ako, meutim, elite razgovarati o svojim dodatnim zahtjevima, molimo vas da
ispunite ovaj obrazac te da posebno obratite panju na dio gdje trebate opisati svoje
okolnosti.
Univerzitet e svaku informaciju koju budete dali uvati u tajnosti.
Korak 2. Vratite identifikacijsk i obrazac uredu za podrku
Ispunite identifikacijski obrazac i poaljite ga to prije. Takoer, moete popuniti i on -
line verziju identifikacijskog obrasca kada se registrirate na naoj stranici.
Nekada organiziranje podrke moe potrajati izvjestan period (do nekoliko sedmica)
tako da je vano da obrazac poaljete to prije. Na taj nain emo stii kreirati va
profil i osigurati podrku prije nego to krenete sa predavanjima.
Ako nam identifikacijski obrazac ne poaljete na vrijeme, ili nam ga uope ne
poaljete, to e rezultirati neprepoznavanjem vaih posebnih potreba, i dovest e do
kanjenja u organiziranju podrke za vas ili nae mogunosti da vam pravovremeno
osiguramo podrku.
Korak 3. Upoznajte svoj individualni profil
Na kraju, proitajte svoj profil.
U sluaju da se nakon podnoenja identifikacijskog obrazaca vae okolnosti
promijene tako da utjeu na zadovoljavanje vaih potreba i dodijeljenih usluga,
molimo vas da se ponovo obratite uredu za podrku. Takoer, moete ponovo
popuniti i podnijeti on-line verziju identifikacijskog obrazaca ukoliko se vae okolnosti
promijene.
Koja vam je dokumentacija potrebna?
Studenti koji putem identifikacijskog obrasca zahtijevaju podrku tokom studiranja i
posebne pogodnosti tokom ispita duni su da svoj zahtjev podre dodatnom
dokumentacijom koja e jasno ukazati na tekou i pruiti dovoljno informacija u vezi s
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
29/71
29
nainom manifestacije oteenja vida. Ove informacije e posluiti uredu za podrku da
donese odluku da li je traeni zahtjev opravdan ili ne, te koji intenzitet podrke je potreban.
Dodatna nuna dokumentacija u formi oftalmolokog nalaza ne smije biti starija od tri
godine i mora je potpisati kvalificirani strunjak.
Takoer, dokumentacija bi trebala da prui dodatne informacije o tome kako navedene
okolnosti djeluju na trenutno funkcioniranje studenta/ice i kako to utjee na studenta u
edukacijskom okruenju. Ukoliko nemate potrebne dokumente kojima biste mogli
poduprijeti svoj zahtjev, moete razgovarati sa uredom za podrku koji e zajedno s vama
osigurati validnu dokumentaciju i pokuati pronai najbolje rjeenje za vas.
Proces procjene
Prilikom identifikacije i kreiranja individualnog profila podrke za studente sa oteenjem
vida veoma je vano procijeniti da li je studentu potrebno osigurati vizualni ili nevizualni
pristup studiranju, te to treba biti prepoznato kao prva faza ka ostvarivanju cilja, a cilj je
uspjena podrka.
Tremin vizualno oteenje pokriva cijeli spektar oteenja vida, od onog koji zahtijevaminimalnu prilagodbu, do onog gdje je potrebno osigurati razliite metode i tehnike radi
visokog stepana slabovidnosti ili sljepoe. Jako je bitno da studenti sa oteenjem vida
jasno iskau svoj nivo efikasnosti preostalog vida. Ovo znai da e studenti moi dobiti
odgovarajuu podrku i materijal za uenje u odgovarajuem formatu to prije.
Ovdje je potrebno da se studentu sa oteenjem vida postave dva pitanja prilikom
ispunjavanja identifikacijskog obrasca:
1. Da li mogu koristiti preostali vid za itanje i pisanje? Ovdje se moe ukljuiti
koritenje razliitih poveala, posebnih naoala ili elektronikih pomagala.
2. Da li mogu vidjeti dovoljno na ekranu prilikom koritenja raunara?Ovo moe
ukljuiti koritenje uveanog ekrana ili prilagoavanje sadraja pomou posebnog
softvera tako da se tekst poveava ili da se boja displey mijenja.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
30/71
30
Ukoliko je odgovor na ova dva pitanja potvrdan i student moe koristiti preostali vid,
vjerovatno uz pomo posebne opreme, najbolje je da podrka bude kreirana na nain da
student koristi materijal za uenje u printanom, elektronskom ili PDF formatu, koritenjem
softvera za uveanje na raunaru. Takoer, student e najvjerovatnije kombinovati neke ili
sve ove pristupe, koji se nazivaju metode uenja zasnovane na vidu. Ukoliko je odgovor na
ova pitanja negativan, onda je najbolje za ove studente osigurati materijale za uenje u
nevizualnom obliku. Ovo se odnosi na audio zapise i softvere za itanje sa ekrana i
konvertiranje printanog teksta u govor. Takoer, student e najvjerovatnije kombinovati
neke ili sve ove pristupe, koji se nazivaju metode uenja koje nisu zasnovane na vidu.
