bankarstvo- pregled predavanja i vjezbi i dio
Post on 23-Oct-2015
132 Views
Preview:
TRANSCRIPT
BANKARSTVO Pregled predavanja i vježbi
I dio
Doc. dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić
Sarajevo, 2006. godine
Autori: Doc. dr. Fikret Hadžić
Ass. Velid Efendić
Naziv djela: BANKARSTVO – pregled predavanja i vježbi- I dio
Izdavač: Ekonomski fakultet u Sarajevu, Izdavačka djelatnost
Glavni i odgovorni urednik: Dekan, prof. dr. Muris Čičić
Urednik: Prof. dr. Hasan Muratović
Lektor: Olivera Jokić
DTP: Mulija Delibašić
Štampa: "Fojnica" d.o.o.
Za štampariju: Šehzija Buljina, direktor
Tiraž: 500
Copyright ©2006 Ekonomski fakultet u Sarajevu Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio ove publikacije reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku ili pohraniti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja izdavača.
ii
PREDGOVOR Bankarski sektor, danas, predstavlja dominantan segment finansijskog sistema Bosne i Hercegovine. Njega čini Centralna banka BiH (valutni odbor) i sistem komercijalnih banaka u FBiH i RS. On danas predstavlja poslovni segment u kojem su ostvareni i najveći uspjesi započetog procesa ekonomskih reformi. Stvoren je novi institucionalni i regulatorni okvir, uvedeni međunarodni standardi poslovanja, ojačana funkcija kontrole, revizije i supervizije, te uspostavljen sistem osiguranja depozita. Izvršeno je okrupnjavanje značajnim smanjenjem broja poslovnih banaka. Pored toga, došlo je i do promjene strukture vlasništva poslovnih banaka. Od nekada dominantno državnog, bankarski sektor u BiH danas je u pretežnom privatnom vlasništvu, sa visokim učešćem inostranog u strukturi ukupnog kapitala. Bankarski sistem FBiH danas karakteriše nastavak procesa konsolidacije i stabilizacije, te rast svih relevantnih pokazatelja bankarskog poslovanja. Bankarski sistem RS donekle zaostaje za onim u Federaciji i nalazi se na početku procesa konsolidacije. Iako je bankarski sektor do sada ostvario značajan uspjeh u svom razvoju, proces njegove reforme, kao i razvoja pratećih finansijskih institucija, još uvijek nije okončan. Postoji izražena potreba za formiranjem tržišta novca i razvojem njegovih instrumenata. Nepostojanje tržišta novca ima za posljedicu primjenu hiper-oprezne politike likvidnosti, čime su banke prinuđene da na računima korespodentskih banaka u inostranstvu drže veće iznose likvidnih sredstava što, opet, utiče na smanjenje obima njihovih kreditnih plasmana. Iako bankarski sektor, danas, zasigurno predstavlja nauspješniji dio domaćeg finansijskog sistema, pred bankama stoji još prilično posla, posebno u segmentima kreiranja nastupa na tržištu novca i kapitala, upravljanja kapitalom i rizicima, odnosno usvajanja međunarodnih standarda poslovanja u kontekstu približavanja BiH evropskim integracijama. Bankarstvo kao naučna disciplina odavno se izučava na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Posljednjih godina raste interes studenata za izučavanjem ove naučne oblasti. Sve veći broj diplomaca nalazi zaposlenje kako u samim bankama, tako i u drugim institucijama bankarskog i finansijskog sistema. Zbog toga je izučavanje Bankarstva za studente našeg Fakulteta postalo posebno atraktivno. Ova publikacija sadrži pregled predavanja i vježbi nastavnog predmeta Bankarstvo koji se izučava u okviru nastavnog plana ECTS sistema na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Ona ima za cilj da studentima olakša praćenje nastave, savladavanje nastavnog programa, kao i pripremu prvog parcijalnog dijela ispita iz navedenog nastavnog predmeta (za studente koji ga prvi put slušaju). Za pripremanje drugog parcijalnog dijela ispita studenti mogu koristiti drugi dio ove publikacije koji je štampan u posebnoj knjizi. Za pripremanje integralnog ispita preporučujemo korištenje oba dijela.
