4_sspecijalni nacini obrade
Post on 24-Jul-2015
594 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
47
Specijalni načini osnovne obrade Navesti ćemo nekoliko specijalnih načina obrade zemljišta koji imaju uglavnom meliorativni karakter.
Zapravo, oni se retko koriste i to u slučajevima kada se neko zemljište privodi iskorištavanju u proizvodnji
hrane. Ove mere su vrlo skupe, te pripadaju karakteru investicija.
1. Izbacivanje peska radi popravljanja teksture antropogenog sloja zemljišta. Primenjuje se
samo gdje se u dubini profila nalazi sloj peska, a na površini teška glina. Vađenje peska se vrši pomoću
posebne mašine koja ima beskonačnu pužnicu. Ona prodire u dubinu zemljišta do sloja peska i izbacuje
ga na površinu pod uglom od 450. Izbačeni pesak zahvaća rotirajuća zvezda i jednoliko ga raspoređuje
po površini u širinu 200-300 cm. Posle toga, teškim tanjiračama ili frezom se pesak izmeša sa
površinskim delom zemljišta. Ovakva mašina se primenjuje na polderima u Holandiji.
2. Prebacivanje horizonata sa nižeg na viši novo u
profilu i to tako što se peskoviti, lakši sloj postavlja bliže
površini, čime se postiže brža infiltracija u descedentnom
pravcu. To se postiže tako da se taj lakši sloj podigne "sprat"
više. Operacija se izvodi posebnim vrlo velikim dubinskim
rahljačem koji radi na dubini do 200 cm. On na donjem delu
ima metalno proširenje (krila). Prolazeći kroz masu zemljišta
na većoj dubini pod određenim uglom, podiže lakši sloj
zemljišta do visine krila i tu ga ostavlja. Na taj način, teksturno
lakši sloj zemljišta bude postavljen bliže površini, odnosno
ispod mekote, pa se voda brže infiltrira i kreće descedentno. Krilni dubinski rahljač za premeštanje
horizonata
3. Primena eksploziva poznata je u poljoprivredi za tretiranje zemljišta prilikom razbijanja vrlo
debelih, kompaktnih glinovitih slojeva koji se ne mogu dovoljno razrahliti na drugi način obrade, zatim
za probijanje sloja orštajna koji je neprobojan za prolaz vode i korenja. Ni jedan način obrade zemljište
tako radikalno ne razrahljuje, sitni i meša kao eksploziv. Rukovanje eksplozivom je stručan i opasan
posao, zato ga u dogovoru sa agronomima izvode za to obučeni ljudi.
4.
Dopunska obrada zemljišta
Posle oranja, poorana površina je gruba jer je drobljenje i usitnjavanje postignuto u najgrubljem obliku,
što onemogućava potpuno iskorištavanje i dobijanje maksimalnih prinosa. Zato se pristupa pripremi njenog
površinskog sloja. Zemljište mora biti pripremljeno tako da je idealno izdrobljeno, usitnjeno, da grudve ne
sprečavaju i ometaju pokrivanje semena i njegovo klijanje. Dopunska obrada zemljišta ima isključivo karakter
površinske obrade.
Operacije koje se obavljaju pri dopunskoj obradi zemljišta, odnosno predsetvenoj pripremi površinskog
(setvenog) sloja zemljišta su: brananje (vlačenje), ravnanje (finiširanje), kultiviranje, valjanje, drljanje, kao i
obrada rotacionim oruđima - integralna obrada. Cilj ovih operacija je usitnjavanje plitkog sloja ornice i stvaranje
uslova za klijanje i nicanje semena i dalji porast i razviće kulturnih biljaka.
Brananje
Osnovna namena brane je izravnavanje površinskog plitkog rastresitog
sloja zemljišta do 3 cm dubine. Brananjem se zemljište "seče", lomi tanka
pokorica na površini. Učinak se brananja sastoji u smanjenju evaporacije,
zemljište se zagrejava, sitni, a površina poravnava, aktiviraju se mikroroganizmi
a korovi se provociraju na klijanje i nicanje. Primenjuje se na lakšim, strukturnim
i nezakorovljenim zemljištima, rano u proleće, na oranju koje je obavljeno u
letnje-jesenjem periodu prethodne godine. Pravi je momenat za brananje onda
kad vrhovi brazda sa sunčane strane pobele odnosno, onda kada su se prosušili, a
sa suprotne strane su još vlažni. Ta intervencija se još naziva zatvaranje
brazde. Brana od drvenih
gredica
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
48
Ako je zemljište suviše suvo i sklono rasprašivanju brananje se ne preporučuje jer tada dolazi do
nakupljanja sitnih agregata u mikrodepresijama (mineralni koloidi) te ukoliko dođe do padavina - kiša, stvara
se debela pokorica. Brana se takođe ne primenjuje ako je zemljište suviše vlažno.
