animacija u turizmu
Post on 26-Dec-2015
51 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Seminarski rad 1
UVOD
Turizam predstavlja jedan od masovnijih fenomena koji se proširio po celoj
zemaljskoj kugli, a sve to zahvaljujući ljudima koji žele da putuju i otkrivaju, tj. Turistima.
Razlozi zbog koga ljudi putuju ima mnogo, ali jedan od je najizrazitiji – beg od
svakodnevnice i poznatog okruženja s ciljem odmora i upoznavanja drugačijih predela,
kultura, ljudi itd. Zbog same činjenice da više nije kod kuće u poznatoj sredini turista gubi
sigurnost što kod njega izaziva strah, pa zbog toga zaposleni u turizmu i hotelijerstvu treba da
prilagode svoje ponašanje psihološkom stanju gosta , njegovim potrebama i očekivanjima .
Upravo zbog toga obrađena tema animacije u turizmu i uloga animatora.
Seminarski rad 2
ANIMACIJA KAO ELEMENT SAVREMENE TURISTIČKE PONUDE
Animacija kao područje delovanja u okviru turističke aktivnosti postoji praktički od
početka turizma kao privredne delatnosti. Tokom tog dugogodišnjeg razvoja menjali su se njeni
oblici i sadržaji u skladu s promenama u odnosima potražnje i ponude odnosno funkcije turizma u
celini.
Danas u uvetima savremenog razvoja sa rastućim i povećanim fondom slobodnog
vremena,porastom broja turista, porastom njihovog standarda i s tim u vezi promenama u samom
načinu života animacija dobija nove sadržaje.
Za naše poimanje animacije najprihvatljivija je definicija:
Animacija je ljubazan poziv na zajedničku aktivnost.
Ona znači zabavljati, raspoložiti odnosno u prenesenom smislu poticati, pridobivati nekoga
za nešto, oduševiti, bodriti.
Prema tome moglo bi se reći da ona obuhvata sledeća područja:
-sport i rekreaciju
- zabavne priredbe
- kulturno-socijalnu animaciju
Marketinški posmatrano, zahtevi turista, potrošača ugostiteljskih usluga, orjentisani su
prema sve većoj diverzifikaciji i traženju sve šire lepeze potencijalnih usluga. Ako su nekad smeštaj
i ishrana bili sinonim ugostiteljsko-turističke delatnosti, danas su ove usluge ostale samo
pretpostavka, a sve manje cilj turista. Turist traži destinaciju koja nudi promenu, novi doživljaj,
događaje.
Seminarski rad 3
ZABAVNI PROGRAM
Elementi mikro-organizacije zabavnih programa
U grupu poslova koje u širem smislu nazivamo '' zabavni programi '' možemo razlikovati
sledeće delove:
- zabavne igre
- stalni muzički programi
- zabavni program u užem smislu
Zabavne igre predstavljaju manje, zaokružene delove programa u kojima sudeluju sami
gosti. Uglavnom su takmičarskog karaktera, ali je naglasak pre svega na zabavi, šali i uveseljavanju
gostiju. Njihovo kreiranje je zadatak rukovoditelj sektora zabave i animatora – voditelja programa.
Stalni muzički programi mogu se podeliti u dve grupe kao što su:
- živa plesna muzika, odnosno zabavni muzički sastavi koji na osnovu ugovora sviraju u pojedinim
prostorima,
- disko muzika koja se reproducira s ploča, traka, odnosno video traka
Zabavni programi u užem smislu predstavljaju zaokružene celovečernje priredbe koje
imaju za osnovni cilj zabavu i razonodu gostiju. Svaki od ovih programa ima osnovnu temu ( nayiv
samog programa ) koja se provlači kroz celo odvijanje programa i koja se najčešće upotpunjava
različitim zabavnim igrama, odnosno muzičkom pratnjom.
SPORTSKO-REKREATIVNI PROGRAMI
Elementi mikro-organizacije sportsko-rekreativnih programa
U okviru područja rada sporta i rekreacije, predviđenog programskim
smernicama,razlikujemo sledeće grupe poslova:
Seminarski rad 4
- iznajmljivanje terena, opreme i rekvizita (sportskih i plažnih )
- škole sportova i usluge sparing partnera
- organizacija takmičenja i turnira
- poslove održavanja i tehničke usluge gostima.
PROGRAMI ANIMACIJE
Osnovna karakteristika programa animacije proizlazi iz činjenice da ga vodi (organizuje i
izvodi ) uglavnom jedan izvršitelj – animator, da je specifičnog sadržaja od slučaja do slučaja i da je
usmeren nazadovoljavanje širokog spektra aktivnosti i delovanja. Kod ovih programa naglasak je na
intimnosti i druženju unutar manjih grupa ljudi koji imaju sličnosti i koje povezuje zajednička
sklonost za određene sadržaje i aktivnosti.