iii
Na početku I dijela Pregleda, dat je sadržaj nastavnog predmeta i literatura. Nakon toga, prezentirani su slajdovi PowerPoint prezentacije predavanja i odnosnih vježbi. Na kraju Pregleda, dat je primjer I parcijalnog testa koji treba da uputi studenta na vrstu i način pismene provjere znanja. Sve dobronamjerene primjedbe i sugestije na ovu publikaciju, molimo da dostavite na mail adresu autora: fikret.hadzic@efsa.unsa.ba ili velid.efendic@efsa.unsa.ba, kako bi u eventualnim narednim izdanjima otklonili propuste i izvršili potrebna poboljšanja. Sarajevo, marta, 2006. godine
Doc. dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić
iv
Šifra predmeta: MAN303 Naziv predmeta: BANKARSTVO Nivo: dodiplomski studij Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 5 Status: obavezni smjerski Broj sati sedmično: 5 Ukupan broj sati: 75 Nastavnik: Doc. dr. Fikret Hadžić 1. CILJ PREDMETA
Upoznavanje sa nastankom, razvojem, ulogom i značajem koju bankarstvo i banke, kao najznačajniji finansijski posrednici, danas imaju u savremenoj ekonomiji i u domaćem finansijskom sistemu; Izučavanje centralnog bankarstva i Centralne banke BiH kao značajnog subjekata koji doprinosi stabilnosti i razvoju domaćeg bankarskog sektora; Izučavanje osnovnih principa i aspekata bankarskog poslovanja, bankarski izvori (depozitni i nedepozitni), te bankarskih plasmana sa širokim spektrom tradicionalnih i savremenih bankarskih poslova. Posebno će se fokusirati aspekt kreditiranja stanovništva i privrede uz upoznavanjem sa tehnikom analize boniteta i tehnike odobravanja kredita. Izučiće se osnovni segmenti elektronskog bankarstva, kao i unutrašnjeg i međunarodnog platnog prometa sa mehanizmima funkcionisanja osnovnih instrumenata plaćanja. Na kraju, studenti će se upoznati sa osnovama i osnovnim principima islamskog bankarstva koje svoju primjenu nalazi i u domaćoj bankarskoj praksi. U toku realizacije nastavnog sadržaja studentima će se prezentirati brojni praktični primjeri, omogućiti razmjena mišljenja u okviru diskusija, debata, prezentacija i razgovora sa gostima-predavačima.
1.1. Predmeti koji su preduslov za polaganje
Monetarne finansije, Finansijski menadžment, Poslovne finansije
1.2. Osnovne tematske jedinice
1. Nastanak i razvoj banaka 2. Banke na finansijskom tržištu 3. Bankarski sistem BiH 4. Sistemi centralnog bankarstva 5. Centralna banka BiH 6. Komercijalno bankarstvo 7. Osnovni principi bankarskog poslovanja 8. Bankarski izvori 9. Bankarski plasmani 10. Bankarski poslovi 11. Kreditiranje stanovništva 12. Kreditiranje privrede 13. Unutrašnji i međunarodni platni promet 14. Elektronsko bankarstvo 15. Islamsko bankarstvo
2. NAČIN ORGANIZACIJE NASTAVE Opis aktivnosti (%)
2.1. Način izvođenja nastave 1. ex katedra 2. diskusije 3. prezentacije 4. gosti predavači
1. 60 % 2. 10 % 3. 20 % 4. 10 %
Učešće u ocjeni (%) 2.2. Sistem ocjenjivanja 1. obavezni dolazak
2. grupni rad 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. test (parcijalni) 6. test (finalni)
1. 10 % 2. 10 % 3. 10 % 4. 20 % 5. 25 % + 25 % ili 6. 50 %
3. LITERATURA 1. Hadžić, Fikret, Efendić, Velid: Bankarstvo - vodič za predavanja i vježbe, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.
2. Ćirović, Milutin: Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001. 3. Zaklan, Damir: Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta
«Džemal Bijedić», Mostar, 2000. 4. Leko, Vlado (ur.), Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.
