52697060 slobodan maldini srpska arhitektura u xx veku tom 1 radni materijal
Post on 02-Jun-2018
224 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
1/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 1
slobodan
maldini
ARHI
TEKTURA U
SRBIJI
U XX
VEKU
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
2/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 2
EDICIJA "MALDINI UNPACKED"
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
3/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 3
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
4/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 4
UVOD
Arhitektura zauzima znaajno mesto u svim periodima
istorije srpske kulture. Predstavljala je odraz ovekovih
potreba i vremena u kojem je nastala i razvijala se. Ovo
podruje umetnikog stvaranja i delanja zauzima najiri
prostor kulturnog razvoja na teritorijama na kojima je iveo
srpski narod. Na osnovu danas sauvanih artefakata na
polju arhitekture, izgradjena je verodostojna slika koja
govori o nainu ivota i rada, kao i o obiajima, kulturi i
tokovima razvoja ljudskog drutva tokom svih perioda
njegovog razvoja do danas. Istovremeno, savremena
arhitektura u Srbiji nam daj jasnu predstavu o umetnikim i
kulturnim tokovima sredine, nivou i stepenu razvoja
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
5/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 5
drutva kao i pravcima kojima se ono kree u svom
razvoju. Budui da je arhitektura najire podruje ljudskog
kulturnog bavljenja, ona u sebi istovremeno sadri obilje
drugih informacija o stanju razvoja kulture, tehnike,
tehnologije jednog drutva, ukljuujui najire aspekte, kao
to su nivo socijalnog i ekonomskog razvoja, pa sve do
informacija vezano za pojedina specifina polja, kao to su
na primer: tehniike gradnje ili stepen razvoja tehnologije
drutva u celini.
Razvoj arhitekture na naim prostorima moemo da
pratimo ve od perioda praistorije. Arheoloka istraivanja
na podruju Srbije ukazuju na injenice da je ovek na
ovim prostorima jo u paleolitu za potrebe stanovanja
upotrebljavao zaklone koje su mu pruale peine. Medju
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
6/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 6
ouvanim primerima nalaze se peine na Gradcu kod
Kragujevca i Risovaa kod Arandjelovca. Medjutim, zaeci
autonomnog arhitektonskog stvaranja nastaju tek u
periodu neolita. U tom periodu, arheoloki nalazi ukazuju
na postojanje arhitektonskih oblika koliba i poluzemunica,
podignute u jednoj vrsti urbanizovanih naselja uglavnom
zbijenog tipa. Ovi arhitektonski oblici bili su sagradjeni od
vertikalno pobijenih kolja, koja su medjusobno bila
povezana prepletom od prua zamazanog blatom. Uosnovi, ovi arhitektonski objekti su obino pravougaoni i
obuhvataju jednu do dve prostorije koje su koriene za
dnevni i noni boravak, dok se priprema hrane vrila
napolju. U jednoj od prostorija, a ponekad u obema,
postojala je i ozidana pe. Primere ovih pei pronalazimo u
Vini, Ploniku kod Prokuplja, u Gradcu kod Zlokuana ili
Malom Drumu kod Popovia. Ouvane primere takodje
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
7/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 7
pronalazimo u Pavlovcu kod Nia i arkovu. Izuzetno
znaajne su gradjevine sa romboidnom osnovom koje su
podignute u naselju u Lepenskom Viru. U kasnijem periodu
razvoja, nakon otkria mogunosti upotrebe metala, pre
svega bronze i eleza, gradjena su i karakteristina mala
utvrdjenja, takozvana gradita, sa osnovom krunog
oblika. Ova utvrdjenja nastajala su upotrebom materijala i
tehnike gradnje zemljanog naboja, koji je ojaavan
takozvanom palisadom. Primere ovih utvrdjenja nalazimokod Kikinde, a slina utvrdjenja nalazila su se u okolini
Valjeva.
U toku perioda razvoja Rimske imperije i prisustva
rimskih uticaja na podruju Balkanskog poluostrva, u
arhitekturu su unete mnogobrojne tehnoloke novine, a u
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
8/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 8
urbanistikom pogledu, nastaju sasvim nove razvojne
forme. U oblastima Limesa Rimskog carstva, kao i u
podrujima okolo znaajnijih rudnika i ukrsnicama vanih
rimskih puteva, gradjeni su utvrdjeni kastrumi i kasteli, u
ijem sastavu su bila ukljuena i manja ili vea naselja.
Period u kojem su najintenzivnije gradjeni kastrumi
obuhvata vreme od kraja III do sredine VI vekaq. Posebno
je znaajna urbanistiko gradjevinska aktivnos u periodu
vladavine Justinijana (527-565), perioda razvoja raneVizantije.
Materijalni dokazi koji potvrdjuju i upotpunjuju nae
znanje o urbanistikom razvoju i arhitekturi i graditeljstvu
ovog perioda prisutni su na nekolicini znaajnih
arheolokih nalazita. Arheoloka istraivanja koja su
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
9/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 9
vrena u Cariinom gradu kod Lebana i Duklji, iznela su na
videlo i postojeu urbanistiku strukturu ovih gradova.
Rimski gradovi tipa kastruma bili su ortogonalnom
strukturom saobraajnica magistralama cardo i
decumanispodeljeni na posebne urbane etvrti, kvartove,
koji su dalje bili deljeni pravougaonom matricom ulica. U
sreditu grada, gradjen je kruni ili pravougaoni trg
forum, koji je sadrao peristil i na kojem su se nalazile
znaajne i monumentalne gradske, javne ili privatnepalate. Ovi gradovi su po pravilu sadrali javna kupatila
(terme). U kasnoantikom, odnosno, ranovizantijskom
periodu grade se u gradovima paleohrianske bazilike,
koje se po svojoj lepoti i arhitektonskoj profinjenosti
razlikuju od sakralnih gradjevina podignutih na pereiferiji
gradova, a koje su sluile za verske obrede siromanije
stanovnitva koje je ivelo izvan centralnih gradskih
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
10/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 10
prostora. U nekim sluajevima, gradovi su sadravali i
svoju administrativnu i crkvenu akropolu, koja je bila
sagradjena kao izdvojena urbanistika celina. Ova
akropola bila je opasana odbrambenim zidovima, koji su u
svom sastavu sadrali kule kvadratne ili krune osnove. U
nekim sluajevima, usled poveanja stanovnitva, ovaj
sistem odbrambenih zidova je proirivan, na koji nain bi
obuhvatio nove, ire granice grada koji se razvija.
Karakteristini gradovi koji su sadrali odbrambenegradske zidove su u Gamzigradu i Duklji.
Nakon dolaska slovenskih plemena na podruje
Balkanskog poluostrva, dolo je do procesa formiranja i
organizovanja njihovog drutva, koje je ukljuilo i tokove
polarizacije stanovnitva, primanje hrianstva, a potom i
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
11/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 11
stvaranje prvih feudalnih malih drava. Ove dravice
nastale su u periodu IX veka, a njihovim razvojem, nastala
je klima koja je pogodovala nastanku novog tipa
arhitekture, koja je imala osnovne karakteristike
zasnovane na feudalno religioznom drutvenom
uredjenju. Medju podruja koja su u to vreme definisana u
urbanistiko arhitektonskom pogledu istiu se Duklja i
Zahumlje; ove dve teritorije se u kasnijem periodu
ujedinjuju i ine Zetu sa Pomorjem, koje se prostire nateritoriju na kojoj se danas nalazi Crna Gora. Pomorje je
geografski i klimatski bilo orijentisano prema Sredozemlju,
iz kojeg je preuzelo osnovne karakteristike, kako u
geografsko- klimatskom, tako i u graditeljsko
tradicionalnom pogledu. U zaledju ove teritorije razvija se
Raka, koja e predstavljati jezgro kasnije nastale Srbije.
Zajedno sa Zetom, ona e biti poprite unutranjih
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
12/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 12
proimanja vizantijsko-istonjakih i zapadnjakih
arhitektonskih koncepcija, koje e stvoriti karakteristine
arhitektonske oblike, postavivi ih za modele i uzore
razvoja graditeljstva na ovim prostorima.
Literatura:
G. Millet, L Ancien art serbe, Les eglises, Paris, 1917
Djurdje Bokovi Osnovi srednjovekovne arhitekture,
Beograd, 1947
Aleksandar Deroko Monumentalna i dekorativna
arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji, Beograd,
1953
Djurdje Bokovi Arhitektura srednjeg veka, Beograd,
1957
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
13/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 13
VAROKA KUA xix VEK
VAROKA KUA
ORIJENTALNOG TIPA NA
BALKANU
Tokom XIX veka Srbija je prola put kulturne
transformacije. Iz statusa udaljene Otomanske provincije,
koju je predstavljala poetkom veka, ve tokom druge
polovini stolea, Srbija je doivela znaajan razvojni
pomak koji se ogledao u okretanju drutva prema svojim
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
14/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 14
zapadnim evropskim susedima. Na polju arhitekture, Srbija
je polako naputala orijentalne uzore i okretala se
evropskim vrednostima. Medjutim, postojalo je snano
kulturno nasledje koje je na tlu Srbije ostavila civilizacija
Istoka i ono nije moglo da bude izbrisano sa kulturne
scene, uprkos pridolim promenama sa Zapada. Na polju
arhitekture, Srbija je dugi niz godina bila podruje
orijentalnog uticaja, koji je bio sveprisutan i koji je ostavio
neizbrisiv trag.
Na polju urbanizma, gradovi su nastajali na osnovu
turskih uzora. Svaki grad imao je svoj duhovni, poslovni i
trgovaki centar ariju. Uporedo sa izgradnjom
ekonomskog sredita grada, po njegovom obodu niu
stambene etvrti mahale. arija, a sa njom i cela varo,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
15/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 15
konstantno se iri, kako ekonomskim jaanjem, tako i
posredstvom pisanog turskog zakona po kome je svaki
vladar duan da za svoje vladavine izgradi korisnu javnu
gradjevinu. Mahale su gradjene po principu organizovanja
susedstva, koje je brojalo ne vie od etrdeset jedinica,
saglasno sa islamskim kultnim brojem 40. Svako
susedstvo koje je sadravalo preko 40 stambenih jedinica,
smatrano je za nehumano i preveliko. Orijentalni nain
ivota bio je pre svega uslovljen verom i tradicijom,potrebom za oputenou, mirom i lepotom, to je bio
presudan faktor ne samo u organizaciji kue i mahalskog
sklopa, ve i itavog grada.