Potrebno je odabrati koji pristup najbolje odgovara studentu, i jako je vano naglasiti da se
ovo moe promijeniti s vremenom. Odgovori na ova dva pitanja nam pomau u procjeni i
davanju savjeta prilikom pruanja podrke koja je dostupna za studente sa oteenjem vida
prilikom koritenja raunara, pristupu printanom materijalu i uzimanju biljeki. U razgovoru i
procesu procjene od strane strune osobe sa studentom oteena vida, neophodno je
utvrditi na kojem polju ili nivou se javljaju tekoe:
u itanju ipisanju;
praenju nastavnog gradiva;
osiguranju prilagoenog materijala za uenje u toku nastave;
osiguranju asistivne tehnologije;
komunikaciji sa kolegama ili profesorima;
pronalaenju informacija na oglasnim ploama;
pronalaenju sala za predavanje ili laboratorija za vjebe;
pronalaenju kolega u guvi;
prepoznavanju kolega i profesora;
formiranju mentalne sheme unutar zgrade;
formiranje mentalne sheme oko zgrade fakulteta;
formiranje mentalne sheme grada ili dijelova grada neophodnih za kretanje studenta.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
31/71
31
IV STRUNA POMO I PODRKA
Studenti sa oteenjem vida ele jednak pristup obrazovanju u skladu sa svojim stvarnim
sposobnostima koristei pri tome svoje stvarne potencijale. Oteenje vida zavisno od vrstei stepena je razliito te nee svi studenti pokazati istu vrstu tekoa i nee trebati istu vrstu
podrke.
Podrka u zajednici
Osim u Uredu za podrku na vaem Univerzitetu, moete potraiti i pomo stunjaka za
oteenje vida (tiflologa/edukatora-rehabilitatora), u najbliem domu zdravlja ili klinici. U
Bosni i Hercegovini jedno od mjesta za podrku je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetUniverziteta u Tuzli. Takoer, moete se obratiti za pomo i podrku i Udruenje studenata
sa posebnim potrebama i volontera u Tuzli koje djeluje od 1998. godine, a ija je misija
borba za ostvarivanje prava na visoko obrazovanje osoba sa invaliditetom na jednakoj
osnovi sa drugima. Volonteri ovog udruenja rade na prilagoavanju udbenika i druge
literature za slijepe studente. Prilagoeni materijali uvaju se u biblioteci udruenja za nove
lanove. Volonteri udruenja takoer pruaju podrku slijepim studentima asistirajui im na
ispitima i u drugim okolnostima kad je to potrebno. Na Univerzitetu u Banja Luci djelujeUdruenje studenata sa invaliditetom Info part, koji raspolae kompjuterom sa govornim
izlazom za slijepe studente.Takoer studenti se mogu obratiti brojnim udruenjima graana
oteena vida u BiH ili Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu u Sarajevu.
Vaa prava
Prava osoba sa oteenjem vida u razvijenim zemljama postoje u mnogim zakonskim
oblicima. Meutim, to nije sluaj i na Univerzitetima u naoj zemlji, gdje su specifina prava
studenata sa oteenjem vida priznata samo na nekim visokokolskim institucijama.
Tako, na primjer, na Univerzitetu u Tuzli, u dokumentu Pravila studiranja na I ciklusu
studija, lan 13 (2010) navodi se: Studentu koji ima status studenta sa posebnim
potrebama, kao i studenta sa disleksijom, moe se odobriti savladavanje studijskog
programa pod posebnim uslovima, koje utvruje Senat Univerziteta na prijedlog
Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
32/71
32
U dokumentu Pravila o nainu polaganja ispita i ocjenjivanju studenata, lan 16, (2010)
Univerzitet u Tuzli navodi se: Za studente sa posebnim potrebama i studente sa
disleksijom koji nisu u mogunosti da ispit polau na nain utvren studijskim programom,
ili ukoliko prostorija za polaganje ispita nije dostupna takvim studentima, fakultet e
obezbijediti drugi odgovarajui nain polaganja.
Organiziranje predavanja
Prilagoavanja za studente sa oteenjem vida propisuje oftalmolog, kvalificirani
defektolog-tiflolog/edukator-rehabilitator u zavisnosti od vrste poremeaja. Iskustva klinike
i edukaciono-rehabilitacijske prakse ukazuju i na poseban znaaj vidnog polja u dostizanju
ciljeva maksimalne efiasnosti u koritenju preostalog vida (Ekirovi i Vuini, 2011;
Ekirovi, 2000; Hyvarinen, 2000).