v
vi
SADRŽAJ
I dio
1. Nastanak i razvoj banaka 1.1. Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
9 25
2. Banke na finansijskom tržištu 2.1. Kapital banaka u BiH
43 56
3. Bankarski sistem BiH 3.1. Bankarski sistem FBiH i RS
64 78
4. Sistemi centralnog banka 4.1. Institucije bankarskog sistema BiH
92 108
5. Centralna banka BiH 5.1. Currency Board – domaća i strana iskustva
118 127
6. Komercijalno bankarstvo 6.1. Bilans banaka
141 155
7. Osnovni principi bankarskog poslovanja 7.1. Osnovni principi bankarskog poslovanja
167 187
Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo 199 Primjer I parcijalnog testa 205
II dio
8. Bankarski izvori 8.1. Depozitni potencijal
9. Bankarski plasmani 9.1. Cijena bankarskih resursa i zajmova
10. Bankarski poslovi 10.1. Bankarske garancije
11. Kreditiranje stanovništva 11.1. Kreditna analiza
12. Kreditiranje privrede 12.1. Elektronosko bankarstvo
13. Platni promet 13.1. Unutrašnji platni promet
14. Islamsko bankarstvo 14.1. Instrumenti finansiranja u islamskom bankarstvu
Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo Primjer II parcijalnog testa
vii
viii
Doc. dr. Fikret Hadžić 1
SADRŽAJ NASTAVNOG PREDMETA
Predavač: doc. dr. Fikret Hadžić
Asistent: Velid Efendić
Doc. dr. Fikret Hadžić 2
1. Nastanak i razvoj banaka
Nauka o bankarstvuNastanak i razvoj banakaPojam bankeKarakteristike banakaDefinicija bankeBankarska tajnaPregled banaka i njihovih usluga
Doc. dr. Fikret Hadžić 3
2. Banke na finansijskom tržištu
Funkcije finansijskog sistemaFinansijsko tržište
Novčano tržišteTržište kapitala
Bankarski sistemStruktura finansijskih institucijaPromjene u finansijskoj strukturiNovi trendovi u bankarstvu
Doc. dr. Fikret Hadžić 4
3. Bankarski sistem BiHMakrookruženjeRegulativni okvir Reforma bankarskog sistemaKarakteristike
Bankarski sistem FBiHBankarski sistem RS
Finansijski indikatoriPravci daljeg razvoja
Doc. dr. Fikret Hadžić 5
4. Sistemi centralnog bankarstva
Poslovi CBFunkcije CBRazlike CB i komercijalnih banakaSupervizija banakaStruktura bilansa CBInstrumenti monetarne politike CB
Doc. dr. Fikret Hadžić 6
5. Centralna banka BiH
“Currency Board”Osnovni zadaci CB BiHNezavisnost CB BiHOrganizacija CB BiHBudućnost CBA u BiH
Doc. dr. Fikret Hadžić 7
6. Komercijalno bankarstvo
Vrste banakaDjelatnost banakaOrganizacija banakaBilansi banakaBankarski agregati
Doc. dr. Fikret Hadžić 8
7. Osnovni principi bankarskog poslovanja
Likvidnost,Solventnost,Sigurnost,Efikasnost,Profitabilnost.
Doc. dr. Fikret Hadžić 9
8. Bankarski izvori
DepozitiFaktori formiranja depozitaOsiguranje depozita
Nedepozitni izvoriKapital
Funkcije kapitalaAdekvatnost kapitala
Doc. dr. Fikret Hadžić 10
9. Bankarski plasmani
Vrste bankarskih plasmanaAktivni bankarski poslovi
Kratkoročni bankarski posloviDugoročni bankarski poslovi
Doc. dr. Fikret Hadžić 11
10. Bankarski poslovi
PasivniNeutralniGarancijsko poslovanjeNekreditni -
neklasični
Sopstveni
Doc. dr. Fikret Hadžić 12
11. Kreditiranje stanovništva
KreditiranjeStruktura bankarskih kreditaVrste kredita
Proces kreditiranja stanovništvaOcjena kreditne sposobnostiProcjena rizikaUloga kreditnog biroa
Dokumentovanje kreditnih aktivnosti
Doc. dr. Fikret Hadžić 13
12. Kreditiranje privrede
Tehnologija kreditiranjaProces kreditiranja
Ocjena kreditne sposobnostiProcjena kreditnog rizika
Nastanak i upravljanje problematičnim kreditima
Doc. dr. Fikret Hadžić 14
13. Platni promet
Unutrašnji platni prometMeđunarodni platni promet
INCOTERMSInstrumenti međunarodnog platnog prometa
Dokumentarni akreditivInkaso posaoDoznaka
Doc. dr. Fikret Hadžić 15
14. Elektronsko bankarstvo
ATM -
bankomatiSoftver za lične finansijePOS terminaliPlastične karticeSMS bankarstvoINTERNET bankarstvo
Doc. dr. Fikret Hadžić 16
15. Islamsko bankarstvo
Nastanak i razvoj
Izvori finansiranja
Modeli mobilizacije sredstava
Modeli finansiranja
Beskamatno bankarstvo u BiH
Doc. dr. Fikret Hadžić 17
1. NASTANAK I RAZVOJ BANAKA
Nauka o bankarstvuNastanak i razvoj banakaPojam bankeKarakteristike bankeDefinicija bankeBankarska tajnaPregled banaka i njihovih usluga
Doc. dr. Fikret Hadžić 18
Jedna od naučnih disciplina koja naučnom metodom objašnjava jedan aspekt monetarnih faktora i monetarnih transakcija.
