bankarski menadžment

Bankarski menadžment

Pretpostavke održivosti banke

Dr Slobodan Lakić

I Upravljanje likvidnošću banaka

Likvidnost banke predstavlja njenu poslovnu sposobnost da u svakom momentu može izvršiti svoje dospjele obaveze po prihvatljivoj cijeni (kamatnoj stopi) sa aspekta banke

Banka je likvidna kada je sposobna da razmijeni svoje aktive za gotovinu dovoljno brzo da bi izašla u susret zahtjevima koji su joj upućeni za isplatu novca

Cont.

Kritičan problem za bankarski menadžment i vlasti koje vrše monetarnu kontrolu je potreba da se riješi koflikt između likvidnosti, solventnosti i prinosa

Solventnost i profitabilnost su dva koncepta koja su obično u konfliktu jedan sa drugim

Postoji kratkoročni trade-off između likvidnosti i profitabilnosti - što je banka likvidnija, niži su prinosi na akcijski kapital i na aktive - uz nepromijenjenost ostalog

Cont.

Problem likvidnosti banke, pogotovo u situacijama čestih promjena kamatne stope (eskontne ili tržišne) može imati posljedice na rentabilnost banke

To se naročito dešava kada dođe do nepredviđenih i iznenadnih situacija i promjena i kada banka “pretjera u transformaciji ročne strukture” (debalans ročnih profila)

Cont.

Da bi izvršila svoje dospjele obaveze, banka ne može to uraditi po istoj ili nižoj kamatnoj stopi, iako bi relativno lako mogla da riješi konverziju dijela svoje aktive u gotov novac

Tada dolazi do uticaja likvidnosti na profitabilnost banke, naročito kada banka nije u stanju da brzo riješi potrebnu konverziju kratkoročne aktive u gotov novac, pa mora da obezbijedi dodatne izvore sredstava potrenutno mogućoj cijeni

Cont.

Slaba likvidnost je direktan uzrok bankarske krize, a analiza likvidnosne pozicije banke je ključni dio uloge analitičara bankarskog kredita u determinisanju cjelokupne kreditne sposobnosti

Adekvatna likvidnost dopušta inače slaboj banci da nastavi funkcionisanje

Cont.

Međutim, čak i dobra banka sa recimo čistim bilansom stanja, dobrim menadžmentom i ostvaranjem solidnih prinosa, može brzo da se suoči sa ozbiljnim problemima i konačnim kolapsom ukoliko likvidnost oslabi ili iščezne

Zadovoljavajuća likvidnost definiše se kao sposobnost refinansiranja dospjelih obaveza po tržišnim stopama ili ispod njih

Cont.

Konverzno, banke koje imaju slabu likvidnost naprezaće se da refinansiraju obaveze i, ukoliko to postignu, biće po cijeni koja je iznad tržišnih stopa

U ovakvoj situaciji, banke će moći da funkcionišu samo izvjestan vremenski period prije nego što likvidnost iščezne ili zarada bude izložena negativnom uticaju

Cont.

Politika upravljanja likvidnošcu biće usmjerena da osigura da banka ima dovoljno sredstava da zadovolji svoje operativne potrebe, odnosno da obezbijedi saglasnost sa regulatornim uputstvima

Rizik likvidnosti - rizik koji je povezan sa povećanjem troškova sredstava i rizik nesposobnosti da isprati povlačenje depozita, izvrši plaćanje u roku ostalih obaveza, nemogućnost pravovremenog likvidiranja pozicije i uz prihvatljiv trošak

Cont.

U skladu s tim, banka će da nastoji da održi značajan iznos depozita po viđenju u lokalnoj i stranoj valuti kako bi brzo reagovala na potrebe finansiranja

Najranjivija na probleme likvidnosti su tržišta gdje je devizni kurs nestabilan, inflacija je visoka ili preovladava politička neizvjesnost

Na ovim tržištima su uobičajeni odlivi gotovine i depozita

Cont.

Primjer tipične banke koja se suočava sa odlivima depozita usljed povlačenja novca sa čekovnih ili štednih računa i sl.

Pretpostavka je da banka ima dovoljan višak rezervi i da svi depoziti imaju isti racio obavezne rezerve od 10%

To znači da se od banke zahtijeva da drži 10% svojih oročenih i čekovnih depozita kao rezerve

Inicijalni bilans stanja izgleda ovako:

Cont.

Aktiva Pasiva Rezerve 20mln$ Depoziti 100mln$ Zajmovi 80mln$Kapital 10mln$ Hartije 10mln$

Obavezne rezerve su, dakle, 10 miliona $ Kako banka drži 20 miliona rezervi, ima

višak rezervi od 10 miliona Ako se pojavi odliv depozita od 10 miliona:

Cont.

• Aktiva Pasiva Rezerve 10mln$ Depoziti 90mln$ Zajmovi 80mln$Kapital 10mln$ Hartije 10mln$

Banka je izgubila 10 miliona depozita i toliko rezervi

Kako su obavezne rezerve 9 miliona (10% od 90 miliona), njene rezerve još uvijek premašuju ovaj iznos za 1 milion

Cont.

Ukoliko banka ima dovoljno rezervi, odliv depozita ne iziskuje promjene ostalih djelova bilansa stanja

Ukoliko, pak, banka nema dovoljno viška rezervi situacija se mijenja

Pretpostavimo da banka umjesto inicijalnog holdinga 10 miliona viška rezervi odobri zajmove u iznosu od 10 miliona (nema viška rezervi)

Inicijalni bilans stanja izgleda ovako:

Cont.

• Aktiva Pasiva Rezerve 10mln$ Depoziti 100mln$ Zajmovi 90mln$ Kapital 10mln$ Hartije 10mln$

Uz odliv depozita od 10 miliona $, slijedi:• Aktiva Pasiva

Rezerve 0mln$ Depoziti 90mln$ Zajmovi 90mln$ Kapital 10mln$ Hartije 10mln$

Cont.

Nakon povlačenja depozita, odnosno rezervi u iznosu od 10 miliona, banka se suočava sa problemom - ima obaveznu rezervu 9 miliona, ali nema rezervi

Četiri su bazične opcije za eliminisanje manjka:

1. Pribavljanjem rezervi zbog odliva depozita zaduživanjem na međubankarskom tržištu ili kod korporacija (prodajom prenosivih CD)

Pretpostavimo da kupuje 9 miliona rezervi:

Cont.

