anorganski nemetalni materijali mi l ijmineralogija (2 di )dio)anorganski nemetalni materijali mi l...
Post on 03-Jan-2021
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Anorganski nemetalni materijali Mi l ij (2 di )Mineralogija (2. dio)
Stanislav KurajicaFakultet kemijskog inženjerstva i
tehnologijetehnologije
Geokemijski procesi nastajanja mineralaGeokemijski procesi nastajanja minerala• S obzirom na način postanka minerali se dijele na minerale
magmatskog sedimentnog i metamorfnog postankamagmatskog, sedimentnog i metamorfnog postanka
Minerali magmatskog postanka• Minerali čiji je nastanak vezan za različite stupnjeve hlađenja
magmeg• Magma ‐ prirodna talina kompleksnog silikatnog sastava ‐ potječe
iz unutrašnjosti Zemlje• Sadrži lako hlapive sastojke ‐ umanjuju viskoznost i snižavaju tališta
mineralaN j k h ij k k ši i bi• Na mjestu postanka homogena a tijekom puta ka površini gubi homogenost i mijenja joj se sastav, snižavaju joj se temperatura i tlak i oslobađaju lako hlapivi sastojcitlak i oslobađaju lako hlapivi sastojci
• Geokemijski procesi nastanka magmatskih minerala razlikuju se u ovisnosti o temperaturi: p
• Magmatsko nastajanje (pirogeni minerali)• Pegmatitsko nastajanje (pegmatitski minerali)g j j (p g )• Pneumatsko nastajanje (pneumatski minerali)• Hidrotermalno nastajanje (hidrotermalni minerali)j j ( )• TM > TPe > TPn > TH.
Magmatsko nastajanje (700‐1200 °C)Magmatsko nastajanje (700 1200 C)• Kristalizacija iz magme• U dubljim dijelovima litosfere ‐ kristalizacijaU dubljim dijelovima litosfere kristalizacija
intruzivnih stijena• Gornji dijelovi litosfere – lava ‐ kristalizacija j j j
ekstruzivnih stijena• Zbog visokih T i p pri kojima nastaju nazivaju se
i i i li ( č ipirogenim mineralima (prema grč. pyr=vatra i genesis=postanak)
• Primarni minerali izgrađuju magmatske stijene i• Primarni minerali, izgrađuju magmatske stijene i polazni su materijal za formiranje drugih stijena
• Broj pirogenih minerala relativno je mali pa je iBroj pirogenih minerala relativno je mali pa je i mineralni sastav litosfere relativno jednostavan ‐minerali visokog tališta poput silikatnih minerala B iBowenova niza
• Ostali minerali, kojih je znatno manje u magmatskimstijenama nazivaju se akcesorni mineralistijenama, nazivaju se akcesorni minerali.
Pegmatitsko nastajanje (~700‐500 °C)Pegmatitsko nastajanje ( 700 500 C)• Nakon kristalizacije pirogenih
minerala magma je obogaćena g j gvolatilima, vrelim, kiselim plinovima i parama koje prate rastopljenu magmu (pregrijana vodena paramagmu (pregrijana vodena para, plinovitim HF, H3BO4 i HCl te CO2, SO2, H2S i CH4)2, 2 4)
• Prisutnost volatila snižava talište i viskoznost magme te omogućava k i li ij i lkristalizaciju minerala poput turmalina, berila, spodumena, rutila, magnetita i halkopiritamagnetita i halkopirita
• Mala viskoznost omogućava veliku pokretljivost mineralnih tvari ka p jcentrima kristalizacije te su zbog toga pegmatitni minerali često krupnikrupni
