6 trana212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1941_03.pdf · list izlazi tjedno.- godisnja...
Post on 02-Nov-2019
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
LIST IZLAZI TJEDNO.- GODISNJA REDOVlTA PRETPLATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA INO· ZEMSTVO DIN 60. - OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI.
GODINA Xli. BROJ 3. ADRESA UREDNI!TVA I UPRA YE: SlBENIK pp. 17.
... Sirom svijeta
HITLEROV GOVOR. 30. pr. mj. prilikom osme godišnjice dolasku nucionalsocijal!zma na vlast, Hitler je u Berlinu održao veliki govor, u kome je, medu ostalim, naglasio: Godina 19-:11. bit će historij kn godina. Cjelokupnu na 'a oružana snaga. dovest će na jedan ili na drugi način do konačn e odluke. Govoreći o američkoj pomoći Engleskoj izjavio je: Tko .teli da. pritekne u pomoć Engleskoj, treba da zna, dn će svaki brod, koji se pojavi pred njemačkim podmornicama, biti torpedovan. -Odjek njegovog govoru bio je ovaj: U L o n d o n u: »Govor određen za unutrašnju upotrebu«. - U B er l i n u: »Vođa je najavio iznenađenje u podmorničk:om ratu«. - U \V a s h i n g t o n u : »Ako Hitler puca. moramo i mi«. - U R i m u : »Govor je zajamčio vojničku suradnju sila osovine«.
GRCKO-TALfJANSKI RAT. Usprkos vrlo lošega vremena grčka akcija na albanskoj fronti uspj~no se nastavlja. Na obalnom području kod Himare napadaj je završen zaposjedanjem visokog gorskog položaja, koj i su Talijani bili jako utvrdili . Zauzećem ovog položaja grčke su čete opet napredovale prema Vnloni. U Tepelcniju opaženi su veliki požari, pak Grci smatraju, da Talijani namjeravaju grad evakuirati.
JAKOST E GLESKE VOJ KE. Predsjednik engleske vUade Churchill izjavio je u engleskom parlamentu, da Velika Britanija raspolaže s 4 milijuna naoružanjh i opremljenih ljudi za obranu zemlje. Tim povodom 'naglasio je potrebu i dužnost stvaranja još veće vojske za obranu otoka i nastavak borbe do pobjede.
SMRT MET AKSASA. 29. I. preminuo jo predsjednik grčke vlade Joanis Metaksas od srčane kapi. Posljednjih gowna živo je sudjelovao u vodstvu grčke politike kao predsjednjk vlade i ministar vanjskih poslova, pak je njegova smrt težak gubitak za Grčku u danll!>"'njim te kim vremenima. - Grčki kralj imenovao je njegovim nasljednikom Aleksandra K or i z i s a, guvernera grčke Narodne banke i jednoga od najbližih suradnika pk. Metaksasa. Sastav vlade je inače ostao isti bez promjena li& nosti u njoj.
TALIJANSKI Mf'NISTRI NA FRONTI. Sest talija•nskjh mirustara, medu njima i ministar vanjskih poslova grof Ciano O· tišli su na frontu i preuzeli zapovjedništvo svojih odreda. - U vezi s ovim odlaskom Ciana na front smatra se, da predstoje važni vojni događaji .
UAPSEN PARISKI PREfEKT POLICIJE. Njemačka okupaciona vlast razriješila je dužnosti prefekta policije u Parizu te ga stavila u pritvor do dalje naredbe.
NARODNO VIJECE U FRANCUSKOJ. Maršal Petain ustanovio je Narodno Vijeće i imenovao njegovih 188 članova. Među imenovanim članovima ima biv;ih parlamentaraca te predstaV11ika raznih društvenih slojeva. NModno vijeće ima samo savjetodavni značaj, a sačinjavaju ga: 27 senatora, 44 narodna poslanika, 32 poljodjelca, 17 industrijalaca i trgovaca, 3 iz kolonija, 21 predstavnik slobodnih zvanja, 6 predstavnika svih rodova vojske, 16 radruka. 7 umjetnika, 6 pjvših >Tatruka, 9 preds~avnika raznih vjerskih krugova . -Po svemu se vidi, da je maršal Petrun potpuni gospodar položaja te da će se francuska politika nastaviti u dosadašnjem smislu poštovanja uvjeta primirja, ali bez preuzimanja kakvih novih obveza.
Sibenik, 6. veljale 1941.
"Mi želimo mir i hoćemo mir!" Prilikom otvora nove radio-stanice u
kopl ju 27. l. predsjednik vlade g. vetković i ministar pošta g. dr Torbar odrlnli u značaj n e govore.
Dr T or b n r je, medu ostalim, rekao: »T k je nekoliko država i naroda osta lo do danas izvan sukoba i ratnoga požaru. Srbi, I·lrvnti i lovenci pružili su dovoljno dokaza, da su spremni nB nndčovjcčanske
žrtve i napore, da čuvaju i očuvaju, što je njihovo.«
G. C v o t k o v i ć je pak u svom govoru naglasio i ovo: »Mi želimo mir i mi hoćemo mir ! Zato neka naš narod ačuva ono, to je neophodno potrebno, da nam mir bude osiguran : potpunu disciplinu unutra. U ovim časovima nitko ne smije remetiti nutarnji mir."'
Nakon zauzeća Derne, Aqordata i Barentua Britansko čete u T o b r uk u zarobile
su preko 25 hiljada talijnnskjh vojnika, komandanta armije, komandanta wvizije, još dva druga generala, jednog admirala i dosta viših oficira, a zaplijenili oko 50 born ih kola, 200 topova svih kalibara te znatne količine drugog ratnog materijala. Bitka za Tobruk trajala je 36 sati po strašnoj oluji, kojn je zasipala vojnike žutim oblacima pijeska.
Poslije osvajanja Tobruka britanska vojska nastavila Jo da napreduje prema zapadu. 30. T. osvojili su D er n u, koja sa strateškog gledišta ima veliki značaj. Engleski krugovi ističu, da su Talijani u Derni i oko nje pružili otpor jači od svih dosadašnjih u Libiji. Britanske čete prowru sada prema Bengaziju goneći protivnika, koji sve više ubrzava svoje povlačenje prema Bengnziju. Zauzele su i Ci re n u, koja
se nalazi 75 km zapadno od Derne, n sami h 170 km udaljena je od jako utvrdenog Bengazija. Ovim najnovijim napredovanjem britanske su čete opkoli le zračnu bazu poloniju i nastavile napredovanje prema zapadu dalje od Cirene.
I u ' ritreji britanske su če to izvrši le veliki prodor te su već osvojile A g o r • d a t i B ar e n t u te se približuju Keren u i nastavljaju svoje napredovanje prema Asplari i Crvenom moru, a TalijflO-i se povlače. Broj zarobljenika je velik, a Talij~tni o tavljnju znatne količine ratnoga materijala.
U Abesiniji ta.lcoder britanske čete na· preduju na cesti Metema-Gondnr.
U talija:nskoj omallji južnoafričke čete nalaze e isto tako na cijelom frontu u napredovanju.
Prancusho-njemačka napetost dmiral Darlan otputovao je u Pariz,
da u ime francuske vlade nastavi pregovore s jemačkom. Ovim stupa u odlučni stadij kriza, koja se razvila između Berlina i Viehya.
U Berlinu mjsle, dn akcija Darlana može uspjeti samo u slučaju sporazuma s Lavalom. Vichy je medutim putem ramo-stanice u Lyonu posve odlučno objasnio svoje stanovi tc prema Lavalu bliskoj nacionnlsoeijnlističkoj stranci u Parizu. Dva osnivača ove stranke označena su kao poznati opozicionalci prema Petainovoj politici, treći kao slobodni zidar, a četvrti kao vođa poznate cagularskc urote.
U diplomatskim krugovima Vichya izazvala je posebnu pozornost izjava admirala Dori ana, kojom je on još jedamput izričito naglasio, da francuska flota ne će biti upotrebljena ni za kakve druge zndatke, nego isključivo zn zaštitu francusko-
ga imperija. Istodobno je u Vichyu proglašeno, neka se mladi ljudi prijave za službu u floti.
U Londonu ove događaje prate s velikom napetošću. Englezi smatraj u, da je zadnjih dana s njemačke strano ponovno izjavljeno, dn odluka mora bi ti smjesta donesena. Ipak vjeruju u čvrstoću maršala Pctnina i drže, da će ta čvrstoća, koju je maršal pod vrlo tešk.'im okolnostima već mjesecima čuvao, ostati nesmanjena. Misle, dn se iz subotnjeg govora generala Weyganda na radiju još jasnije vidi odlučnost generala Weyganda l vlade u Vichyu, da se spriječi zahvat ooovinskih sila u sjevernu Afriku.
Darlnn so već vratio iz Pariza, pak se Petain nalazi sada pred odlukom. Održana je vanredna sjednica francuske vlade pod njegovi m predsjedanjem.
Doqadaji u Rumunjskoj Nakon ubijstvu njemačkog majora
Dohringa l svrgnuća ministra unutrašnjih poslova Petrovicescu desno krilo želj ezne garde diglo je ustanak. Legionari su se htjeli silom riješiti generala Antoneseu i na vlast dovesti svoga čovjeka, koji bi u Rumunjskoj uveo čisto legionarsku vladavinu. Odmah su zaposjeli policijsku zgrodu i radio-stani cu. Naoružani su bill do zubiju. Imali su automatske puške, strojne puške i topove. Plamen ustanka zahvatio je brzo ci jelu državu, napose gradove Ploesti, Brnjlu, Galne, Brnšovu i Jassy. Borba je trajala tri dana. U Bukureštu se vodila prava bitka između legionara i vojske, koja je ostala vjerna generalu Antonescu. Konačno je, pomoću vojske, uspjelo skršiti ustanak, koji je bio l!Zrokom velikih ljudskih žrtava i ogromne materijalne štete. U Bukureštu su, među ostalim, opustošeni i spaljeni svi židovski dijelovi gra-da. VojskA jo sada gospodar položaja u cijeloj državi.