• Aktiva Pasiva Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$ Zajmovi 90mln$Zaduživanje 9mln$ Hartije 10mln$ Kapital 10mln$

Cijena ovih aktivnosti je kamatna stopa na ove zajmove

2. Alternativa je da banka proda dio svojih HOV, recimo 9 miliona, kako bi pokrila odliv depozita:

Cont.

• Aktiva Pasiva Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$ Zajmovi 90mln$Kapital 10mln$ Hartije 1mln$

Banka se izlaže proviziji (brokeraža) i transakcionim troškovima kada prodaje hartije

Kod državnih hartija (sekundarne rezerve) koje su likvidne ovi troškovi su umjereni

Cont.

3. Sljedeća mogućnost za rješavanje problema odliva depozita je zaduživanje kod CB

Recimo 9 mln $ preko eskontnih zajmova:

• Aktiva Pasiva Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$ Zajmovi 90mln$Esk. zajam 9mln$ Hartije 10mln$ Kapital 10mln$

Cont.

CB se plaća eskontna stopa, a drugi utrošak je neeksplicitni trošak za obeshrabrivanje isuviše velike pozajmice na diskotnom šalteru (zatvaranje šaltera)

4. Pribavljanjem 9 miliona $ rezervi, smanjenjem zajmova za ovaj iznos

• Aktiva Pasiva Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$ Zajmovi 81mln$Kapital 10mln$ Hartije 10mln$

Cont.

Banka je ponovo u dobroj poziciji budući da njenih 9 miliona rezervi zadovoljava obavezne rezerve

Proces smanjenja zajmova je najskuplji način za obezbjeđenje rezervi kada postoji odliv depozita

Jedan od načina za smanjenje zajma je ne-produžavanjem nekih zajmova kada dospiju, što može izazvati protivljenje zbog takvog tretmana

Cont.

Drugi način je prodaja zajma drugoj banci, što može da bude skupo jer druga banka ne poznaje klijenta i možda neće željeti da kupi zajam po pravoj vrijednosti

Prethodno rečeno objašnjava zašto banke drže višak rezervi čak i kada zajmovi ili hartije donose veći prinos

Time se izbjegavaju troškovi pozajmljivanja od banaka ili korporacija; prodaja hartija; pozajmice od CB; prodaja zajma

Cont.

Višak rezervi je osiguranje od troškova koji se odnose na odliv depozita

Što su ti troškovi veći, banke će željeti da drže više takvih rezervi

S obzirom da višak rezervi ima cijenu, banke takođe preduzimaju korake da se zaštite

Npr. usmjeravanjem svojih holdinga aktiva ka likvidnijim hartijama (sekundarne rezerve)

Cont.

Odgovornost za menadžment likvidnosti Kompanije sa dobrim upravljanjem i

regulatori obraćaju značajnu pažnju na upravljanje likvidnošću i potrebom da se novac brzo mobiliše

Ipak, budući da gotovina obično donosi manje u odnosu na druga investiranja, potrebno je napraviti balans između prinosa i rizika likvidnosti u datoj tački vremena

Cont.

Upravljanje likvidnošću je odgovornost globalnog komiteta aktive i pasive, a u generalnom smislu sprovodi šef kontrole globalnog rizika

Upravljanje likvidnošću najbolje se sprovodi: ustanovljavanjem politika i procedura, rigoroznim internim kontrolama i infrastrukturom sposobnom da reaguje u realnom vremenu

Cont.

U mnogim komercijalnim bankama (Barkli npr.) likvidnošću se upravlja preko trezora, u bliskoj saradnji sa upravljanjem kolateralom

U drugim finansijskim institucijama, upravljanjem se rukuje preko upravljačkih operacija aktive i pasive

ALM aktivnosti nadgleda Komitet za aktivu i pasivu banke, koji se redovno sastaje sedmično, odnosno Odjeljenje za strategiju i kontrolu

Cont.

Da bi doprinijele upravljanju likvidnošću, pojedine banke su razvile modele koji mogu slijediti likvidnosne obaveze u skladu sa preovladavajućim kreditnim okruženjem

Komponente bankarske likvidnosti Tri su komponente: a) stok brzo utržive,

visoko kvalitetne likvidne aktive; b) očekivani keš flou; c) kapacitet pozajmljivanja na tržištima

Cont.

a) Likvidne aktive - obično se misli na državne hartije i sredstva centralne banke, mada je pitanje da li su stvarno likvidne

U nekim tržištima u razvoju, državne hartije nisu likvidne jer ne postoji sekundarno tržište

Čak ako su utržive, mogu se prodati samo sa velikim diskontom

Visoko likvidne aktive pružaju bankama važnu zaštitu u periodima kada postoji prekid sa očekivanim novčanim tokovima

Cont.

Da bi se kvalifikovale, likvidne aktive moraju imati sljedeće karakteristike: nulti ili veoma nizak kreditni rizik; redovno trgovanje sa značajnim iznosima na dubokim tržištima (ako su sekjuritizovane); vrlo kratku dospjelost (ako nisu sekjuritizovane)

Bitno je i da li su monetarne vlasti po konvenciji pripremljene da obezbijede finansiranje u odnosu na ove instrumente u normalnim operacijama na tržištu novca

Cont.

Mnogi napredniji regulatori zahtijevaju od banaka da drže prihvatljive likvidne aktive kao minimum proporcije obaveza dospijeća unutar 8 dana

Uobičajeni raciji su unutar ranga 5-25% b) Očekivani keš flou - determinisan je

kvalitetom aktive banke i pod uticajem je nivoa neperformansnih zajmova

Neto kamatna marža banke je reflektor toka novca

Cont.