Problematika kadrova
Kadrovi koji će biti angažovani za obavljanje poslova animatora moraju posedovati
određene kvalitete koji nisu uobičajeni i koji se inače ne zahtevaju prilikom zasnivanja radnog
odnosa. Animator predstavlja jednu od presudnih karika u izvođenju programa. To su ljudi koji
moraju imati izvanserijske kvalitete u komuniciranju, kretanju po bini, inventivnosti i drugom – uz
obavezno perfektno poznavanje barem tri svetska jezika. Pored toga oni bi morali poznavati barem
nekoliko pozdravnih fraza na jezicima gostiju svih nacionalnosti koji se nalaze u objektima,
odnosno koji prisustvuju programima. Animator- voditelj programa mora biti ''umetnik stvaranja
atmosfere ''.Pored svega toga on mora posedovati šarm nenametljivosti i celo vreme vođenja
programa biti svestan da on ne nalazi u poziciji '' zvezde programa ''. Njegova je osnovna uloga da
stvara dobro raspoloženje i uvlači goste u program.
UVETI KOJE TREBA ISPUNJAVATI ANIMATOR(KA)
Starosna dob: od 22 godine dalje ( idealan je od 25 godina )
Obrazovanje: viša škola, dobro opšte znanje kao i druge kvalifikacije npr.:
-učitelj sporta
Seminarski rad 5
-nadglednik bazena
-odgajateljica
-pedagog
-uslužno zanimanje
-umetničko ( muzičko zanimanje )
Osobine: simpatičan, negovanog izgleda
-tolerantan, otvoren, strpljiv
-veseo, optimista
-aktivan, samoinicijativan, samosvestan
-da ima interes za rad sa ljudima, socijalno angažovan
-da poseduje životno iskustvo
-da ima stručnost sistematskog mišljenja i delovanja
-talenta za organizaciju
-ugodan glas, da se dobro izražava
-spretnost u rukovanju predmetima
-da dobro podnosi psihičke i fizičke napore.
Znanja: -jezika ( odlično poznavanje materinskog jezika, znanje nemačkog, engleskog,
francuskog i italijanskog jezika )
-iskustvo u ophođenju sa ljudima
-iskustvo u pružanju usluga.
Seminarski rad 6
POSLOVI NA PODRUČJU ANIMACIJE
Kao što je već napomenuto, poslovi animiranja predstavljaju vrlo specifičan način rada
koje provodi pojedini izvršitelj – animator s određenom grupom gostiju. Formiranje ovih grupa vrši
se prema nekom, za određeni broj ljudi, karakterističnom području interesa. Ovisno o tim
područjima interesa gostiju, moguće je sačiniti sledeće grupe aktivnosti animacije:
-animacija likovnog stvaralaštva
-animacija za ples, folklor i plesnu rekreaciju
-animacija za kulturno-istorijske sadržaje
-animacija za kulinarstvo
-animacija različitih hobija (fotografija, ribarenje ... )
Rad unutar ovih grupa aktivnosti animacije nije, niti se može unapred striktno definisati.
Osnovni je zadatak animatora da kroz najrazličitije oblike i sadržaje ponudi gostu zadovoljenja više
ili manje razvijenih sklonosti i sposobnosti bilo da se radi o kulturi, hobiju ili nečem drugom.
Da bi pridobili gosta za pojedine sadržaje, animatori moraju poznavati potrebe i sklonosti
gostiju. Sa tim u vezi oni uspostavljaju neposredne kontakte i usko sarađuju sa vodičima pojedinih
agencija kao i sa recepcijama preko kojih mogu doći do potrebnih podataka i informacija o
zahtevima odnosno interesu gostiju za pojedine vidove aktivnosti.
VAŽNOST PROSTORA ZA ODVIJANJE ANIMATORSKIH AKTIVNOSTI
Turizam '' guta '' prostore i to kvalitetne koji su inače ograničeni. Uz to turizam takve
prostore '' deli '' sa poljoprivredom, industrijom i nekim drugim aktivnostima.
Kada govorimo o turizmu u odnosu na prostor u kojem ga želimo planirati i razvijati,
moramo ga uslovno rečeno podeliti u dve osnovne grupe i to:
Seminarski rad 7
-Poslovni turizam
-Rekreativni turizam
Poslovni turizam ili turizam za poslovne ljude ne traži odvajanje iz gradskih aglomeracija,
već komplementarno korišćenje prostora, blizinu mesta gde se odvijaju poslovne aktivnosti, visoku
sposobnost protočnosti objekata, tj. Apsolutnu podređenost poslu kao glavnom motivu dolaska
gostiju u objekt.