Veoma čudnu ulogu u ovim događajimn igrao je potpredsjednik vlade i vođa legionara Horin ima. On je označen kao jedan od kolovođa ove pobune zajedno s ministrom Petroviceseu te je za njima izdann potjernica. e zna se, kud su svršili. Po jednim vijestima su uapšeni, po drugimn se još skrivaju, po trećima su pobjegli u Sovjetsku Rusiju.
General Antonescu sastavio jo novu vladu bez legionara, u kojoj su skoro svi ministri generali. Uapšenih je 6.278 osoba, kod kojih je nađeno mnogo oružja. U svim gradovima i eoskim općinama imenovani liU novi općinski načelruci. 4. t. mj. izda•na je službena obavijest, da je svuda u zemlji uspo tavljen mir i red. .............................. "" .... ~~ .... ~ ..... ~
UMRO CSAKY. 27. T. umro je mađarski ministar vnnjskjh poslova grof saky. - Novim mađarskim mirustrom vn•nj kih poslova imenovan je B a r d o s s y , dosndJLAnjj mađarski poslo..nik u Bukureštu.
RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ CEK. RACUNA 33.121
Iz naših krajeva OVI U ISTRL Dr Fran K u l o-
v e e, politički nasljednik dra Korošca, imenovan je za ministra bez lisnice; dr Miha Kr e k za ministra prosvjete mjesto pk. dra Korošca; dr Mihaj lo K o n s t n n t ln o v i 6 za mjnJstra pravde mjesto g. dra Laze M ar k o v i a, koji je stavljen na raspoloienje.
Z G VER ERA AROD E BA -KE imenovan je dr Milan R n d o s a v l j ev ić, bivlii guverner iste banke. Za prvoga viceguvernera potvrđen je g. dr Ivo B el i n, dok je dosadašnji drugi viceguverner g. dr Ljubiša M i kić razriješen dužnosti te je ovo mjesto o talo nepopunjeno. Imenovani su i novi članovi upravnog odbora.
STRA! I A VIO f NAD S SAKO M. 27. L pojavila su se dva strana aviona nad
ušak:om. nši protuavionski topovi otvo· rili su paljbu na njih. Jedan od njih dotle je već bio preletio naš teritorij, dok se drugi brzo izgubio u pravcu Rijeke.
O čANE AGRADE žA DAR-MERIJI. Objawjena je uredba, po kojoj će se licima u slu~bi žandarmerije osim pohvala i odlikovanja za revnosnu službu davati još i novčane nagrade.
OVE CTGARETE »DUBRAVKA« pustila je u prodaju Uprava drž. monopola u veoma lijepim, ukusnim i reprezentativnim specijalnim kartonskim kutljama, koje su bijelo-plave boje u imitaciji svile, a cigarete su obavijene specijalnim srebrenastim i voštanim papirom. Da bi se sačuvale svježe, kutije su umotane i u celofan papir. Cig11rete su blage, a prodajna cijena im je 9 dinara za kutiju od 15 komada.
KR E KARTE U SLOVENIJI. U cijeloj lovcnjji od l. t. mj. uvedene su karte za kruh i brašno. Odrastao potrošač dobivat će mjesečno na oS'novu karte 13 kg i 320 grama kukuruzno-pšcničnoga brašna.
OD EK PLOZIJE STRA fE ZALUT LE MI E nastradalo je više zgrada u B u d v i. Steta se cijeni na 3-4 milijuna dinara.
l ELJE ICKI MUZEJ U SPLITU. Ovih će e dana u Splitu otvoriti iseljenički muzej s !30 hiljada raznih dokumenata, koji govore o stvaralačkim naporima naših iseljenika na svim kontinentima svijeta. ovom muzeju, prvom u našoj državi i jednom od rijetkih u čitavom svijetu. nalaze se mnogi neobično dragocjeni i zanimljivi dokumenti i podaci o našim iseljenicima po svijetu, kojih Ima l milijun 248 hiljada i 544. a njihova imovina vrijedi, koliko 20 godišnjih proračuna naše države.
POLJODJEL KO-~ MAR Kl FAKULTET U SARAJEV otvoren je 27. I. kao fak ul tet beogradskog sveučili ta.
O RACIO IR JU ZI OT IH NA-MIR ICA BA OVINI HR T KOJ obljnvljcn.n je ban kn naredba, kojem se u svim gradovima uvode potro"ačkc iskaznice. Dosad je odobreno otvorenje 10 gradskih aprovizacijn. Putnici, koji dolaze u gradove, dobivat će potro čke iskaznice na kolodvorima ili u gradskim nl?ro,izncijnma.
ODRZA I TEC JE L Održan je križarski tečaj u K l o t r u P o d r n vs k o m 2. i 3. ll. (br. Lj. Perinić i T . Cerovac). te u Fl l i p- J a k o v u !., 2. i 3. U., koji je prirewlo Kriiarsko Okruije u Si beniku.
'6TRANA 2.
Život je pjesma Mi ne pjevamo pjesme o nikomu,
pa ni o seljaku, jer bl nam se moglo
reći da se rugamo. A nama nije do
ruganja. Ipak se usuđujemo naglasiti,
da su poslovi seljaka prava pjesma
flvota. Nitko nema ljepllh, sređenljih
l mirniJih dana od naprednoga čovjeka seljaka. Naglasujemo: naprednoga
seljaka!
Zemlja je rudnik bogatstva, koje
se nikada ne Iscrpi. Sva zemlja s mo
rima i visinama dana je na službu čo
vjeku 1 njegovim potrebama. To su
carstva veličine, ljepote l dobra. Samo treba znati preblratl po !Ica
ma divne harfe prirode, koja je dana
radi čovjeka.
Za čovjeka radllu, all napredno
ga radiJu, koji znade lskorlsutl l trav
ku po kojoj se gazi, nema glada nl
oskudice. Ima, uistinu, vanjskih uzro
ka nelmaltlne, kriza l stradanja, all
svijestan čovjek seljak l na najlkrtl
jem dijelu zemlje mofe učiniti baram
to, da ne gladuje na dnevnom zaloga
ju. Ne govorimo to, samo da se reče,
nego se osjećamo jakim l s olovkom
u ruci učiniti račun prihoda l rashoda.
Nas upropaltava neznanje, a drugo
sve manje od njega. Ove se godine
ne misli na to, Jer se poljski proizvodi
lako l visoko unovčuju. Doći će l o
pet one godine, u kojima se prokli
nju zemlja l plodovi, a drugo sve po
redu. Kolikogod je .to beskorisno, to
liko je u najvlle slučajeva l neoprav
dano, jer je pravi uzrok u tomu, Ito
se ne zna pametno Iskoristiti zemlja
l darovi njezini.
Lai je, l opet naglasujemo, Iai
je, kada se čuje, da smo ml u Dal
maciji ljudi n pasivnoga« kraja. T o se
govori napamet, ill, da se pokrije sra
mota onih koji vode narodni brod, a
i onih, uopće, koji propuštaju učiniti
ono Ito su dufnl učinili u pridizanju
zemlje. Samo bogatstvo mora moie
hraniti milijune, a ne tek par stotina
hiljada no nas je uz Jadran. Samo
treba znati Izvući Jz mora blago, koje
se krije u dubinama. Tko je kriv ri
barima, Ito u svoj džep ne sprav
ljaju one milijune, koje razni špeku
lanti sabiru! Ove Je godine jedan tr
govac na samim srdelama zaradio dva
i po milijuna dinara! Kakot Kupovao
svježu ribu l solio. Ribari to nijesu u
činili, jer nijesu svijesni sebe l snage
udruženja na zadružnoj osnovi. Neka
se ne lzmotavaju s time, Ito su bill
prisiljeni prodavati ribu, da nabave kru
ha i ruha za sebe l svoje. Nel Oni
koji Imaju, dali bl im i velike svote
na račun zalihe u posoljenoj ribi.
l trgovCi s uljem uvijek prave
dobre poslove. U njihove džepove
dospiJe više čistoga dobitka, nego u
ruke svih onih koji dane gube u tje
lesnom radu u polju. l opet Isti razlog,
jer se nije svijesno veličine i dobra
udruživanja. Ne samo to, nego; ko
lika je razlika od ulja l ulja! Pročišće
no se unovčuje za Jedan dio vile ...
Pa napredno gospodarstvo sa smo
kvama, bajamama, voćem, povrćem.
l sa destlliranjem ulja Iz raznih trava,
koje niču i venu, pa na mjestu gnjiju,
koliki bi se novel mogli Izvući! ...
Ovca je dobar prihodi Tko o tomu
vodi računal Poslju se l posebne tra
ve, koje daju vile mlijeka, bolju vunu
1 meso ...
VIna Ima, zbilja, po svim strana
ma zemlje. Ali, ako već ostajemo kod
njega, zano ga napredno gospodar
stvo l svijesno zadrugarstvo ne bi pret
varalo u liker 1 vino sunčane Dalma
elje se u flaše stavljalo 1 tako skupo
unovčavalol
Naglafeno je: Do obilatih rezul
tata dolazi se svljelću 1 povezivanjem
u zadružne zajednice. Mall pojedinac
Slovačua , l šibensui Blaženiu
(Nakon puta po Slovačkoj) svim zemljama, u kojima živu Hr
vati, zahvatio je korijen kult bl. 1 ikole Tavilićn, koji u po ljednjc tri-četiri godine na juriš o vajfi vc hrvlttskc katoličke
duše. južnoj \merici je još g. 1937. -
odmah poslije jcrusulemskog slrtvlja prigodom posvete Blažcnikova oltara u vetom gradu njegova mučeništva - Buenos Aires bio medu prvima, gdje su n xi tamošnji Hrvati po tavili u crkvi sliku svetog Sibcnčanina, te je bingo lov njezin obavio sam nadbi kup-kardinal glavnoga grada Argentine. lza toga sc kult iri i južnom i sjevernom Amerikom po svim hrvatskim kolonijama, tc će sc naći još jedva koja hrvat ka crkva ili kapelica bez Blnženikovc sli ke i bez staln ih molitava za njegovu kanonizaciju.