Prekid keš flou - zbog čega je potrebna dobra baza visoko kvalitetnih likvidnih aktiva

Scenario nepovoljnog keš floua može biti prouzrokovan kašnjenjem dospjelosti aktiva ili ubrzavanjem dospjelosti pasiva

Ovo može da bude povezano sa raspoloženjem koje utiče na sposobnost banke da se zadužuje na tržištu

Ovaj problem se može proširiti i sve banke u sistemu suočiti s njim

Cont.

c) Kapacitet zaduživanja na tržištu - uglavnom je funkcija kreditne sposobnosti banke i reputacije zajedno sa njenim kreditnim rejtingom i rejtingom zemlje

Ostala pitanja koja bi trebalo uzeti u obzir su dospjelost i dubina tržišta kapitala, kao i dubinu, upravljanje i likvidnost međubankarskog tržišta

Analiza posebno podrazumijeva postojanje poklapanja ili neravnoteže stabilnih aktiva i stabilnih pasiva

Cont.

Za dobru likvidnost, stabilni depoziti idealno bi trebalo da se barem poklapaju sa ukupnim zajmovima

Bitni elementi ukupne likvidnosti i pozicije finansiranja su: osjetljivost kamatne stope, poklapanje dospjelosti i valutno poklapanje (bilansa stanja)

a) Osjetljivost kamatne stope ili rizik kamatne stope može se definisati kao izlaganje neto kamatnog dohotka banke nepovoljnim kretanjima kamatnih stopa

Cont.

b) Poklapanje dospjelosti - upoređuju se dospjelosti aktiva i pasiva, zasnovano na definisanim vremenskim periodima

Zatim se računaju gepovi ili razlike između obima aktiva i pasiva za svaki vremenski period i upoređuju sa odgovarajućim (sličnim)

c) Valutno poklapanje - važan dio finansiranja pozicije banke je stepen na kojem se pasive u stranoj aktivi poklapaju sa aktivama u stranoj valuti

Cont.

Poželjno je da se banka približi vrlo blizu uparenoj valutnoj poziciji

Dva su načina kojima banka može postići poziciju koja nije uparena:

a) Ukoliko banka ima višak pasiva u stranoj valuti nad aktivama - kratka pozicija

b) Ako aktiva u stranoj valuti premašuje pasivu u stranoj valuti - duga pozicija

Neuparena pozicija izlaže banku valutnom riziku - gubitku ili dobiti

Cont.

Duga pozicija dobija ako je strana valuta jaka (raste vrijednost vis-a-vis obaveza u lokalnoj valuti); slaba - gubi

Kratka pozicija dobija ako pada vrijednost strane valute; gubi, ako je jaka

Mjerenje likvidnosnih potreba banke Likvidnosne potrebe banke sastoje se od

trenutnih obaveza, kao što su povlačenja depozita ili legitimna tražnja zajmova, koje banka mora ispuniti da bi nastavila da funkcioniše kao finansijski posrednik

Cont.

Deponenti i kreditori moraju imati povjerenje u vrijednost aktiva banke kako bi povjerili svoje fondove banci

S obzirom da je teško znati koliko mnogo povjerenja kvalitativno osjetljivi deponenti i kreditori mogu da imaju u banku, teško je i izmjeriti likvidnosne potrebe banke i sposobnost da se izađe u susret takvim potrebama

Cont.

Tradicionalna analiza mjeri likvidnost korišćenjem racija zasnovanih na podacima statičnog bilansa stanja

Analitičari dijele bankarske aktive u likvidne - lako konvertibilne u gotovinu bez znatnijeg gubitka, i nelikvidne komponente

Analitičari zatim dijele bankarske pasive i neto vrijednost na stabilnu i nestabilnu

Kratkoročne investicije su raspoložive za isplatu nestabilnih fondova usljed povlačenja

Cont.

Najsofisticiraniji racio za predstavljanje likvidnosti banke je racio zavisnosti nestabilnih fondova

Ovaj racio pokazuje koliko je banka zavisna od nestabilnosti izvora u finansiranju nelikvidnih prihodnih aktiva, nakon oduzimanja kratkoročnih investicija:

(nestabilne pasive - kratkoročne investicije) / (prihodne aktive - kratkoročne investicije)

Cont.

Ovaj racio, ipak, ne daje kompletnu sliku potrebnu da se ocijeni rizik likvidnosti budući da se ignoriše dinamička priroda likvidnosnih potreba i izvora - likvidnosne potrebe se mjere tokom vremena:

a) Kratkoročne ili sezonske likvidnosne potrebe - sezonski faktori obično utiču na odlive depozita i tražnju zajmova: pošto su zajmovi generalno depozitnim komitentima, sezonsko povećanje zajmova teži da se pojavi kada su depoziti sezonski na niskom nivou, i obrnuto

Cont.

b) Ciklične likvidnosne potrebe - mnogo teže su za procjenu i obično su van kontrole bilo koje pojedinačne banke: ekonomske recesije ili bumovi, promjene kamatne stope (banka je ograničena regulacijom ili političkim pritiskom)

Teško je predvidjeti tajming takvih cikličnih pritisaka

Niži nivo visoko likvidnih pozicija vjerovatno neće kompenzirati negativan uticaj nižih prinosa

Cont.

c) Trendne likvidnosne potrebe - tražnja likvidnosti koja se može predvidjeti tokom dužeg vremenskog perioda

Ove dugoročne likvidnosne potrebe su vezane za duge trendove kod zajednice ili tržišta koje banka opslužuje

U područjima sa brzom ekspanzijom, zajmovi brže rastu od depozita

Banci su u takvoj situaciji potrebni izvori likvidnosti koji će obezbijediti fondove za zajmovnu ekspanziju

Cont.

U stabilnim zajednicama, depoziti mogu da rastu umjereno, dok zajmovi ostaju praktično neizmijenjeni

U takvim situacijama, dugoročno posmatranje likvidnosti može omogućiti banci da izvrši potpunije investiranje nego što bi inače činila

Ilustrovaćemo metodologiju koju bi banka mogla da koristi kod planiranja trenda dugoročnih potreba likvidnosti (šematski prikaz):

Cont.

Klasifikuje se svako sredstvo u bilansu stanja kao likvidno - konvertibilan u upotrebljive fondove u roku manjem od 90 dana uz mali, ako ga ima, gubitak ako je sredstvo prodato - ili nelikvidno

Izvori fondova, obaveza i kapitala podijeljeni su u dvije kategorije - nestabilni - predmet povlačenja zbog sezonskih, pritisaka kamatnih stopa i drugih pritisaka - i stabilni

Cont.