Osnovnu urbanistiku jedinicu ini kua sa dvoritem i
batom, okruena zidovima koji tite porodinu intimnost.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
16/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 16
Kue su niske, jednostavne, razvijene forme, smetene u
prostranim batama, organizovane na taj nain da u isti
mah ispunjavaju uslove intime sa jedne strane i kontakata
sa svetom sa druge strane.
Po Cvijievoj klasifikaciji, na podruju Balkana postoje
etiri gradska tipa kua, koji u sebi sadre i podrazumevaju
i tipine arhitektonske objekte. To su: dalmatinski-mletaki,
grko-mediteranski, vizantijsko-turski i arbanaki tip. Ova
podela je znaajna stoga to i mnogi drugi autori (Soldo,
Deroko i dr.) polaze od vrstog stava da je stara varoka
kua na podruju kontinentalnog dela Balkana nastala
direktno pod uticajem bliskog Orijenta, preko Vizantije, jo
pre dolaska Turaka i da je sa njihovim dolaskom pretrpela
samo manje izmene u elementima, kao posledice verskih
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
17/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 17
propisa. Tako na primer, muepci prozori sa drvenim
reetkama - predstavljaju uticaj arapskog islama na Turke,
a ardak preputeni sprat je autohtona turska
karakteristika. Medjutim, osnovni elementi prostorne
organizacije, kao to je grupisanje prostorija oko centralne
sobe (adekvatno atrijumu Vavilona, Asirije, Egipta, Grke i
Vizantije), sistem divanhana, koje izazivaju reminescenciju
na vizantijske (i antike) tremove, bondruna gradjevinska
tehnika, su isto vizantijsko orijentalnog porekla.
Kao polunomadski narod i osvajai, Turci nisu mogli
sami da izgrade zaokruen autohtoni arhitektonsko
gradjevinski stil. U svom prodiranju oni su pokorili
Vizantiju, stupili u kontakt sa arapsko-islamskom
civilizacijom, a elemente tih civilizacija su usvojili i
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
18/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 18
prilagodili svojim verskim nazorima i drutvenim
potrebama.
Tipina gradska kua na Balkanu je, dolaskom Turaka
na vlast, doivela samo dalji razvoj i usavravanje ve
proverene orijentalne koncepcije, sa naglaskom na
specifinostima koje nastaju u pojedinim krajevima, a koje
su razradjene pod lokalnim prostornim, klimatskim,
drutvenim, graditeljskim, etnikim i drugim uslovima. Iz
putopisa Katarina Zena, iz XVI veka, saznajemo da su
kue gradjene od drveta, kamena i zemlje, da svaka
kua u gradu ima svoj vrt i ardak. Da se kue grade
preteno od drveta, potvrdjuju jo i Poullet, 1658, te Evlija
elebija, godinu dana kasnije. elebija govori da su
gradovi na Balkanu, posebno u kontinentalnim krajevima,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
19/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 19
gradjeni od drveta i zemlje, sa krovovima od daske i
eramide.
Svi ovi podaci upuuju na poredjenje sa seoskom
drvenom kuom; medjutim, prvobitna gradska kua je
takodje u zaetku imala prostornu strukturu seoske kue,
jer je bila izgradjena oko jezgra jedne prostorije, u kojoj
se obavljao dnevni i noni ivot familije. Kasnijom
diferencijacijom, osnovno jezgro e se podeliti na dve
prostorije, hajat predsoblje i halvat sobu, oko kojih se,
vremenom, niu i prstenasto grupiu ostali potrebni
prostori. Sa druge strane hajata se, kasnije, razvija jo
jedan halvat, za potrebe porodice koja se iri. Deljenjem
jednog halvata na dva, osnova prizemlja se razigrava,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
20/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 20
izlazi iz okvira do tada strogog kvadrata, a odnos
eksterijera i enterijera dobija razliite varijetete.
Iz higijenskih razloga, kuhinjska baterija u shemi
balkanske orijentalne kue bila je uvek izdvojena izvan
stambenog prostora. Medjutim, u predelima sa otrom
klimom, javlja se potreba za njenim smetanjem u kuu,
to se i ini, na raun hajata.
U daljem razvoju, javlja se i hudera ostava,
aglomeriranje prostora je veoma raznovrsno, s tim da hajat
uvek ostaje centralni deo kue.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
21/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 21
Danas nema mnogo ouvanih primera kua kod kojih je
izrazita podela na muko poslovni deo selamluk, koji j
smeten uz ulicu, i enski porodini deo haremluk,
smeten na batenskoj strani. Ova praktina podela vodi
svoje poreklo iz antikih vremena, sa orijentalnog podruja
Bliskog istoka. Diferencijacija prostorija nastavlja se
razvijanjem osnove kue na ugao, tako da se intima
zadrava u dvorinom delu, dok je ulazni prostor namenjen
kontaktima sa spoljnim svetom. Dalji razvoj se jo uvekzadrava u okviru dvorita, s tim to se ono deli na muki i
enski deo, zidom. U mukom delu dvorita se prizidjuje
soba za goste. Kasnije, kua se upotpunosti deli na muku
i ensku, a u svakom delu se razvijaju kompletni tlocrti, sa
nekoliko halvata.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
22/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 22
Sasvim je osnovana pretpostavka da su se spratne kue
razvijale zajedno sa prizemnim. Kod spratnog tipa kue,
hajatu iz prizemlja odgovara divanhana sa drvenim
stepenitem na spratu, halvatu korespondiraju ardaci,
halvatiu (maloj sobi) ardai; mutvaku odgovara dimluk
otvoreni prostor iznad kuhinje koji slui za odvodjenje
dima, suenje mesa, skupljanje pepela itd.; hiderama
odgovaraju sandukhane, ostave na spratu.
Sam razvoj sprata je nastao dodavanjem prostorija oko
divanhane, adekvatno halvatu u prizemlju. Divanhanu, kao
prostor za odmor i uivanje, nalazimo i kod prizemnog,
sasvim jednostavno organizovanog stana. Od takve,
embrionalne prostorije do njenog potpunog razvitka na
spratu postoji nekoliko paralelnih oblika. Zaetke
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
23/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 23
divanhane sa kamerijom vidimo u, za nekoliko stepenika,
uzdignutom papuluku, natkrivenom prostoru ispred kue
za odlaganje obue. Od papuluka se odvaja poseban
prostor na koji se dolazi jednokrakim stepenicama i koji
natkriljuje avliju dvorite. U organizaciji prostora
divanhane, veoma vanu ulogu imaju i stepenice
basamaci, koji fiziki i vizuelno dele prostor. Ispod
divanhane, u prizemlju se nalazi natkriveni trem, boluk,
koji esto slui kao letnja kuhinja. Iz divanhane se izdvajakamerija, obino uzdignuta na nekoliko stepenika ili u
medjuspratu, kao prostor letnjeg dnevnog boravka,
zatvoren muepcima, obloen jastucima i seijama za
sedenje. Kamerija je otvorena prema avliji, bati ili prirodi,
sa nje se prua najlepi vidik. Shodno tome, njen poloaj
ne mora vrsto da bude vezan za divanhanu, ona moe da
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
24/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 24
nastane na bilo kojem delu kue, a sa divanhanom da
bude povezana razgranatim hodnicima.
Bogati ljudi visokog stalea i standarda su gradili letnje
kue van grada. Ti letnjikovci su obino jednospratni
objekti, gde su u prizemlju kuhinje, ostave i dnevni
boravak, a na spratu ardaci sa divanhanom i kamerijama.
Orijentalna kua balkanskog tipa se retko razvija preko
jednog sprata. Takodje, nikad se ne prave podrumske
prostorije. Ekonomske zgrade se grade odvojeno, u
dvoritu, ponekad ukopane u kosinu zemlje, ako nagib to
dozvoljava.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
25/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
26/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 26
Spava se u ardacima; na ulazu u svaki ardak nalaze se
musandre drvene pregrade u kojima su smeteni:
banjica tu, duekluk ostava posteljine i pe za
grejanje prostorije i banjice. Sandukhana je prostorija
garderobe, a ardai soba kune pomonice. Dnevni
boravak se odvija na divanhanii kameriji.
U sobi nema nikakvog pokrertnog mobilijara. Prosti
drveni podovi (sklapani bez pera i ljeba) su zastrti
ilimima, na kojima se sedi podvijenih nogu. Du zidova za
sedenje mogu biti ugradjene seijesa jastucima. Negde je
i ispod prozora umetnuta klupa. U zidu se nalaze ugradjeni
ormari za sitnice dolafi.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
27/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 27
U vreme obedovanja iz mutvaka ili hajata (gde visi na
zidu) se unosi sinija ili sofra. Sinija je niski, drveni, okrugli
sto, dok je sofra sto od bakarne tepsije, bogato
ornamentisane - demirlije na niskim nogarima od
gvodja demirima. Visina ovog stola je 20cm. Na sofru
se iznosi sahan, velika posuda sa jelom, ase, ibrici i
drugo, sa kaikama kojima se jede. Tu su i magale sa
atelukomkoje greju prostor i slue za podgrejavanje kafe.
U sastavu svake sobe za noni boravak se nalazi
musandra drvena kosturna pregrada smetena na
ulaznom zidu u okviru koje se nalaze: duekluk ugradjeni
plakar za posteljinu, koja se nou razastre po podu,
banjica korito u podu sa ibrikomvode sa kojim se poliva
tuira, pe u kojoj je ugradjen mali kotao penjak,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
28/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 28
okrenut banjici, koji slui za grejanje vode za kupanje i mali
sanduk za drva koji ujedno slui za sedenje u banjici.
Instalacije svih mokrih baterija skoncentrisane su oko
dimlukai ine jedinstveni instalacioni vor.