U Europi su prvi bili gradišćanski Hrvati, koj i su - slijedeći naglo širenje štovanja bl. likole Tavilića u staroj im domovini - sami svojom inicijativom takoder prigrlili to štovanje. Pred nekoliko mjeseci saznali smo radosnu vijest, da nema nij edno crkve gradi ćanski h Hrvata bez slike ovog a.postola hrvatskog vjerskog jedinstva. Gradišćanski Hrvati , koji su nam u blisk"''rn susjedstvu, prvi su od onih Hrvata, koji u Europi žive izvan Hrvatske, proveli općenitost kulta bl. ikolc Tnvilića, pa to spominjemo s velikom radošću
i b arnošću . jihov divni primjer treba dn slijede 'nesamo svi Hrvati izvan domovine, nego i svi Hrvati u domovini, gdjegod su u toj svetoj stva ri još u zaostatku.
ešto sjeverni je od gradišćan kih Hrvata ima i nekoliko hrvatskih naselja u lovačkoj oko glavnoga s lovačkog grada
Bratislave. Ti Hrvati nastanivši sc u lovačkoj još prije 350 godina sačuvali su do danrts svoje hrvatsko ime, a dobrim dijelom i hrvatski jezik, pjesme i običaje. [ma ih još oko 4000, koji sc nisu pretopili u Slovake. J ajčišće hrvatsko selo im je Hrvat !Ci Grob, dva kilometra udalj eno od sadašn je madžarske granice. Kad je u jesen g. 193 . Madžar ka otela lovačkoj južne slovačke kraj eve, prijetila je opasnost, da će Madžari uzeti i selo Hrvatski G rob. Kada sam tnalo iza toga posjetio te naše lovačke Hrvate, pričati su roi, kako su
sretni, •to su ostali u l ovačkoj, jer im pod Madžarima nikad ne bi bilo tako lijepo, kako im jo u Slovačkoj.
tom će hrvatskom selu u Slovačkoj biti podignut prvi oltar bl. ikoJe Tavitića u onim stmnama. To će im biti dar hrvatskog naroda iz domovine. Relijef za taj oltar izrađuje slovački umjetnik Ladislav Majer ky iz trogirskog mramora, koji smo mu ljetos poslali. Hrvati su u Hrva tskom Grobu, kad su čuli, da će dobiti oltar hrvat kog Blaženika, i da će taj oltar doći posvetit i sam hrvatski metropolita zagrebački nadbiskup prcuzv. g. dr A lojzije tcpinac, bili tako obradovani i razdragani, da su skupili pola milijuna slovačkih kruna i povećali svoju već 350 f::Odina sta
ru crkv u. Bio sam ovih dann u lovačkoj, da i
dim, kako izradba oltara napreduje. Pohvalio sam kipara Mujer koga i na'no ga u punom jeku izradbe relijefa bl. ikoJe Tavilića. Divno umjetnički koncipirani relijef je u gipsu potpuno gotov, a sad ga umjetnik prema tome kleše iz mramora.
»Do ožujka ću s relijefom biti potpuno gotov tc ću ga izložiti na reprezentativnoj izložbi slovački h umjetnika«, reče roi
prof . .t\lajcrsky, koji e ponosi tim svojim najnovijim d jelom kao jednim od najuspjelijih, što ih je dosad stvorio. A ima ih veliko mnoštvo, medu kojima je najljepše izradio prvoga slovačkog kneza Pribinu , velikoga slovačkog gcncra la-oslobodioea Stcfanika i slavnoga slovačkog vod u l-Ilinku. A k tima sada dolazi naš bl. iko la
Ta vi l ić.
Slovački kipar /'ll.ajcrsky je prvi inozemni kipar, koji izrađuje bl. ikolu TaviJića. On je oduševljen umjetnošću na 'c!,la Meštrovića, s kojim je i o obno pomat, tc
ne može nilta. On Je žrtva onoga ve
likog, koji je na ovaj ill onaJ način
otskočlo l robi onoga nižega 1 po
trebnoga. Svijesno udruženje većega
broja malih pretstavlja veći kapital od
svake gomile novca u ruci pojedinca.
All, do toga svljesnog l promll
ljenog udruživanja, koJe računa na bu
dućnost, ne dolazi se naglo 1 odmah.
Zato je nužno po1rebno barem neko
Ilko predvodnika, do srži poltenlh po
jedinaca, koji u svim ljudima gledaju
jednu Bof)u obitelj. Tl poJedinci pro-
ne taji, da je Meštrovićeva umjetnost imala utjecaja i na njegovo umjetni čko stvaranje. Mi mu Hrvati nikad ne ćemo zaboraviti veliku ljuba v, kojom se dao na umjetni ko uzvcličanjc našega hrvatskog apostola.
Steta, što radi prevelikoga snijega nisam ovaj put mogao pohoditi i Hrvatski Grob, nego sam tim 'našim slovačkim Hrvatima uputio samo pozdrave, te će im ove nedjelje njihov župnik porazdijeliti 500 sličica bl. ikole Tavilića kao predznak, da sc i oltar toga svetog I-Irvata, koji tako željno očekuju , približuje ostvarenju.
U audi jenciji kod predsjednika Slovačke Republike dra Josipa Ti a imao sam prilike u tročetvrtsatmom razgovoru spomenuti i našu akciju za bl. ikolu Tavi lića. Slovački suvere'n, koji jo inače obi čan
svećenik te i kao predsjednik republ ike svako nedjelje vrši župničku službu u svojoj župi. izjavio mi je, da pozna tu našu akciju i da će i sam molitvom poduprijeti naše nastojanje za kanonizaci ju toga hrvatsko~ Blaženika. POZ'najcm već 13 godina sadanjega prvog predsjednika slovačke samostalne države. Upoznali smo se u Zagrebu, o kojem u mi je i ovaj puta s oduševljenjem pričao veleći, da bi ga opet želi o pohoditi . Velika njegova sklonost prema nama Hrvatima, koju je baštinio od slovačkoga vode Hlinke, očituje se, kadgod mu se pruži prilika, da to pokaže, pa tako eto i na podru čju kulta bl. ikole
Ta vili ća. U Tmavi, rodnom gradu prvoga zagre
bačkog nadbiskupa kardinala dra Jurja Haulika, u gradu, u kojemu jo u katedrali grob velikoga Sibenčanina Antuna Vranči
ća, nekadanjeg ostrogonskog nadbiskupa, posjetio sam biskupa preuzv. g. dra Pavla Jantauscha, takoder velikoga prijatelja nas Hrvata. Interesirao se za hrvatski 13()()..
godišnji jubilej, pa, kad je s tim u vezi došla riječ i na akciju za kanonizaciju bl.
ikolo Tavilića, rekao je: :»Dn, Hrvati u Hrvatskom Grobu, k()ji
jo u mOJOJ biskupiji , čekaju željno vašega nadbiskupa da posveti i oltar toga va cg Blaženika i cijelu crkvu, koja je iza povećanja samo blagoslovlj ena, a posveta čeka vašega hrvatskog metropolitu«.
»Treba čekati mirno doba, da to bude omogućeno«, rekao sam kao poruku prcuzv. hrvatskoga metropolite.-
U gradu Trnavi, koji je nazvan »slovačkim Rimom«, ima sjedište Društvo sv. Vojtjeha, slično našem Društvu sv. J eronima. To slovačko društvo preuzima ulogu, da se u Slovačkoj u stotinjak crkava postavi ove godine slika bl. ikolc Tavilića,
te da tako slovački narod kultom toga svetog Hrvata pomogne hrvatski narod u postignuću njegove kanonizacije. To sveto djelo braćo Slovaka pojačat će duhovnu uzajamnost izmedu slovačkog i hrvat kvg na roda, koji su jedan drugom tako bliski i po sudbini u pro losti tako lični. U v jeren sam, da će po toj svetoj vezi zagovor bl. ikole Tnvi l ića donijeti mno~o blagoslova plemenitim te~njama, što ih ta dva naša naroda spajajući katoli čki slavenski jug katoličkim slavenskim sjev rom među sobom goje. To uvjerenje donio sam u du'H vrativši sc s dcsetdnevnoga nedavnog boravka u lij epoj, slobodnoj i sretnoj
Slovačkoj. Dr Josi p Andrić
KRIZA B GAR KE VL DE. Ministar poljoprivrede B a gr j a n o v, koji je prošlih dana u muodnom sobranj u podvrgao oštroj kritici privredni si tcm u Buga rskoj, dao je ostavku zbog razilaženja s današnjom vladom u pogledu vodenja privredne poli tike. mrt tra se, da će ovim povodom doći do kolektivne ostavke vlade. Predsjednik vlade dr Filov privremeno je preuzeo vođenj e ministarstva poljoprivrede. - Bagrjanov uživa povjeren je ijemaca, pak bi ga oni želj eli vidjeti 'na mjestu preds jednika novo bugarske vlade.
vode revoluciju duha u mllljenju l
gledanju na !Ivot. Evo nas uvijek k IstoJ točki, za
kojom vapi dnevni !Ivot; evo nas opet
s tvrdnjom, da Je čovJek visokoga mo
rala jedini vjesnik boljega tjelesnog
života. Duhom čisti 1 duhom Jaki po
jedinci naJbolji radnici l u brizi za
kruh nal svagdalnjll Ovo Je bio jedan dio programa
na tehJu nale omladine sa sela, ko
Ja se u većem broJu nalla profllh da
na na okupu. Nale Je obzorJe llroko
BROJ 3.
lt O. Bruno Foretić o-:7.1 ~ .......... ~ .......... ..