Razlika između likvidnih sredstava i nestabilnih izvora je jaz likvidnosti, koji je pozitivan ako likvidne aktive premašuju nestabilne izvore, a negativan obrnuto

Primarno povećanje aktiva obično nastupa zbog rasta zajmova, a primarni izvor fondova je porast depozita

Ako predviđeni rast zajmova premašuje predviđeni rast depozita, banka ima potrebu za likvidnošću

Cont.

Može je pokriti smanjenjem pozitivnog jaza likvidnosti ili kupovinom fondova

S druge strane, ako predviđeni rast depozita premašuje predviđeni rast zajmova, banka može da poboljša svoju likvidnosnu poziciju ili nastoji da uposli višak likvidnosti u aktivama sa većim prinosom

Cont.

Ilustrovaćemo metod za kombinovanje kratkoročnih i trendnih problema likvidnosti u sjedinjeni model za mjerenje potreba likvidnosti (grafički prikaz)

Prvi grafik prikazuje nestabilnost depozita banke na kraju mjeseca

Linija trenda kroz ili blizu donjih tačaka pokazuje trend stabilnih depozita

Iznos depozita iznad bazne linije predstavlja sezonske potrebe likvidnosti uzrokovane depozitnim povlačenjem

Cont.

Drugi grafik prikazuje potrebe likvidnosti zbog povećanja i fluktuacije tražnje zajmova

Dio tražnje može da bude sezonski i predstavlja se na grafiku na kraju mjeseca

Trendna linija koja prolazi kroz ili blizu gornjih tačaka, predstavlja gornji trend do kojeg se može očekivati da zajmovi rastu periodično ili sezonski

Cont.

Iznos kojim su zajmovi ispod plafona u bilo kom vremenu predstavlja potencijalne potrebe likvidnosti banke kako bi se zadovoljia sezonska tražnja za zajmovima

Treći grafik je kombinacija sezonskih i trendnih potreba likvidnosti

Trendna likvidnost računa se oduzimanjem promjena trendne linije depozita od promjena trenda zajmova

Ako rast zajmova premašuje rast depozita, postojaće potreba za likvidnošću

Cont.

U suprotnom je višak likvidnosti

Npr. ako trendna linija depozita poraste sa 250 na 270 mln, a trendna linija zajma sa 220 na 250 mln u istom periodu, potrebe trendne likvidnosti su 10 mln

Ukupna sezonska likvidnosna potreba biće jednaka ukupnom odstupanju depozita od baznog trenda i odstupanja zajma od trenda plafoniranja

Cont.

Ova potreba sezonske likvidnosti biće dodata trendnoj likvidnosti koja je prethodno izračunata kako bi se skicirala ukupna potreba banke za likvidnošću

Problemi metoda: - teško je izolovanje sezonskih, ciličnih i trendnih djelova prošlih fluktuacija zajmova i depozita;

-prognoze budućih obrazaca i trendova zasnovane na prošlosti su hazardne;

- metod ignoriše ciklične potrebe likvidnosti usljed nedostatka povjerenja

Cont.

Uprkos ovim problemima, metod predstavlja značajnu informaciju o likvidnosnim potrebama

d) Uslovne likvidnosne potrebe - prouzrokovane neočekivanim događajima, koje je teško, ako ne i nemoguće, predvidjeti

Primjeri: neočekivani odliv depozita usljed glasina o banci; neočekivano povećanje tražnje za zajmovima; zatvaranje izvora fondova koji su ekstenzivno korišćeni

Cont.

Svaka banka bi trebalo da ima plan da ostane likvidna u slučaju ovih pojava

Vjerovatnoća procjenjivanja ovih likvidnosnih potreba je različita: kod banaka na malo sposobnost pokrivanja uslovnih odliva depozita mogla bi da bude 20%; kod urbanih banaka na veliko vjeruje se da je sposobnost da se zadovolje kreditne linije na nivou od 70%, čak i ako je norma 40%

Cont.

Veće banke koje koriste nedepozitne izvore ekstenzivno mogle bi da smatraju da su sposobne da pokriju nestanak jednog od svojih primarnih izvora zaduživanja

Primarno regulatorno tijelo banke obično je dobar izvor za uspostavljanje uslovnih likvidnosnih potreba

Cont.

Ključni raciji likvidnosti

1. Neto zajmovi prema ukupnim depozitima (%) = (neto zajmovi / (ukupni depoziti komitenata + međubankarski depoziti)) x 100 (bazična mjera sveukupne likvidnosti)

2. Neto zajmovi prema depozitima komitenata (%) = (neto zajmovi / ukupni depoziti komitenata) x 100 (preciznije mjerilo; mogu se uzeti i ukupni zajmovi)

Cont.

3. Neto zajmovi prema stabilnim fondovima = (neto zajmovi / stabilni fondovi) x 100

(upečatljivije i realističnije mjerilo) Stabilni fondovi su ukupni depoziti

komitenata plus zvanični depoziti (od vlade, banaka) plus srednjoročne/dugoročne pasive (zajmovi i obveznice dospjelosti više od godine) plus fondovi slobodnog kapitala (ukupni akcijski kapital minus finansijske i ne-finansijske subsidiarije minus fiksna aktiva)

Cont.

4. Depoziti komitenata prema ukupnim depozitima (%) = (ukupni depoziti komitenata/ ukupni depoziti) x 100

Depoziti komitenata uključuju depozite kratkog, srednjeg i dugog roka, depozite u stranim valutama, novčane kolaterale, i depozitne certifikate od stabilnih klijenata

Cont.

5. Racio likvidne aktive = ((ukupna likvidna aktiva + depoziti kod banaka) / ukupna aktiva) x 100

Racio pokazuje koji se procenat ukupne aktive sastoji od instrumenata koji se mogu lako prodati u kriznom periodu, tj. gotovine, depozita kod CB, blagajničkih zapisa, državnih hartija i prodatih međubankarskih fondova

Cont.

6. Racio kvazi-likvidne aktive (%) = (kvazi likvidna aktiva/ukupna aktiva) x 100

U pitanju je nešto labavije mjerilo, koje uzima u obzir gotovo raspoložive instrumente, uključujući hartije poput komercijalnih papira korporacija, obveznice korporacija, koje se obično lako mogu prodati

Neke hartije, posebno državne, u suštini ne mogu biti likvidne i mogu da imaju dugu dospjelost, pa ih isključuje formula

Cont.