Pravac brananja obično je ukoso u odnosu na pravac oranja, sem u slučaju težih, glinovitih zemljišta,
kada se ova operacija obavlja popreko na pravac oranja. Brzina rada je 6 - 8 km/sat. Ova se operacija praktikuje i
pri rasturanju krtičnjaka na travnjacima.
Ima nekoliko konstrukcija brana, a prema potrebi može se izraditi i na samom gospodarstvu.
Jednostavna brana je izrađena od nekoliko paralelno postavljenih drvenih gredica koje su međusobno spojene
lancima. Umesto drvenih gredica mogu poslužiti metalni obručevi, metalne šipke itd.
Ravnanje zemljišta
Potreba za ravnanjem zemljišta u dopunskoj obradi javlja se kao
posledica nekvalitetno izvedene osnovne obrade. Za ovaj posao više nego
kod drugih operacija mora se voditi računa o stanju vlažnosti zemljišta. Ako
je zemljište vlažno dolazi do kvarenja strukture, razmazivanja, zbijanja, a
potom raspucavanja. Ravnanje se primenjuje u cilju sistematizacije terena,
izravnavanja prirodnih depresija ili uzvišenja koja ometaju normalan rad
mehanizacije za osnovnu i dopunsku obradu zemljišta u sistemima
intenzivne biljne proizvodnje.
Danas se u tu svrhu koriste ravnjači, skreperi, greberi, finišeri. Naša
mašinogradnja (IMT) izrađuje na srednjim i teškim traktorima točkašima
ravnjač upravljan hidrauličnim sistemom, sa nožicama čiji se ugao može
menjati. Primenom ovih oruđa postiže se ravna, mrvičasta i rahla površina
zemljišta. Ravnjač
Drljanje
Pravilno izvedeno drljanje predstavlja vrlo koristan zahvat u obradi zemljišta, kojim se postiže stvaranje
rastresitog površinskog sloja zemljišta kao idealne podloge za klijanje semena i nicanje biljaka. Dubina rada
drljače je 6 - 7 cm, a najbolje efekte postiže ako je zemljište umerene vlažnosti (40 - 50 % PVK).
Nošena kombinovana drljača Šema rada drljače
Drljanjem se razbija pokorica formirana kao posledica obilnih padavina, čime se stvaraju povoljni
uslovi za aeraciju što poboljšava toplinsko stanje i disanje zemljišta, agregati se isitnjuju, njegova površina
poravnava pri čemu se suzbijaju krovi. Dobar učinak i kvalitet rada postiže se pri brzini 6 - 8 km/sat.
Pri drljanju zemljišta pokazuje se specifičnost drljača a sto je sortiranje agregata zemljišta. Nakon
primene drljače, na površini ostaju krupnije grudice, a ispod njih sitnije. Sortiranje agregata zemljišta vezano je
za radni organ drljače, a to je zub raznog oblika i dužine. Može se reći da nijedno drugo oruđe kao drljača nije
tako efikasno u mehaničkom uništenju korova u početnim fazama njegova rasta. Najpogodnije je vreme za
uništavanje korova drljanjem, kada semenke korova isklijaju, a primarne se stabljičice korova poput belih
konaca nalaze ispod površine zemljišta, dakle, pre nicanja. Agrotehničko pravilo je da se na teškim zemljištima
primenjuju teže drljače, dok se na zemljištima lakšeg mehaničkog sastava, uglavnom upotrebljavaju lake
drljače.
Na parceli se može drljati u svim smerovima, uzduž brazda, dijagonalno, okomito na brazde i cik-cak.
Na grebenastoj površini nakon prethodne obrade, najbolje je drljati dijagonalno ili okomito na vrhove brazda.
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
49
Danas se u upotrebi nalaze različiti tipovi drljača: krute i ogibljene, zatim mrežaste, livadske drljače,
klateće, rotacione, kao i plevilice (čupaju korove i plitko usitnjavaju zemljište).
Tanjiranje
Osnovna uloga tanjiranja je da poorano zemljište iseče, usitni i izmeša. Ovo je posledica činjenice da za
radne organe tanjirača ima diskove (tanjire), koji bez obzira bili oni punog (glatkog) ili izrezanog (nazubljenog)
oboda rade na principu rotacije. Na radnom organu (tanjiru), delovi zemljišta prevaljuju razne dužine puta, bliže
centru tanjira kraći, a idući prema obodu tanjira duži put. Radni organi tanjirače ulaze u zemljište od 10 do 15
cm a maksimalno nešto više od 20 cm. Rad tanjirače ovisi o veličini tanjira, o uglu između poluosovina i o
opterećenju oruđa. Tanjirača sa većim promerom diskova redovito mogu dublje ulaziti u zemljište, a prodiranje
je to jače što je manji ugao između poluosovina i ako je tanjirača jače opterećena. Kada su poluosovine
izravnane, tanjirača ne obrađuje zemljište.
Vučena offset tanjirača Nošena tandem tanjirača
Optimalno vreme izvođenja tanjiranja je kod sadržaja zemljišne vlage na nivou 40 - 50 % od poljskog
vodnog kapaciteta (MVK).