25. pr. mj . umro je u Zagrebu veHkt apostol i organizator katoličke omladine isusovac vlč. o. Bruno Foretić, u 61. godin i života, nakon duge i teške bolesti.
Pokojnik je rodom iz Splita (24. XLI. 1880.), a u Družbu Isusovu je stupio 1899.
filozofiju je svršio u Kraljevici, a bogoslovi ju u Chicriju u Italiji. akon prve sv. Mise ( 1912.) bio je pokojnik 1913.-
1914. prcfektom u Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu, a od 1916. do 1939. tajnikom provincije u Zagrebu. Posljednje dvije godine proživio je u Splitu, Dubrovniku i u Zagrebu na Jordanovcu. Bio je osobito vrstan i obljubljen ispovjednik i voda bezbroj duša te neumoran i dobar propovjednik i konferencijcr. T o so vidjelo u tolikim pučkim misijama i duhovnim vje-.lbama te brojnim vjerskim organizacijama, koje je on s tolikom revnošću i ljubavlju osnovao i vodio. Kristovom ljubavlju i drugim rijetkim odlikama svoje velike duše sve je osva jao za Krista, za Crkvu , za krepostan i apos tolski život. Bio je pun takta, rijetko uslužan, te svim svojim radom i životom najglasniji dokumenat i najbolja apologija kršćanske ljubavi.
ezaboravni pokojnik osobito je zasl užan za orlovsku i orličku te kasnije za križarsku i križaričku organizaciju. Od prvoga početka pa sve do 1939. kad je radi teško bolesti morao ostaviti svoju toliko ljubljenu omladinu, kao učitelj i voda u svojstvu generalnog duhovnika, dotično
zamjenika generalnog duhovnika. najaktivnije je sudjelovao u životu i radu organizacij e, u njenom opsežnom i uzvišenom apostolatu, u izgradnji mladih idealnih naraštaja zn novu katoličku Hrvatsku. On je silno, upravo očinsk i volio omlndinu, a i omladina njega, pak mu je baš zato bila vanredno odana i privržena. A i mi križarski duhovnici smo ga osobito cijenili i bili mu oda•ni, jer, kadgod smo trebali, našli smo kod njega riječ utjehe, sav jeta i poticaja. kupa s nama on je proživio sve tmurne i radosne dane, sve uspjehe i neuspjehe, ve ku 'njo i pobjede našeg orlovstva i križarstva. S njim smo proživjeli raspust orlovsko organizacije i 'neposredni nastavak rada u Križarstvu. On je dao euharistijsko obUježje našoj orlovskoj i križarskoj organizaciji. akon smrti Merčeve on je bio vjerni čuvar njegove baštine, njegova duha i njegova radikalizma. Kad •nas je sa suzom u oku 1939., radi bolesti , morao da ostavi, ni onda nas potpuno ne ostavlja, on dnevno žrtvuje i moli za nas, živo se za nas interesira. Knd sam ga pro"le godine zn imendan., posjetio na Jordanovcu skupa s novim predsjednikom VKB-a drom icdziclskim i tajni kom Znidarčićcm te križarskim duhovnikom vlč...
Kralikom iz nrajcvn tako živo sc interesirao za stanje kr ižarstva i tok glavne skupštine, pak kad smo mu dali vrlo utj e ljive i povoljne podatke, zaiskri la mu sc suza radosnica u oku, a iz dnn du"e mu se vinuo pontani i veliki: »Bogu hvala!« To nikad ne ću tli ne mogu zaboraviti. Plemenita je to bila duša, uistinu Božji čovjek! Du~a mu sc zato raja nauživa la! jcgovoj rcdovničkoj braći i rodbini iskreno saučešće!
27. I. prircdcn mu je vrlo lijep sprovod uz veliko sudjelovanje katoličkoga Zagreba. Tu se najbolje vidjelo, koliko je bio. obljubljen i cijenjen. Sakupilo se velikomnoštvo svijeta, sva katolička društva, Križari i Križnrice u potpunom broju, brojni svećenici, rcdomici i redovnice. preuzv. gg. biskupi dr alis- e' vis i dr Lach. te nadbiskup prcuzv. dr tepinac, koji je blagoslovio njegovo mrtvo tijelo, prije nego se uputila tužna povorka do grobnice oo. isusovacn. R.
.......................................... NOVO K.RižARSKO BRATSTVO o-
novano je u o s p ić u (okružje senjsko). POSJETI. Posjećena jo Križarska Brat
stvo O š tr e 2. II. (br. Emi l Klaić).
1 nale Je srce za sve ljude, all ozbilJno
l plodno dJeluju samo oni koJima je
nJihov rodni kraJ (po lJestvici: ja, obi
telj, mjesto, narod) kraljevstvo l car
stvo, koJe teka na hitno uređenJe. Le
titi preko brda, a sebe ne sređivati,
samo Je tlapnJa l pJana riJeč. U udru
lenom naprednom gospodarstvu Je
spas nalega čovJeka, a to te dati samo
sviJesni, jakt l visoko moralni poJedin
ci.
Junior
pe tal Pt'; peta
ubo
J)ica. -uč:lttli 5
,;ea j Ill
ron dje~;cs.
Uto rije u Lo
Sriie Ijo RedP _S''· Eo
(:et\1
rica.pan, opa
peto
roučtnik. ubo
mučenici. :-I ed il
ea. - S Po n
nik. Utor
roučcnik. rijet
-s,·. Cem
i roufl · Pe~
mučemca
Smrijan Su bo
lio hi ji. (anticip.).
NED Cl'J1
Pavla 24-27 j
da oni JedAn bijete!
tako se koji mia je i činio da, dok čtn. Ali Wi sn lll0!'1 p obltl:u i DO jeli; i su pili njima, a
njih nije
t leju (20, Isus učer stro je iutrom nogl'1d. l no.r na đ
,.ete ure na este, • to to Rekoše n im: •ldit bi u ''eO uprante plaču p Pristupi ste ure ~j pr·,
Primiše l hu na d tadili su nalila, k žege .• !t~ : : . !lOgo Je P3
da dam Čilliti jer
sljednji go
BROJ 3.
ŽIVOT S CRKVOM =
Crkveni kalendar Potnk, 7. 11. : Sv. Romunld. opat. -
Prvi petak. ubota, 8. ll.: Sv. Ivan Motski, prizna
volue. edj lja, 9. Il.: Nedjeljo Sedamdeset
nica. - Sv. Ciril Aleksaodrijski, biskup i učitelj sv. Crkve, - Sv. Apolonija, djevica i mučenica.
Ponodjoljak, 10. IL: Sv. kolostiko, djevica .
Utorak, ll. II.: Uko:woje Bl. Dj. Morije u Lurdu.
rijedo, 12. ll. : Sedam sv. Utemeljitelja Reda Slugo Bl. Dj. Marij'e (Servitc). - Sv. Eulalija, djevica i mučenica.
Cetvrtak, 13. ll.: Sv. Katarina R., djevica. - Sv. Grgur II., Pttpn. - Sv. Stjepan, opat
Petak, 14, II.: Sv. Valentin (Zdravko), mučenik.
Subota, 15. IL: Sv. Fausti n i J ovito, mučenici.
Nedjelja, 16. ll. : Nedjelja Sczdesetoica. - Sv. Julijana, djevica i mučenica.
Ponedjeljak, 17. II.: Sv. Donat, mučenik.
Utorak, 18. IL: Sv. Simun, biskup i mučenik.
rijedo, 19. II.: Sv. Gobinij, mučenik. - Sv. Konrad, pustinjnk.
Cetvrtak, 20. If.: Sv. Eleuterij, biskup i mučenik.
Petak, 21. II.: Sv. Eleonora, djevica i mučenica. - Sv. Irena, djevica. - Sv. Severijan, biskup i mučenik.
Subota, 22. II.: Stolica sv. Petra u Antiohiji. - Navečerje sv. Matije, apostola (antici p.) .
NEDJELJA SEDAMDESETNICA CITA JE POSLANICE blaženoga
Pavla Apostola Korinćanima (l Kor. 9, 24-27 i 10, 1-5). - Braćo! e znate li da oni što trče u trknlištu, svi trče, ali jcdll!D dobije nag;-ndu? Tako trčite dn dobijete! Svaki koji se bori u rvanju, od svega se uzdržava; oni dokle da dobiju raspadljivi vijenac, a mi neraspadljiv. Ja dakle tako trčim, ne kao na nepouzdano, tako se borim sa šokom, ali ne kao onaj koji mlati vjetar. Nego mrtvim tijelo svoje i činim ga pokornim, da ne budem možda, dok drugima propovijedam, som zabačen. Ali ne ću vam tajiti, braćo, da su oci naši svi bili pod oblakom i svi su preko mora prošli; i svi se u Mojsija krstili u oblaku i u moru; i svi su isto jelo duhovno jeli; i svi su pili isto piće duhovno, jer su pili od duhovne stijene, koja je išla za njima, a stijena bijaše Krist Ali većina od njih nije bila po volji Bogu.
t SLIJEDI SV. EVANĐELJE po Mateju (20, 1- 16). - U ono vrijeme reče
Isus u čenicima svojim ovu priču: Kraljevstvo je nebesko slično domaćinu koji iziđe
jutrom rano da najmi radnike za svoj vinograd. I pogodivši se s radnicima po dinar na dan posla ih u svoj vinograd. I izišavši oko treće ure, vidi druge gdje stoje besposleni, i reče im: »Idite i vi u moj vinograd i to bude pmvo, dat ću vam.« A oni otiđoše. Izišavši opet oko šeste i devete ure učini tako. Kad iziđe oko jechlilaeste, nade druge gdje stoje i reče im: »Što stojite ovdje vas don besposleni?« Rekoše mu: »Niko nas nije unajmio.« Reče im: )> Idite i vi u moj vinograd.« - A kad bi u veče, reče gospodar vinograda svomu upravitelju: »Dozovi radnike i podaj im p laću počevši od posljednjih do prvih«. Pristupivši dakle koji su došli oko jedanaeste ure, primiše po dinar. A kad pristupiše i prvi, mišljahu da će više primiti, ali primiše i oni po dinar. I primivši mrmljahu na domaćina govoreći: »Ovi posljednji radili su jednu uru pa si ih izjednačio s nama, koji smo podnosili tegobu dana i žege.« A on odgovori i jednomu od njih reče: »Prijatelju, ne činim ti krivo. Nisi li sc pogodio sa mnom po dinar? Uzmi svoje pa idi, a ja ću i ovomu posljednjemu da dam kao i tebi. lli, zar mi •nije slobodno činiti što hoću? Zar je oko tvoje zlobno, jer sam ja dobar? - Tako će biti posljednji prvi, a prvi posljednji, jer je mnogo zvanih, a malo izabranih.