7. Aktive u stranoj valuti prema pasivama u stranoj valuti = (aktive u stranoj valuti / pasive u stranoj valuti) x 100

Nastoji se izmjeriti stepen njihovog podudaranja (uparenosti), a opasno je ako je prisutna značajna neravnoteža, i pogotovo ako banka ima kratku poziciju

Cont.

8. Zajmovi u stranoj valuti prema depozitima u stranoj valuti (%) = (zajmovi u stranoj valuti / (zaduživanja u stranoj valuti + depoziti u stranoj valuti)) x 100

Ukoliko zajmovi u stranoj valuti nisu dobro pokriveni sličnim depozitima, banka će biti prisiljena da se finansira na međunarodnom tržištu novca, sa potencijalno pogubnim posljedicama

Cont.

9. Međubankarske aktive prema međubankarskim pasivama (%) = (ukupni depoziti kod banaka / ukupne međubankarske pasive) x 100

Ovdje se postavlja pitanje neto pozicije na međubankarskom tržištu - da li je neto kreditor (dobro) ili neto debitor (ne baš dobro)

Ako međub. aktiva podijeljena sa međub. pasivom daje broj veći od 1, banka je neto kreditor; manje od 1 - banka je neto debitor

Cont.

Neto međubankarska aktiva - ukupni depoziti kod banaka minus ukupne međubankarske pasive - predstavlja pokazatelj veličine neto međubankarske pozicije banke

Međubankarska aktiva uključuje oročene depozite kod banaka, plasmane u HOV, depozite kod drugih banaka, CDs i sl.

Međubankarske pasive uključuju depozite od banaka, vostro račune, overdrafte, fondove pozajmljene od banaka, repo i sl.

Cont.

10. Založene državne hartije prema ukupnim državnim hartijama = (zal.drž.HOV / uk. drž. HOV) x 100

Drugim riječima - koliko postojećih državnih hartija je trenutno raspoloživo u slučaju potrebe

11. Nelikvidna aktiva prema stabilnim izvorima finansiranja (%)

12. Likvidna aktiva prema kupljenim fondovima (%)

Solventnost banke

Izrazi likvidnosti i solventnosti ne mogu se poistovjetiti teoretski i praktično

Solventnost banke podrazumijeva da je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive

Kada je banka nesolventna, 1 dio aktive predstavlja nekvalitetne, nenaplative ili fiktivne plasmane

Cont.

Nesolventnost banke nastaje kada visina njenih obaveza prevazilazi njena sredstva, tj. kada ostvareni gubici premašuju njen akcionarski kapital

Ostvarenje i iskazivanje gubitka, u zavisnosti od njegove veličine, može, ali ne mora prouzrokovati nesolventnost banke

Ovdje se veličina gubitka dovodi u vezu sa nominalnim kapitalom banke - koji je vlasništvo akcionara banke

Cont.

Faktori koji utiču na nesolventnost: Uopšteno, rizik nesolventnosti banke zavisi

od: a) nivoa očekivanog prihoda i nivoa njegove

naplate; b) vjerovatnoće odstupanja od očekivanog

prihoda; c) veličine inicijalnog kapitala banke; d) nelikvidnosti, neusklađenosti ročne

strukture sredstava i plasmana, nesolidnog gazdovanja sa sredstvima i sl;

Cont.

e) koncentracija previše kredita, investicija ili drugih aktivnosti u područja gdje nepredviđeni događaji mogu prouzrokovati gubitke i koji mogu bitno uticati na poslovni uspjeh banke

Identifikovanje i smanjenje rizika: a) diversifikacija sredstava i obaveza; b) povećanje kapitala kako bi bio

dovoljan da apsorbuje gubitak;

Cont.

c) procjena vjerovatnoće distribucije sa mogućim ishodima mimo onih koji su predviđeni;

d) osiguranje depozita koje može garantovati zaštitu deponentima od gubitaka

Za ocjenu da li je banka problematična sa aspekta solventnosti - stopa neto kapitala:

(kapital + rezerve - klasifikovana aktiva) / prosječna sredstva

Banka problematična ako je SNK =< 2,74%

Cont.

Rizik nesolventnosti je mogućnost da u određenom vremenskom periodu banka bude u poziciji da ne ispunjava svoje dospjele obaveze, odnosno agregatna vrijednost pasive banke koja prevazilazi njena ukupna sredstva

U pogledu nesolventnosti, banka se teoretski može naći u jednoj od tri situacije:

Cont.

1. Banka nema gubitak i solventna je - jer nominalnim kapitalom i depozitima pokriva svu svoju zdravu aktivu, tj. izvori i sredstva banke su u ravnoteži (šematski prikaz)

2. Banka ima iskazan gubitak - jer svojim nominalnim kapitalom može pokriti gubitak i da ne dođu u pitanje isplate sredstava po osnovu drugih obaveza (šematski prikaz)

Cont.

3. Banka ima iskazan gubitak i nesolventna je - jer ostvareni i iskazani gubitak premašuje nominalni kapital banke i on nije dovoljan za pokriće, a banka ne može da izvršava svoje dospjele obaveze prema komitentima (šematski prikaz)

Dakle, nelikvidnost je običan nedostatak sredstava, a nesolventnost su strukturna pomjeranja praćena ostvarenjem visine gubitka preko nominalnog iznosa akcionarskog kapitala

Cont.

Banka može da obezbijedi likvidnost, a da je nesolventna; može biti i nelikvidna, a da je pri tome nesolventna

Teoretski, banka može da bude likvidna, a da je nesolventna, ako ostvaruje veći priliv od odliva novca

To će biti slučaj ako deponenti i/ili kreditori nemaju adekvatne informacije o bilansnoj poziciji banke, što nije baš realno u razvijenim ekonomijama

II Profitabilnost banke

A. Značaj profita za banku

Profiti su krvotok bilo koje komercijalne firme i premda sve banke nisu komercijalne institucije, ogromna većina potpada pod ovu kategoriju

a) Ostvarujući adekvatnu zaradu, banka će kao i ostale firme biti sposobna - osim u izuzetnim okolnostima da održi solventnost, preživi, i u odgovarajućem okruženju da raste i prosperira

Cont.

b) Veliki profiti omogućavaju da banka izgradi svoj kapital interno preko zadržane dobiti i time apsorbuje ekonomske poremećaje (šokove), privuče spoljni kapital i pronađe izlaz iz problema

c) Dovoljne zarade dopuštaju banci da investira potrebnim sredstvima, što može da bude neophodno da bi ojačala u konkurentskom okruženju

Cont.

d) Sposobnost da generiše profite (i time postane samo-održavajuća) je kritična za njenu dugoročnu kreditnu sposobnost

e) Istovremeno, efektivnim upravljanjem rizikom i kreditiranjem onih koji mogu najefektivnije koristiti dobijeni kapital, banka igra veću ulogu efikasnijim alociranjem kredita u ekonomskom sistemu

Cont.