Garderoba enske odee je sandukhana. U nju se
smetaju sanduci i sehari sa rubljem i odeom. Mukarci
nemaju mnogo odee i stoga je prebacuju preko serga,
ograde na divanhani, koja im slui kao garderoba.
Glavni prostor za razonodu i merak sprata je kamerija. U
njoj se nalazi i abdesthana mokri vor u vidu lavaboa za
umivanje.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
29/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 29
Pripremanje hrane je vezano uz bateriju kuhinjskih
uredjaja zimski mutvaki odumluk - sanitarna baterija za
zraenje i odvodjenje dima. U zaetku, u originalnoj
orijentalnoj kui mutvak nije postojao, da bi se izbeglivruina, dim i prljavtina. Kuvalo se samo pod tremom u
avliji, takozvanim bolukom. U kontinentalnim krajevima,
razvijala se i zimska baterija, u prizemlju kue, u koju se
direktno ulazi iz hajata. Takav prostor nema tavanicu, ve
se otvara u potkrovlje, gde se dim odvodi kroz badu na
krovu. Vremenom se razvio dimluk kanal za odvodjenje
dima sa malom galerijom na spratu koja slui za suenje
voa i mesa, te skupljanje pepela za pranje rublja. Po tome
je ovaj prostor dobio ime ulhana. U dimluk se moe ui
basamacima iz mutvaka. Sa njim su sulundarima
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
30/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 30
povezane i sve sobne pei, tako da je dimnjaka instalacija
objedinjena u jedan vor.
Leti, iz higijenskih razloga, kuvanje se odvija u letnjem
mutvaku na avliji. baterija letnjeg mutvaka se sastoji od
samog mutvaka, odimluka drvarnice, kotla za pranje
rublja, te ekonomske zgrade ostave i magaze.
U gospodarskoj kui, u kojoj se gaji stoka i postoji vrt,
bata i vonjak, ekonomsko podruje je strogo izdvojeno
od stambenog. Osim baterije letnjeg mutvaka,
karakteristinog za ensku avliju, ovde se javlja i kompleks
prostora oko ahara- staja u mukoj avliji, ili pak u posebnoj
gospodarskoj avliji sara-hani. Takvi prostori se nalaze
uz ulaz sa ulice i sastoje se iz ahara sa samamlukom
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
31/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 31
senikom, remizeza ostavu kola, drvenih ambara, ponekad
pekare i djubrita smetenog u bati. Na samom ulazu u
avliju je mala prostorija za vrtlara.
Unutar mutvaka, svo kuhinjsko posudje nalazi se na
rafovima ugradjenim zidnim policama i klupama. Tu je i
hambar sanduk za ito ili brano, nave korito za
meenje hleba, tekne za pranje rublja, mangala za
zagrevanje kafe, tu se na zid odlae sinija ili sofra.
Reprezentativno posudje je izloeno na tahtapou, drvenoj
ploi iznad basamaka u divanhani. Uz mutvak se
obavezno nalazi i banjica.
U komunikacionom pogledu kue, osnovni zahtev koji pri
kretanju treba da se zadovolji sastoji se u mogunosti
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
32/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 32
potpunog izdvajanja pojedinih delova kompleksa s jedne, i
njihovog povezivanja s druge strane. To se postie
kapijama. Postoje: muka, enska, gospodarska kapija
izmedju avlije i ulice, srednja kapija, kapidik i komipka.
Srednja kapija se nalazi izmedju enske avlije i bate,
kapidik su malena vrata izmedju enske avlije i bate, a
komipka je kapija u ogradi izmedju avlija ili vrtova
susednih kua.
U konstruktivnom pogledu, kua sadri karakteristine
arhitektonsko gradjevinske elemente. Zidovi su debeli
oko 50cm i grade se u erpiu i glinenom malteru
vezanom drvenim gredicama hatulama. Zid sprata
birkatica sastavljen je od gredinog skeleta ispunjenog
jednim redom erpia ili lepom od ilovae na oplati od
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
33/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 33
prikovanih letvica. Ispuna takodje moe da se radi od
oblica okovanih letvama i omalterisanih. Tavanica je
sastavljena od unakrsno postavljenih i uvrenih greda i
pragova, sa prikovanim drvenim plafonom odozdo.
Tavanice izned prizemlja i sprata mogu da se kree belo ili
se u bogatijim domovima radi u vidu ukrasne drvene
mree letvica i zove se ie na potkov. Sprat konzolno
ispada u polje preko ravni zida prizemlja. U unutranjem
prostoru taj se deo ardaka naziva okom. Sa spoljnestrane okovi su poduhvaeni drvenim kosnicima koji se
esto maskiraju oplatom od tankih dasaka i letava koje se
kuju horizontalno na kosnike i obrazuju luni prelaz
izmedju dva sprata. Krov se radi iz rogova na ronjae,
slemenjai i venanicama. Rogovi su u temenu
medjusobno spojeni kletima. Sa gornje strane rogova su
prikovane daske imle, koje slue kao osnova za krovni
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
34/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
35/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
36/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 36
Lit.
Deroko, Aleksandar: Narodna arhitektura II, folklorna
arhitektura u Jugoslaviji, Beograd, 1974,
Bejti, Alija: Orijentalne strukture u Bosni i
Hercegovini, Sarajevo, 1968
Grabrijan, Duan: Orijentalna hia u Sarajevu (sa
slikama), Arhitektura br. 23-24, 1949
Deroko, Aleksandar: Narodno neimarstvo II stara
varoka kua, (Spomenik 118., Odeljenje drutvenih
nauka. Nova serija 20), Beograd, 1968,
Petrovi, Djordje: Narodna arhitektura, Beograd,
1955,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
37/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 37
Cviji, Jovan Antropogeografski problemi Balkanskog
poluostrva, XXII-XXIV, 1902
elebija, Evlija: Iz Sejahatname Evlija elebija,
Glasnik Zemaljskog muzeja, 1908
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
38/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 38
SLOBODAN MALDINI:
ARHITEKTURA U SRBIJI U
XX VEKU
Doba prelaza XIX u XX vek predstavljao je
znaajan prelom u razvoju srpske arhitekture, koji se
posebno video na polju promena i razvoja stilova. Ovaj
period je trajao sve do Prvog svetskog rata. Pored razvoja
novih arhitektonskih stilova, promene su se odvijale i na
planu razvoja arhitekture kao profesije, ali i na polju
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
39/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 39
razvoja arhitekture unutar likovnih umetnosti i nacionalne
kulture u celini. Godine 1896. osnovan je Arhitektonski
odsek na Tehnikom fakultetu u Beogradu, ime je
arhitektonska delatnost dobila akademski okvir, a srpska
arhitektura se pribliila evropskim razvijenim sredinama.
Sledstveno tome, ve poetkom XX veka pojavljuju se prvi
kolovani arhitekti u Srbiji, koji su potekli iz srpske
obrazovne institucije. Medju njima, bila je i prva kolovana
ena arhitekta, Jelisaveta Nai (1878-1955), koja jediplomirala 1900.-te godine. Iste, 1896. godine, u Srbiji su
doneti novi, detaljniji i stroi zakoni koji se vezuju
prvenstveno za urbanistiku regulativu, a potom i
arhitektonsku praksu. Dana 11. decembra 1896. godine,
objavljen je Gradjevinski zakon za varo Beograd. Tri
meseca kasnije, 1. marta 1897. godine, donet je i
Gradjevinski pravilnik za varo Beograd. Vezano za ove
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
40/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 40
propise radilo se i na organizovanju uvanja gradjevinske
dokumentacije, te je osnovana Arhiva Gradjevinskog
odbora Optine grada Beograda. Ova arhiva je delimino
sauvana i danas i predstavlja vaan izvor informacija o
graditeljskoj delatnosti tog vremena.
Na prelazu XIX u XX vek prisutne su nove
tendencije u shvatanju i razvoju arhitektonskih stilova, a
arhitektonska praksa raskida vezu sa dotadanjim vrstim
pravilima i principima izrade projekata pojedinih vrsta
gradjevina. U arhitekturi Srbije tog perioda prisutni su
uticaji nekoliko stilova koji su u to vreme dominirali
centralnom Evropom. Medju arhitektonskim stilovima,
najsnanije uticaje su ostvarili stilovi beke secesije,
minhenskog jugendstila i francuskog Art Nuvoa (Art
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
41/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 41
Nouveau). Secesija i jugendstil doli su u Srbiju preko
srpskih arhitekata koji su se kolovali u inostranstvu, dok je
francuska dekorativistika arhitektura postala prisutna i
uticajna neposredno nakon Pariske izlobe koja je odrana
1900. godine, a iji se duh snano osetio u Srbiji.
Paralelno sa ovim evropskim kretanjima i uticajima, u
okviru arhitektonske teorije i prakse buja i snaan pokret
obnove nacionalnog, srpsko-vizantijskog stila i njegove
primene na domaem tlu. U Evropi i svetu to je vremekada se istrauju i usvajaju nove metode gradnje i novi
gradjevinski materijali, a medju njima znaajno mesto
dobija armirani beton, koji polako, ali sigurno postaje
najvie primenjivan materijal u izgradnji objekata od toga
doba. Te tehnologije polako prodiru i u Srbiju.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
42/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 42
Kako je ve reeno, beku secesiju, a u
manjem obimu i minhenski jugend-stil, uneli su u srpsku
arhitekturu predstavnici koji su se kolovali u inostranstvu.
Medjutim, sama beka secesija nije direktno preneta u
srpsku arhitekturu, ve je uglavnom koriena u
prenosnom smislu, putem upotrebe dekoracija koje su bile
izradjene u stilu beke secesije. Ova arhitekturalna
dekoracija je primenjivana na klasino - akademski
koncipiranim gradjevinama, pa se u tom smislu i ne moegovoriti o potpunoj primeni stila beke secesije u srpskoj
arhitekturi.
Nekoliko objekata sagradjenih u Beogradu
u ovom stilu predstavljali su izvanredne primere. Medju
njima su bili: robni magacin Benciona Bulija u ulici Kralja
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
43/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
44/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 44
Danila Vladisavljevia (1871-1923), iz 1913.
godine.