• Često sadrže i OH grupu
Pneumatsko nastajanje (400‐600 °C)Pneumatsko nastajanje (400 600 C)• Kristalizacija sublimacijom plinova i paraj j p p• Nakon kristalizacije pirogenih i
pegmatitskih minerala u magmi je vrlo i k k t ij li i kvisoka koncentracija plinova s visokom temperaturom i tlakom
• Intruzijom magme u šupljine u stijenama• Intruzijom magme u šupljine u stijenama ili izlaskom lave na površinu dolazi do sublimacije plinova i kristalizacije j p jpneumatolitskih minerala
• Primjerice liskuni, beril, feldspati, korund, h tit k it ithematit, kasiterit
• Istovremeno nastaju i metamorfni minerali agresivni plinovi slijedeći smjerminerali, agresivni plinovi, slijedeći smjer slabosti stijene, djeluju na minerale u okolnim stijenama i procesom j ppneumatolize vrše njihov preobražaj
Hidrotermalno nastajanje (50‐400 °C)Hidrotermalno nastajanje (50 400 C)• Kad se plinovi i pare koji prate magmu
ohlade toliko da dođe do njihove jkondenzacije nastaju hidrotermalni uvjeti
• Vrele vodene otopine agresivnih plinova l k š lji i k i j ćihprolaze kroz šupljine i pukotine postojećih
stijena ‐ sniženjem temperature i tlaka dolazi do kristalizacije minerala izdolazi do kristalizacije minerala iz kondenzata
• Žile, žice i gnijezda , g j• Kaolinit i drugi glineni minerali uglavnom
su nastali hidrotermalnim raspadom li d k d ilik ih i lglinenaca dok su od nesilikatnih minerala karakteristični galenit, sfalerit, halkopirit, cinabarit i slcinabarit i sl.
• I u ovom procesu istovremeno dolazi do nastanka metamorfnih minerala budući da otopine agresivnih plinova mijenjaju minerale u okolnim stijenama
Minerali sedimentnog postankaMinerali sedimentnog postanka• Minerali sedimentnog postanka nastaju na površini kore
kristalizacijom iz hladnih vodenih otopina hidratogenikristalizacijom iz hladnih vodenih otopina, hidratogeniminerali, i biokemijskim procesima, organogeni minerali
Hidratogeni mineraliHidratogeni minerali• Nastajanje minerala kristalizacijom iz
zasićenih, hladnih, pravih ili koloidnih otopina, , p p• Vodene otopine na površini ili u porama iznad
stalne razine podzemne vode• Koncentrirane različite mineralne tvari• Stabilnost ovisi o koncentraciji, kemijskom
l k i isastavu, tlaku i temperaturi• Do kristalizacije može doći evaporacijom,
kemijskom reakcijom sublimacijom ikemijskom reakcijom, sublimacijom i smanjenjem topivosti zbog sniženja temperaturep
• Najčešće evaporacijom vode u suhim kopnenim područjima ili priobalnim dij l i i jdijelovima mora i jezera
• Intenzivno isparavanje ‐ povećanje koncentracije taloženjekoncentracije – taloženje
• Halit, gips, anhidrit te kalcit
Hidratogeni mineraliHidratogeni minerali• Nastanak hidratogenih mineralaNastanak hidratogenih minerala
kemijskom reakcijom posljedica je miješanja otopina različitog k ij k t ili t jkemijskog sastava ili otapanja plinova u kapljevitoj otopini
• Slijede kemijske reakcije stvaranja• Slijede kemijske reakcije, stvaranja netopivih spojeva i taloženje.