MOLITVE KRSCANINA XLII L
MOLITVE IZA TIHE SV. MISE (Il)
Pošto se obratio za zagovor Blaženoj Djevici Mariji, svetom Josipu, svetim apostolima Petru i Pavlu i svim Svetima, puk još zazivlje u pomoć sv. Mjhovila Arhanđela, koji, kao što je u Starom Zavjetu bio zaštitnikom izabranoga naroda Božjega, tako je sada Crkve Kristove.
Sveti Mjhovile Arbandele, brani nos u boju; proti pakosti i zasjedama dovolovim budi zakloni Neko mu zapovjedi Bog, po-
•KATOLIKu
nizno molimo. I ti , Vojvodo vojske nebe· skc, sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast dušo . božanskom krepošću u pakao protj'll rajl Arncn.
Veliki Papu Lov Xlii., koji je proročkim okom prcdvidno budu n vremena tc htio zaštititi svijet od p gibli i zalo, usred kojih dnn!t& živimo, vidio jo takoder, koko će sotoni\ u ov nu 'c dobn vi'c ncuoli iknda pri je rnditi, da upropa ti neumrle duše.
Pogled na dunašnji svijet potvrđuje
nam, kako otona vrši dllndanas vanredni utjecaj usred ljudske zujcdnice.
Zašto tako okrutna progonstva protiv kršćnna? Ako sc ne će vjeru, zar ne bi bilo dostatno, da je sc jednostavno zabrani? Zašto sc pribjegavu mukama i svetogrdimn.. što vc nije bilo strašnije ni u d ba prvih kršćona? Zašto tolike bezočne i gadne klevete protiv rkvo i njeni h službenika? Samo sotonska mrinja mogla ih jo izmisli ti l
Duh Sotone lebdi danas no na·im mo· dcrnim zabavama, na našim sastancima i priredbama, u našim društvima, u ncčcdnoj modi, u tol ikim novinama. časopisima i knjigama, što ih sc vidi u rukama naše omladine. vc je smišljeno i udešeno, da polako otruje kr ćan ku savjest.
Duh Sotone je oholost i otpor protiv reda, koji Bog hoće, radi čega danas toliko strada svijet.
otona, koji je otac laži, dao je u ruke svojim suradnicima oružje klevete, dvolič
nosti i himbe, čega je danas toliko u svijetu, osobito kod se juriša i napada na Crkvu. Svijet, koji je s prezirom odbacio istinu sv. Evanđelja, knžnjn von je danas lažju otone.
Duh Sotone je mržnja, osveta, klasna borba, to so u naše doba propovijeda u svijetu mjesto !jubavi Kristove.
Sami će nas Bog moći dn spasi u divovoskoj borbi , koja sc zameće protiv CrJ...-vc. A kod jegovogn prije tolja zngovnrat će naše interese onaj, koji je već jednom obranio stvar Božju svojim borbenim poklikom : »Tko je kao Bog?« - sv. Mihovil Arhanđel.
Na braniku
Vjera i znanost Može li učenjak biti kršćanin? Je li
istinit sud, koji se često čuje , da religija nije za čovjeka, koji je duboko proniknuo u tajne prirode? Da li je his torijska či
njenica, da je učenjak i bezvjerac ili čak
bezbožac jedno te isto?
Otkad su prirodne i eksnktne znano ti rnzotkrile mnogu tajnu u svijetu i čovjeku, ra ·irilo se mišljenje, da su ove znanosti vjeru oborile, pa sc kadšto sa sveučilišne
stolice. u javnim predavanjima., u časopisi
ma naprosto pretpostavlja kao utvrđena či
njenica., da su vjera i znanost u taJ...-voj opreci, chi nn pr. uvjeren kršća n in ne može biti učenjak. - Osobito je ovakvo mišljenje rašireno o zast upnicima prirodnih i eksaktnih znanosti, pa ćemo sc mi u odgovoru na gornja pitanja ograničiti na prvake rečenih dvaju nau čnih područja .
Ovim sc pitanjem bavilo više učenja
ka. Tako no pr. D e nner t (Religion der Naturforschcr) istražio je, što su veliki prirodoslovci dr.lnli o vjeri, napose da li su bili uvjereni, da ima Bog. U tu je svrhu uzeo u pretres nazore od 283 učenjaka 19. stoljeća, pa evo što je ustanovio: 7 ateista.. 8 indiferentnih prema vjerskom pitanju, za 48 nije mogao ništa sa.z'nati, a 220 je bilo teista. Za vrijeme od 15. do 19. vijeka našao je 367 prirodoslovaca: 2°/o odbijaju kršćanstvo, 30/o bili su indiferentni, 950/o te iste.
Englez M n n l e y u n The views of modern science« iznio je za'nimivu statistiku o vjerskim nazorima 142 člana poznate Royal Society (nalik francuskoj Akademiji znanosti - Akadcmio des Sciences): o 46 nije našao nikakvih podataka, o 25 nije mogao ništa sigurno ustanoviti; od preostalog 71 člana bilo je ateista 5, skeptika 6, uvjcrenih kršćana 27, a 33 priznavahu barem osobnoga Boga.
Još je zanimljiviju i veoma važnu či
nje'nicu utvrdio crkveni historik K. A. K n e Il er u svojem opširnom djelu, u kojem je vanredno solidno istražio stav prirodoslovaca i zastupnika eksoktnih znanosti XTX. vijeka prema vjeri. Cinjenica je ova : baš su korifeji rečenih struka imoli vjeru, šta više, mnogi od ovih bili su pobožni ljudi, u v jcreni kršćani. To znači drugim riječima, dn jo napredak prirodaslovnih i eksaktnih znanosti od velike česti
djelo učenjaka tcista.
Isti je rezultat polučio Francuz A. E y m i e u i tražujući, kolik su udio u napretku prirodnih znanosti XIX. stoljeća imati t. zv. croyants učenjaci , koji su barem Boga priznavali. Evo "Ploda njegova
istraživanja u kratkoj strtlistici: od 432 priznntrt učenjaka minuloga vijckn ima nji h 34, zn koje sc ne z-na, što su sudili u vjerskim pitunjima ; od stn lih 398 našao je 15 indiferentnih ili agna tikll. 16 ateista, 367 »Croynnts« (koji su barem Ooj!a priznuvali). Eymieu je još napose prctrcsao vjerske nnzorc 150 prvaka (initintucrs) XIX. vijeka, t. j. onih učenjaka prirodnih i cksaktnih znanosti, koji su u tim strukama krčili
nove puteve i polagali temel je znanstvenoj zgradi: o 13 je stanovište u vjerskom pitn nju ncpo'lnnto, 9 je indiFerentnih ili agna tika, 5 atci tn.. 12 tcista!
Ovo su fakta, utvrđene činjeni ce, a tc so ne dadu nikakvim domišljanjem izbrisati. Može tko osporavati, da li je ovaj ili onaj učenjak imao tako odlučan uticaj na razvitak i napredak svoje struke. Priznajemo dakle, dn u tom pogledu može biti i nešto subjektivno, ali uglavnom rezultati su navedeni h istraživača neoborivi. jer sc osnivaju na izjavama, često i na religioznom življenju u čenjaka, či ji su v j erski nazori prctrcscni.
(Tz dj ela »Zastupnici modernih znanosti i vjernu od Miroslava V n o i n o - Zagreb) ~ .............................. ~~
Sto drugi pilu
Plesovi po srednjim školama Zagrebačka »Nedjelja« od 2. t. mj.
piše: Mislimo, dn bi već jednom trebalo
prestati s loši m običajem (koji su uostalom uveli oni s one strane - i to s prozimom tendencijom) , da se po našim srednjim kolama priređuju plesovi, mokar ti plesovi i bili pokriveni zvučnim naslovima socijalnih o jeća ja i pomoći bližnjemu l
Izvan je debate, da su dana!;11ji plesovi pogibeljni po moral, a po ebno po moral omladine - pa i srednjoškolske! Ako hoćemo zdrav i jak naraštaj, 'naraštaj, koji će biti sposoban raditi za dobro svoga hrvatskog naroda i znati se žrtvovati za svoj narod , onda se moramo i služiti sredstvima, koja će odgojiti tn.J...-vu omlndinu.
Treba prestati s krivim i nezdravim pedagoškim metodama l Fraza, lijepih izjava i riječi nom je dostal Djela e traže!
Vrijeme je radikalizma.. budimo i mi radikalni! U svemu, pn i u odgoju omla· dine ! T o bi trebali upamtiti osobito odgojitelji omladine! Sp
Krabulje Splitska »Katolička Riječ« od 30. T. t.
g. dono i ovaj člančić, koji skoro doslovno vrijedi i za naš Šibenik:
Ove godine u Splitu krabulje nijesu zakasnile. Makar da su poklade duge, svake večeri naš trg. obala i neke ulice u centrumu vrve krabuljama vake Yr tc, koje trče, viču, tuku sc i prave nepri tajne šale. Koliko to služi dobrom gla u Splita, to svako ozbiljan može pro uditi. Dn li su poklade zato, da sc mladež, većinom uče
nice i u čeni ci raznih škola, svakojako obučena.. kiću po gradu i uznemiruju prolaznike? A ono neprestano urlikanje u nekim ulicama, ono tulenj e i ona vriska uis tinu razdražuju živce do desete i jedanaeste ure.