Bavi se istraživanjem uloge i poslovanja banaka
kao značajnih institucija
finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema zemlje.
NAUKA O BANKARSTVU
Doc. dr. Fikret Hadžić 19
•
funkcija i uloge bankarskog sistema,•
načina organizovanja bankarskih institucija,
•
bankarskog poslovanja (bankarskih funkcija i operacija),
•
teorije i prakse monetarno-kreditne i devizne politike, te
•
kreditno-bankarskog sistema i njegovog uticaja na ekonomsku politiku zemlje i međunarodne ekonomske i finansijske odnose.
Bavi se proučavanjem:
Doc. dr. Fikret Hadžić 20
Kao naučna disciplina razvilo se u drugoj polovini XIX vijeka.
- primjenjena
ekonomska
disciplina-
izučava bankarski sistem i bankarsku praksu (bankarsku tehniku),
-
izučava opšta pitanja kreditnog sistema i kreditne prakse.
- mikro
i makro
nivo
Doc. dr. Fikret Hadžić 21
Bankarstvo:prijeko potrebna
djelatnost,
djelatnost u promjenama,jedna od
najviše regulisanih
djelatnosti,
djelatnost prikupljanja informacija,djelatnost prenosa informacija,djelatnost sa
fiksnim troškovima,
djelatnost
akvizicija,uslužna
djelatnost....
Doc. dr. Fikret Hadžić 22
Banke:najvažnije finansijske institucije,
glavni izvori kredita,
najveći izvori obrtnog kapitala,
najveći kupci državnih obveznica,
poluga za provođenje vladinih
stabilizirajućih programa....
Doc. dr. Fikret Hadžić 23
Razvoj bankarstva omogućila je pojava kovanog novca (između VII i V vijeka p.n.e.).
Rudimentarne pojave bankarstva:– mjenjački i založni poslovi.
NASTANAK I RAZVOJ BANAKA
Doc. dr. Fikret Hadžić 24
Razvojne faze bankarstva:
I faza:u Babilonu: tezauri –
skladišta
u antičkoj Grčkoj: sarafi – mjenjački poslovi,trapezari – bankari antičkog doba -pojava hipotekarnih i komercijalnih kredita,
Doc. dr. Fikret Hadžić 25
u starom Rimu: (III vijek p.n.e.):argentarius – bankar (mjenjački, depozitni,
zajmodavni i posrednički poslovi u platnom prometu).
Nakon propasti rimskog carstva zaustavljen je razvoj bankarstva (470. godine).
U feudalizmu opstaju samo mjenjački poslovi i naturalni krediti.
Razvojem trgovine ponovno dolazi do razvoja banaka.
Uloga zlatara
u razvoju bankarstva...
Doc. dr. Fikret Hadžić 26
II faza:
U Italiji početkom XV vijeka: u Genovi: Casa de St. Georgo, (1407) –
prva banka
u istoriji
bankarstva. Bavi se i platnim prometom.
Preko
stotinu
banaka
osnovano
je u Veneciji
i Genovi
u XV i XVI vijeku.
Doc. dr. Fikret Hadžić 27
Prva
moderna
bankaOsnovana
je 1609. godine: banka
grada
Amsterdama
Poslovala
je izrazito
strogo
i čestito:depoziti
su
bili
svetinja
i nije
odobravala
kredite.
Prvi
test:
kada
se Luj
XIV približavao
Amsterdamu
1672. godine.Drugi
test:
poslovanje
sa
Nizozemskom
istočno-
indijskom
kompanijom
gdje
su
bankari
istovremeno
bili
i njeni
direktori,
i Treći test: rat sa
Engleskom
1780. godine
nakon
kojeg
se grad
Amsterdam sve
više
zadužuje
kod
banke.Rezultat
testova
:
Problemi
u banci
i njena
likvidacija
1819. godine.