• Primjer kristalizacija barita:Primjer kristalizacija barita:• BaCO3+CaSO4 BaSO4 + CaCO3 ili• BaCl2 + Na2SO4 BaSO4 + 2NaClBaCl2 + Na2SO4 BaSO4 + 2NaCl• Nastanak sublimacijom primjer –
nastanak kristala snijegaj g• nastanak smanjenjem topivosti zbog
smanjenja temperature ‐ halogenidi
Organogeni mineraliOrganogeni minerali• Mogu nastati djelovanjem životinja ‐ zoogeni minerali, i
djelovanjem biljaka ‐ fitogeni minerali j j j g• Mogu nastati fiziološkim funkcijama, bitumenizacijom i
oksidacijom organske tvari te prekristalizacijom skeletnih k i lih iostataka uginulih organizama
Nastali fiziološkim funkcijamaNastali fiziološkim funkcijama• Taloženjem materijala nastalih djelovanjem
živih organizama. Nprg p• Koralji i mekušci ekstrahiraju kalcijev
karbonat iz morske vode te od kalcita i i i đ j lj š kl k ći iaragonita izgrađuju ljušture, oklope, kućice i
sl.• Spužve i dijatomeje na isti način stvaraju• Spužve i dijatomeje na isti način stvaraju
opal SiO2×H2O• Mahovine i alge asimiliraju ugljičnu kiselinuMahovine i alge asimiliraju ugljičnu kiselinu
iz vode koja sadrži kalcijev hidrogenkarbonatpri čemu dolazi do izlučivanja kalcijeva k b čk dkarbonata, vapnenačka sedra
• Dušik iz gvana (ptičjeg izmeta) oksidira se O2iz zraka pri čemu nastaje HNO ona daljeiz zraka pri čemu nastaje HNO3 ‐ ona dalje reagira s Na2CO3 karbonatom koji je prethodno nastao iz NaCl i H2CO3 vulkanskog p 2 3 gpodrijetla ‐ nastaje čilska salitra, NaNO3.
Bitumenizacija i prekristalizacijaBitumenizacija i prekristalizacija• Bitumenizacija organske tvari zbiva se pod utjecajem anaerobnih
bakterija koje žive u sredinama bez kisika j j• Ovim procesom nastaju nafta i bitumen (iz ostataka riba i nižih
životinjskih organizama) te ugljen (od ostataka biljnog materijala).• Primjer nastanka prekristalizacijom ‐ transformacija metastabilnog
opala (nastalog taloženjem ostataka spužvi) u stabilni kvarc te transformacija aragonita (nastalog taloženjem ostataka puževa ilitransformacija aragonita (nastalog taloženjem ostataka puževa ili zelenih algi) u kalcit ‐ smatra se da je gotovo sav kalcit organogenog podrijetla.g g g p j
Minerali metamorfnog postankaMinerali metamorfnog postanka• Minerali metamorfnog postanka nastaju od ranije stvorenih
minerala procesima u čvrstom stanju, pri temperaturama i p j , p ptlakovima različitim od onih pri kojima su nastali i uz pomoć fluida ispod zone površinskog trošenja P j j i li j bil i ij j j• Promjena uvjeta ‐minerali postaju nestabilni ‐mijenjaju se
• Metamorfizam ‐ procesa fizikalno‐kemijske prilagodbe minerala novim ravnotežnim uvjetima različitim od uvjeta njihova postankanovim ravnotežnim uvjetima različitim od uvjeta njihova postanka
• Do metamorfnih promjena dolazi u dubini Zemljine kore• Kemijske strukturne i mikrostrukturne promjene• Kemijske, strukturne i mikrostrukturne promjene • Razlikuju se kontaktna i regionalna metamorfoza, pneumatolitska i
hidrotermalna metamorfoza te metasomatski procesihidrotermalna metamorfoza te metasomatski procesi
Kontaktna metamorfozaKontaktna metamorfoza• Lokalnog karaktera• Glavni čimbenik kontaktne metamorfoze – temperaturap• Naziva se i termalnom• Magma se utiskuje u ranije nastalu stijenu (intruzija)g j j j ( j )• Pri intruziji magme u hladniji stijenski masiv magma djeluje na