Kraj XIX veka takodje je znaajan po
jednom specifinom procesu koji se odvijao unutar opteg
razvoja tipova arhitektonskih objekata. Bio je to izraeni
proces preporoda beogradske palate. Proces se odvijao
u smislu stilskog arhitektonskog i kompozicionog
preobraaja palata koje su gradjene u Beogradu u to
vreme u palate evropskog tipa. Ovu transformaciju i
evropeizaciju arhitektonskog stila pratila je snana i
izraajna primena stilskih karakteristika
lokalnog tradicionalnog srpskog graditeljstva. Jedna od
prvih znaajnih beogradskih palata evropskog tipa je
palata Mie Anastasijevia, iji je graditelj bio akademski
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
45/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
46/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 46
kolu u Cirihu i bio djak Gotfrida Zempera (1803-1879),
gde je i diplomirao 1870. godine. Nakon zavrenih studija,
proveo je nekoliko godina u Italiji gde je prouavao
klasina i renesansna arhitektonskih dela. Osnovao je
sopstveni arhitektonski atelje u Beu, gde je i izveo najvei
broj objekata, koji su, medjutim, danas malo poznati. U
Beogradu je sagradio nekoliko stambenih objekata, a
projektovao je u stilu koji je bio inspirisan italijanskom
arhitekturom inkveenta. Znaajan je njegov projekat zakuu Marka Stojanovia, danas Fakultet likovnih umetnosti
u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu (datirana oko 1889.,
medjutim, pretpostavlja se da je starija, iz 1886.), kao i
projekat kue Dimitrija ivadinovia u Knez Mihailovoj 41.
Njegovo najznaajnije delo je projekat Narodne banke u
Beogradu (zapoeta 1889.), u ulici Kralja Petra 12. Zgrada
je dogradjena kasnije, prema Jovanovievim projektima,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
47/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 47
pred samu njegovu smrt. Ovaj objekat predstavlja jedan od
najlepih arhitektonskih spomenika Beograda s kraja XIX
veka. Jovanovi je takodje gradio i izvan granica Srbije, a
medju znaajnim objektima su: Narodno sobranje u Sofiji
(Bugarska), Gimnazija u Lom Palanci (Bugarska) i crkva
Uspenja Presvete Bogorodice u Fenju (Rumunija).
Nekoliko generacija srpskih arhitekata,
koje su bile aktivne krajem XIX veka, kolovale su se kako
na beogradskoj Velikoj koli, tako i izvan Srbije, na
evropskim univerzitetima. Medju starijim predstavnicima
ovih generacija koje su studirale u inostranstvu istiu se
Svetozar Ivakovi (1844-1924), Jovan Ilki (1857-1917) i
Duan ivanovi (1853-1937). Sva trojica su studirali na
Akademiji za likovne umetnosti, u Beu, na Odseku za
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
48/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
49/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 49
Medjutim, njihova arhitektura nije bila puko prenoenje i
preslikavanje arhitektonskih uzora sredina u kojima su se
kolovali. Njihova dela, naprotiv, odlikuje romantina
raznolikost, karakteristina za podneblje sa koga su
potekli, pre nego akademska strogost, koju su sobom
poneli sa studija arhitekture izvan Srbije.
Sledstveno raznolikosti u obrazovanju
arhitekata, ovaj period u razvoju srpske arhitektonske
prakse, (kraj XIX-og veka), karakteriu specifinosti koje
se ogledaju u velikim razlikama u stilovima u
projektovanju pojedinih arhitekata, kao i u znaajnim
stilskim razlikama pojedinanih dela u okviru
opusa jednog projektanta. Na arhitektonskoj sceni Srbije
prisutan je iroki raspon stilova: od akademskog
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
50/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 50
neoklasicizma, do romantikog srpsko-vizantijskog stila i
beke secesije, i to, esto, i u medjusobnom proimanju,
kao izrazu traenja samosvojnog stila.
Poetkom XX-og veka u Srbiji je dolo do
nasilne smene vladajuih dinastija i smene u politikom i
drutvenom sistemu. Autokratski sistem vladavine
Aleksandra Obrenovia smenjen je parlamentarnom
demokratijom vladavine Petra I Karadjordjevia.
Istovremeno sa dubokim promenama u upravljanju
dravom, dolo je i do znaajnih promena u
spoljnopolitikoj orijentaciji Srbije. Vezanost Srbije za
Austro-Ugarsku je oslabila, a nju je
zamenilo okretanje Srbije prema drugim znaajnim
zemljama: Francuskoj, Rusiji i Engleskoj. Takodje,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
51/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
52/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
53/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 53
vre medjusobno povezuju i istupaju u kulturnoj i
strunoj javnosti na organizovan nain. To je, 1890.
godine, rezultovalo osnivanjem Udruenja srpskih
inenjera, a ve 1896. Udruenje prerasta u Udruenje
inenjera i arhitekata. Prvo glasilo Udruenja bio je
Srpski tehniki list, koji je okupljao tadanju elitu medju
inenjerima i arhitektima i obavetavao predstavnike
struke o najnovijim dogadjajima i tendencijama na polju
gradnje. U Srpskom tehnikom listu, objavljen je i vaanprogramski tekst Andre Stevanovia (1859-1929) pod
naslovom Umetnost i arhitektura, koji sadri analizu i
anticipaciju elemenata budue arhitekture novog doba,
koja je u Srbiji bila u zaetku. Objavljujui svoje tekstove,
Andra Stevanovi je postao svojevrstan arbitar za oblast
arhitekture svoga vremena; za sve to se deavalo na
ovome planu traeno je njegovo miljenje, a ono je uvek
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
54/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 54
bilo jasno definisano i lepo iskazano. Znaajnije strune
tekstove pisali su takodje i Dimitrije T. Leko i Branko
Tanazevi (1876-1948), a u kasnijem periodu Milutin
Borisavljevi (1889-1969).
Godine 1882. osnovana je jo jedna vana
strukovna institucija - Arhitektonsko odeljenje Ministarstva
gradjevina. U njemu su u poetku radili budimpetanski
student Aleksandar Bugarski, beki student Svetozar
Ivakovi i Dragutin Milutinovi (1840-1900), sin
romantiarskog pesnika Sime Milutinovia Sarajlije, jedan
od prvih profesora arhitekture na beogradskoj Velikoj koli.
Krajem 90-tih godina XIX veka u arhitektonskom odelenju
poinju da rade Jovan Ilki, koji je iz Bea u Beograd
doao po pozivu kralja Milana i Duan ivanovi, koji je u
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
55/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
56/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
57/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 57
Arhitektonska dela koja su nastala u tom
periodu, posebno ona koja su projektovali profesori
Univerziteta, nisu znaajna po osobenostima
arhitektonskog plana ili gradjevinske konstrukcije, ve po
izvanrednim likovnim dometima postignutim u obradi
njihovih fasada. Frontovi zgrada projektovanih u to vreme,
izvodjeni su u najveoj meri u duhu evropskog
eklekticizma. Estetika, koja je prisutna na
njima, zasnovana je na elementima istorijskih stilova ianalizama istorijskih stilskih uzoraka, koje su razradjivane i
prouavane na beogradskom Univerzitetu. Karakteristike
arhitektonskih dela ukazuju na stilsku bliskost
arhitektonskim uzorima preuzetim iz evropskog
eklekticizma. Medju znaajnijim gradjevinama ovog
perioda istiu se kolsko obrazovni objekti Dragutina
Djordjevia, pre svega objekat Tree muke gimnazije u
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
58/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 58
Njegoevoj ulici u Beogradu, koju je projektovao zajedno
sa Duanom ivanoviem, a koja je sagradjena 1906. i
objekat Druge gimnazije u Makedonskoj ulici, iz 1905., koji
je, na alost, poruen u Drugom Svetskom ratu, kao
i zgrada Osnovne kole kod Saborne crkve, iz 1906., rad
Jelisavete Nai. Zgrade su projektovane u duhu
eklekticizma, prema akademskim postulatima. Takodje,
bliski akademskim eklektikim modelima su i javni objekti
Nikole Nestorovia: zgrade Suda u Kragujevcu i Kruevcu iOkruna naelstva u Kruevcu, Kragujevcu i
Valjevu.
U istoriji srpske arhitekture poetak XX
veka je takodje i period pokuaja njene emancipacije od
srednjoevropskih uzora i standarda, i to prevashodno
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
59/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 59
putem unoenja arhitektonskih inovacija i ostvarenja
drugaijeg koncepta kao i estetike arhitektonskih
gradjevina, ali i dalje u okvirima stilova secesije ili tada
aktuelnog srpsko-vizantijskog stila. U tom duhu, koji u
osnovi ipak bazira na eklektici, gradi svoje objekte i
Dimitrije T. Leko, obogaujui ih karakteristinim,
inovativnim arhitektonskim motivima.
Arhitektonska scena Srbije se bogati,
prisutno je sve vie arhitekata individualnih pristupa
arhitektonskom projektovanju, vlada pluralizam stilova i
arhitektonskih motiva. Tako, na primer, jedna pokraj druge
izgradjene su u gotovo istom periodu Lekova palata
Atina Djordja Vua na Terazijama br. 28, iz 1902.
godine koja ima ipkastu fasadnu strukturu, sa dva krajnja
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
60/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 60
rizalita iznad kojih su kubeta, i palata osiguravajueg
drutva Anker na Terazijama br. 26, sagradjena 1899.
po projektu Milana Antonovia, stroga u svojoj kompoziciji
masa i primenjenim arhitektonskim motivima. Fasada
zgrade porodice Vuo u Karadjordjevoj ulici br. 61 u
Beogradu, Dimitrija T. Leka, predstavlja domau
interpretaciju Art Nouveau-a, a kao celina, pripada
eklektikom akademizmu. Kua porodice Vuo u
Deligradskoj ulici, koju je takodje projektovao Leko, jeprizemna zgrada projektovana u duhu eklekticizma, sa
istaknutim renesansnim stilskim motivima. Sline stilske
karakteristike sadri palata Uprave fondova iz 1905. i
1907., koju su izgradili Nikola Nestorovi i Andra
Stevanovi u eklektinom neorenesansnom duhu. U zgradi
je danas Narodni muzej, a nalazi se na Trgu republike br.