Brzina rada tanjirače obično se kreće oko 4,5 - 5 km/sat, odnosno 8 km/sat u cilju boljeg sitnjenja
zemljišta.
Tanjiranjem se meša đubrivo (organsko i mineralno) a osim
toga i otvara put plugu na zbitim travnjacima i detelištima pre
preoravanja. Važno je istaći da tanjiranje ne sme biti poslednji zahvat
obrade na oranici, jer iza tanjirače površina ostaje grebenasta, zato
nakon tanjiranja treba zemljište poravnati drljačom.
U agregatiranju tanjirača važan je proporcionalan odnos snage
traktora prema broju radnih organa. Pri obavljanju plitkog tanjiranja,
minimalno potrebna snaga po disku je 0,73 kW (1 KS), dok je za
duboko tanjiranje potrebna snaga 1,47 kW (2 KS).
S obzirom na konstrukciju, tanjirače se dele na jednostruke
(dve poluosovine) o dvostruke (četiri poluosovine). Princip rad tanjirače Jednostruke tanjirače su nošene, a dvostruke su vučene ili polunošene. Posebna konstrukcija su offset
tanjirače, čije su poluosovine pomaknute u stranu. Pogodne su za obradu zemljišta u širokim nasadima,
prvenstveno u voćnjacima. Posebnu grupu čine tanjiraste ljuštilice. Koriste se za ljuštenje strništa nakon žetve
strnina. Imaju veliki broj tanjira ili baterija diskova, koja im omogućava da se lako prilagođava neravninama
zemljišta. širokog su zahvata i imaju veliki učinak po jedinici vremena.
Plošno kultiviranje
Plošnim kultiviranjem se zemljište intenzivnije rahli i sitni, odnosno meša zemljište, ali se sloj zemljišta
zahvaćen obradom ne okreće.
Kultiviranje je delotvoran način mehaničkog uništavanja korova, a samo ograničeno upotrebljava za
mešanje mineralnih đubriva. Plošno kultiviranje se po pravilu nastavlja na oranje, pogotovo ako se poorano
zemljište sleglo ili se od kiša zbilo. Kadkad je plošna kultivacija prva operacija na lakšim zemljištima i u
aridnijem klimatu.
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
50
Važno je da se zemljište kultivira u vreme povoljne vlažnosti zemljišta. Ako je zemljište prevlažno, na
površinu izbacuje mokre grude koje se kasnije brzo stvrdnu. Ako je zemljište suho, oruđe teško ulazi u
zemljište te lome komade zemljišta.
Plošni kultivator Plošno kultiviranje
Kod teškog, zbitog i suhog zemljišta, kultivator ne može ući u zemljište. Smer kretanja kultivator ne
ide uzduž brazde, nego dijagonalno, jer ako se kultivator kreće uzduž brazde, radni organi kultivatora jednim
delom obrađuju naprazno, odnosno, prolaze između sastava brazda. Ako je zemljište pre kultiviranja poravnano,
onda se kultiviranje vrši okomito na smer oranja. Kultivatori iza sebe ostavljaju grebenastu površinu, pa je posle
toga potrebno izvršiti drljanje.
Dubina kultiviranje se kreće od 5 do 30 cm a u proseku 10 do 15 cm. Prosečna radna brzina je 7 km/h.
Pored plošnih kultivatora postoje međurednim kultivatori o kojima će biti reči u poglavlju nege gajenih biljaka.
Valjanje
Namena valjanja kao agrotehničke mere je poravnavanje površinskog sloja zemljišta, pojačanje
kapilarnog penjanja vode, uspostavljanje fizičkog kontakta semena i zemljišta, razbijanje busena (grudvi) i
pokorice, provociranje korova na nicanje Valjanjem zemljišta postaju hladnija ali se povećava vodljivost toplote.
Valjanjem se također mogu uništavati korovi ili ih provocirati na aktivan život. Valjci s glatkim plaštom ne
mogu izravno uništavati korov, već potiču na klijanje i nicanje, pa se onda uništavaju sledećim zahvatima
obrade. Valjci neravnih plašteva izravno uništavaju korove ali samo u početnim stadijuma rasta. Agrotehničko
pravilo je da valjanje oranica glatkim valjcima ne sme biti poslednja agrotehnička operacija, kod travnjaka
naprotiv to je kadkad i potrebno. Posle valjanja površinu zemljišta treba prorahliti kako ne bi došlo do stvaranja
pokorice. Sloj zemljišta zbit valjcima nije debeo, a kreće se između 5 i 20 cm. Lagani valjci zbijaju do 5, srednje
teški do 15 a teški ili specijalni paker valjci do 20 cm dubine.
Glatki valjak Rad glatkog valjka
Za valjanje su najpogodnija zemljišta osrednje vlažnosti u suprotnom se ne postiže očekivani efekat,
naprotiv, može se učiniti veća šteta na stanje zemljišta (utiskivanje krupnih suvih gruda u zemljište ili stvaranje
debele pokorice ukoliko je zemljište jako vlažno).