Rekreativni turizam zahteva posebne prostore, a izbor receptivnih kapaciteta treba biti
sledeći:
A ) objekti sa vanjskim izgledom se uklapaju u pejzaž ( '' ružne betonske kocke '' jesu takve u
borovoj šumi, ali ne i među neboderima u gradu ).
B ) objekti mogu i trebaju imati originalan vanjski izgled, ali komfor i unutrašnje uređenje
standardne uz eventualnu blagu primesu lokalnog ili nacionalnog folklornog kolorita.
C ) pojedini se kapaciteti međusobno isključuju i u tom slučaju se ne smeštaju u neposrednu blizinu.
D ) prirodni izgled okoline ne sme se narušiti za stalno kod objekata koji su podignuti kao
provizorni ( na primer betonske podloge i seča šume u kampovima ).
Realno je zaključiti da sam hotelski objekat bez obzira na veličinu i kapacitet ne može
upotpunosti zadovoljiti sva područja animacije. Potrebno je dakle imati i određenu infrastrukturu
koja će biti u funkciji zadovoljenja svih potreba gostiju, a to su izgrađeni sportski tereni, terase,
restorani, bazeni, uređeni prilazi moru i sve ono što je potrebno da bi se omogućilo nesmetano
funkcionisanje tog dela izvanpansionske ponude. Jer, da bi se mogli organizovati primerice turniri u
tenisu ili mini-golfu, osnovni je preduslov posedovanje terena za upražnjavanje takvih aktivnosti.
Znači ako preduzeće želi animirati i zabaviti svog gosta treba osigurati i osmisliti prostor
na kojem će mu ponuditi raznolike mogućnosti trošenja njegovog vremena i novca, te ujedno u
njemu stvoriti osećaj zadovoljstva i potrebe da ponovo dođe i koristi ponuđene mu usluge, jer staro
je pravilo – nema bolje reklame od zadovoljnog gosta.
Seminarski rad 8
ULOGA PROPAGANDE U PLASIRANJU ANIMACIJE KAO TURISTIČKOG PROIZVODA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU
Postoji više načina na koje je moguće posmatrati ulogu i značenje ekonomske propagande
u društvu, pa i u turizmu. Jedan je onaj kojim se posmatra propaganda kao način prenošenja
informacija.Vrlo često se propaganda posmatra kroz njenu uloga uveravanja, posebno u
savremenim odnosima konkurencije na tržištu. Zatim se ekonomska propaganda posmatra kroz
njenu ulogu stvaranja '' imagea ''. Četvrti način posmatranja ekonomske propagande polazi od njene
uloge zadovoljenja potreba prodavača (proizvođača ). Iz ovoga proizilazi da je cilj propagande u
turizmu više na području informisanja među ljudima, nego na području uveravanja da čine ovo ili
ono, a što ne bi bilo u skladu sa njihovim potrebama.
Ako ovo svedemo u uže okvire isključivo animacije, kao samostalnog turističkog
proizvoda, ostaje da je propaganda jedini mogući oblik propagiranja vlastite ponude i vlastitog
proizvoda turističkom tržištu.
Danas je već postalo jasno da ekonomski elementi prevladavaju u turizmu, te da se daljni
razvoj turizma u celini, pa i svih njegovih komponenti, ne može zamisliti izvan čvrstih okvira tržišta
i ekonomskog ponašanja svih sudionika u njemu. Činjenica je pak da se među funkcijama animacije
u turizmu nalaze i takve koje pretežno ili uopšte nemaju pozitivne ekonomske karakteristike, tj.
Efekte u izravnom smislu, ali ipak trebaju postojati jer njihovi praktični efekti i te kako utiču na
povećanje pozitivnog finansijskog rezultata ostalog dela turističke ponude. Stoga propaganda i
sličnih animacijskih aktivnosti ne sme biti zanemarena, već treba ravnopravno sudelovati pri
planiranju finansijske strukture propagande u smislu – kako i koliko će se na šta utrošiti novca.
Ako propagandu animacije shvatimo kao informaciju izraženu na poseban način, onda je
potrebno naglasiti da takva propaganda mora sadržati velik broj konkretnih podataka, tako da bi
eventualno korisnik na što lakši način upotpunijo svoju predstavu, odnosno očekivanja u
određenom zabavnom programu. Toje posebno naglašeno u propagandi namenjenoj inostranom
gostu, jer je realno očekivati da takav potencijalni konzument usluge, daleko manje poznaje
odgovarajuću ponudu izvan njegovih nacionalnih granica, pa je tim veća želja i potreba za
informacijom preko propagandne poruke.