1. Sagradjena je 1903. godine, i to samo deo prema Trgu,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
61/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 61
dok su ostali delovi zgrade zavreni mnogo kasnije, 1930.
godine.
Dok je takozvani srpsko-vizantijski stil,
koji postepeno preovladjuje u arhitekturi Srbije toga
perioda, odraavao tenje pojedinih arhitekata prema
iznalaenju i ekspresiji nacionalnog identiteta, to je,
konsekventno, vodilo prema retrogradnom razvoju
arhitekture, stil secesije je, medjutim, bio taj koji je
povezivao srpsku arhitekturu sa aktuelnim tendencijama u
Evropi. Iako sve vie okrenuti evropskim primerima u
arhitekturi, srpski arhitekti su se ipak prvenstveno oslanjali
na nacionalne uzore, u poetku preuzete iz arhitektonske
istorijske tradicije, a kasnije su i sami gradili u nacionalnom
stilu, ime su sve matovitije razvijali arhitektonske
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
62/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
63/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 63
br. 1, autora Milana Antonovia, iz 1901.-02. Na fasadi se
secesija ogleda u plitkoj plastinoj dekoraciji, a objekat
predstavlja jedan od prvih primera primene ovog stila. Na
Antonovievoj zgradi Grand hotel u ika Ljubinoj ulici u
Beogradu, podignutoj 1900., prema Nikoli Nestoroviu, prvi
put je u Beogradu konsekventno primenjen novi stil
secesije. Na zgradi su takodje prvi put upotrebljeni
armiranobetonski nosai za medjuspratne konstrukcije tipa
Monier, a hotel je imao elektrino osvetljenje, lift ikupatila, to je za to vreme predstavljalo novinu i visok
funkcionalni standard.
Sredinom prve decenije XX veka, 1906.
Jovan Ilki osvaja drugu nagradu na konkursu za projekat
zgrade osiguravajueg drutva Rosija Fonsier iz
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
64/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 64
Petrograda, kasnije hotel Moskva, dok je prvu nagradu
dobio zagrebaki arhitekt Viktor Kovai (1874-1924).
Medjutim, direkcija drutva Rosija Fonsier, usvojila je za
realizaciju Ilkievu skicu, pri emu je osnova zgrade
izmenjena. Na zahtev investitora, u Petrogradu su ruski
arhitekti izmenili fasadu projektujui je u duhu secesije,
upotrebivi fasadnu oblogu od keramikih i granitnih ploa.
Ovom zgradom u potpunosti je prekinuto sa klasinom
dekoracijom fasade, na kojoj nema horizontalnih venacaniti dekoracije oko prozora. Na zgradi se, moda prvi put u
srpskoj arhitekturi, osea dolazak neornamentisane
arhitekture i prvi put je u punoj meri izraena polihromija
na fasadi.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
65/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 65
Viktor David Azrijel (oko 1875-1942) je
projektovao ve pomenuti Robni magazin Benciona Bulija
u ulici Kralja Petra br. 16 (1907.), mada Bogdan Nestorovi
(1901-1975), kao i Momir Korunovi (1883-1969) tvrde, ne
navodei pri tom izvore, da su ovu zgradu projektovali
beki arhitekti, da je Azrijel bio gradjevinski inenjer, koji
se kolovao u Beu i radio u Ministarstvu gradjevina i u
tom svojstvu je projekat samo potpisao. Ovaj objekat
karakterie veliki broj arhitektonskih inovacija: korieni sumaterijali koji su za to doba predstavljali proizvod visoke
tehnologije, kao to su staklo i elik. Prvi put se pojavljuje
na fasadi staklena zid zavesa uokvirena mermernim
pilastrima koji su dekorisani enskim glavama. Unutranja
dispozicija prostora takodje je neuobiajena, jer se tri nivoa
reavaju kao jedinstveni prostor sa galerijama i jednim
mostom. Ova zgrada predstavlja izuzetan, ali usamljen
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
66/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 66
primer reenja objekta po novim arhitektonskim principima,
otvorenog projektnog plana i sa zid zavesom, koji se
radikalno razlikuje od do tada preovladjujueg
akademskog pristupa eklektine arhitekture.
Stilskoj grupi secesije pripada i mali
stambeni objekat vlasnika Mijajla Popovia u Kursulinoj
ulici br. 35 u Beogradu, sa interesantnim centralnim
floralnim motivom. Objekat je sagradjen 1904., a autor je
bio praki djak, eh Stojan Titelbah (1877-1916). Ova
kua ima upeatljivo modelovanu secesijsku fasadu
u obliku velikog cveta, u koji su ukomponovana dva
prozora. Zgrada Prometne banke na uglu Knez Mihajlove
26 i Zmaj Jovine ulice delo je Danila Vladisavljevia i
pripada kasnom, ekspresivnom periodu secesije.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
67/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 67
Zgrada je sagradjena 1913. godine prema
Vladisavljevievim projektima, na kojima je saradjivao i
inenjer Milo Savi (1865-1941). Zgrada Smederevske
kreditne banke na Terazijama (1910.), autora Milorada
Ruvidia i Isaila Fidanovia, takodje nosi elemente kasnog
perioda secesije. Ovo je jedan medju retkim primerima
objekata projektovanim u stilu secesije, gde ona nije
primenjena samo formalno, u dekoraciji fasada, ve je
prostornim raslanjavanjem ostvareno reenje koje je bilopotpuno suprotno dotadanjem akademskom eklektikom
postupku. Dekorativna plastika secesije ovde je potisnuta
u drugi plan, ona izvire iz i prati zaobljene linije balkona i
naglaene vertikale na fasadi.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
68/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
69/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 69
Parizu, koji je zamiljen i izgradjen u obliku crkvenog
objekta. Autori paviljona su bili Milan Kapetanovi (1859-
1934), koji je inae bio pobornik akademskog oblikovanja,
a na ovom projektu je jedini put u svojoj praksi primenio
srpsko-vizantijski stil, i Milorad Ruvidi. Paviljon je
projektovan po ugledu na srpske pravoslavne hramove s
kraja XIII veka, ime je dobio siluetu koja je podseala na
istorijski sakralni objekat. Kapetanovi je izradio idejni
projekat, a Ruvidiu pripadaju zasluge za izradu glavnogprojekta i detalja.
Stara telefonska centrala autora Branka
Tanazevia u Kosovskoj ulici u Beogradu predstavlja spoj
secesije i srpsko-vizantijskog stila. Projekat je izradjen
1906. godine, a izgradnja je trajala tokom 1908. godine.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
70/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 70
Tanazevi je prilikom projektovanja eksplicitno koristio
renik nacionalne istorijske stilske grupe u arhitekturi -
Moravske graditeljske kole, koji je kombinovao sa
elementima secesije. Slian stil koristio je prilikom
rekonstrukcije fasade Ministarstva prosvete na Terazijama,
kao i na stambenoj zgradi brae Nikoli u Njegoevoj ulici
11, u Beogradu, iz 1912. godine. Zgrada Ministarstva
prosvete na Terazijama predstavlja antologijski primer
srpsko-vizantijskog stila, posebno naglaenogna kompoziciono-dekorativnim elementima fasade.
Zajedno sa Telefonskom centralom, ova zgrada
predstavlja najznaajniji primer pokuaja stvaranja
specifinog srpskog stila, koji se razvijao kao jedna od
posledica napora, koje su u srpskoj arhitekturi inili
pojedini arhitekti u nameri da odbace akademizam i unesu
u svoja dela elemente secesije. Tanazevi je, takodje sa
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
71/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 71
uspehom, primenio svoju interpretaciju srpsko-vizantijskog
stila i na projektu objekta Srpskog paviljona na
Medjunarodnoj izlobi u Torinu 1911. godine.
Godine 1906. raspisan je prvi konkurs za
izgradnju Hrama sv. Save na Vraaru, u Beogradu.
Konkurs je otvorio nova pitanja vezano za razvoj stila u
srpskoj arhitekturi, a tim povodom pisali su Dimitrije T.
Leko 1908. i Branko Tanazevi 1909. godine. Teme oko
kojih su se suprotstavljala miljenja strunjaka u periodu
gotovo cele prve polovine XX veka bile su vezane za
potovanje arhitektonskog nasledja srpske arhitekture iz
perioda srednjeg veka, zatim, za principe projektovanja
gradjevine koji u sebi sadre nacionalne elemente, te za
nain itanja, tumaenja i primene ovih principa u
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
72/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 72
arhitekturi. Oni arhitekti koji su bili iskljuivi u zalaganju za
primenu istorijskih arhitektonskih uzora na celokupnom
planu projektovanja, u svojoj tenji ka kristalizaciji srpskog
nacionalnog stila i njegovoj primeni na
sveobuhvatno podruje arhitektonskog projektovanja,
ukljuujui i profane objekte, izgubili su iz vida injenicu da
je poreklo tog stila bilo vezano iskljuivo za objekte
sakralne arhitekture.
U periodu od poetka pa do sredine prve
dekade XX veka, dakle, srpski arhitekti u svojim projektima
postepeno naputaju do tada prisutnu beku verziju
neovizantijskog stila, koja je bila bliska njihovoj estetici
zbog povezanosti ovog stila sa istorijskim nacionalnim
arhitektonskim uzorima u Srbiji. Ova, beka verzija
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
73/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 73
neovizantijskog stila, u sutini je kompoziciono
predstavljala neoromansku arhitekturalnu strukturu, na
koju su pridodavani razliiti vizantijski i ranohrianski
citati. Umesto neovizantijskog stila, domai arhitekti se sve
vie opredeljuju za strukturalne i dekorativne sklopove
istorijskih srpskih graditeljskih uzora iz perioda srednjeg
veka, koji su po njima predstavljali autentian
srpski arhitektonski izraz, odnosno, predstavljali su izvore
srpskog nacionalnog stila. Medju prvim primerimanacionalnog srpskog stila u arhitekturi bile su Crkva svetog
Nikole u Trsteniku, koju je projektovao Duan ivanovi
(1853-1937) iz 1903. i Crkva svetog Djordja na Oplencu,
koju je projektovao Kosta J. Jovanovi (1884-1934), nakon
to je pobedio na konkursu, 1909. godine. Duan
ivanovi se opredelio za nacionalnu varijantu stila
obzirom na injenicu da je studirao kod fon Hansena
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
74/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 74
(Teofilus Edvard) u Beu vizantijsku arhitekturu, te da je
najvie radio na projektima crkvenih gradjevina u srpsko-
vizantijskom stilu, na kom polju je postigao i najvie
uspeha. Crkva na Oplencu Jovanovia je, pak,
projektovana da bude mauzolej dinastije
Karadjordjevi. Stilski znaajan sakralni objekat izgradjen
u srpskom nacionalnom stilu je jo i Crkva svete Petke u
Lapovu Jovana Stanojevia, iz 1907. godine.