Prilagoavanja za slabovidne studente je jednostavnije osigurati. Studentima treba dati
priliku, motivaciju i dovoljno vremena za rad. Predavanja i metode rada, te nain rada
prilagodoti njihovim mogunostima i sposobnostima. Predavanje drati jasno i glasno, a
ukoliko postoje neke slike ili slajdovi dodatno ih objasniti usmenim putem. Prilagoditi
pismene testove uz uveani crni tisak, dati za testiranje vie vremena nego studentima bez
oteenja vida. ak iako ima na ovaj nain prilagoeno testiranje,nove situacije ili kratkoavremena pri izradi testa, mogu poveati njihovu anksioznost. Stoga je nophodno dati im
punu podrku i stalno ih poticati na samostalan rad, te ukljuivati u grupni rad. Mnogi
slabovidni i slijepi studenti vrlo rado uestvuju u aktivnostima koje zahtijevaju govor i
sluanje.
Razna komunikacijska pomagala su dostupna za studente koji imaju tekoe sa
oteenjem vida. Studenti mogu koristiti elektronska prenosna pomagalati koja imajugovornu jedinicu sintetiziranog audio izlaza (ita). Takoer na predavanjima mogu kostiti
diktafone ili druga elektronska pomagala za snimanje usmenog predavanja. Studenti ije
tekoe onemoguavajupotpisivanje, mogu koristiti fasimil, a za pisanje ili kucanje mogu
koristiti elektronsku opremu za glasovnu sintezu.
Kao i kod drugih studenata sa invaliditetom, prilagoavanja za studente sa oteenjem vida
e se razlikovati od studenta do studenta. Postoji nekoliko strategija koje se mogu koristiti
od strane nastavnika a koje e znaajno pomoi studentu sa oteenjem vida, pri emu
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
33/71
33
vanu ulogu u edukaciji imaju i lanovi (ukoliko je u pitanju grupni rad), tako da su
jednostavne taktike opisane u nastavku, a koje se vrlo esto koriste.
Navodimo ope smjernice koje se mogu koristitiu situacijama koje ukljuujuove studente:
Studenti trebaju imati jednake mogunosti da izraze svoje miljenje ili postave
pitanja, ak i ako to znaidodatno vrijeme;
Ponekad studentu moe trebati dodatni podsticaj da uestvuje u raspravama na
predavanju ili dodatno vrijeme da uradi neki pisani zadatak;
Dopustite mu dodatno vrijeme da apsorbira podatke;
Takoer je vanoda se prevlada poriv da prekinemo studenta dok govori ili dovrimo
njegovu misao, jer sporije ita;
Ne izbjegavajte traiti da ponovi ono to je rekao/uradio, jer e studenti sa
oteenjem vida radijeponoviti poruku/ zadatak, kako bi komunicirali, nego prihvatiti
da se njihov sagovornik pretvara da razumije ono to govore / rade;
Rezimiranje poruke/zadatkaje estokoristan nain provjereda li je student shvatio
poruku ili usvojio radni zadatak;
Pokaite stav prihvatanja i podstiite studenta kako bi se smanjila nelagoda i
povealo povjerenje studenta; ne komunicirajte uz stav simpatije, neugodnosti ili
poputanja;
Pismena izlaganja mogu biti zabrinjavajua za studenta.Neki studenti bi radije da
usmeno odgovaraju ili da pisani tekst, rade na linom raunalu i da ga sami
proitaju;
Usmena izlaganja su najbolje rjeenje ali ne zahtjevati prezentacije, posebno kod
slijepih studenata i ocjenjivati vizuelnu konotaciju a ne sadraj prezentacije;
Treba slobodno i otvoreno razgovarati o tome sa studentom;
Pripremiti materijal na Brailleovom pismu, uveanom crnom tisku ili audio vrpcama,tako da bi bilo poeljno da planirate unaprijed, jer je jako bitno da student ima
tekstove dostupne na poetku semestra;
Ukoliko piete na ploi, jasno i glasno govorite to piete;
Slajdovi na prezentacijama za slabovidne osobe treba da su jednostavni sa bijelim
podlogama i crnim slovima ili uvijek da imete kontrast pozadina-slovo, bez dodatnih
slika, to e prezentaciju uiniti tekom za gledanje;
Ne dopustite da vie od jedne osobe govori u isto vrijeme; Ne koristite gestovnu komunikaciju, verbalno izrazite svoje osjeaje.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
34/71
34
Savjeti profesorima i drugom osoblju
Predstavite se, u sluaju da student ne prepoznaje va glas ili se verbalno oglasite
ukoliko ulazite ili izlazite iz predavaone;
Ne zahtjevajte od slijepih studenata da skinu crne naoale;
U radu maksimalno koristitet metodu verbalnog izraavanja koji treba biti dovoljno
glasan i jasan (normalnim glasom, ne glasno, sporo ili pretjerivanjima):
Drite ruke dalje od usta dok drite predavanje;
Koristite metodu razgovora (provjeriti da li iza rijei postoji iskustvo);