Doc. dr. Fikret Hadžić 28
III faza :a) Osnivanje Bank of England 1694. g.
novac se odvaja od metalne podloge,pojava obveznica (bank-nota), isplata u metalu uz «kraljevo obećanje»,monopol emitovanja novčanica, i upravljanje kreditnom politikom banaka.
Doc. dr. Fikret Hadžić 29
b) Banque Royale 1716. g.
Slučaj bankarskog čudotvorca –
John Law-a ?
kao
najbolji
primjer
šta
banka
može uraditi sa novcem
i šta
može
uraditi
novcu.
Od
tada
istoriju
razvoja
bankarstva
karakteriše: stalna
smjena
euforije
i panike.
Doc. dr. Fikret Hadžić 30
IV faza :
Nastaje početkom XIX vijeka u Engleskoj, a kasnije i u drugim zemljama.
Banke se osnivaju kao dionička društva sa relativno velikim vlastitim kapitalom.
Doc. dr. Fikret Hadžić 31
Prve dvije razvojne faze zasnovane su na: «currency teory»
-
novac pune materijalne
vrijednosti sa 100% pokrićem rezervama u plemenitim metalima.
Druge dvije razvojne faze zasnovane su na: «banking teory»
-
povjerenje kojim se
novac odvaja od svoje metalne podloge.
Doc. dr. Fikret Hadžić 32
Prve banke u Bosni i Hercegovini ?
Bečka Union banka 1884. godine
u Sarajevu osniva:
“Privilegovano odjeljenje Union banke za BiH”
Bosanskohercegovačka narodna dionička banka u Sarajevu, 12. marta 1898. godine.
Prva štedionica d.d. u Brčkom
1889. godine,Štedionica d.d. u Bijeljini
1893. godine,
Prva banjalučka štedionica d.d. 1894. godine.
Doc. dr. Fikret Hadžić 33
Najveće
otkriće
u bankarstvu?Kredit!
Drugo
otkriće po značaju?Banknota!
kojom novac postaje “obećanje”
Banknota: prenosivi beskamatni pismeni zapis o obavezi banke da donosiocu isplati iznos na koji banknota glasi u zakonskoj valuti jedne zemlje.
Doc. dr. Fikret Hadžić 34
“poslovanje koje obuhvata držanje depozita i posuđivanje novca”,
“poslovanje zasnovano na kreditu”,
omogućava transakcije bez potrebe plaćanja u novcu,
osnova bankarskog poslovanja je povjerenje javnosti,
banka drži rezerve prema svom iskustvu, ali je zakonom propisana i stopa obavezne rezerve.
BANKARSTVO
Doc. dr. Fikret Hadžić 35
Bankarska kriza:gubitak povjerenja u banku koji uzrokuje masovnu navalu ulagača sa zahtjevima za povlačenje sredstava.
Danas se rjeđe događa zbog:osiguranja depozita i strože regulacije u bankarstvu.
Izlaz za solventnu banku: prodaja sredstava drugim bankama,intervencija centralne banke.
Doc. dr. Fikret Hadžić 36
Galbrajt
o bankarstvu?
“Proces
kojim
banke
stvaraju
novac
zapravo
je toliko
jednostavan
da
naprosto
zbunjuje”.
“Kada
je riječ
o nečem
što
je tako
važno, ljudi misle
kako
sama
pristojnost
nalaže
da
to bude
što
tajanstvenije”.
Doc. dr. Fikret Hadžić 37
da
olakšaju
kontakt
između
deponenata
i debitora javljajući
se u ulozi
posrednika.
Zašto su potrebni “posrednici”?zbog
visokih
“information costs”
koji
ograničavaju
mogućnost
deponenta
da
pronađe
adekvatnog
debitoratroškovi
istraživanja,
troškovi
ocjene
boniteta
debitora,troškovi
monitoringa,
troškovi
naplate...
Zašto postoje banke?
Doc. dr. Fikret Hadžić 38
Zašto su potrebni “posrednici”?
zbog
mogućnosti
banke
da
upravlja likvidnošću,
zbog
mogućnosti
banke
da
se koristi pogodnostima
“economies of scope”
i/ili
“synergy efektom”.