Ipak, priličan broj banaka nije isključivo profitno orijentisan

I u slučajevima kada vlada politikom usmjerava bankarski kredit odabranim sektorima (poljoprivreda ili industrija), odnosno kada uživaju podršku ili pomoć države, izbjegavanje prekomjernih gubitaka i stvaranje izvjesnog profita smatra se poželjnim

Prihvatljiv nivo profita uvijek je pozitivan faktor u procjeni kreditne sposobnosti

Cont.

B. Pristupi profitabilnosti Za profite i profitabilnost su

zainteresovani i kreditni analitičari i analitičari akcijskog kapitala

Naime, svaka investiciona aktivnost uključuje neke elemente rizika i prinosa

Prinosi na visoko-rizične investicije su visoku da bi kompenzirali komparativno veliku šansu da se investicija neće vratiti ili čak da će investitor izgubiti investirani kapital

Cont.

Investicije koje su gotovo oslobođene od rizika i nisko-rizične investicije generišu umjerene kamatne stope i umjerene prinose

Analitičari akcijskog kapitala su primarno usmjereni na to kako će izgledi bankarske zarade uticati na njenu vrijednost i cijenu akcija

Kreditni analitičari nastoje da procijene do kog stepena će njen kapacitet zarađivanja uticati da ispuni svoje obaveze kreditorima

Cont.

Značaj profita za kreditne analitičare - sekundarni značaj: profiti su važni jer podržavaju kreditnu sposobnost banke omogućavajući joj da otpiše gubitke, stvori rezerve za gubitke na zajmu i generiše ili privuče kapital

Fokus njihove analize je: održivost ili kvalitet zarađivanja; monitoring istorijskih performansi profita (zadnjih 2-5 godina); kvalitativna procjena budućih performansi

Cont.

Značaj profita za analitičare akcijskog kapitala - dominantnan značaj: profiti su važni jer determinišu vrijednost banke i time akcija (udjela) banke; trendovi profita će tako podržati odluku o kupovini, prodaji ili držanju akcija banke

Fokus analize: projekcija zarade tokom sljedećih 1-5 godina; kvantitativno vrednovanje akcija

Cont.

Dakle, za ove dvije vrste analitičara, koji imaju različite misije, razlikovaće se značaj koji se pridaje profitima i ostalim aspektima performansi

Za analitičare akcijskog kapitala, iako pažnja može biti usmjerena na kvalitet aktive, likvidnost i kapitalizaciju kao faktore rizika, ovi elementi su sekundarni za sposobnost banke da stvara prihode

Cont.

Na primjer, kreditni analitičari mogu dati profitabilnosti značaj između 10-20%, u odnosu na ostale finansijske karateristike

Ipak, u situacijama poput azijske krize, analitičari akcijskog kapitala dali su veći naglasak kreditnoj analizi kada su procjenjivali akcije banke

Pregledi izvješataja nekih investicionih banaka, poput Goldman Sachs, pokazuju da je značajna pažnja usmjerena na ulogu kredita

Cont.

C. Analiza sveukupne profitabilnosti

Evaluacija profitabilnosti banke zahtijeva razumijevanje procesa stvaranja novca od strane banke, odnosno shvatanje kako se banke razlikuju od ne-finansijskih kompanija

Kao finansijski posrednici, banke generalno ostvaruju zaradu od finansijskih aktiva: zajmova, holdinga HOV i upotrebe svog kapitala za pružanje finansijs. usluga

Cont.

Povećanje apsolutnog profita ne znači obavezno povećanje profitabilnosti

Naime, outputi se moraju uvijek odnositi na inpute

Banka može povećati svoj neto kamatni dohodak jednostavnim povećanjem aktiva, tj. zajmova, ali ovo može da bude po cijenu profitabilnosti, ako ne i finansijske snage

Cont.

1. Kompozicija operativnog prihoda Cjelokupni bankarski dohodak se može

podijeliti u dvije kategorije: (neto) kamatni dohodak od profitnih aktiva i nekamatni dohodak

Banke koje su kreditno najsposobnoije teže da imaju diversifikovane tokove prihoda, mada će kamatni dohodak obično biti veći od ne-kamatnog dohotka

Neto kamatni dohodak biće generalno 60-80% operativnog dohotka

Cont.

Kod običnih komercijalnih banaka, glavnina kamatnog dohotka dolazi od zajmova, uključujući kreditiranje drugih banaka (međubankarski depoziti)

Eksploatišući svoju kreditnu sposobnost, banka privlači depozite i zadužuje se na tržištu po nižoj stopi nego što je stopa kojom kreditira komitente

Razlika između ovih stopa je bankarski spred - marža, a tradicionalno izvor ogromnog dijela profita

Cont.

Ipak, komercijalne banke ostvaruju značajan iznos kamatnog dohotka od hartija s fiksnim prinosom, uključujući obveznice i preferencijalne akcije

Finansijske obaveze - zajmovi, hartije - investirani ili kupljeni od strane banke su profitabilna aktiva banke koja stvara kamatni dohodak banci

Banka može da ostvari dohodak od provizija generisanih kroz usluge (kreditno pismo izvozniku, oplemenjivanje zajma)

Cont.

Još jedan izvor nekamatnog dohotka je trgovanje - devizama ili utrživim hartijama kao najuobičajenija forma

Banka može da ostvari dohodak i od finansijskih i nefinansijskih supsidijarnih jedinica i afilijacija

Dohodak dolazi i od prodaje fiksnih aktiva, uključujući aktive stečene zaplijenom i prodajom

Kamatni rashod: troškovi smještaja, plate i beneficije, opšti troškovi, porezi

Cont.