Slobodno u komunikaciji sa studentima sa oteenjem vida koristite rijei i pojmove
s vizuelnim konotacijama (gledati, vidjeti, plavo, zeleno...);
Na predavanju, pri davanju uputa studentu sa oteenjem vida budite konkretni,
precizni i kratki;
Budite strpljivi i sluajte;
Pokuajte ostati na istom mjestu i ne kretati se dok razgovarate;
Udaljite se od prozora kako slabovidna student ne bi imao refleksiju svjetla, pri
gledanju prema vama;
Eliminiite pozadinsku buku u prostoriji gdje predajete;
Podstiite uestvovanje, ali ne zahtijevajte od studenta sa oteenjem vida da neto
samostalno demonstrira pred cijelom grupom;
Koristite metode pisanih i ilustrativnih radova u uveanom crnom tisku ili studentima
dozvolite da koriste svoje prenosno raunalo;
Ocjenjujte sadraj a ne rukopis;
Pri davanju pisanog materijala izbjegavajte duge reenice;
Student koji ima potpunu sljepou, moe na svom raunalu uraditi test, i da vam
nakon toga sam proita odgovore, a vi mu usmeno ukazujete na greke;
Slijepi studenti mogu raditi dijagrame i tablice, ukoliko koriste brajevu mainu; Pri demonstriranju, kad god je mogue treba koristiti stvarne predmete i dozvoliti
slabovidnom studentu da prie i pogleda iz blizine ili slijepom studentu da opipa
demonstrirani predmet;
Ukoliko studentima pokazujete neku vizuelnu prezentaciju ili film, obavezno je
usmeno objasniti sadraj istog;
Slijepi studenti koriste materijale tampane na brajici, (slova, brojke, simbole i ostali
znakovi), ali mogu koristiti i zvune knjige (CD-e i raunare sa govornom jedinicom,koja pretvaraju pismo u govor);
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
35/71
35
Ukoliko koristite metodu laboratorijsko-eksperimentalnih radova, neophodno je da
student sa oteenjem vida individualno uvjebavaju manipulaciju predmetima,
alatima i instrumentima, odnosno da imaju neposredni kontakt sa predmetom;
Ukoliko se ove metode koriste van uionica, potrebano je osigurati pomo videeg
vodia za kretanje i upoznavanje prostora;
Oekujte isti kvalitet rada studenata sa oteenjem vida kao i onih koji ga nemaju;
Ukoliko student koristi psa vodia, dozvoliti da bude u prostoriji gdje predajete jer su
posebno obueni, vrlo disciplinovani psi i zahtijevaju malo prostora;
Ne ometajte psa vodia na dunosti (ne mazite ga);
Imajte obzira na pojavi glavobolja koja moe da bude uestala nakon dugotrajnog
itanja, kod slabovidnih studenata.
Materijal i oprema
Kako biste dobili potrebnu podrku, prilikom ispunjavanja identifikacijskog obrasca potrebno
je da navedete posebne zahtjeve u vezi sa materijalom i opremom. Ukoliko nismo u
mogunosti odmah odgovoriti na vae zahtjeve, ured za podrku e vas kontaktirati kada
osigura potrebne prilagodbe.
Studiranje zahtijeva jako mnogo itanja i vjerovatno vam je potrebno da isti materijal
proitate vie puta. To moe biti jako zamorno za vas, posebno ukoliko koristite poveala ili
optika pomagala, te vam moe biti od velike koristi da potrebni materijal imate snimljen.
Osim toga, tokom studiranja bit ete u prilici da snimate predavanja i usmene prezentacije
te vas molimo da imate na umu da je to iskljuivo u vlasnitvu univerziteta, te da morate
slijediti odreene procedure. O ovome pitanju se trebate raspitati u svom uredu za podrku.
Takoer, neki studenti mogu koristiti audio format kao sredstvo hvatanja biljeki. Postoje
ureaji za snimanje koje moete koristiti, kao to su digitalni diktafon ili player. Ukoliko jepotrebno, ured za podrku vam moe posuditi potrebnu opremu.
Ukoliko ste primijetili da zaostajete u svojim zadacima i obavezama, moete zatraiti
dodatno vrijeme kako biste izvrili svoje obaveze. Ovo moe biti dodatna potekoa na
kraju godine kada morate stii zavriti svoje obaveze u okviru pojedinih nastavnih
predmeta. Ovdje moe znaajno pomoi tutor tako to e vam dati savjete o nainima
postavljanja i rjeavanja prioriteta tokom studiranja.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
36/71
36
Nastavni materijali
Ured za podrku vam moe pruiti:
audio verzije printanih materijala
digitalne verzije u Adobe Reader PDF (Portable Document Format) uveantisak (A4 formata A3).
Ispiti
Prilikom procjenjivanja znanja, standardna je praksa da svoje znanje prvo prikaete u
pisanom obliku. U izuzetnim sluajevima, uz odobrenje ureda za podrku univerziteta, svoj
rad moete prikazati snimanjem u audio formatu.