Doc. dr. Fikret Hadžić 39
Pojam
“banka”
potiče
od
latinske
riječi “banco” i označava
klupu, tezgu
(u današnjem
smislu
–
šalter), postavljenu
na
ulici, trgu, vašaru
ili
sajmu na
kojoj
se vršila
razmjena
različitih
oblika
i vrsta
novca
i vršile
novčane
transakcije
naplate
i plaćanja
u vezi
sa
obavljenim
trgovinskim
prometom.
POJAM BANKE
Doc. dr. Fikret Hadžić 40
Ima
za
cilj
maksimalizaciju
profita
na
uloženi kapital
vlasnika.
Stiče
profit uz
strogi
nadzor
društva
jer
uglavnom radi
sa
tuđim
sredstvima.
Postoje
ograničenja
u poslovanju
u cilju
zaštite javnog
interesa.
Cilj
kontrole: jačanje
povjerenja
u banku.Predmet
kontrole: opće
performanse
banke.
Strožiji
uslovi
kod
osnivanja
banke.
Banka
Doc. dr. Fikret Hadžić 41
trguje
novcem
kao
specifičnom
robom,trguje
dugovanjima
i potraživanjima,
finansijski
posreduje,preuzima
rizik,
ali se i štiti od njega,
vrši
sekundarnu
emisiju
novca
KARAKTERISTIKE BANKE
????????
Doc. dr. Fikret Hadžić 42
Sekundarna emisija novca
banka Xprima $
10.000stvara $
8.000 sa novim kreditima
banka 1prima $ 2.000stvara $ 1.600 sa novim kreditima
banka 2prima $ 2.000stvara $ 1.600 sa novim kreditima
banka 3prima $ 2.000stvara $ 1.600 sanovim kreditima
banka 4prima $ 2.000stvara $ 1.600 sanovim kreditima
banka Aprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Cprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Bprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Dprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Eprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Fprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Gprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
banka Hprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima
Doc. dr. Fikret Hadžić 43
Početni depozit: $ 10.000,00
Novi krediti
:8.000 + (4x1.600) + (8x640) = $
19.520,00
Sekundarna emisija novca
Doc. dr. Fikret Hadžić 44
vrši
sekundarnu
emisiju
novca,posluje
po
specifičnim
principima,
ima relativno
mali
vlastiti
kapital,optimizira
alokaciju
nacionalnih
finansijskih
resursa.
KARAKTERISTIKE BANAKA
Doc. dr. Fikret Hadžić 45
(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt,
(2) sui generis
preduzeće, koje na bazi
(3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja
(4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava, prije svega na kreditnoj osnovi,
(5) obavljajući sve depozitne, kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora,
Banka je...
Doc. dr. Fikret Hadžić 46
(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca,
(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti, organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju,
(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i
(9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema.
Doc. dr. Fikret Hadžić 47
Obaveza banaka, njihovih upravljačkih i nadzornih organa, kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile.
To se posebno odnosi na:imena i adrese komitenata,visinu i vrstu uloga,stanje depozita,broj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta.
Bankarska tajna
Doc. dr. Fikret Hadžić 48
Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci,
Ova obaveza se odnosi i na revizore, zaposlenike centralne banke, agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke.
Nisu obavezni čuvati tajnu:♦
ako im to čuvanje tajne može štetiti, ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne,
♦
u slučajevima predviđenim zakonom.
Ass. Velid Efendić 49
Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH
Vježbe
Ass. Velid Efendić 50
Sadržaj vježbi1.
Pojam bankea.
Poslovi koje banka može obavljatib.
Statut banke2.
Organi banke a.
Skupštinab.
Nadzorni odborc.
Upravad.
Odbor za reviziju3.
Osnivanje banaka u FBiHa.
Potrebna dokumentacija za osnivanje prestavništva banke u FBiH
b.
Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiHc.
Kapital banke
Ass. Velid Efendić 51
4.
Gubitak bankarske dozvole5.
Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama6.
Ulaganja banaka7.
Poslovna tajna8.
Kreditni rizik9.
Stečaj i likvidacijaa.
Privremeni upravnikb.
Likvidacioni upravnikc.
Dioničari banke 10.
Izvještavanje
Ass. Velid Efendić 52
1. Pojam banke
ZOB FBiH Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH.Osnivaju se i posluju kao dionička društvaNaziv “Banka” se može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima.