Analitičar bi trebalo oprezno da pristupi banci koja izvlači dohodak iskjučivo od aktivnosti kamatonosno profitnih

Slično, banka koja ima isuviše veliki udio prihoda od izvora dohotka koji su ne-kamatonosni zaslužuje krajnji oprez

Izvori nekamatonosnog dohotka variraju, neki su prilično stabilni poput dohotka od provizija, a ostali nestabilniji - povremeno nepravilan tok dohotka kod trgovanja devizama ili hartijama

Cont.

2. Neto kamatni dohodak i neto kamatna margina

NKD = Ukupni kamatni prihod - Ukupni kamatni rashod

Kamatni prihod i rashod imaju tendenciju zajedničkog rasta i pada, usmjeravanje na NKD dopušta analitičarima da odvoje kvalitet bankarske performanse od izmijenjenih ekonomskih uslova

Cont.

Nivo NKD variraće s promjenama preovladavajućih kamatnih stopa i ekonomskih uslova, ali je efekat mnogo manje izražen nego kod nivoa bruto kamatnog dohotka

Ilustracija - hipotetički slučaj kako se kamatni prihod i kamatni rashod mogu promijeniti, a da neto kamatni prihod ostane neizmijenjen

Cont.

Potrebno je posmatrati i relativne promjene između BKD i BKR

Ako se BKD poveća procentualno više od BKR, NKD će rasti; ako se poveća više BKR, NKD će pasti

Na profitabilnost banke utiču cijena finansiranja i stopa prinosa, a koriste se tri indikatora:

a) Prosječna cijena finansiranja = BKR / Prosječne pasive koje donose kamatu

Cont.

b) Prosječna bruto stopa prinosa = BKD / Prosječna profitonosna (kamatosnosna) aktiva

c) Neto kamatni spred = Prosječna cijena finansiranja - Prosječna bruto stopa prinosa

NKM = NKD - prosječna profitonosna aktiva

NKM je slična neto kamatnom spredu

Cont.

Preovladavajuća NKM varira od tržišta do tržišta, odnosno od banke do banke

Na sektorskom nivou, prosječna NKM banaka zavisi od broja varijabli uključujući nivo konkurencije (visoka konkurencija sužava spredove, karteli i kvazi-karteli) i regulaciju koja kontroliše bankarske aktivnosti (obavezna rezerva); nivoa preovladavajuće poslovne aktivnosti, sklonosti potrošača da štede ili troše i sl.

Cont.

3. Mjerenje ukupnih troškova - indikatori (racija) efikasnosti

Razlike u teretu troškova koje banka ima mogu prouzrokovati značajne razlike u njenoj profitabilnosti u odnosu na uporedne banke i objasniti zašto jedna banka ima performanse koje su superiornije ili inferiornije u odnosu na njih

Nivo nekamatnog troška banke reflektuje njenu efikasnost

Cont.

Banka sa visokom efikasnošću - efikasnija upotreba inputa (manje troši inpute) koju predstavljaju njeni ne-kamatni troškovi - imaće indikator efikanosti koji je manji broj

Dva su bazična indikatora efikasnosti:

a) Trošak prema dohotku = Ne-kamatni troškovi (isključujući rezerve (izdvajanja) za gubitak zajma) / (Neto kamatni dohodak + Ne-kamatni dohodak)

Cont.

b) Trošak prema aktivi = Nekamatni trošak (isključujući rezerve za gubitak zajma) - Ukupna (prosječna) aktiva

Ovaj racio - indikator je manje pogodan za manipulaciju i bolje odražava efikasnost banke

Primjer: a) Raciji u Hong Kongu su dobri, odražavajući visok obim transakcija, malo tržišno područje, snažan naglasak na profitabilnost banke i visok nivo tehnologije;

Cont.

b) Indikatori u Japanu nisu tako dobri, Što je rezultat tradicionalne prakse rada i manjeg investiranja u tehnologiju;

c) Efikasnost banaka u SAD je spriječena visokom cijenom rada i fragmentiranim bankarskim tržištem;

d) Banke u Australiji imaju korist od ekonomije obima na konsolidovanom bankarskom tržištu

Različita okruženja u kojima banke funkcionišu -razlog nepodesnosti poređenja

Cont.

4. Mjerenje cjelokupne profitabilnosti - ROA i ROE

Dva su bazična mjerila ukupne profitabilnosti: ROA - prinos na aktivu i ROE - prinos na akcionarski kapital

a) Prinos na akc. kapital mjeri neto profit prema inputima akcionarskog kapitala -iznosa kapitala raspoređenog akcionarima

ROE / Akcionarski kapital = Neto profit

Cont.

Primjer: Banka ima akcionarski kapital od 10 m$, aktivu od 50m$ i neto profit od 1m$, ROE = 1m$/10m$ = 10%

b) Prinos na aktivu mjeri neto profite prema ukupnim sredstvima, koji se kod banke uglavnom sastoji od finansijskih aktiva kao što su zajmovi

ROA = Neto profit / Ukupna aktiva

Cont.

Primjer: Iznos aktive je 50m$, nen neto profiti su 1m$, ROE = 1m$ / 50m$ = 2%

Generalno, idealni profil profitabilnosti se prepoznaje u banci koja stalno stvara nadprosječnu profitabilnost za svoju uporednu grupu, bez uključivanja prekomjernih nivoa rizika

Ova dva indikatora su matematički povezani

Cont.

Varijabla koja objašnjava razliku između njih je racio (indikator) između akcionarskog kapitala i aktive, ili leveridž - akcijski multiplikator (EM): ROA x EM = ROE

Prinos na prosječnu aktivu - ROAA (%), vrlo sličan, gotovo identičan izuzev što je denominator sastavljen od prosjeka aktive tekuće godine i aktiva prethodne godine

Cont.

5. Analiza ukupne performanse - Dipont analiza

Bez obzira što su prethodna oruđa obično dovoljna jer pokazuju jake i slabe tačke banke, katkad je neophodno razviti kompletniji prikaz

Ovo se može uraditi mjerenjem ključnih stavki bilansa uspjeha u odnosu na zajednički denominator

Cont.