Seminarski rad 9
Osnovni principi delovanja turističke propagande, a time i propagande animacije su:
- da privuče pažnju, oživi interes i pobudi zanimanje
- da stvori '' turističku želju '' i odluku
- da ostvari konkretnu akciju – kupnju ( upotrebu )
- da takva aakcija urodi određenim ekonomskim relevantnim posledicama.
Ukoliko propaganda ostvari navedene principe, ispunila je svoj zadatak, što drugim rečima
znači da je bila uspešna. Ali uz sve ovo treba naglasiti i sledeće: propaganda pripada onim
aktivnostima za koje je karakteristična neizvesnost rezultata. Ulaganja i trošenja za propagandu idu
u red takvih troškova koji se ne mogu unapred garantirati nikakvim iznosima ni rezultatima. Stoga
turistička preduzeća koja žele invenstirati odgovarajuća sredstva u propagandu animacije, zabave,
sporta i rekreacije u svojim objektima, pre svega moraju stvoriti i imati kvalitetne programe
animacije, zabave,... jer samo tada mogu očekivati da će se uložena sredstva vratiti i stvoriti
dohodak koji će omogućiti da se poveća i unapredi, kako animacija i propaganda same animacije,
tako i kolektiv u celini.
očekivanje na odmoru
kolona
“A”
kolona
“B”
kolona
“C”
kolona
“D”
kolona
“E”
kolona
“F”
rangiranje zahteva
Družiti se sa prijatnim novim ljudima
Dosta veselja i zabave
Steći nove utiske
Aktivno se baviti sportom
Biti slobodan
Puno se odmarati
1Prepustiti se brizi i nezi drugoga
Puno toga doživeti
Promena ambijenta
Da se nešto nauči, radi kulture i obrazovanja
1
5
4
3
5
2
6
8
8
7
1
2
2
3
4
5
6
7
8
9
1
2
5
3
5
4
6
9
8
8
3
6
2
5
1
4
9
8
8
7
2
4
1
7
3
5
9
8
10
6
1
2
2
3
4
5
8
9
7
6
Seminarski rad 10
Ostalo 9 10 10 10 11 10
Pitanje: Šta očekujete od vašeg odmora ?
Anketa 4500 upitnika iz turističkih naselja na Sredozemlju.
Seminarski rad 11
ZAKLJUČAK
ANIMACIJA - to je dugoročna lična usluga
ANIMACIJA –
NIJE – pasivan program
-čista zabava
-televizija sa drugim medijima
-kratkoročni pokušaj
ANIMACIJA KOŠTA:
-novca ( investicija u osoblje, tekućih troškova )
-dobro školovanog i obrazovanog osoblja
-dobre volje svih saradnika ( ne samo animatora )
ANIMACIJA DONOSI:
-više komunikativnosti sa gostima
-veće zadovoljstvo gostiju
-bolju ispunjenost vremena
-više gostiju povratnika
-viši vanpansionski promet
-profiliranje nasuprot takmičaru
ANIMACIJA JE DAKLE:
-osmišljena
-okrenuta budućnosti
-srednjoročno ulaganje
Seminarski rad 12
LITERATURA
-Mr. Vinka Cetinski , '' Animacija u turizmu '' , Zagreb, 1995.
Dr. Nenad Gvozdenović, '' Osnove turističke privrede '' , Split, 1971.
Dr. Boris Vuković, '' Marketing u turizmu '', Zagreb, 1980.
Dr. Đorđe Čomić, '' Putovanje kroz geopanoptikon '', Beograd, 2000.
SADRŽAJ
UVOD..................................................................................................................................................1
ANIMACIJA KAO ELEMENT SAVREMENE TURISTIČKE PONUDE........................................2
ZABAVNI PROGRAM.......................................................................................................................3
SPORTSKO-REKREATIVNI PROGRAMI.......................................................................................3
PROGRAMI ANIMACIJE..................................................................................................................4
UVETI KOJE TREBA ISPUNJAVATI ANIMATOR(KA)................................................................4
POSLOVI NA PODRUČJU ANIMACIJE..........................................................................................6
VAŽNOST PROSTORA ZA ODVIJANJE ANIMATORSKIH AKTIVNOSTI................................6
ULOGA PROPAGANDE U PLASIRANJU ANIMACIJE KAO TURISTIČKOG PROIZVODA
NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU..........................................................................................................8
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................11
LITERATURA...................................................................................................................................12
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET
NOVI SAD
ODSEK ZA GEOGRAFIJU
DIPLOMIRANI GEOGRAF-TURIZMOLOG
Predmet: Kultura ponašanja
Profesor: dr Čomić Đorđe
SEMINARSKI RAD
tema: Animacija u turizmu
student:
Dujin Svetlana
49/97
Novi Sad, 2000.
top related