minerale u kontaktnim rubnim dijelovima masiva što dovodi do jih ih jnjihovih promjena
• Tipične temperature 100‐850 °CP i j d l i l f li ih ij• Primjer: andaluzit termalnom metamorfozom glinenih stijena
RegionalnaRegionalna• Razlozi regionalne ‐ povišena temperatura (zbog geotermalnog
gradijenta) i tlak (zbog stupa naležećih stijena ili naprezanja)g j ) ( g p j p j )• Naziva se i dinamotermalnom ‐ T 300‐400 °C i p do 20000 At • Regionalna – zbiva se na širem području i može dovesti do g p j
preobražaja velikih masa• Prekristalizacija ‐ fina zrna kalcita koja tvore stijenu vapnenac
k i li i j k k l i k j ijprekristaliziraju u krupna zrna kalcita koja tvore stijenu mramor• Ili nastanak novih minerale veće gustoće
Plići dij l i li f l k ij i i li li ić ili• Plići dijelovi litosfere ‐tlak orijentiran ‐minerali listićavog ili pločastog habitusa okomito na smjer djelovanja tlaka
• Dublji dijelovi litosfere tlak je neusmjeren bez orijentacije• Dublji dijelovi litosfere ‐ tlak je neusmjeren ‐ bez orijentacije• Primjer: disten regionalnom metamorfozom glinenih stijena
Pneumatolitska i hidrotermalnaPneumatolitska i hidrotermalna• Pneumatolitska ‐ posljedica djelovanja agresivnih plinova i para
magmatskog postanka na minerale stijena unutar kojih prodiru• Kemijskom reakcijom dolazi do stvaranja novih, pneumatolitskih
minerala, a proces se naziva pneumatoliza (od grč. pneuma=zrak i lizein=razlaganje)lizein=razlaganje)
• Hidrotermalna ‐ na sličan način ali pri nešto nižim temperaturama pri kojima je došlo do kondenzacije para u kojima su otopljenipri kojima je došlo do kondenzacije para u kojima su otopljeni agresivni plinovi
• Kemijskom reakcijom otopine sa stijenama s kojima dolazi u j j p j jkontakt stvaraju se hidrotermalni minerali
• Primjer ‐ pretvorba olivina u serpentin
Metasomatski procesiMetasomatski procesi• Zamjena jedne vrste iona u kristalnoj rešetci minerala s drugom• Često u uvjetima pneumatolize i hidrotermalnog nastajanjaČesto u uvjetima pneumatolize i hidrotermalnog nastajanja• Za razliku od pneumatolitskih i hidrotermalnih minerala u ovom se
slučaju kristalna rešetka ne mijenja – samo kemijski sastavj j j j• Može i djelovanjem hladnih otopina• Primjer: dolomitizacija karbonata pod uticajem magnezijem j j p j g j
bogatih otopina• Magnezijski ion iz otopine prelazi u dolomit, a kalcijski ion iz
č k l i l i ičvrstog kalcita prelazi u otopinu
TrošenjeTrošenje• Procesi mijenjanja minerala do kojih dolazi na površini ili
neposredno ispod površine Zemlje pri relativno niskim p p p j ptemperaturama i tlakovima
• Procesima mehaničke i kemijske dezintegracije stijena, dolazi do d j i ih i l i k ihraspadanja primarnih minerala i nastanka novih
• Mehanička: temperaturne razlike, smrzavanja vode i kristalizacije solisoli
• Kemijske: djelovanjem vode, kisika i ugljičnog dioksida ‐ dolazi hidrolize oksidacije i karbonatizacijehidrolize, oksidacije i karbonatizacije
• Novonastali minerali nazivaju se mineralima kore trošenja• Najčešće se radi o hidroksidima oksidima i karbonatimaNajčešće se radi o hidroksidima, oksidima i karbonatima
Otporni na trošenje i nastali trošenjemOtporni na trošenje i nastali trošenjem• Među mineralima nastalimMeđu mineralima nastalim