Kako prinos na prosječnu aktivu funckioniše kao indikator bankarske performanse, mjerenje prihoda i rashoda u odnosu na prosječnu aktivu služi da prikaže snagu i slabost banke u odnosu na njenu istorijsku performansu i onu sa poredljivima

Dipontova analiza može pomoći bankarskim analitičarima da bolje shvate vezu između profitabilnosti i rizika

Cont.

Grafički prikaz - gornja polovina grafika pokazuje tradicionalni Dipontov okvir u kojem je profitabilnost povezana sa iznosom prosječne aktive izvedenog iz bilansa stanja posljednje dvije fiskalne godine

Donja polovina grafika dovodi u vezu profitabilnost (prinos) sa rizikom, što je pod uticajem bilansa stanja i prikazano operativnim/strateškim varijablama

Cont.

Dekompozicija ROA dijeli profitabilnost na dvije dodatne komponente:

a) Margina profita banke - neto profit podijeljen sa ukupnim prihodom (dohotkom);

b) Iskorišćenost aktive (AU) - operativni prihod podijeljen sa prosječnom aktivom

III Upravljanje kapitalom banaka

Efikasno upravljanje kapitalom je fundamentalan, neophodan preduslov za optimizaciju akcionarske vrijednosti u finansijskim institucijama

Banke moraju da donesu odluke o iznosu kapitala koji im je potreban za držanje iz tri razloga:

a) sprječava se bankarska kriza - ne mogu se izvršiti obaveze plaćanja deponentima i kreditorima;

Cont.

b) iznos kapitala utiče na prinose vlasnicima (nosioci akcijskog kapitala) banke;

c) minimalni iznos kapitala banke (obaveze kapitala banke) zahtijevaju regulatorne vlasti

Primarna funkcija kapitala banke je redukovanje (podrška ili apsorbovanje) bankarskog rizika

Cont.

Da bi ostale kreditno sposobne, banke moraju biti sigurne da njihov kapital bude makar u skladu sa rizicima koje preduzimaju

Banke koje funkcionišu sa višim nivoom rizika, npr. one koje sprovode agresivne programe kreditiranja, trebalo bi da imaju veći kapital od nisko-rizičnih institucija

Redukovanje rizika banke može se izvršiti preko kapitala na tri bazična načina:

Cont.

a) Pruža zaštitu firmama da apsorbuju gubitke i ostanu solventne;

b) Obezbjeđuje praktično pristup finansijskim tržištima i time štiti od likvidnosnih problema prouzrokovanih odlivom depozita;

c) Podstiče rast i limitira preuzimanje rizika

Cont.

1. Perspektive kapitala banke

Postoje četiri različite perspektive :

a) Trezor ima odgovornost za upravljanje raspoloživim kapitalom banke

Ova uloga može se sprovesti kao dio generalne funkcije trezora, ili može biti dodijeljena posebnoj funkciji ili odjeljenju

Trezor će se takođe baviti sniženjem cijene kapitala

Cont.

Fizički kapital: svi instrumenti kapitala koje emituje banka (akcijski kapital, subordinirani dug, hibridni instrumenti itd.) bez obzira na to kako i da li su oni kvalifikovani za obuhvat u kapital regulatornim standardima

b) Supervizor ili regulator je zainteresovan za ukupni nivo kapitala banke

Bazel I i Bazel II

Cont.

Regulatorni kapital: Svi kvalifikovani instrumenti kapitala koje emituje banke, u skladu sa zvaničnim pravilima i smjernicama u pogledu toga što konstituiše kvalifikovani kapital

c) Menadžer rizika je zainteresovan manje za objavljene indikatore ili komponente kapitala, odnosno za rizik gubitka

Tehnike menadžera za kvantifikovanje rizika su visoko kvantifikovane

Cont.

Rizični kapital: Iznos potreban da se pokrije potencijalno smanjenje vrijednosti aktive i ostala izlaganja tokom datog vremenskog perioda, u datom statističkom intervalu povjerenja

d) Fokus akcionara je najvažniji, budući da je vođen optimizacijom prinosa akcionara

Ova perspektiva može, i trebalo bi, da bude povezana sa perspektivom menadžera rizika

Cont.

Ekonomski kapital: iznos investicije akcionara koji je ili sa rizikom u poslu ili je već iskorišćen za kupovinu budućih zarada

U praksi, jedina razlika između ekonomskog kapitala i rizičnog kapitala je uključivanje gudvila u posljednjem kapitalu:

Rizični kapital + Gudvil = Ekonomski kapital

Cont.

2. Konstituisanje kapitala Kapital ili neto vrijednost jednaka je

kumulativnoj vrijednosti aktiva minus kumulativna vrijednosti obaveza i predstavlja interes vlasnika u firmi

U bankarstvu, regulatorni koncept kapitala banke razlikuje se značajno od računovodstvenog kapitala

Regulatori obuhvataju izvjesne forme duga i rezervi za gubitke kod mjerenja adekvatnosti kapitala

Cont.

Banke i druge institucije koje pružaju finansijske usluge koriste sljedeće vrste kapitala:

a) Obične akcije - mjerene nominalnom vrijednošću cjelokupnog preostalog akcijskog kapitala koji donosi varijabilni povraćaj svojim vlasnicima nakon što svi rashodi i ostala potraživanja budu izmireni;

Cont.

b) Prioritetne akcije - mjerene paritetnom vrijednošću bilo kojih neisplaćenih akcija, a za koje se očekuje da svojim vlasnicima donesu fiksnu stopu prinosa ili već formulom utvrđenu stopu

c) Suficit - višak vrijednosti iznad nominalne cijene svake akcije koju su platili akcionari banke

d) Neraspodijeljeni profit - neto zarada koja je zadržana za poslovanje, a ne za isplatu dividendi akcionarima banke

Cont.

e) Rezerve akcijskog kapitala - sredstva izdvojena za nepredviđene slučajeve, uključujujući tužbe protiv banke, za očekivane isplate dividendi koje nisu deklarisane i sl.

f) Dugoročne obveznice banke - dugoročni kapitalni dug uložen od strane spoljnih investitora

g) Manjinski interes u konsolidovanim filijalama

g) Akcijske založne HOV

Cont.

3. Adekvatnost kapitala - Bazelski sporazum