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
51
Na ravnoj površini nakon osnovne obrade zemljišta, može se valjati uzduž, okomito pa čak i
dijagonalno na smer oranja
Ima mnogo oruđa za valjanje. Uglavnom se dele na valjke s glatkim i neravnim plaštem. Po broju
cilindarskih delova, oni se dalje dele na jednodelne, trodelne, peterodelne i višedelne. Valjak ne može biti
dvodelan, jer bi između dva cilindra ostalo nepovaljano zemljište. U principu, bolji su višedelni valjci od
jednodelnih jer se mogu prilagođavati neravninama zemljišta.
Po težini valjci mogu biti lagani, srednje teški i teški, zatim valjci sa cilindrima većeg i manjeg
promera. Valjci manjeg promera jače razbijaju grude, a većeg promera dublje zbijaju zemljište.
U poslednje vreme u primeni su kombinovana oruđa (kultivator + valjak) koji izuzetno efikasno sitne
zemljište, paravnavaju površinu i stvaraju idealne uslove za setvu.
Obrada zemljišta frezom
Obrada zemljišta rotacionim oruđima predstavlja integralnu obradu zemljišta, s obzirom da se u jednom
prohodu stvara supstrat, dovoljno pripremljen za setvu - sadnju.
Freza se primenjuje prilikom privođenja zemljišta kulturi, za uklanjanje spontane biljne vegetacije,
homogeniziranja unetih materija (đubriva, pesticida, strukturo-obrazujućih materija) i zemljišta. Freza može biti
vučena i nošena. Radni delovi mrve, sitne i bacaju delove zemljišta uvis koji udaraju u zaštitni poklopac i tu
padaju. Taj deo je homogen i može se izvršiti setva. Freza obično zahvata samo deo ornice (15-25 cm) i
uključuje osnovnu, dopunsku obradu pa je zemljište u jednom potezu sposobno da primi seme.
Princip rada freze Rad freze u polju Traktorska nošena freza
Radna brzina kretanja freze je 1,5 - 7,5 km/sat. Pri optimalnim uslovima, primenom freze se stvara
idealna struktura zemljišta, koja na žalost nije stabilna jer je stvorena u jednom momentu na veštački način, pod
uticajem mehaničkih sila. Zbog toga se zemljište brzo sleže. Na koloidnim zemljištima nestabilne strukture se
nakon obilnih kiša stvara debela pokorica, o čemu svakako treba voditi računa.
Danas se opravdano smatra da je freza s obzirom na učinak gotovo nezamenjivo oruđe za obradu teških,
koherentnih tala u nepovoljnom stanju za obradu, za potpuno mešanje bilo koje materije s zemljištem i kad u
jednom zahvatu treba prirediti zemljište za setvu (sadnju).
Obrada zemljišta rotacionom lopatom
Princip rada jeste rotacija ekscentrično uzglobljenih radnih organa na
horizontalnom vratilu (nema širu primenu kod nas). Rotirajućom se lopatom ili
prvi put obrađuje i tada je to osnovna operacija obrade, ili se primenjuje kao
dopunski zahvat nakon izvršenog oranja. Mehanička lopata još može poslužiti za
unošenje organskih materija u zemljište (stajnjak, siderati, mineralna đubriva). To
je oruđe osobito pogodno za obradu teških žilavih zemljišta, za sprečavanje
stvaranja bolesti tabana pluga. Upravo u gorim uslovima proizvodnje, rotirajuća
lopata omogućuje finalizaciju obrade za setvu (sadnju). Dubina rada rotirajuće
lopate je do 35 cm.
Radni organ rotirajuće lopate
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
52
Obrada zemljišta rotirajućom motikom
Ovim načinom se obrađuje plitki površinski sloj s ciljem pokorice i suzbijanja korova. Ovom se
traktorskom rotirajućem oruđu okretanje radnih organa postiže kretanjem traktora odnosno oruđa kroz tlo.
Radni organ rotirajuće motike Rotirajuća motika
Rotirajuća motika vrlo plitko, površinski rahli
zemljište. Pri tome razbija tanku pokoricu, mehanički uništava
korov u klijanju i nicanju. To je glavna namena ovog oruđa, a
primenjuje se u početnom rastu gajenih biljaka, i to onih šireg
razmaka setve (okopavinski usevi).
Rad rotirajuće motike
Ogrtanje
Sastoji se u ogrtanju prizemnih delova biljke rastresitom, sitnom zemljom (krompir). Nakon ogrtanja, u
redovima biljaka nastaju humci. Ogrtanje je moguće kod kultura širokog razmaka setve, odnosno sadnje
(okopavine). Svrha ogrtanja je bolji rast podzemnih organa biljaka (gomolja), brže sušenje i grejanje teškog
zemljišta kada je godina vlažna, učvršćenje useva visokog rasta na lakom zemljištu protiv jačih vetrova
(kukuruz). Ogrtanjem se usput uništava korov.