što će pak bi ti do kraj n poklada? Već par godina smo imali priliku, da konstatiramo, da zadnjih petnaestak dana »krnjevala«, osobito nedjeljom, plit se pretvori u neku poludivljn čku naseobinu, osobito no glavnom trgu . Krabulj e se često bezobrazno vladaju prema publici, a nezakrnbuljena sc omladina često bezobrazno vlada prema krabuljama. Bilo je više uprnvo nemoralnih prizora, koji su j preklani i lani (a u šibeniku nažalost već i ove godine, op. ur.) izazvali proteste i gađenje ozbiljnog svijeta. Mi mo u svoje vrijeme na to upozorili .
Ove godine, da ne bude iza toga, molimo na vrijeme naše vlasti, dn poduzmu potrebite mjere, jer e bojimo, da ne bude još gore uz idcjnu i stvarnu raskalašenost, koj a sve više uzimlje maha, pod uplivom ljevičarske propagande, štampe, k inll i kazali šta (gdje e prema prikazati Krležinu »Ledu«). Trebalo bi ponovno uvesti legitimacije za krabulje, uz nnplntak takse, jer bi ih onda bilo manje, n njihovo bi se vladanje moglo i moralo kontrolirati. O im toga legitimacije se ne bi smjele izdavati djeci pučkih škola ni daštvu srednjih. osim uz dozvolu dotičnih ravnateljstava.
Marksistička propaganda putem filma
Zagrebački »Katolički List« od 30. I. t. g. donosi ovu bilješku:
U posljednje vrijeme imamo prilike promatrati novi način marksističke propagande. Ona sc luži filmom tako zvane
STRANA 3.
sovjct:;ko provenijencije. Sovjetski filmovi, ma kuko bili zaodjenuti u narodno rusko ruho, uvijeke ima du propagnn di s b čk u crtu. Takovi su 1 komu di iz ru ke povijesti: nPctar Veliki«, »Minjin i Pv.l.ar&ki«, koj1 žele cijeli svijet u v jen ti, da dana&nja SovjetHka Unija po;;tuje stare slavne trnd•cijc ru ke povi jesti. To znači, za ljude, kojima je narodna 1deJa joli danas svetinjo, novi dokaz, da sc so v j c t~ko društvo razvija u savremenom narodnom duhu. Premda na drugoj strani, slu!;nmo službene izvjei;taje, da se sovjetska politika ne rukovodi sentimentalnim osj ećajima slavenske solidarnosti. Ovu zbiljsku stranu sovjctskogo dru&tva, uostalom, dovoljno dokazuju stvarne činJenice nedavne prošlosti u sloven kome svijetu.
Drugi sovjetski filmovi imadu otvoreniju propagnndi tičku tendenciju. Ovamo ~>pado: »Parada mladosti«, koja na platnu prikazuje i glavne upravljače današnje Sovjetske Unije. Pa zatim "Vol g~ Volga« i »Cirkus« te naročito " tcnjka Rozina:. U tome komadu ima jasnih umetaka antircligiozne boljševičkc propagande.
"~~~""~"'""'""' .......
Naši dopisi ROGOZNICA
Zov jetni dan »Gospi od Kapelice«. Ogromni broj naroda iz cijele župe sakupio se u nedjelju 2. t. mj. na rtu Gradine da izvrši tradicionalni zavjet. Zavjet d~tira od 24. l. 1887., kad su po cijeloj župi harale crne ospice (patule). Od toga vremena narod go vjerno održava. Uoči toga dana je strogi post i nemrs. arad je »Gospi od Kapelice« silno pob<Y.tan i njezina crkvica tlo lijepom prirodnom položaj u neprestano privlači puk. Glavna svečanost je 2. srpnja, kad se njezina slika morem prenese iz kapelice u žup ku crJ..."VU, gdje ostaje do nedjelje po Gospi od Karmela, kad se procesionnlno kopnom vrati na svoje mjesto.
Smrt dobre žene. Jobovskom ustrpljivo·ću podne ena bolest prekinula je nit mladoga života Dragici G o ić rođ. Caparin. Dok je bila u životu, gledali smo u njoj uzor dobrote, u bolesti divljenja vrijednu patnicu, na mrtvačkom odru lice smirenog andela. Cijelo je mjesto svojim učešćem na sprovodu odalo počast njezinoj plemenitosti. Uzor-ženi patnici laka zemljo, a prebivalište u vječnom Sionu!
KNIN
Odlazak o. B. Topića
Prošlih dana napustio je naše mjesto o. fra Bernardin Topić poslije sedmogodišnjega plodonosnog djelovanja u svojstvu župnika i gvardijana. Odlaskom ovakovog jednog rijetkog i plemenitog svećenika osjećat će se praznina na polju vjerske i narodno obnove našega mjesta.
O. Topić bio je uvijek rado susreći
van od svih društvenih redova. On je naročito bio veliki dobročinitelj kninske sirotinje, za koju sc pokatkada zalagao i više no što su mu to dopuštale prilike. jegova sveta briga bila je, dn poboljša teške životne uslove kninske sirotinje, pa nije nikn.J..."Vo čudo, da se na licu ove sirotinje uknznla suza tuge, što ovakav dobri svećenik odlazi od nj e, kad se njegova pomoć tražila. Svugdje i u svakoj prilici ovaj plcmeni ti svećenik, bez bučnih reklama, pri tupao je ovoj sirotinji i dijelio obilate pomoći po onoj: » eka ti ne Z ::J a ljevica, što radi desnica«.
Na poziv starješinske odredbe on je tiho napustio Knin i otišao u Sinj, gdje mu je povjerena vrlo delikatna i visoka dužnost gvardijana i župnika . Ovim imenovanjem o. Topić je počašćen od svoga redovničkog starješinstva. Tvrdog smo uvjerenja dn će svi društveni redovi u inju dobiti s njim dobrog, požrtvovnog i plemenitog svećenika.
O. Topić bio je vrlo agilan. jcgovim neumornim i samoprijegomirn zauzimanjem podignuta je u histori čnoj Biskupiji spomen-crkva hrv. kralja Zvonimira » ašn Go-pa«. Ova crkva bit će kroz vjekove tumačem, da je 'DOŠo mjesto nekad imalo velikog narodnog svećenika, koji je u najtežim momentima po naš hrvatski narod oživljavao staru slavu i uspomenu n n no ' u narodnu dr.ln"-nopravnu samo tnlnost.
O. Topiću želimo na novoj dužnosti mnogo sreće, zadovoljstva i u pjeha. U našim srcima o tat će trajna harnost i spomen nn njega i njegova dobra djela, kojima je bio urešen njegov skroman blag pogled duhovnog i narodnog oca.
- Cil
SILBA
Smrt uzor-majke
Poznate su na e otočan ko majke. Pune duhll Božjega, snmoprijegorn, s kru-
STRANA 4.
nicom u ruci, s malim zadovoljne, otkida ju na ruhu i kruhu zu svoj porod.
Takva jo bila i nnšn mješ anka blago-pok. e r o n i k n K n s o l n r i udova p k.
ntona, p m. kapetana. Poput p roročice
ne nije o ta '·ljala hram Bol. ji i do voje . godine. Pri potpunoj ' ' ije ti h tjela je biti pravom vj micom primiv ~i akrnrnento umirućih.
Uzorno je ~ivjelu i uzorno uzgojila. svoj porod : sin joj tjepan K.. inžinir u drž. rudokopu Krcka kod Tuzle. drugi si n Sime um ir. lu čki stražar. kći Marijo. ud . Pisturi ć, tc unučad Rikica- Vesntl Bogdani , Petar Pisturić i Ida Pisturić,
u či telj ica u Preku.
Potomci joj u retljivošću preč. dckanu i /.upniku don Iva na ilve trićn 30. XII. pr. g. prircdi ~e prvorazredni provod.
rkva je bila u moru ' rij eću kao du ~e pune žarkih molitava, a čč. estre s Kri žaricama do ganuća ispjeva 'c zadušnice.
·e ka je ču noj stnrici, uzornoj majci i pravoj vjernici vječni pokoji
.Qazae vijesti
Što je s invazijom? London ki li tovi smatraju, da će nje
mački napadaj na engles ki otok uslij ed iti, kada bude ostvarena potpuna uradnja Njemačke i Francuske ili kada Francuska bude potpuno okupirana. Prema drugim glasovima ijcmci čekaju poboljšanje vremenskih prilika, kada magla bude gušća .
Slovenci za Slovensku Banovinu
Politički naslj ednik vode lovenaca pk. dra Korošca dr Fran K u l o v e e 2. t . mj. na skupštini JRZ u Celju održao je značajan politički govor. ajpriJe je oštro ustao protiv komunizma, a zatim je prešao na politička pitanja u Jugoslaviji. Među ostal im je kazao: :» Razna naklapanja i 'nagađanja, koja se čuju tu i tamo, izviru iz pTeYruće fantazije. Prije su neki htjeli, da nam predbacuju, da idemo mimo Zagreba u Beograd. A sada se opet neki domišljaju, da se dugo zadržavamo u Zagrebu. Mi svJ znamo, da su naši odnosi, kako s braćom Hrvatima, tako i sa Srbima i s cijelom domovi.nom, prsvi ini. Kada sam išao u Beograd, rado sam ostajao u Zagrebu. M.i ćemo živjeti u dobrim i prijateljskim odnosima s braćom Hrvatima.« Dr Kulovec istaknuo je nato aktuelnost pitanja Slovenske Banovine. On u tome zahtjevu ne vidi štete za državu . :oSporazum s Hrvatima dao je ddavi nove temelje i sporazum je učvrstio državu izvana i iznutra. Kako bi onda mogla naša slovenska samouprava biti ma u kojem pogledu na štetu države? ačelnih zapreka u pogledu naše slovenske samouprave nema.« Citirao je tada uvodni članak zagrebačkog »Hrv. Dnevnika«, u kojem sc kaže, da Hrvati nijesu nikada bili p rotiv slovenske samouprave, odnosno protiv Slovenske Banovine. Još jo kazao : :oZnamo, da će doći čas, kad ćemo i mi s radošću
reći: Sa slovenskom samoupravom počinje novo doba u korist države i Slovenije. Za široku slovensku samoupravu borimo se, jer smo čvrsto uvjereni, da ona nije potrebna samo za korist loveoije, nego je u istoj mjeri korisna za ci jelu dr:Cnvu.«
26. I. najjača slovenska seljačka organizacija Kmetska Zvcza na svojoj godišnjoj skupštini, u prisutnosti dra Kulovca, izglasala je rezoluciju, u kojoj sc traži, da se osnuje Sloven ka Banovina, jer će time ojačati drža va..