U narednim godinama i decenijama, srpski
nacionalni stil se sa podruja sakralne arhitekture prenosi i
na profanu, odnosno utilitarnu arhitekturu. U ovom stilu,
projektuju se razliiti tipovi arhitektonskih objekata, kao to
su stambene zgrade, pote, telefonske centrale, sportske
dvorane, vojni objekti, kole, administrativne zgrade,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
75/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 75
mostovi, bolnice, groblja i dr. Estetski dometi mnogih dela
su u znaajnom broju pod znakom pitanja bili jo u
ondanje vreme, kritikovani od strane strune javnosti, a
samo su se pojedinci medju arhitektima vinuli iznad
povrno shvaene i uobliene ideje o nacionalnom stilu,
izgradivi dela koja su mogla da postanu etalon novog,
samosvojnog stila.
Istaknuti primer razvijenog srpsko-
vizantijskog stila, gde su strukturalni elementi moravske
graditeljske kole veto ukomponovani u celinu objekta, je
zgrada Okrunog naelstva u Vranju iz
1908.godine,autora Petra Popovia (1873-1945), koji je
bio akademik i naelnik u Arhitektonskom
odeljenju Ministarstva gradjevina, honorarni profesor
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
76/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 76
vizantijske arhitekture i propagator srpsko-vizantijskog
stila. Medju predstavnicima srpskog nacionalnog stila
vano mesto zauzima ime Dragutina Inkiostri-Medenjaka
(1866-1942), koji je takodje bio slikar, dekorater i dizajner
u savremenom smislu te rei.
Nasuprot stavovima za ouvanje
nacionalnog identiteta u arhitekturi, postojala su u to vreme
u Srbiji i drugaija miljenja, koja su kritikovala tada esto
prisutan nacionalni predznak u srpskoj kulturi uopte i
smatrala da je upotreba nacionalnih istorijskih
karakteristika srpske arhitekture u svakodnevnoj
arhitektonskoj praksi neprimerena, a esto i neprihvatljiva.
Predstavnici ovih stavova smatrali su da srpsko-vizantijski
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
77/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 77
stil predstavlja iskljuivo ornamentika, koja se moe
aplikovati na bilo koju arhitektonsku strukturu, bez obzira
na njene stilske karakteristike. Po njima, predmet
arhitektonskog istraivanja, analize i realizacije jednog
arhitektonskog dela nije trebalo da bude samo formalni stil,
ve u mnogo veoj meri njegova funkcija i konstruktivne
karakteristike. Ovakvi stavovi su dalje vodili poslenike
arhitekture ka upotrebi savremenih materijala i novih
konstruktivnih sistema gradjenja, koji bez ogranienjaodgovaraju na savremene zahteve projektovanja.
Treba napomenuti jo jednu injenicu
vezanu za razvoj arhitekture u Srbiji toga vremena. Naime,
godine 1912. odrana je etvrta jugoslovenska
umetnika izloba u Beogradu, na kojoj dela iz oblasti
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
78/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 78
arhitekture privlae posebnu panju. Taj dogadjaj na
simbolian nain predstavlja prekretnicu, kada poinje novi
period u razvoju srpske arhitekture, kada arhitekte izlaze iz
strogih okvira prakse i sve ee uzimaju uee u pisanju
tekstova u strunim asopisima, kao u tada naprednom
Srpskom knjievnom glasniku. Primetno je okretanje i
povezivanje arhitekata u svom radu sa sferom likovnih
umetnosti, bez obzira na injenicu da je arhitektura u to
vreme u osnovi bila inenjerska delatnost.
Posebno znaajan za kulturnu istoriju Srba
je rad vajara i arhitekte Ivana Metrovia (1883 1962).
Iako nije iveo u Srbiji, ostavio je nesumnjivog traga u
njenoj umetnosti. Posle pripreme kod bekog vajara O.
Keniga, Metrovi se upisuje na beku Akademiju likovnih
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
79/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 79
umetnosti gde radi u klasi E. Helmera, H. Biterlica i
arhitekte Ota Vagnera (1901.-04.). Istie se na izlobi
beke Secesije (1902.) mermernom fontanom za palatu
industrijalca Vitgentaijna. Za vreme njegovog prvog
boravka u Beogradu (1906.) njemu je, kao ve priznatom
umetniku, iskazana naroita poast da portretie kralja.
ivei u Parizu (1907.-09.), izlae u Salon des artistes
Franais. 1910. godine izlae u Zagrebu, u drutvu sa
Mirkom Rakim, prvi put svoj Vidovdanski ciklus, da bi uPaviljonu Kneevine Srbije, na Rimskoj izlobi 1911.,
kosovskom simbolikom privukao interes evropske
umetnike javnosti. U Beogradu 1913. godine modeluje
grupu Alegorija na temu pobede srpskog oruja 1912., u
obliku Terazijske fontane. Od itave kompozicije, unitene
za vreme Prvog svetskog rata, preostala je samo figura
Pobednika, postavljena na Kalemegdanskoj tvrdjavi u
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
80/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 80
Beogradu, godine 1924. Dan posle atentata u Sarajevu,
Metrovi se vraa u Italiju i ostaje u emigraciji sve do
1919. godine, kada se ponovo vraa u zemlju.
Tokom perioda Prvog svetskog rata, prva
generacija srpskih arhitekata se ugasila, odnosno, povukla
sa arhitektonske scene. U vihoru rata, izgubljeni su njeni
znaajni predstavnici, medju kojima su bili Stojan Titelbah,
koji je izvrio samoubistvo u srpskom vojnom logoru na
Krfu, Dimitrije T. Leko, zatim Jovan Ilki, koji je umro u
logoru u Neideru (Madjarska), u kome je bila i Jelisaveta
Nai, te Milorad Ruvidi, koji je nakon uestvovanja u
Srpsko-bugarskom ratu, umro u godini kada je Prvi svetski
rat poeo.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
81/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 81
Nakon rata, Beograd je postao glavni grad
nove drave, a uslovi razvoja tog grada kao i razvoja
arhitekture u Srbiji uopte bili su bitno drugaiji od onih,
koji su vladali u periodu pre Prvog svetskog rata.
Najznaajniji pomak dogodio se na polju estetike
gradjenja, koja se promenila iz osnova. Takodje, taj period
karakterie i veliki manjak obrazovanog kadra i
intelektualaca uopte, pa su znaajna mesta srpskih
arhitekata na strukovnoj sceni zauzeli ruski emigranti, kojisu se naselili u Srbiji neposredno posle Oktobarske
revolucije. Osnovno obeleje tog perioda u Srbiji, a
posebno u Beogradu, moe se posmatrati kao stanje
intenzivne izgradnje, jer su gradjevinske, kao i druge opte
potrebe u ratom opustoenoj zemlji bile velike. Medjutim,
generalno je, uz izuzetke, estetski kvalitet arhitekture
izvedenih objekata u Srbiji tada bio vrlo nizak.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
82/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 82
Karakteristino je, takodje, da su arhitekti, odbacujui stare
uzore traili nove pravce, usmerene prema modernoj i
funkcionalistikoj arhitekturi, koja je tada bila u povoju u
Evropi.
Za vee projekte i kompleksnija
arhitektonska zdanja angaovani su sve ee ruski
arhitekti, emigranti. Prema podacima iz 1923. godine
poznato je da je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
prihvatila oko 30.000 ruskih emigranata, koji su se u veini
nastanili u pravoslavnoj Srbiji, a u Beogradu je u to vreme
stvaralo ak oko 50 ruskih arhitekata, koji su dominirali
arhitektonskom scenom. Oni su sagradili na stotine
objekata irom Srbije, a sam Beograd su razvili do nivoa
monumentalne prestonice.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
83/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 83
Medju znaajnim objektima u
Beogradu, na kojima su radili ruski emigranti, bila je
zgrada Narodne skuptine (zapoeta 1907. a zavrena
1936.), delo koje je zapoeo Jovan Ilki, nastavio njegovsin Pavle Ilki, a dovrio ruski akademik, arhitekta Nikolaj
Nikolajevi Krasnov (1864-1939). Zgradu Ministarstva
uma i ruda (danas zgrada Ministarstva inostranih
poslova) zapoeo je Dragia Braovan (1887-1965), a
zavrio krajem 30-tih takodje Nikolaj Nikolajevi Krasnov
(gradjena od 1928.-38.). Ovaj ruski arhitekta je izgradio i
palate Ministarstva finansija na suprotnim uglovima ulica
Miloa Velikog i Nemanjine (1928.). Vilhelm Baumgarten
(rusko ime: Vasilij Fjodorovi) (1879 - posle 1945, Buenos
Aires) je 30-tih godina, u neposrednoj blizini prethodnih
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
84/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 84
objekata, u ulici Miloa Velikog, podigao zgradu
Generaltaba (1928.), monumentalnu palatu za to doba, a
projektovao je i zgradu Ruskog doma (1933.). Zgradu
Patrijarije je projektovao 1934.-35. na mestu stare
Mitropolije iz XVIII i XIX veka Viktor Viktorovi Lukomski
(1884-1947), koji je takodje projektovao i zgradu Starog
dvora (1934.). Vasilij(e) Mihajlovi Androsov (1872-1944)
je preprojektovao fasadu Glavne pote u
Takovskoj (1938.).