Ogrtanje ima i svojih nedostataka, a to je poskupljenje režijskih troškova, suhi grebenovi na suhom
zemljištu smetaju pri skidanju useva i daljnjoj obradi, pogotovo za sušne godine, jer je ogrnuta površina jače
osušena zbog povećane površine i evaporacije.
Ovaj način obrade zemljišta je napušten za kukuruz i druge okopavine osim za krompir.
Oruđe za ogrtanje okopovina posebne konstrukcije Rad ogrtača
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
53
Agregatiranje oruđa za obradu zemljišta
U današnjim uslovima, racionalnom korišćenju rada i sredstava, blagovremenom izvršavanju planiranih
operacija u optimalnim agrotehničkim rokovima u manjem
broju prohoda teške mehanizacije, pravilno agregatiranje
oruđa ima izuzetan značaj. Naime, svaka radna operacija u
obradi zemljišta je delimična, što znači da se pri obradi
zemljišta intenzivno gazi proizvodna površina što utiče na
pogoršanje fizičkih osobina zemljišta. Da bi se ovo izbeglo,
moguće je koristiti mašine koje u jednom prohodu vrše više
radnih operacija i na taj način smanji broj prohoda. Kod
kombinovanih zahvata obrade najvažnije je iskoristiti
povoljno stanje vlažnosti zemljišta što je vrlo bitno za
kvalitet izvedene operacije. Time se stvaraju najpovoljniji Vučeni setvospremač (teški) Multitiller
uslovi za klijanje i nicanje.
Danas se agregatiranje oruđa najčešće koriste za dopunsku obradu zemljišta. Ona su širokozahvatna da
se smanji broj prohoda a time i gaženje. Međutim, postoje i brojne druge izvedbe u kojem je povezana osnovna i
dopunska obrada zemljišta, npr., osnovna obrada rotirajućim oruđima+priprema zemljišta drljanjem i ježastim
valjcima ili sa šupljim cilindrima+setva (rotosem sistem).
Jedno od najsavremenijih rešenja jeste mašina koja istovremeno obavlja sledeće operacije: osnovnu
obradu zemljišta diskosnim oruđem, ravnanje površine, drljanje, aplikaciju mineralnih đubriva i pesticida,
valjanje i setvu (tilter, maxicultivator).
Sistemi obrade zemljišta
Spajanjem odvojenih načina obrade zemljišta u agrotehničku logičku celinu nastaje sistem obrade
zemljišta. On je prilagođen ekološkim i proizvodnim uslovima da bi se što bolje iskoristilo zemljište za gajenje
biljaka, a istodobno to nije zatvorena celina, nego postoji u kontinuitetu gajenja biljaka sa sezonskim uklapanjem
u intervale određene za obradu zemljišta.
Na sistem obrade zemljišta deluje veći broj faktora kao što su klima, zemljište, reljef, đubrenje, sistem
biljne proizvodnje, izvor energije i oruđa za obradu, nivoa ulaganja u gajenje kultura itd. Prema ovome se vidi,
da su zemljište i klima konstantni činioci, a sve ostalo su promenljivi. Prema tome, nema univerzalnog sistema
obrade zemljišta za celu agrosferu, on je regionalan a ponegde i lokalan. Na istom mestu, sistem obrade se
menja.
Svaki sistem obrade ima i nedostatke, ali je najbolji onaj sistem obrade koji je optimalno usklađen s
osobinama zemljišta i klime, sa zahtevima gajenih biljaka a istodobno treba najmanje rada.
Iz gora razloga ćemo izložiti sisteme obrade koji su prilagođeni našim uslovima. To su zapravo klasični
sistemi obrade jer se kod nas najčešće koriste.
Postoji tri sistema obrade zemljišta a to su:
1. Sistem obrade zemljišta na oranicama.
2. Sistem obrade zemljišta za drvenaste kulture.
3. Pretvaranje permanentnih travnjaka u oranice.
Sistem obrade zemljišta na oranici Ovde je dominantna sezona setve/sadnje, pa se na oranici sistemi obrade dele na:
1. Sistem obrade za ozimine (jesenska setva).
2. Sistem obrade za jarine (proletna setva).
3. Sistem obrade za interpolirane useve (kasna proletna i letna setva)
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
54
Sistem obrade za ozimine
Zajedničko za ozimine je da se seju na prelazu leta u jesen i u jesen. Ozimine izdrže nepovoljan zimski
period odnosno prezimljuju. S prolećem nastavljaju vegetaciju, a dozrevaju u toplom delu godine pod uslovom
da nisu višegodišnje biljke.
U našim proizvodnim uslovima je agrotehnički zadatak sistema obrade zemljišta za ozimine, da se
pripremi povoljan supstrat do optimalnog roka setve. Pri tome treba naglasiti, da u ovom sistemu nema potrebe
da se oborine sakupljaju u zemljištu jer ozimine i onako prolaze hladno-vlažni period, u kojem ima prekomerne
vlage.
Sistem obrade zemljišta za ozimine ima nekoliko varijanata ovisno o slobodnim intervalima između
preduseva i termina setve ozimina. Sledeća tabela prikazuje neke varijante sistema obrade zemljišta za ozimine.