13 SMRT IH O UDA POLJ KA. Njemački izvanredni sud u Poznanju vodio je postupak protiv 22 Poljaka, koji su bili optuženi , da su kao člano'ri poljske Narodne obrane u rujnu 1939. ubili 36 ijemaca u Poljskoj . 13 ih je osuđenih na smrt, a ostali na dužu robiju.
NOV[ KREDITI ZA NAORUZANJE USA. Američki kongres je odobrio kredit od 300 milijuna dolara za izgradnju sistema obrano od napadaja iz zraka na ratnu mornaricu. Kongres treba dalje da odobri još ove kredite: 315 milijuna za brodogradilišta, 194 milijuna zn podizanje tvornica ratnoga materijala i 400 rmlijuna za izgradnju 400 pomoćni h ratnih brodova.
EPRIJATELJ TVA IZMEĐU Sl -MA I FRA U KE I DOKI E prestala su te je sklopljeno primirje posredovanjem Japana.
VELI.KA STUDE U FI SKOJ. U
Finskoj je kO'ncem sij ečnja bila zavladala nezapamćena studen. Barometar je bio pao i na 52 tupnju Celsiusn ispod ništice.
OVA R 010-STA ICA U SKOPLJU svcč.'ftlo je otvorena rl. I.
»KATOLIK«
Ni ti, Šibeniče, nisi najmanji!
Ju,•ili smo u božićnom broju, kako je već onda bilo razpoklonjcno po nn 'em gradu do jedne ti uće jcnčića bl. N. Tuvi ll ćn požrtvo,rno u mjesnih trgovaca i obrtnika: Radoslavu 2mikića, da Jnchio-
tri, l vana i Josipa Belamuri n. \Jda Fr ue, Jurju ~\ ilnta, Marku Ljubkoviću, Blaža FrigrulOvića, D arinke Gavelu, Ante Bulata, Ano .'nrc tipine, Vinka učića, Fnni Kraj' ek, Jakovu Terznno,rića i i'l\nte Jadronja.
Z n ovima se u ijcčnju o. g. poveli slijedeći tako, da izu trgovačkih mu ' tcrijn dob iše po j edan jenčić bl. 1 • Tavilića
svu dj ecu svih še t ib nskih osno,rnih javnih · kola: grad ke mu ke i žen k , dolačke, crničkc, vnroškc i vježbaonice u čitelj
sko kole. Harnost i zndnn u r i j eč ml sile, da suda. vakom od tih dob rotvoru naših mališana iznesem imo i poklonjcnu svotu. Biskup dr J. Mil eta poklonio je Din 500; Mons. R. Pion i L Bjažić, te don I. rgurcv, o. Gabro Bedrica i Josip Bego po Din 50; dr A. Kr. Zorić, don S. Matulina, don l. Berak, Samostan sv. FTnne i Grgo Mari čić po Din 40; Mons. A. are. don M. Corić, don \. Berač, don A. Radić, don F. Grandov, don J . Krnić, don I. Bujas, don A. Juričev, don J. Spanić, don V. Belamarić, Samostan sv. Domin1k:1, Samostan sv. Lovre, Vice Labura, Ante Marušić, dr J. Pasini, dr 1\1. Ivčić i dr I. Maroević po Din 30; don F. Soša, don J . Anić, don A. 1-iuilo, don L Jakovljević, Sime Kuvač, dr J. Dominis, ZI. Fantulin, V. Petnć, tj. Karković, ela Smolčić, Đ. Mattinzzi i V. Beroš po Din 20; M. oldo i 1iko Juras po Din 15; ršula Grgurev Din 12; dr l. Eškinja., don F. Horvat, D. Gavela., J\'lilao Relja, tvrtka »Bojka«, P. Goleš, Frana Trinajstić, Z. uki.čcvić, A. Bedrica, L Petita, l. Strkalj, M. Kinkela., 1arko Jušić, C. Bulat, Pavo ovak, 1 ik. Weissenberger, J'viar. !llilank.ović, !11.ir. Merlak, J. Gdardi, Mk. Protcga i A. Dominis po Din 10; M.arica Mileta, Lj. Montana, B. Milošević, i Bifć
»Alpa« po D1n 5; Sergije Kara vaj kin Din 2.
Ovoj su se akciji od 24 jače industrijske, :novčane i prometne pismeno zamoljene tvrtke pridružile: Fabr. Aluminium u Lozovcu i Lušić i dru2 u Sib. sa po Din 100; Braća Ante i Frane Sare Stipini te Sime Antić sa po Din 200; »Sipad« u Sibeniku s Din 80; Josip Tarle s Din 40.
Ukupno se nabrala svota od Din 2650. Time se naTućilo i zadnjega tjcci.I"\a mjeseca siječnja razdalo šibenskoj školskoj djeci i njihovim nastavnicima do hiljadu i četiri stotina V jen čića bl. Nikole Tavi li ća. Darivanje jo bilo sveća:no u svakoj školi napose, uz predavanje o. Bernardina Polonija., franjev. konv., o temi : Zašto mi Hrvati, a najviše Sibcnčani, imamo štovati i moliti toga našeg svetog sunarodnjaka iz 14. vijeka.?
u sabiranju eornjih doprinosa pomogao je najustrajnije navedenoga o. Bern. Polonija remctu v. Frane fr. Rufin.
Sto Vjenčićn je po želji jednojla doprino nika poslano u Prvić-Luku i epurine za ondjcšoju siromašniju školsku djecu.
Cast i ko tarskom školskom nadzorniitvu i RAvnateljstvu učiteljske škole, koja su veselo dopustila, da se darivanje djece Tavilićevim Vjcnčićima, kao i predavanje o bl. Nikoli ovrši u školi pod školskim satom. Zaslužuju priznanje i gg. učitelji i učiteljice, koji su svi bili kod toga čina
i iz vlastitih ruku darivali svoju šk. djecu. A čast i ovim mališanima., koji su muževnom pozornošću pratili predavanje o svetom Sibcnčani nu, te tu i tamo i zapljeskali od oduševljenja.
Tako je miljen.ik i najuzvišeniji uzor v jere i rodoljublju bl. i kola ušao u svaku šibensku hrv. kn.t. kuću, nošen na čistim
rukama tc narodno nam najmlade uzdanice. Time je Sibenik, rodno Bla~onikovo
mjesto, došao na svoje pravo mjesto, na čelo svih naših gradova i sela, koja pam tu Diku i adu Hrvata najbolje poznaju i štuju.
lzyan Sibcnika pojedino osnovne škole po sjevernoj Dalmaciji imaju najviše 60 do !20 učenika i u čenica, pa bi sc sa samih 100-200 dinnra moglo svu tu djecu pojedinoga mjesta obdariti Vjenčićem bl. N. Tavilićn., a time i pokazati svemu svijetu, da toga Blaženika baš mi Dalmatinci, njemu naj bli ži, najvi še volimo i za sreću vogu naroda molimo u svakoj vojoj kući.
Ne treba nego da svaka kuća dade četvrt dinara, n ostalo, ustreba li, dn dopune crkovinarstvn iz svoje uštcdnjc ili milostinje, ili pak oni iz ti h sela, koji su u ibeniku i drugdje došli do boljega stanja.
Život Šibenika OBLJET l A !HE OVA J A PRE-
ZV. 131 K PA. petak 14. t. mj . navr-ujo e J 9 godina, da je naš preuzv. biskup
bio imenovan za ši bcnskoJ!a bi kupa i apo tolskog administratora. Toga dann bit će u k a t e dr a l i svečana zahvalna sv. Mi-u zu prcuzv. biskupa. Bog nam ga jo~
dugo poživio. krijep iO', tc svim potrebitim milostima i darovima obi lno nadario!
V . KOL TIKA, d jevica, sestru sv. Benedikta , utemeljiteljica b nediktinki, slavi sc u ponedjeljak JO. t. mj. u samostan koj crkvi sv. L u e e. jutro u 6.30 s. bit će pjevana sv. Misa. n popodne u 4.30 s. blagoslov s Presveti m.
BLAGDA GO PE L RDSKE pro-slavit će se ovo godine osobito svečano u d o l a č k o j žup koj crkvi sv. Kri ža, jer će dola čka župu ovom pa-ilikom ujedno proslaviti i 1300-godišojicu veza Hrvata sa Sv. Stolicom. - Devetnicu je već počela
2. t. mj . vakoga jutra je tiha sv. Misa u 6.30 s. Svake večeri devetnicu počinje u 5 s. Moli sc najprij e sv. ruzurij, pak devetn icu. lij edi nato propovijed o dobroti i čudesima milostive Majke Božje, Gospino litanije, molitva bl. ikoli Taviliću,
blagoslo'v s Presvetim i pjevanje Marijinih pjesama. Na sami blagdan l L t. mj. u 5 s. ujutro počinje pjevanje lekcija o ukazanju Gospinom i brojnim čudesima u Lurdu. U 6 s. pjevana sv. Misa za pk. braću i sestro Bratovštine Naše Gospe Ludske. U 7, 8 i 8.30 s. tiho sv. Mise. U 9.30 s. doček preuzv. b i s k u ;p ;a, pak blagoslov slike bl. ikole Tavilića. Tom prilikom drži pTopovijcd o bl. ikoli TaviHću preuzv. b i s k u p. lijedi nato obnova krsnoga zavjeta i »Tebe Bogu hvalimo«.