Godine 1919. odran je istorijski Kongres
ujedinjenja, a iste godine srpsko Udruenje inenjera i
arhitekata postalo je konstitutivni element Udruenja
jugoslovenskih inenjera i arhitekata (UJIA). 1923. godine
beogradski arhitekti su osnovali Klub arhitekata u okviru
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
85/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 85
UJIA. Tih godina, Udruenje jugoslovenskih inenjera i
arhitekata, na makro planu, i Klub arhitekata, na mikro
planu, aktivno rade na afirmaciji arhitektonske struke. U
formalnom pogledu, arhitekti u to doba nisu bili strukovno
izdvojeni od gradjevinskih inenjera, to je bio izvor
moguih problema, iz razloga to su ove dve struke
predstavljale medjusobnu konkurenciju, bez obzira na
injenicu da su se u praksi esto medjusobno
upotpunjavale i preplitale. Arhitektonska struka je ve bilaprola kroz proces profesionalnog definisanja u periodu
1900-1914. godine. U posleratnom periodu, arhitekti se
organizuju i medjusobno izdvajaju od gradjevinskih
inenjera i okupljaju oko strukovnih udruenja koja
zastupaju iskljuivo njihove interese.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
86/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 86
Po pitanju stila, period u godinama nakon
Prvog svetskog rata donosi nove uticaje i preokrete, kako
na polju likovnih umetnosti uopte, tako i na polju
arhitekture. Stilske osnove likovnog izraza u srpskoj
umetnosti i posebno arhitekturi u periodu 1920.-tih su
raznolike. Internacionalni akademski eklekticizam prisutan
je i u to vreme kod srpskih arhitekata, bez obzira da li su
oni studirali arhitekturu u Srbiji, na beogradskom
Univerzitetu, ili su sticali znanje izvan njega, u evropskimkulturnim i obrazovnim centrima, poto su i tada mnogi
medju njima studirali u Evropi, uglavnom u zemljama
nemakog govornog podruja.
Tih godina, u Evropi dolazi do pune
afirmacije modernog pokreta u arhitekturi, a stilski
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
87/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 87
elementi modernizma postaju sastavni deo arhitekture
novog doba. Moderna arhitektura, odnosno arhitektura
oslobodjena ornamenata, pojavila se u Srbiji sa
zakanjenjem u odnosu na ovaj pokret. Stil secesije koji je
predstavljao osnovu pokuaja formiranja nacionalnog,
srpskog stila, i koji je dugo bio prisutan u srpskoj
arhitekturi, polako se gasio u periodu posle Prvog svetskog
rata, a njegovi protagonisti su se postepeno
okretali prema, u to vreme u Evropi ve prevazidjenim,istoricistikim oblicima eklektikog neoklasicizma. Jo uvek
nije stvorena kulturna klima da se na domaem terenu u
veoj meri pojave savremeni arhitektonski tokovi. Od njih
je srpska arhitektura jo izvesno vreme ostajala po
strani.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
88/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 88
Medju znaajnim primerima zgrada koje su
gradjene u istoricistikim oblicima eklektikog
neoklasicizma bile su zgrada Univerzitetske biblioteke i
zgrada Tehnikog fakulteta u Beogradu. Zgradu
Univerzitetske biblioteke na Bulevaru kralja Aleksandra 71
projektovali su profesori Beogradskog univeziteta Nikola
Nestorovi i Dragutin Djordjevi (1866-1933), a gradnja je
trajala u periodu od 1924. do 1926.godine. Gradnju i
opremanje ovog objekta, izuzetno znaajnog zaobrazovanje i kulturu, osim beogradske optine, koja je
dala zemljite i kraljevske vlade, koja je dala 2,5 miliona
dinara dravnog kredita, pomogao je i Karnegijev fond za
medjunarodni mir, sa 100.000 dolara donacije, a na
inicijativu i zalaganje ondanjeg srpskog poslanika u
Vaingtonu Slavka J. Grujia i njegove supruge
Mabel. Zgradu Tehnikog fakulteta, na broju 73 Bulevara
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
89/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 89
kralja Aleksandra, projektovao je takodje Nikola
Nestorovi, zajedno sa Brankom Tanazeviem, 1930.
godine.
Medjutim, na arhitektonskoj sceni se
polako javljaju stilski pomaci, koji nastaju kao posledica
irenja savremenih arhitektonskih tokova prisutnih u
Evropi. Na prolenim i jesenjim salonima u novootvorenom
umetnikom paviljonu Cvijeta Zuzori uestvuju i
osnivai avangardne arhitektonske grupe - Grupe
arhitekata modernog pravca: Milan Zlokovi (1898-1965),
Branislav Koji (1899-1987), Jan Dubovi (1892-1969) i
Duan Babi (1894- oko 1948). Sredinom 1929. godine
Grupa arhitekata modernog pravca otvara u Beogradu
veliku arhitektonsku izlobu pod imenom Prvi salon
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
90/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 90
arhitekture. Godine 1931., beogradski modernisti, u
saradnji sa modernistima iz Zagreba i Ljubljane, organizuju
Izlobu jugoslovenske savremene arhitekture.
Pioniri modernizma u srpskoj arhitekturi
uglavnom su se kolovali u klasinim i konzervativnim
sredinama, izuzev Nikole Dobrovia (1897-1967) , koji se
kolovao u Pragu, u krugu uenika Ota Vagnera (1841-
1918). U prvoj generaciji srpskih modernista, nalazili su se
Nikola Dobrovi, Milan Zlokovi, Branislav Koji i Dragia
Braovan (1887-1965). Direktnu vezu sa pokretom
modernizma ostvarila je, medjutim, tek druga generacija
znatno mladjih arhitekata, koji su na arhitektonsku scenu
stupili mnogo kasnije od svojih prethodnika. Medju
predstavnicima ove generacije, bili su Milorad Pantovi
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
91/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 91
(1910-1986), Branko Petrii (1911-1984) i Jovan Kruni
(1915-2001), koji su svi radili u ateljeu Le Korbizjea (1887-
1966), u periodu pred poetak Drugog svetskog rata. Kako
u Srbiji sredinom 20-tih godina XX veka nisu bili stvoreni
uslovi za pojavu pokreta modernizma, naroito zbog slabih
kontakata sa predstavnicima modernog pokreta toga doba,
to je bio presudan uzrok kanjenja nastanka modernizma u
Srbiji za celu jednu generaciju.
U mnotvu literarnih avangardnih pokreta
u godinama nakon Prvog svetskog rata u Beogradu, centar
umetnikog dogadjanja postao je intelektualni krug
umetnika koji su se okupili oko asopisa Zenit. Ovaj
umetniki asopis je ujedno postao i sredite
nekonvencionalnih dogadjanja na polju umetnosti u Srbiji,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
92/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 92
ali i izvan nje. Krug zenitista je imao odluujui uticaj na
osnivanje i formiranje arhitektonskog modernizma u Srbiji.
Osniva i ideolog pokreta zenitizma i asopisa Zenit bio
je Ljubomir Mici (1882-1942), pesnik, kritiar i polemiar,
koji je ujedno bio stub i predvodnik jugoslovenske
avangarde. Prvi broj Zenita objavljen je u Zagrebu 1921.
godine, a redakcija je ubrzo, 1923. godine bila prisiljena da
se zbog svog nekonvencionalizma, koji je izazivao burne i
otre reakcije u javnosti, preseli u Beograd. Sam Mici jebio kontroverzna linost. Bio je beskrupulozni polemiar na
polju umetnosti, ali i na podruju optih tema drutva i
drutvenih odnosa. Stavovi ovog otrog kritiara su ve u
poetku razvoja zenitizma doveli do raskida njegovog
odnosa sa Miloem Crnjanskim, Rastkom Petroviem,
Duanom Matiem, Stanislavom Vinaverom i Bokom
Tokinom, a potom i sa pesnikom Ivanom Golom,
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
93/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
94/821
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
95/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 95
Hanes Majer, Maks akob, Filipo Tomazo Marineti, El
Lisicki i drugi.
Prvi arhitektonski projekat koji je objavljen
u Zenitu broj 11 iz februara 1922. godine bio je
Spomenik Treoj internacionali Vladimira Tatljina. Slede
u broju 34 Zenita iz novembra 1924. godine tekst pod
naslovom Novi sistem gradjenja potpisan inicijalima
P.T., u broju 35 iz decembra 1924. Jo Klek (Josip Sajsel)
(1904-1987) je objavio planove za Zeniteum I i Zeniteum II,
a u broju 36 Jo Klek je objavio projekat Vile Zenit.
Programski tekst zenitistike arhitekture dat je u broju 37
pod naslovom Beograd bez arhitekture, kojeg je napisao
Ljubomir Mici. U broju 40 iz aprila 1926. objavljen je tekst
Valtera Gropijusa (1883-1969)
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
96/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 96
Internacionalna arhitektura i prikaz osam Bauhausovih
knjiga. Posebno je znaajna saradnja zenitista sa
italijanskim futuristima, pre svega sa F.T. Marinetijem
(1876-1944).
Nakon niza skandala, asopis Zenit je
ugaen 1926. godine, a formalni razlog gaenja bile su
osude asopisa i samog Micia zbog boljevike
propagande i pozivanja gradjana na komunistiku
revoluciju. Mici je sudski gonjen i ubrzo je napustio
zemlju i otiao u Pariz, gde se bavio slikarstvom, a
saradjivao je sa urednitvom slovenakog avangardnog
asopisa Tank.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
97/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 97
Paralelno, nasuprot modernistima, koji su
u treoj dekadi veka sve prisutniji na arhitektonskom planu
u Srbiji, neki arhitekti i dalje propagiraju ideje, koje su u
suprotnosti sa stavovima dolazeeg modernog pokreta.
Tako pariski doktorant, arhitekta Milutin Borisavljevi
(1889-1969), u svojim tekstovima objavljenim u periodu
30-tih godina, tvrdi da je arhitektura u sutini samo
kompozicija istorijskih stilova, a da modernisti ne poznaju
prolost arhitekture, te postaju modernisti jedino iz razlogaobrazovno-arhitektonske nepismenosti. Milutin
Borisavljevi se, kao teoretiar i estetiar arhitekture,
pojavljuje pred Drugi svetski rat svojim tekstovima u
Srpskom tehnikom listu. U svojim radovima o estetici,
Borisavljevi zastupa optiko-fizioloku teoriju, kojom
dokazuje da je lepo fenomen vida, a ne prostora i linija, na
taj nain negirajui psiholoka i matematika objanjenja
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
98/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 98
lepog. Njegovu doktorsku disertaciju, odbranjenu u Parizu,
objavila je francuska izdavaka kua Payot. Medjutim, i
pored uspeha, koji je njegov rad na teoriji estetike
arhitekture imao izvan granica zemlje, Borisavljevi je u
Srbiji bio ignorisan i zaboravljen. Napustio je domovinu
1949. godine i odselio se u Pariz, gde je i umro.