Ukoliko su vam ispitni materijali i testovi potrebni na Brailleovom pismu, trebate znati danam treba odreeno vrijeme kako bismo osigurali ovu vrstu usluge. Takoer, pri
razmatranju vaeg zahtjeva, moemo uzeti u obzir i uvean tisak, ukoliko vam je potreban.
Za osiguranje ove usluge potrebno nam je izvjesno vrijeme a trebali bismo i porazgovarati s
vama o vaim zahtjevima.
Ukoliko vam je potrebno dodatno vrijeme na ispitu ili koritenje asistivne tehnologije
potrebno je da se obratite uredu za podrku i ispunite identifikacijski obrazac gdje ete
tano navesti eljene modifikacije.
Ukoliko ste se odluili za koritenje raunara za vrijeme ispita morate biti sigurni da ste
upoznati sa svim zadacima, nainom pohranjivanja i dohvaanje podataka i mogunosti
printanja. Studenti sa oteenjem vida, posebno slijepi, trebaju prilagoavanje za vrijeme
provjere znanja, kao to to trebaju studenti s drugim tekoama u uenju. Ipak, veoma je
vano razmotriti sljedee:
Usmena izlaganja su alternative za pisane zadatke ili odgovore na pitanja, koje neko
drugi moe proitatinaglas za studenta sa oteenjem vida;
Za studente koji se odlueodgovarati usmeno profesori trebaju pokazati strpljenje,
nuditi ohrabrenje i priliku da se razvije samopouzdanje;
Dajte studentima pitanja za ispite koji prikazuju format i sadraj testa, kao i
objanjenje ta ini dobarodgovor i zato;
Produite vrijeme doputeno za rjeavanje zadataka kada je to prikladno;
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
37/71
37
Napravite alternativne zadatke u nekim sluajevima putem uveanog teksta ili
dozvoliti im koritenje personalnog raunala koji ima govornu jedinicu;
Usluge biblioteke trebaju imati mogunosti i elektronske verzije teksta ili kao e-knjige
ili eventulano povezivanje s izdavaem;
Ne zaboravite da je studentima sa oteenjem vida, nee biti svjesni poruke
ostavljene na oglasnim ploama, tako da bi bilo dobro da postoje i verbalne
obavijesti;
Ne mjenjati raspored namjetaja uionice, ili ukoliko se to uradi, na vrijeme upozoriti
studenta sa oteenjem vida, jer to moe predstavljati problem pri kretanju slijepih
studenata;
Odravati predavanja u istoj Sali / uionici radi orjentacije i formiranja mentalne
sheme prostora studenata sa oteenjem vida;
Podesiti osvjetljenje prostorije, izbjegavajui kombinaciju dnevnog i vjetakog
svjetla, odsjaj povrina ili je pak, za neka oteenja vida potrebno i dodatno/lino
osvjetljenje na klupi;
Prilagoavanje osvjetljenja moe i da varira iz dana u dan, po potrebi slabovidnosti;
Kontaktirajte sa studentom putem e-maila.
Preporuke za podrkuCentar za podrku moe osigurati tutora ili asistenta za podrku, koji e individualno raditi
sa studentom sa oteenjem vida, a nain rada e zavisiti od izvjetaja strunjaka za
oteenje vida.
Preporuke bazirane na izvjetaju/nalazu strunjaka iz oteenja vida, mogu ukljuivati
podrku za:
vjetine i strategije itanja i pisanja,
vjetine i strategiju uenja, pravljenje zabiljeki,
tehnike uenja i ponavljanja,
tehnike ispitivanja,
organizaciju vremena i organizacione sposobnosti,
vjetine sluanja,
koritenje raunara za obradu teksta,
vjetine pronalaenja informacija i koritenje referenci,
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
38/71
38
kupovinu, iznajmljivanje, ili neki drugi nain koji omoguava primjenu asistivne
tehnologije,
koordinaciju (usklaivanje) i primjenu drugihterapija i mjera, ili usluga koje su u
vezi i u skladu s postojeim edukativnim i rehabilitacijskim planovima,
procjena potreba studenta sa oteenjem vida, ukljuujui i funkcionalnu
procjenu osobe u njenoj svakodnevnoj ivotnj sredini,
savladavanje prepreka pri kretanju,
formiranje prostorne i mentalne sheme.
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
39/71
39
V VJETINE UENJA
Vjetina je nauena aktivnost koja moe biti razvijana i kontinuirano usavravana. Oitije
vjetine uenja, kao to su pisanje eseja i ispitne tehnike nalaze se s jedne strane
kontinuuma. Kvalitete kao to su vremenska organizacija, motivacija i predanostpredstavljaju ravnoteu i organizirani pristup uenju i nalaze se sa druge strane
kontinuuma.
