antropogeni ekosistemi: agroekosistemi
Post on 14-Feb-2017
4.170 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Antropogeni ekosistemi-agroekosistemi-zagađivanje i mere zaštite
Damnjanović Ivana
Antropogeni ekosistemi
Ekosistemi koje formira čovek
ANTROPOGENIEKOSISTEMI
AGROEKOSISTEMI URBANI EKOSISTEMI
AGROEKOSISTEMI
Agroekosistemi
Ekosistemi na kojima čovek uzgaja kultivisane biljke
Čovek je od davnina gajio biljke
Da bi dobio dostupne površine, čovek je uništio prirodne ekosisteme (krčio šume, isušivao bare i močvare itd.)
Njiva
Povrtnjak
Voćnjak
Vinograd
Dok u prirodnim ekosistemima klima ima presudnu ulogu u formiranju životnih zajednica, u agroekosistemima čovek oblikuje uslove
-bira koja će vrsta biljke preovlađivati u agroekosistemu
-navodnjava i isušuje zemljište u skladu sa potrebama biljke koju gaji
-obogaćuje i obrađuje nedovoljno plodno zemljište
-štiti biljke koje su osetljive na mraz i hladnoću (u stakleniku)
Čovek ulaže velike napore kako bi u svojim poljima eliminisao nepoželjne biljne i životinjske vrste i gajio samo jednu kulturu-MONOKULTURA
Čovek svake godine može menjati vrstu biljke koju gaji-plodored
Osim gajenih biljaka, u agroekosistemima se nastanjuju i različite vrste životinja kao i korovske biljkeGajene (kultivisane) biljke, korovske biljke i životinje grade agrobiocenozu, koja sa biotopom gradi agroekosistem
Korovske biljke uzimaju prostor, vodu, minerale, svetlost kultivisanim biljkama, čime smanjuju njihove prinose
Kukolj Štir
Bulka
Čičak
Pepeljuga
Paraziti: -virusi -bakterije -gljive:
Žitna rđa na pšenici Garka na kukuruzu
Plamenjača na vinovoj lozi
Korisne životinje Štetne životinje
Bubamara-hrani se biljnim vašima Skakavac-hrani se zeljastim biljkama
Čvorak-hrani se rovcima Rovac
Kišna glista-stvara rastresito zemljište Poljski miš-hrani se žitaricama
Ptice grabljivice-hrane se glodarima Zec-hrani se zeljastim delovima biljaka, plodovima
Metode pri suzbijanju nepoželjnih biljaka i životinje (mehaničke, hemijske,
biološke)
Mehaničke: ručno sakupljanje nepoželjnih stanovnika (insekti, korovi...)
Hemijske: korišćenje pesticida Prekomerna upotreba zagađuje zemljište i uključuje ih u lance ishrane Tako dobijena hrana je štetna po zdravlje
Biološke metode: korišćenje prirodnih neprijatelja u kontroli brojnosti nepoželjnih stanovnika agroekosistema Laste uništavaju insekte Zmija lovi pacove
Osa guseničarka
Leptir kupusar
Vrste koje je čovek (namerno ili slučajno) uneo u agrobiocenozu
Narušavaju ekološku ravnotežu
Krompirova zlatica Azijska bubamara
Ambrozija Filoksera
Osim unetih vrsta, agroekosisteme ugrožavaju i:
Erozija tla Nekontrolisano korišćenje hemijskih supstanci Zagađenje vazduha, kisele kiše Deponije
Budućnost agroekosistema
Porast broja stanovnika zahteva veću proizvodnju hrane Povećanje proizvodnje žitarica za 39%
GMO
GMO - Genetički modifikovan organizam je organizam - biljni ili životinjski - na kome su pri uzgoju metodom genetskog inženjeringa uneti geni nekog drugog organizma Najčešće genetički modifikovani organizmi su: kukuruz, soja, uljana repa, krompir, pamuk i paradajz
Prodaja i proizvodnja GM hrane zabranjena je u Srbiji, ali ju je teško kontrolisati Analize nekoliko autora su pokazale da GMO namirnice izazivaju sterilnost, da su kancerogene, izazivaju srčane probleme... To se, međutim, ne dešava odmah, oštećenja nastaju kroz određeni vremenski period
Zašto je GMO hrana štetna?
Na primer, sastojci iz GM soje menjaju DNK prijateljskih bakterija koje normalno žive u našem organizmu, okrećući ih protiv nas
Od 1996. godine, kada je prvi put poslužen jedan obrok sačinjen od GM namirnica, pa do danas, broj Amerikanaca obolelih od jedne ili više hroničnih bolesti skočio je za čitavih 10 odsto Alergije na hranu su sve češće,sve je više ljudi sa problematičnim sistemom organa za varenje
top related