Momir Korunovi (1883-1969) je, suprotno
Borisavljeviu, iv doekao punu rehabilitaciju. Njegovo
delo esto je u arhitektonskoj istoriji i teoriji povezivano sa
idejama ekspresionista. Njegovo Spomen obeleje srpskoj
vojsci u Kumanovskoj bitci iz Prvog balkanskog rata na
brdu Zebrnjak (gradjeno 1933.-37.), kod Kumanova,
uporedjivana je od strane arhitektonskih kritiara sa
Ajntajnovom kulom Eriha Mendelsona (1887-1953).
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
99/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 99
Korunovi je u periodu 1910.-11. uio na Tehnikoj visokoj
koli u Pragu, a potom je iao na studijska putovanja u
Rim i Pariz. On pripada romantinoj, nacionalnoj grani
srpske arhitekture, a razvijao je svoj stil uporedo sa svakim
novim projektom, poevi od projekta za zgradu Pote 1 u
Beogradu (1912.-18.), potom nastavivi na projektima
Pote 2 (1927.-29.), Ministarstva pota (1926.-30.) i
Sokolskog doma Matica (1929.-35). Spomenik na
Zebrnjaku odveo ga je do granica ekspresionizma, koje uto vreme nisu bile dosegnute u srpskoj arhitekturi.
Naalost, gornji deo spomenika je sruen 1942. godine,
tako da je do danas sauvan samo donji deo, spomen-
kosturnica. Teio je da ostvari arhitekturu nacionalnog
stila, sluei se preteno dekorativnim elementima srpske
srednjovekovne sakralne arhitekture. Pokuaji ove vrste
ostali su usamljeni i bez sledbenika u srpskoj arhitekturi.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
100/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 100
Mada, moe se uoiti da ovoj stilskoj grani srpske
arhitekture takodje pripada i Milica Krsti (devojako
olak-Anti, 1887-1964), svojim projektom Druge enske
gimnazije (1933.) u ulici kraljice Natalije u Beogradu.
Znaajan predstavnik arhitekata koji suzastupali nacionalno istorijski stav u arhitekturi, bio je i
Aleksandar Deroko (1894-1988). Nakon uestvovanja u
Prvom svetskom ratu, Deroko je studirao tehniku u Rimu i
Pragu do 1926., a potom na Beogradskom univerzitetu,
zajedno sa Petrom Popoviem, Dragutinom Djordjeviem,
Nikolom Nestoroviem, Brankom Tanazeviem. U periodu
izmedju 1926. i 1928. studira u Parizu vizantijsku
umetnost. U svojim radovima zalae se za razvoj
nacionalnog stila u arhitekturi koji je inspirisan
ranohrianskim, vizantijskim i srpskim arhitektonskim
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
101/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 101
spomenicima iz perioda srednjeg veka. Izgradio je vie
crkava, memorijalnih gradjevina i stambenih zgrada u
periodu izmedju dva rata. Na stambenim objektima
predstavio je nove interpretacije srpske tradicionalne
narodne arhitekture, u koje je takodje unosio elemente
nasledja balkanske i mediteranske arhitekture i stilske
arhitektonske elemente secesije. Radei pod uticajem
tadanjeg racionalizma, on je svoje objekte izgradjene
pred Drugi svetski rat prilagodjavao modernom stilu.Njegovo idejno reenje za crkvu Sv. Save u Beogradu iz
1926. bilo je osnova za izradu gradjevinskog projekta
kojeg je izradio Bogdan Nestorovi 1932. U periodu 30-tih,
Deroko je objavio nekoliko studija vizantijske i srpske
srednjovekovne arhitekture. Svoje knjige je sam ilustrovao,
a takodje je izradio veliki broj slika na kojima je
predstavljao arhitektonske motive.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
102/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 102
Kako je ve reeno, modernizam se u
srpskoj likovnoj umetnosti, i, posebno, u srpskoj
arhitekturi, pojavljuje kasno, u periodu kada je ovaj pokret
u Evropi ve bio definisan, razvijen i imao svojepredstavnike kako na polju teorije, tako i na polju
arhitektonske prakse. Proces razvoja moderne arhitekture
u Srbiji odvijao se na nekoliko planova. Ve smo opisali
uticaj koji se razvijao preko pojave zenitizma kao pokreta
na optem likovno umetnikom planu i dometa kojeg je
dostigao zenitizam na podruju kulturne emancipacije.
Medjutim, postojali su i drugi uticaji na razvoj modernog
pokreta u Srbiji. Medju njima su bili znaajni oni uticaji koje
su nainili predstavnici ve pomenute prve posleratne
generadcije srpskih arhitekata, a koji su se vratili u zemlju
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
103/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 103
nakon studija i studijskih boravaka u inostranstvu. Takodje
su na nastanak modernog pokreta uticali radovi inostranih
arhitekata koji su u to vreme iveli u Jugoslaviji, posebno
radovi Rusa i eha, jer su oni uneli duh panslavizma
i evropejstva u srpsku kulturnu sredinu. Uticaj na nastanak
i razvoj modernog pokreta u srpskoj arhitektonskoj sredini
vren je istovremeno i putem izlaganja inostranih
stvaralaca, koji su svoje radove predstavljali beogradskoj
publici na izlobama. Slian uticaj na razvoj srpskearhitektonske sredine vrile su i velike medjunarodne
izlobe, koje su u to vreme bile generatori razvoja nauke i
tehnologije u svetu. Posebno znaajno za razvoj
modernizma u srpskoj arhitekturi i urbanizmu bilo je
osnivanje CIAM-a 1928. godine. Ova medjunarodna
institucija moderne arhitekture i urbanizma nainila je veliki
uticaj na shvatanje postojeih i novonastalih urbanistiko-
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
104/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 104
arhitektonskih problema u zemlji, kao i na razvoj naunih
modela i postupaka za njihovo reavanje.
Poetkom 1925. godine u Beogradu je
priredjena izloba umetnikog udruenja Manes iz
Praga, iji su lanovi bili: Jozef Goar, Pavel Janak, Jozef
Kalous, Ladislav Mahonj i Otakar Novotni. Tada su po prvi
put u Beogradu izlagana arhitektonska dela koja ne
pripadaju akademskom eklektikom stilu, ve novim
tendencijama moderne arhitekture, a beogradska struna
javnost imala je priliku da se upozna sa novim tokovima
razvoja u ekoj arhitekturi. Ova izloba je nainila
znaajan uticaj na skretanje panje srpske arhitektonske
javnosti prema novim dogadjanjima u arhitekturi koji su se
u to vreme deavali izvan Srbije.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
105/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 105
Period izmedju 1925. i 1927. bio je veoma
znaajan za nastanak i razvoj modernizma u srpskoj
arhitekturi. Istovremeno, bio je povezan sa
transformacijom srpske arhitektonske misli na optemplanu i uvodjenjem drugaijeg, novog naina posmatranja
arhitekture u okviru srpske kulturne sredine. Znaajan
uticaj na razvoj novih ideja u srpskoj arhitekturi imala je
pariska izloba L'Exposition Internationale des Arts
Dcoratifs et Industriels Modernes, koju su posetili srpski
lanovi Kluba arhitekata u organizaciji Branislava Kojia,
tadanjeg sekretara kluba i jednog od osnivaa Grupe
arhitekata modernog pravca. Na ovoj izlobi, srpski
arhitekti su se upoznali sa idejama Konstantina Meljnikova
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
106/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 106
(1890-1974) i, posebno, Le Korbizjea (1887-1965), koji je
za tu priliku projektovao paviljon L'Esprit Nouveau.
Medjutim, na razvoj moderne arhitekture
uticale su moda u najveoj meri narastale potrebe, koje
su se razvijale uporedo sa poveanjem opteg nivoa
razvoja i standarda, kao i porastom broja stanovnitva,
posebno u prestonom gradu Beogradu. Poev od perioda
nakon Prvog svetskog rata, kada je Beograd imao 120.000
stanovnika, grad se konstantno irio i razvijao. Pred sam
Drugi svetski rat, grad je gotovo utrostruen po broju
stanovnika i narastao je do cifre od 320.000, ime se
svrstao medju ondanje evropske metropole.
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
107/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 107
Krajem 1925. godine Milan Zlokovi je
radio projekte malih eljeznikih stanica na kojima se
naziru elementi nove estetike u arhitekturi. Iste godine,
dobio je nagradu na konkursu za Umetniki paviljon
Cvijeta Zuzori i Jugoslovenski paviljon u Filadelfiji. U
prolee 1927. godine, zavrio je projekt za sopstvenu kuu
na Kote-Neimaru. U jesen iste godine, Zlokovi
neoekivano i radikalno menja svoj projekat porodine
kue. Novi projekat, kojim je zamenio ve izradjenuprojektnu dokumentaciju, predstavlja arhitektonsku
kompoziciju kubinih masa, ravnih krovova i izradjen je u
novom, modernistikom stilu.
Zlokovi je imao velikih zasluga za razvoj
moderne arhitekture u Srbiji. Takodje, on se smatra
-
8/11/2019 52697060 Slobodan Maldini Srpska Arhitektura u XX Veku Tom 1 Radni Materijal
108/821
Slobodan Maldini Arhitektura u Srbiji u XX veku 108
zaslunim za promenu pravca unutar razvoja beogradskog
Arhitektonskog fakulteta - koji je u to vreme jo uvek
negovao tradiciju eklektike klasicistike i srpsko-
vizantijske arhitekture - prema savremenoj, odnosno,
modernoj arhitekturi. Obzirom da je bio odlian
matematiar, on je jo pre Drugog svetskog rata ukazivao
na znaa
top related