Vjerovatno ete shvatiti da su neki aspekti uenja zahtjevniji od drugih. Ukratko, vjetine
koje ete koristiti i razvijati kao studenti su:
itanje, sluanje, sakupljanje podataka,
voenje biljeki,
izvravanje zadataka (pisanje eseja, seminarskih radova i sl.) i polaganje ispita,
koritenje raunara i drugih informacijskih tehnologija; koritenje interneta i pristup
web-stranicama,
provoenje praktinog rada kod kue ili na fakultetu,
uestvovanje u grupnim i timskim aktivnostima.
Efikasno uenje se postie kroz spoznavanje sebe, svojih kapaciteta za uenje, procesa
koje trebate koristiti i koji su vam potrebni te zainteresiranosti za predmet koji uite.
Vremenska organizacija i odreivanje ciljeva
Obino je tokom studiranja potrebno svake sedmice odvojiti odreeno vrijeme za uenje.
Vremenska organizacija je odreivanje i praenje plana uenja na nain da organizirate i
odredite prioritete pri uenju.
Organizacija vremena predstavlja:
Odreivanje ciljeva uenja, Planiranje usmjereno na ispunjavanje cilja,
Planiranje vremena,
Podjela zadataka na manje dijelove.
Mislite li da vam je potrebno vie vremena za uenje?
ta vam moe pomoi kako biste bre proitali tekst?
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
40/71
40
Moda biste trebali da porazgovarate o ovim pitanjima sa savjetnikom u uredu za podrku
vaeg univerziteta.
Voenje biljeki
Zapisivanje glavnih ideja i injenica koje su vam potrebne kako biste izvrili svoje zadatke ili
kako biste nauili i ponovili gradivo, omoguava vam da pokaete svoje razumijevanje
materije vlastitim rijeima. Kako bi bili uspjeni tokom studiranja svi studenti trebaju biti u
stanju zapisivati biljeke tokom predavanja, uenja, itanja ili tokom diskusija. Nakon toga
one kasnije trebaju biti organizirane na nain da se mogu lako pronai i iz njih uiti. Biljeke
se mogu praviti na vie naina: zapisivanjem u svesku ili na raunar; diktirajui na diktafon
ili nekome drugom; podvlaei pisani tekst; biljeei namargine pisanog teksta ili na drugi
nain istiui tekst.
Uzimanje i voenje biljeki obino podrazumijeva nekoliko zadataka u isto vrijeme:
sluanje, itanje, razumijevanje, sumiranje i pisanje. Potrebno je istraiti postojee alate
koji bi mogli pomoi u voenju biljeke. Kompijuterski programi kao to su Word ili Excel
nude mnogo korisnih alata, primjerice, veliinu fonta, izgled i tabele. Vano je identificirati
metode biljeenja koje vam najbolje odgovaraju npr.:
Snimanje predavanje u diktafon, kasnije presluavanje i zapisivanje glavnih taaka.
Datoteka se moe kopirati na kompjuter, to olakava cijeli proces;
Tokom itanja knjige moete uzimati zabiljeke koristei diktafon koje ete kasnije
zapisati ili prenjeti na raunar;
Koristite laptop ili mali ureaj za biljeenje kako bi uzeli biljeke tijekom predavanja
ili itanja knjige;
Pitajte drugog studenta ili kolegu sa predavanja da uzima biljeke za vas.
Oznaavanje i spremanje biljeke
Kako bi najbolje iskoristili svoje biljeke morat ete imati vlastiti sistem kreiranja,
organiziranja i pristupanja istima. Ako ih zadrati na raunaru, potrebno je provjeriti da li su
oznaene i sauvane na adekvatan nain. Ukolikoih uvate u printanom obliku potrebno ih
je oznaiti bojama.
Na koji nain vi vodite biljeke?
Koja metoda je najbolja za vas?
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
41/71
41
Cornell s istem uzimanja biljeki
Ne postoji "najbolji nain" za uzimanje biljeke - ljudi se razlikuju po tome ta je dobro za
njih, te je potrebno isprobati razliite metode kako bi ste bili u stanju odluiti ta je najbolje
za vas. Postoji niz strategija koje su posebno prikladne za slabovidne studente. Ovdjeemo dati jedan primjer uzimanja biljeki koji na efikasan nain ilustrira usku povezanost
izmeu uzimanja i voenja biljeki i uenja.Rije je o Cornell metodi pravljenja biljeki koja
koristi pet kljunih rijei: zapisivanje, reduciranje, uenje, razmiljanje i pregled.
1. Zapisivanje.Tokom predavanja ili dok itate, zabiljeite to je mogue vie znaajnih
injenica i ideja.
2. Reduciranje. to je bre mogue nakon toga potrebno je jasno saeti ove ideje i
injenice. Na ovaj nain pojanjavate znaenja i odnose, jaate kontinuitet i memoriju, a
ujedno se pripremate za polaganje ispita.