Varijante sistema obrade zemljišta za ozimine
Redni
broj Leto Jesen
1. Vrlo plitko oranje strništa+plitko letnje oranje Duboko oranje, dopunska obrada
2. Vrlo plitka obrada zemljišta (stnjikanje) Duboko oranje, dopunska obrada
3. Oranje za setvu (duboko oranje) Dopunska obrada
4. Strnjikanje+ duboko oranje -
5. - Plitko oranje+duboko oranje, dopunska obrada
6. - Duboko oranje, dopunska obrada
U našim uslovima se danas primenjuje varijanta dubokog oranja i s dopunskom obradom u jesen.
Ostale varijante se zbog racionalizacije i smanjenja režijskih troškova gotovo više ne primenjuju. Drugi razlog je
plodored, odnosno predusev. Predusev ozimina u nas je redovito neka jara okopavina, koja se ubire u jesen
(kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa itd), pa nema dovoljno vremena za primenu ostalih varijanti obrade
zemljišta.
Duboko oranje ili oranje za setvu
To je najdublji zahvat obrade zemljišta za ozimine, a obavlja se raonim plugom (ponegde diskosnim).
Prosečna dubina oranja varira 20-30 cm. U zadnje vreme, na teksturno lakšim zemljištima primenjuje se
tanjiranje teškim tanjiračama, imajući u vidu olakotnu okolnost da strnine (pšenica, ječam, ovas) imaju slabije
razvijen korenov sistem. Setveno oranje se obavezno povezuje s prethodnim osnovnim đubrenjem. Ukoliko pri
berbi ili žetve preduseva, žetveni ostaci nisu usitnjeni, vrši se njihovo sitnjenja (tarupiranje). Ako to nije
moguće, primenjuju se plugovi sa visokim klirensom da ne bi došlo do zagušenja žetvenim ostacima. U tom
slučaju dolazi do iskakanja pluga iz brazde, što nije poželjno, jer je tada kvalitet oranja vrlo loš.
Dopunska ili površinska finalna obrada
Za finalizaciju obrade nakon lošijeg oranja može poslužiti tanjiranje i drljanje, eventualno i kultivator.
Ako je zemljište dobro poorano u vreme povoljne vlažnosti na tlima lakše strukture, dovoljno je koristiti samo
setvospremač. Da bi se neravnine prilikom oranja ispravile, dobro je da se setvospremačem ide dijagonalno na
smer brazde.
Neka od oruđa za dopunsku obradu zemljišta
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
55
Budući da se radi o kulturama koje prolaze kroz vrlo nepovoljan godišnji period (zimu) s niskim
temperaturama i obiljem oborina, to se u finalizaciji obrade treba držati pravila, da setvena površina ne bude
previše usitnjena jer se lakše zakorovi a usevi jače mrznu. Zato se u ovoj fazi obrade ne primenjuje freza, ne
brana se teškom branom niti radikalno drlja. Iako krupniji agregati na setvenoj površini ne pružaju lepu sliku,
ipak je takva površinska struktura povoljnija za usev jer se biljke bolje odupiru izvlačenju od mraza
(golomrazica) i zaštićenije su od ledenih vetrova ako nema snežnog pokrivača.
Sistem obrade zemljišta za jarine
Ovaj sistem obrade se odnosi na useve koji se seju/sade nakon zime, odnosno početkom proleća i u
proleće, a kao jednogodišnji završavaju vegetaciju kasno leti ili u jesen. Agrotehnički zadatak sistema obrade
zemljišta za jarine je da stvori povoljan supstrat do optimalnog termina setve jarih useva. On u našim uslovima,
također ima zadatak da sakuplja vlagu u hladnom i vlažnom periodu jeseni i zime i da je čuva u toplom delu
godine.
Sistem obrade zemljišta za jarine može se realizovati prema intervalu slobodnog zemljišta između
preduseva i sledećeg useva. Taj interval može biti dug, tako da obuhvati sve sezone (leto, jesen, zimu i proleće),
ili jako kratak. Mereno vremenskim intervalom, to je raspon od 10 meseci do svega nekoliko dana.
U sledećoj tabeli, dat je prikaz varijanti sistema obrade zemljišta za jarine.
Varijante sistema obrade zemljišta za jarine
Redni
broj
Godišnje doba
Leto Jesen Zima
1. Strnjikanje + letno oranje Duboko oranje sa ili bez podrivanja Dopunska obrada
2. Strnjikanje Duboko oranje sa ili bez podrivanja Dopunska obrada
3. Strnjikanje + letno oranje Duboko oranje sa ili bez podrivanja Vrlo plitko oranje+dopunska
obrada
4. Strnjikanje+duboko oranje - Dopunska obrada
5. Duboko oranje sa ili bez
podrivanja Eventualno plitka obrada Dopunska obrada
6. - Duboko oranje sa ili bez podrivanja Dopunska obrada
7. - - Proletno setveno oranje+dopunska
obrada
8. - - Vrlo plitko oranje+oranje za
setvu+dopunska obrada
Dana se u nas najčešće primenjuje nekoliko varijanti sistema obrade za jarine, a to su: 1. strnikanje u
leto, duboko oranje u jesen i predsetvena priprema u proleće, 2. duboko oranje u jesen i predsetvena
priprema zemljišta u proleće i 3. oranje za setvu u proleće + predsetvena priprema zemljišta.