trošenjem mogu se razlikovati:• Otporni na kemijsko trošenje ‐p j j
talože se nepromijenjeni ‐rezistentni minerali (primjerice kvarc i neki silikati)kvarc i neki silikati)
• Minerali nastali trošenjem primarnih silikata (primjericeprimarnih silikata (primjerice minerali glina i aluminijskih hidroksida)
• Minerali nastali djelovanjem H2CO3 na primarne silikatne minerale prvo se stvarajuminerale ‐ prvo se stvaraju karbonati koji potom prelaze u okside te hidrokside
Kružni ciklus mineralaKružni ciklus minerala• Magmatski
– PirogeniPegmatitski– Pegmatitski
– Pneumatski– Hidrotermalni
• Sedimentni– Hidratogeni, nastali:
• Evaporacijom• Kemijskom reakcijom• Sublimacijom• Sniženjem temperature
O i t li– Organogeni, nastali:• Fiziološkim funkcijama• Bitumenizacijom i
oksidacijomoksidacijom• Prekristalizacijom
• Metamorfni– Kontaktna metamorfoza– Kontaktna metamorfoza– Regionalna metamorfoza– Pneumatoliza i
hidrotermalnahidrotermalnametamorfoza
– Metasomatski procesi
Klasifikacija mineralaKlasifikacija minerala• Danas je poznato više od 4000 mineralaDanas je poznato više od 4000 minerala• Oko 200 česti u prirodi• 8 kemijskih elemenata (O, Si, Fe, Al, Ca,8 kemijskih elemenata (O, Si, Fe, Al, Ca,
Na, Mg i K) čini 99% sastava minerala koji izgrađuju litosferu
• Nove minerale nakon detaljnog opisa atomne strukture i kemijskog sastava mora prihvatiti CNMNIMA (Commissionmora prihvatiti CNMNIMA (Commissionof New Minerals and Mineral Names of the International MineralogicalgAssociation)
• U nazivlju nema pravila• Imena prema izgledu, kemijskim ili
fizikalnim svojstvima, lokaciji pronalaska pronalazaču drugimpronalaska, pronalazaču, drugim osobama…
Klasifikacija mineralaKlasifikacija minerala• Na temelju kemijskog sastava, posebice aniona, te prema
kemijskoj strukturi. j j• Prema prema glavnoj anionskoj komponenti postoji ukupno
trinaest razreda minerala:• 1. samorodni elementi• 2. sulfidi, selenidi, teluridi
• 8. borati• 9. sulfati, selenati, telurati,
k i• 3. oksidi, oksihidroksidi, hidroksidi• 4. halogenidi
kromati• 10. fosfati, arsenati, vanadati
11 libd i lf i• 5. karbonati• 6. nitrati
• 11. molibdati, volframati• 12. silikati
13 ki i li• 7. jodati• Od njih daleko su najčešći, a time i najznačajniji silikati, oksidi i
hid k idi k b i
• 13. organski minerali
hidroksidi te karbonati. •
Samorodni elementiSamorodni elementi• Cu• Cu
• Au
SulfidiSulfidi
• pirit, FeS2 sfalerit, ZnSp , 2 ,
• galenit, PbS halkopirit, CuFeS2
HalogenidiHalogenidi
• halit (NaCl) fluorit (CaF2).
Oksidi i hidroksidiOksidi i hidroksidi• hematit (Fe O ) magnetit (Fe O ) kasiterit sno2• hematit (Fe2O3) magnetit (Fe3O4) kasiterit, sno2
• rutil, tio2 brucit (Mg(OH)2 gibsit (Al(OH)3)
KarbonatiKarbonati
• kalcit (CaCO3) dolomit (CaMg)CO3
SulfatiSulfati
• gips (CaSO4 2H2O) barit
FosfatiFosfati• apatit (Ca (PO ) (OH))• apatit (Ca5(PO4)3(OH))
BoratiBorati• Boraks (Na2BIII2BIV2O5(OH)4 8H2O).
Silikati• amfibol (Ca2(Fe,Mg)5Si8O22(OH)2),
inosilikat
Silikati• cirkon (ZrSiO4), nezosilikat
t lk (M Si O (OH) ) fil ilik t• epidot (Ca2Al2FeO(OH)SiO4 Si2O7),• talk (Mg3Si4O10(OH)2), filosilikatp ( 2 2 ( ) 4 2 7),
• sorosilikat
• kvarc (SiO2), tektosilikat• beril (Be3Al2(SiO3)6), ciklosilikat
top related