3. Uenje.Nakon saimanja uzetih biljeki pokuajte se prisjetiti i rei naglas injenice i
ideje o toj temi to vie moete, ne mehaniki, nego u svojim rijeima. Zatim, provjerite
svoje biljeke kako bi potvrdili ono to su rekli. Ovaj postupak pomae u prenosu injenica i
ideja u dugoronu memoriju.
4. Razmiljanje. Razmislite o ovim injenicama i idejama kako bi ste formirali svoje
miljenje o njima. Tokom razmiljanja oznaavajte svoja iskustava i ideje, stavljajui ih u
strukture, saetke i referentne okvire, to e pojaati vae sjeanje na njih.
5. Pregled. Ako provedete 10 minuta svake sedmice u brzom pregledu tih biljeki, zadrat
ete veinu nauenog i biti ete u mogunosti koristiti svoje znanje na efikasan nain.
Koritenje raunara
Kako biste uspjeno studirali potreban vam je redovan i pouzdan pristup internetu. Prilikom
studiranja vrijeme koje provodite za raunarom ovisi o vrsti studijskog programa, ali za
veinu programa moe se oekivati da biste trebali barem nekoliko sati sedmino provesti
na nekim aktivnostima na raunaru (pisanje eseja, pretraivanje interneta i sl.).
Da li vam je potrebna posebna oprema da bistekoristili raunar i imali pristup internetu?
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
42/71
42
Ukoliko vam je potrebna posebna oprema da biste koristili raunar i imali pristup internetu
obratite se svom uredu za podrku.
Pristup objektima
Pristup objektima je razliit i varira od studijskog programa do studijskog programa, a nije
uvijek mogue ni pronai odgovarajui objekt. Ukoliko su nam poznati vai zahtjevi,
moemo vam rei da li postoji mogunost da se pronae alternativno rjeenje, kao to je
promjena mjesta predavanja, vjebi ili osiguranje alternativnih pristupnih staza, gdje je to
mogue. Molimo vas da svoje zahtjeve u vezi s pristupom objektima navedete u
identifikacijskom upitniku.
Studentski domPosebne potrebe, invaliditet ili hronina bolest samo po sebi nije razlog da ne budete
korisnik studentskog doma. Mi emo uiniti sve to je u naoj mogunosti da udovoljimo
vaim dodatnim zahtjevima. Ukoliko vam je potrebna dodatna podrka ili tutor molimo vas
da nas kontaktirate najmanje est sedmica prije nego to nastava pone.
Da li za vrijeme studiranja boravite u studentskom domu?
Da li vam je potrebna dodatna podrka?
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
43/71
43
VI ASISTIVNA TEHNOLOGIJA
Asistivna ili pomona tehnologija omoguava osobama sa oteenjem vida da na laki
nain rijee probleme, kako u nastavi, tako i u vannastavnim aktivnostima ili svakodnevnom
ivotu. Isto tako, asistivna tehnologija pomae osobama sa oteenjem vida da koriste
svoje vrijeme za druge stvari za koje su nadareni. Asistivna tehnologija koja se koristi kod
postojanja problema sa vidom podrazumijeva pojaanja signala ili zamjenu signala.
Savremena tehnologija omoguava brz pristup razliitim informacijama, otvara nove
mogunosti kolovanja, zapoljavanja i svakodnevnog ivota, te znatno unapreuje kvalitet
ivota osoba oteena vida.
Asistivna tehnologija se vidi kao svaki zadatak, dio opreme, ili sistem, koji se uz izmjene iliprilagoavanje, koristi za ouvanje, poveanje ili poboljanje, tj. unapreenje funkcionalnih
sposobnosti lica sa oteenjem (vizuelna sredstva manje jaine, pojaanje i potamnjenje
linija, Brajeve pisae maine, itai ekrana, sredstva za komunikaciju I sl.).
Studentu koji ima probleme sa vidom, ali jo uvek moe njime da se slui, moemo da
poveamo slova ili da pojaamo kontrast izmeu teksta i pozadine. Ako je student slijep i
uopte ne moe da koristi tampani materijal, potrebno je da tekst bude obezbijeen u
audio formatu ili odtampan na Brajevom pismu.
Za studente sa oteenjem vida tehnologija otvara vrata omoguavajui im da pokau svoje
znanje na nain koji je bio nezamisliv u prolosti. Razliite pomone tehnologije mogu biti
od koristi za osobe sa oteenjem vida, a svaka od njih je dizajnirana s ciljem olakavanja
procesa uenja i svaka nudi podrku i pomo na razliite naine.