Strnikanje
Strnikanje (prašenje, ljuštenje strništa) se obavlja nakon žetve strnina u leto. Strnikanje se vrši
plugovima strnikašima ili tanjiračama ljuštilicama. To je plitka obrada od 10 cm dubine. Uloga strnikanje je da
se sačuva vlaga nakon skidanja strnina, da se u zemljište unesu žetveni ostaci, unište tek ponikli korova a oni
koji nisu ponikli da se isprovociraju na klijanje nicanje. Bitno je da se odmah nakon žetve i usitnjavanja žetvenih
ostataka izvrši strnikanje, kako bi se iskoristilo povoljno stanje vlažnosti. Ukoliko protekne dosta vremena
između žetve i strnikanja, proizvodna se površina u usled letnih vrućina brzo isuši što kasnije, utiče na kvalitet
rada ove operacije.
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
56
Strnjikanje
Duboko oranje u jesen (setveno oranje)
Duboko oranje u jesen treba izvršiti prije sezona kiša u jesen, a to je od polovine septembra do
polovine oktobra. Ore se dublje od 30 cm, jer okopavine manje-više imaju dobro razvijen korenov sistem. Ako je
zemljište težeg mehaničkog sastava (teške gline) oranje se povezuje sa podrivanjem, da bi se razbio nepropusni
sloj za vodu i uništio tzv. taban pluga.
Dubokim oranjem se okreće veća masa zemljišta i izvrgava uticaju atmosferilija. Niže zone oranog
zemljišta u koju su migrirala i delom inaktivirala biljna hranjiva, sada se izbacuju na površinu, gde se ponovo
aktiviraju. To je prije svega posledica snažne oksidacije.
Površina zemljišta se zimi navlažuje i smrzava pi negativnim temperaturama, kod nas ponekad po
nekoliko puta, zbog izmene hladnih i toplih razdoblja. To je vrlo korisno jer dolazi do već ugorenja zemljišta
od mraza, koje će se iskoristiti nakon zime za brzu i kvalitetnu površinsku pripremu zemljišta za setvu, bez
ponovnog oranja.
Izvrgavanjem zemljišta negativnim temperaturama postiže se ugibanje biljnih štetnika i korova.
Napokon, što je vrlo važno, svrha dubokog oranja između ostalog je akumulacija zimske vlage kojom će se
biljke koristiti u toplom delu godine, u vreme kada nema dovoljno oborina.
Dopunska obrada ili priprema zemljišta za setvu
Ako je jesensko oranje obavljeno kvalitetno i na vreme, ako je usled mrazove došlo do ugorenja
zemljišta, kasno u zimi ili rano u proleće kada je sa sunčane strane brazda došlo od prosušivanja, može se
obaviti zatvaranje brazde brananjem. Dobar učinak ima i drljanje ili kombinovane sitnilice. Pre setve, vrši se
tanjiranje ako je površina grublja i ako je jača pojava korova. Ukoliko to nije, tanjiranje se može izostaviti. Tada
se zemljište za setvu može pripremiti nekim kombinovanim oruđem kao što je setvospremač.
Kod nas se ponekad, a to je češće kod privatnim proizvođača hrane, izostavlja strnikanje ili duboko
oranje u jesen. Tada se samo ore za setvu u proleće što je nepoželjno, jer se time gubi osnovna svrha obrade
zemljišta za jarine, a to je akumulacija vlage, ugorenje zemljišta pod uticajem mraza i izlaganje štetočina
nepovoljnim klimatskim uslovima, što se dakako kasnije odražava na pad prinosa jarina.
Priprema zemljišta za setvu
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
57
Sistem obrade zemljišta za interpolirane useve
Ovaj sistem se primenjuje za useve kraće ili kratke vegetacije koji se seju kasno u proleće ili leti nakon
skidanja ozimog međuuseva ili ozimina koje ostavljaju zemljište slobodno raniju u letu.
Osnovno je da se obrada obavi u što kraće vreme zbog visoke evapotranspiracije, da se ne gube
optimalni termini setve i da se osigura dovoljno dug period vegetacije za interpolirane useve. Za ovu grupu
useva, najdelotvornija je primena freze, jer u jednom prohodu može prirediti zemljište za setvu. Danas postoje i
druga oruđa koja u jednom prohodu obrade, pripreme zemljište za setvu i izvrše setvu. To je već spomenuti
rotosem – sistem.