10.30 s. svečana sv. Misa kanonika preč. don ike P l a n čića uz pontifikalnu asistenciju preuzv. b i s k u p a. U 5 s. popodne zaključak svečanosti: sv. ruza rij, propovijed preuzv. b i s k u p a, Gospine litanije, blagoslov s Presvetim, pjevanje Marijinih pjesama. a koru pjevaju članice
Iarijine kongregacije djevojaka pod ravnanjem č. s. Predragocjene Krvi. - Dijevo Majko Sinkom milim. blagoslovi nasi
A GOSPU LURD KU u crk."Vi sv. Lovre u utorak ll. t . mj. počet će u 6 s. pjevanje lekcija. U 7 i 10 s. pjevane sv. Mise. U 6, 8 i 9 s. tihe sv. JVtise. U 4 s. popodne propovijed i blagoslov.
POLUGODJS JI USPJEH U NASIM SRED JJ.!vl SKOLAMA. a svršetku prvoga polugodišta kod Zenske realne gimnazije bio je ovaj uspjeh: Ocijenjene su svega 353 učenice. Od svih ocijenjenih učenica uspjelo je 215 ili 60.9°/o, a slabom ocjenom bilo je ocijenjeno i prema tome n ijo uspj elo 138 učenica. ili 39.1 Of o. Od uspjelih učenica s odličnim uspjehom prošlo je 19 učenica ili 5.380fo, s vrlo dobrim 117 učenica ili 33.140fo, a s dobrim 79 učenica,
ili 22.380fo. - Kod Učite ljske škole uspjeh je bio ovaj: Od 229 upisn·nih đaka ocijenjeno je 227. Od 'svih ocijenjenih uspjelo je 148 ili 660fo, a labom ocjenom bilo je ocijenjeno i prema tome nije uspjelo 79 daka ili 340fo. Od uspjelih daka s odličnim i vrlo dobrim uspjehom prošlo ih je 93 ili 410fo, a dobrim uspjehom 55 ili 250fo. - Ovaj uspjeh u obim školama je veoma dobar, ako uzmemo u obzir velike poteškoće, s kojima sc nastavnici moraju da bore u ovim iznimnim prilikama.
SALJlVO VECE KRIZARA. 2. t. mj. Križari su priredili u Kat Domu uspjelo šaljivo veče. Radi nevremena bio jo dosta slB.b posjet. Odigrnli su tri šaljiva komada: Brat iz Amerike Začarano blago i Dvije uprotno ćudi . l3ilo je do ta smijehu. Bra
ća Baljkns i Pavlović ntc su sc osobito istakli. O tali su se mogli malo višo uživjeti u svoje ulo~e.
KOMISIJA ZA PRAKTTC TE UCITELJSKE lSPJTE. Imenovana je ova komisija za praktične učitel j ke ispite u Sibeniku: Predsjednik Skalko Klonimir, ravnatelj Učiteljske škole; zamjenik predsjednika Valcrijcv Pavle, profe or Učiteljske škole u Sibcniku; članovi: a) za pedagošku grupu: l. Valerijcv Pavle, kalko Klonimir i Bcmnrdić Rudolf; b) za hrvatski jezik i književno t: Scntincla frane i Bulog Tonka; e) za povijest i zemljopis: Dujmović franc, MHoxcvić ~a. Kušar adn i Barać ikola; d) zu administraciju: Mn rinčić Mnrko i Brkić Dragutin; e) za poslovodu: Nikolić Ivo. U komisiju ulazi uv1jck i po jedan učitelj vježbaonice.
U fO D ASEGA LISTA doprinijeli su: Suro Ana Din 70; Stojić Marko, fm Lujo Jurenović (Miljcvci), Saro Rade, Fulgo i ud. Ema, Nora de Marassovich (Skradio), Kaštelan Ante (Zagreb), don Luka Grgić, prepozit (Split) i don Marko Cerić po Din 20; Cobnnov Antica, Podružnica
BROJ 3.
vodičke Vinnrske Zadruge (Zagreb), Sestre Milosrdnice (Split), don Vicko Fulgo-i (Split), Skarpa Mihovio (Starigrad) i
Vidas I van., prepozit (Senj) po Din 10. -Da počnstc u pomenu nezaboravnog vođe Slovenaca pk. d r a A n t o n a K o r o š e a : Don Ivo Kranjc (Kistanje- unić) Din 20. - Da počasti uspomenu pk. F ran e V o d o p i j a (Spli t): Don Franc Grandov Din 10. - Da počasti uspom enu pk. M a· r i j e S u p u k i pk. o. B r u n a F o r e t i -ća D. l. (Zagreb): Don Ante Radić po Din JO = Din 20. - Da počasti uspomenu pk. Eveline Vidović: Obitelj Edgarda Vidovića Din 20. - Uprava hnrno zahvaljuje.
PRICEST l SAT KLA J t J KRI-ZARICA. Pozivlju se sve Križarice i Malo Križarice, da u nedjelju 16. t. mj. u 6.45 s. ujutro prisustvuju sv. Misi i sv. Pričes ti. a popodne od 4-5 s. satu klanj anja u crkvi sv. L u e e - Duhovnik.
CLANOVI KONFERE CIJE SV. V l KA PA L KO A pozivlju se, da nefaljeno pristupe na mjesečni s a s t a n a k, koji će se održati u nedjelju 9. t mj. u 4.30 s. popodne u Gradskom Zup· skom Uredu.
SVIM CLA ICAMA "zlVOGA SVIJ ETLA« javljam, da je nakana klanjanja za razdoblje od 9.-22. ll.: za našega preuzv. biskupa, da ga Bog što dulje poživi na što veću duhovnu koTist vjernika povjerenih m u b i s k u p i j a. - ?ozivljem sve članice, da u nedjelju 16. t. mj. u 5 s. popodne dođu na naš redoviti mjesečni s a s t a n a k, koji će se održati u Kat. Domu. - Preporučam članicama, da u nedjelju 16. t. mj. u što većem broju prisustvuju s a t u k l a n j a n j a od 4-5 sati popodne u crkvi sv. Luce. - Don Ante Radić,
Križa rske viJe sti
ODRZA NE PRIREDBE. U S i b en i k u održana je kttižarska priredba 2. II.
SJED ICA KRAJEVNOG ODBORA 2. II. održana je sjednica Krajevnog odborn u Koprivnici (br. T. Cerovac)
DAN DUl-IOV E OBNOVE održan je u S o b e š i ću (kraj Subotice) 4. II.
KRIZARSKA POZORNICA. Do sada su izdani slijedeći igrokazi: •Sluga-bogataŠ« Dm 8, ,.zrtvec Din 8, »Sunce u očima« Din 10 »Traži se učitelj« Din 8, »Oko za oko, zub za zub« Din 10, »Tripun u Zabregu« Din 10. - Svi ovi igrokazi naručuju se na VKB-u.
SKUPSTI A KRAJEVNOG ODBORA. Kraj evni odbor T e s l i ć održao je svoju godišnju skupštinu 26. L Toga dana održan je također jednodnevni tečaj.
ODRZA NI TECAJ. U D o n j o j S t ub i e i održan je dvodnevni tečaj 5. i 6. l. (br. Haman Josip) .
BROSURA »PAPINSTVO PIO Xli«. Isto sc tako m<Y:ćc dobiti na VKB-u brošura »Papinstvo - Pio Xli« uz cijenu od Din 2 po komadu. Svim Bratstvima, koja priređuj u proslave »Papinoga dUJ1a«, ova će brošura vrlo dobro doći.
RECITACIJA :oUZ NEPOBJEDI-VOGA«. a VKB-u može se dobiti recitacija za proslavu Papina dana: »Uz nepobjedivoga«. Cijena je recitaciji samo Din 2.
IGROKAZ »2IVIO PAPA!« Za proslavu Papina dana možete nabaviti na VKB-u igrokaz »2ivio Papa !« uz: cijenu od Din 7 po komadu.
KRIZARSKI KALENDAR. II. naklada Križarskog kalendara uz cijenu od Din 6 i Din 8 (uvezan) potpuno je rasprodana. Imade još samo nešto broširanog uz cijenu od Din 3. Koje Bratstvo još isti nije nabavilo, neka to učini odmah, kako ne bi bez njega ostalo.
KRIZARSKI OKRUZNI TECAJ U FILIP-J KOVU. Od l. do 3. t. mj. održan je u ljetnikovcu križarski tečaj. Prisustvovalo mu je preko 60 tečajnca iz sjevernoga dijela Dalmacije. Svrha mu je biln, da našim seljacima u ovim teškim i burnim vremenima pokaže jasan i zacrtan put. PredavUJ1ja su odr:lali vrsni predavači. Treći je dan bio posvećen zadrugarstvu. U tu je svrhu došao iz Splita ing. Luka Kr s t i n ić, k9ji je govorio o važnosti zadrugarstva. )utrom i večerom je bilo dizanje i spuštanje logorske zastave uz pjevanje hrvatske i križarske himne. Tcčnjce je obradovao svojim posjetom preuzv. biskup dr Jeronim M j l e t a i time dao novi dokaz, kako on voli omladinu. Tečaj je u svakom pogledu uspio preko očekivanja.
KRlZARll SPREMAJT6 SE na veliki nacionalni Euharistijski konues u Zagrebu u lipnju 1941.1
VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIC - SffiENIK ULlCA BL. NIKOLE TAVILICA 107. - TISKARA •KACICc (0. BERNARDO BULJEVIC).
Sk am
~ iJST iZL~ nATA D zE~lSTVO =
BO oj. bn1
OJ
top related