Vodi za studente i nastavno osoblje
1. Potrebe svakog studenta za pomonom tehnologijom su jedinstvene;
2. Funkcionalna upotreba pomone tehnologije zahtijeva kombinaciju uveane
tampe, govora ili Braja. Student moe da oekuje senzorni fidbek kao
dodatak primarnom mediju uenja (slabovidni student koristi zvuni izlaz, ili
slijepi student koristi govor i Braj u kombinaciji);
3. Cilj je da se maksimalno povea brzina komunikacije;
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
44/71
44
4. Materijali za itanje (uveani tisak ili Braj) mogu da budu razliiti od
elektronskog itanja (koritenjem kompjuterskog monitora, zatvorenog
televizijskog sistema, govornog izlaza, audio traka isl.);
5. Ergonomija je vana za sve student na svim stepenima pri izboru i koritenju
opreme i materjala;
6. Uenje i koritenje tehnologije je razvojni proces. Ukoliko se osobi
komunikaciono ili senzorno funkcionisanje (vid, sluh ili taktilne sposobnosti)
promijeni, primjena nove tehnologije je neophodna;
7. Svakoj osobi je neophodan lini nain komunikacije (itanja i pisanja), kako bi
razmjenjivala informacije;
8. Rekreacija, slobodno vrijeme, razonoda i druge socijalne aktivnosti se mogu
unaprijediti koritenjem pomone tehnologije;
9. Saradnja izmeu defektologa-tiflologa ili edukatora rehabilitatora, te strune
osobe za asistivnu tehnologiju, programera kao i profesionalca za odravanje
opreme (igi i Radi-esti, 2006).
Kad god je mogue, pomone tehnologije treba koristiti u kombinaciji s dodatnim
pomagalima, a ne kao zamjenu za uenje vjetinakoje pomau ublaiti deficite. Prilikom
odabira adekvatne tehnologije za koritenje, potrebno je fokusirati se na specifine potrebe
pojedinca. Takoer je neophodno potovati opte principe jer pomona tehnologija moe
jedino da povea osnovne sposobnosti, ne moe da ih zamjeni i vieje nego edukativno
sredstvo. To je osnovno sredstvo jednako olovci i papiru osobama bez oteenja vida koje
omoguava osobama oteena vida pristup standardnim sredstvima, kompletiranju i
izvravanu zadataka i uestvovaju u koritenju istih sredstava koji koriste osobe bez
oteenja vida u regularnim elektronskim edukacionim sredinama, te ne ini automatski
edukacione komercijalne softvere prihvatljivim i upotrebljivim za lica sa oteenjem vida.To je odgovarajua tehnologija u odgovarajue vrijeme- ne koristi tehnologiju prije nego to
je vrijeme (za svaku osobu pojedinano), (igi i Radi- esti, 2006).
Asistivna tehnologija za slabovidne obuhvata sva pomagala (elektronska ili runa) koja su
bazirana na principu skerniranja, uveanja slike ili tekstakao i govornog itaa. Savremena
tehnologija veoma brzo napreduje, stoga emo u nastavku dati preporuku i osnovne
karakteristike pojedinih novijih pomagala za osobe oteena vida (naoare, lupe, diktafoni,knjige tampane krupnim slovima, razni softverski paketi namjenjeni slijepim i slabovidnim,
-
7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida
45/71
45
poveanja kontrasta na ekranu, ita ekrana ili teksta, softveri za prevoenje sa ili na
Brajevo pismo, poveana I/ili reljefna tastatura, tastatura sa uveanim tasterima).
Radi preglednosti, asistivnu tehologiju smo podijelili na pomagala za osobe oteenog vida-
slijepe osobe ipomagala za osobe oteenogvida slabovide osobe.
POMAGALA ZA SLIJEPE OSOBE
Asistivne tehnologije pomagala slijepim osobama omoguavaju:
A. rad na raunaru,
B. tampanje tekstova na Brajevom pismu i tampanje taktilne grafike,
C. itanje tekstova na crnom tisku,D. snimanje i itanje (sluanje) zvunih knjiga,
E. komunikaciju, orjentaciju i navigaciju.
A. Pomagala koje slijepim osobama omoguavaju rad na raunaru
Brajev red Brajev displej
Brajev displej je ureaj koji ini plastino kuite na kome se nalaze dva reda tastera i
Brajev red. Brajev displej prevodi tekst iz raunara na Brajevo pismo, tako to se rijei kojevidimo na ekranu pretvaraju u pokretne estotake Brajevog pisma na kuitu Brajevog
displeja. Pored toga, tasteri se mogu isprogramirati tako da obavljaju unapred definisanu
radnju (npr. pritiskom na odreeni taster otvara se definisani folder, fajl).
Brajev red ili Brajev displej je znai, monitor za slijepe osobe. Kao i obini monitor i Brajev
red moe da prikae samo tekst koji ima sauvan u memoriji, ili pak tekst koji dobija na
ulazu od itaa ekrana (screen readera), a koji vri pretvaranje sadraja raunarskog
monitora u niz slova i znakova. Brajev red prikazuje tekst na Brajevom pismu (Brajevoj
azbuci) sa 6 ili 8 taaka. Ima mogunost povezivan
top related