Ako se ne primenjuju ova oruđa, mogu se koristiti raoni ili diskosni plugovi koji treba da pooru na 10
do 20 cm dubine i povalja. Svrha valjanja je, da se uspostavi kapilaritet i dovede vode kapilarnim putem iz
dubljih slojeva zemljišta. Nakon valjanja, drlja se, da bi se površinski sloj razrahlio i sprečio nagli gubitak vlage
evaporacijom. Drljanje je poslednja operacija pre setve. Pre frezanja odnosno oranja, rasipaju se veštačka
đubriva.
Sistem obrade za drvenaste useve
Sistem obrade zemljišta za drvenaste biljke, dele se u dve glavne vremenski odvojene faze. Prva faza
dolazi pre postavljanja nasada. Druga se dalje deli na obradu za vreme mirovanja i obradu u toku aktivne
vegetacije drvenastih useva.
Pri postavljanju plantaža ore se duboko, rigola pa i dubinski rahli. Ova operacija se u našim klimatskim
uslovima obavlja kad je zemljište dovoljno suvo, a to je kasno leti i rano u jesen.
Jako duboku obradu iziskuju voćke zbog vrlo dubokog ukorenjivanja. Ovi vrlo masivni zahvati u
osnovnoj obradi su povezani sa meliorativnim đubrenjem organskim i veštačkim đubrivima, koji se u zemljištu
dodaju u većim količinama radi produžnog efekta ali i zbog velike zapremine zemljišta koja se obrađuje.
U drugoj fazi obrade obavljaju se operacije osnovne obrade za drvenaste biljke dok vegetacije miruje
(jesen i rano proleće). Tada se vrši srednje duboko oranje u jesen, zatim pliće frezanje rano u proleće. Ti se
agrotehnički zahvati dopunjuju tanjiranjem i kultiviranjem. Dok vegetacija miruje, obrada se spaja sa redovnim
osnovnim đubrenjem.
Za vreme aktivne vegetacije prema potrebi se obavlja plitka površinska obrada odgovarajućim oruđima.
Pretvaranje permanentnih travnjaka u oranice
Trajni je travnjak prirodna biljna zajednica formirana na zemljištu slobodne prirode s prirodnom
stratigrafijom. Prilikom stvaranja permanentnih travnjaka u oranicu, dominiraju dva momenta: gustina tratine i
tip zemljišta sa svojim prirodnim horizontima.
Za fitocenozu trajnog travnjaka je karakteristično da prevladavaju travne višegodišnje vrste, pa je
dosledno tome stvoren čvrst sklop odnosno tratina. Trave su karakteristične po procesu busanja, te se stoga mora
voditi računa o kvalitetu oranja takvih površina, jer će inače travne vrste nakon privođenja o oranicu stalno
izbijati na površinu.
Zato je agrotehnički zadatak privođenja trajnog permanentnog travnjaka u oranicu da se uništi tratina,
konzervacija humusa i dobijanje čistog zemljišta za setvu gajenih biljaka.
Za praksu je važno vreme odnosno sezona privođenja travnjaka u oranicu. Najpogodnije je leto, kad je
prirodni travnjak iskorišćen (kosidba).
Debljina humusnog sloja pod tratinom varira, a time njegov sadržaj, ali je pravilo da se pri prvoj obradi
ore dublje od debljine humusnog sloja.
Ti su načina pretvaranja permanentnog travnjaka u oranicu:
1. Preoravanjem plugom za 1800.
2. Preoravanjem plugom za 1350.
3. Frezanje.
Preoravanje plugom za 1800, primenjuje se na teškim zemljištima s vrlo kompaktnom tratinom. Za tu
svrhu služe plugovi sa izduženim spiralnim odgrnačama. Rezultat je potpuno okretanje tratine da ona nalegne na
zdravicu pa zbog nedostatka svetla i kiseonika ugine.
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
58
Šema preoravanja travnjaka za 1800
Preoravanje plugom za 1350 se primenjuje na nešto lakšim zemljištima sa slabijom tratinom u
sušnijem klimatu. Oranje se obavlja običnim plugovima. Da ne bi na spojevima brazdi izbijala tratina, dodavali
su se predraonici za rezanje tratine na spoju brazda (u obliku trougla ili pravougaonika). Još jedan način, koji je
češći je da predraonik reže prvi sloj sa tratinom na 10 do 12 cm i baca je na dno brazde, a za njim glavno plužno
telo ore i potpuno poklapa sa izoranim slojem plastice. Na taj način je bila smanjena mogućnost oživljavanja
tratine.
Šema preoravanje travnjaka za 1350
Primena freze ima prednost što brzo uništava tratinu i stvara fino sitno zemljište, ali postoji opasnost
da vegetacija ponovo krene ako je vreme vlažno ili kad posle obrade nastupi kišni period.
Šema rada pluga sa predraonikom
Danas se pre privođenja travnjaka u oranicu koriste totalni herbicidi, čime se uspešno uništava tratina,
nakon čega se ore normalnim ili uobičajenim plugovima. Sa zaoravanjem travnjaka, primenjuju se insekticidi,
kalcizacija za kisela zemljišta itd.
top related