Ass. Velid Efendić 53
a. Poslovi koje banka može obavljati
Banka može obavljati sljedeće poslove:1.
Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava,
2.
Davanje i uzimanje kredita i finansijski
lizing,3.
Davanje svih oblika novčanog jemstva,4.
Učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun,
5.
Usluge platnog prometa i prenosa novca,
Ass. Velid Efendić 54
6.
Kupovina i prodaja strane valute,7.
Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice, putne i bankarske čekove),
8.
Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima,
9.
Usluge finansijskog menadžmenta,10.
Kupovina i prodaja vrijednosnih papira,11.
Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih.
Ass. Velid Efendić 55
b. Statut banke
Statutom banke se utvrđuje:
1.
Sjedište,
2.
Djelatnost,
3.
Nadležnosti,
4.
Način rada organa banke,
Ass. Velid Efendić 56
5.
Iznos dioničkog i druge vrste kapitala,
6.
Vrste, broj i nominalna vrijednost dionica,
7.
Prava glasa vezana za dionice,
8.
Način donošenja opštih akata i
9.
Druga pitanja vezana za rad banke.
Ass. Velid Efendić 57
2. Organi banke
Organi banke su:
1.
Skupština,
2.
Nadzorni odbor,
3.
Uprava i
4.
Odbor za reviziju.
Ass. Velid Efendić 58
a. Skupština
Čine je dioničari.Održava se u mjestu sjedišta.Održava se najmanje jednom godišnje.Saziva je nadzorni odbor.Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije datuma održavanja skupštine.
Ass. Velid Efendić 59
b. Nadzorni odbor
Čine ga predsjednik i najmanje 4, a najviše 6 članova.Imenuje ih i razrješava skupština.Ukupan broj članova mora biti neparan, uključujući i predsjednika.Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine.
Ass. Velid Efendić 60
Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi, a najmanje jednom tromjesečno.Saziva je predsjednik nadzornog odbora.Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.
Ass. Velid Efendić 61
c. Uprava
Rukovodi poslovanjem banke.Upravu banke čine:
Direktor,Izvršni direktor i Zamjenik direktora.
Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike.
Ass. Velid Efendić 62
d. Odbor za reviziju
Imenuje ga nadzorni odbor.Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine.Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna. Na zahtjev dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa, mora izvršiti reviziju finansijskog poslovanja banke.
Ass. Velid Efendić 63
3. Osnivanje banaka u FBiH
Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala. Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati, ne mogu biti manji od 15.000.000 KM.
Ass. Velid Efendić 64
Dodatni uslovi:
1.
Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke;
2.
Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo;
3.
Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo.
Ass. Velid Efendić 65
a. Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH
Podaci o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke,Statut banke,Podaci o finansijskom poslovanju banke,Akt o osnivanju predstavništva,Djelatnost predstavništva,
Ass. Velid Efendić 66
6.
Program rada predstavništva,
7.
Podaci o vodećim osobama,
8.
Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva,
9.
Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva.
Ass. Velid Efendić 67
b. Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH
Zahtjev za izdavanje bankarske dozvole sadrži:
1.
Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije,
2.
Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke,
Ass. Velid Efendić 68
3.
Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke,
4.
Plan projekcije poslovanja koji, između ostalog, sadrži vrste predviđenih djelatnosti i strukturu organizacije banke,
5.
Popis vlasnika banke.
Ass. Velid Efendić 69
c. Kapital banaka
Minimalni iznos po ZOB-u je 15.000.000,00 KM.,Kapital se ne može smanjiti bez dozvole Agencije.Kapital se sastoji od:
osnovnog,dopunskog,neto kapitala= osnovni + dopunski – odbitne stavke
Ass. Velid Efendić 70
4. Gubitak bankarske dozvole
Bankarska dozvola se može izgubiti:1.
Na zahtjev banke,2.
Kažnjavanjem
banke za prekršaj,3.
Uz preporuku privremenog upravnika,4.
Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih
ili nezakonitih dokumenata,
5.
Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku,
Ass. Velid Efendić 71
6.
U slučaju spajanja, pripajanja ili podjele banke,
7.
Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a i
8.
U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica.
Ass. Velid Efendić 72
5. Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama
Fizičko ni pravno lice, bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10%, 33%, 50% i 66,7% ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije.Politička stranka ili partija, kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke.
Ass. Velid Efendić 73
6. Ulaganja banaka
Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje, prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama.Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama.
Ass. Velid Efendić 74
Ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od 25%, niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala. Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50% iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije.
Ass. Velid Efendić 75
7. Poslovna tajna
Nadzorni odbor, uprava, svi zaposleni, kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu, dužni su čuvati poslovnu tajnu koja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku.Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist, niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje.
Ass. Velid Efendić 76
8. Kreditni rizik
Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke, aktivu i ponderisanu aktivu, kapital i njegovu strukturu.Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40%osnovnog kapitala.
Ass. Velid Efendić 77
Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5% osnovnog kapitala.Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25% osnovnog kapitala banke, mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita.
Ass. Velid Efendić 78
9. Stečaj i likvidacija
Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji.Agencija imenuje privremenog upravnika ako je:
1.
Prekršen zakon, propis ili odluka Agencije, čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata;
2.
Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja;
Ass. Velid Efendić 79
3.
Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige, dokumente, evidencije ili imovinu i
4.
Opravdan zahtjev nadzornog odbora, odbora za reviziju, direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika.
Ass. Velid Efendić 80
a. Privremeni upravnik
Privremeni upravnik odlučuje o:1.
Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke, s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji;
2.
Sanaciji banke, uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma;
3.
Prodaji dijelova imovine i/ili otkupu obaveza banke, odnosno prodaji banke i
4.
Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci.
Ass. Velid Efendić 81
b. Likvidacioni upravnik
Likvidacioni upravnik ima ovlaštenja da:1.
Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke;
2.
Proda banku ili je pripoji drugoj banci;3.
Likvidira banku i o tom postupku odlučuje.
Ass. Velid Efendić 82
c. Dioničari banke
Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela.Dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima:
1.
Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima banke utvrđenim zakonom,
Ass. Velid Efendić 83
2.
Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine,
3.
Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa i
4.
Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju.
Ass. Velid Efendić 84
10. Izvještavanje
Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu.
Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju, likvidnosti i rentabilnosti, za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku, sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije.
Doc. dr. Fikret Hadžić 85
2. BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
Finansijski sistemFinansijsko tržišteBankarski sistemFinansijske institucijePromjene u finansijskoj strukturi Novi trendovi u bankarstvuPerspektive bankarstvaMogućnosti zaposlenja u bankarstvu
Doc. dr. Fikret Hadžić 86
FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTESve
ekonomske
jedinice
prema
bilansnim
pozicijama
svrstavaju
se u :suficitarne,deficitarne
i
ravnotežne.
Finansijski
sistem
je
skup
institucija, instrumenata
i mehanizama
putem
kojih
se
ostvaruje
mobilizacija, koncentracija, transfer i alokacija
finansijskih
resursa
i novčane
štednje
društva.
Doc. dr. Fikret Hadžić 87
Finansijski sistemZadatak
finansijskog
sistema
-
izgradnja
institucija,
instrumenata
i mehanizama
za
efikasno
i racionalno transferisanje
finansijskih
sredstava.
Finansijske
institucije
dijele
se na:depozitne
– poslovne banke i štedionice,
nedepozitne
– osiguravajuća društva, penzioni i uzajamni fondovi idržavne
finansijske
institucije
–
državne razvojne
banke, agencije i institucije (npr. poljoprivrede, st. izgradnje...)
Doc. dr. Fikret Hadžić 88
Finansijsko tržišteTri metoda
finansiranja:
samofinansiranje
(korišenje
sopstvenih
fondova),neposredno
finansiranje
(između
štediša
i
investitora
postavlja
se direktni
transfer finansijskih
fondova),posredno
(pojavljuju
se posrednici
-
finansijske
institucije).
Finansijsko
tržište
-
organizovano
mjesto
i prostor
na kojem
se nude i traže
finansijska-
novčana sredstva i na
kojem
se, zavisno
od
ponude
i potražnje, organizovano formira
cijena
tih
sredstava.
Doc. dr. Fikret Hadžić 89
ŠTEDIŠE:
oni
koji
ne
troše
dijelove
dohotka
u tekućem periodu
-
povećavaju
dohodak
jer
dobijaju
kamatu,
DEBITORI:
zadužuju
se i povećavaju
dohodak
ako dobijene
fondove
ulažu
u produktivne
investicije.
Ukoliko
kredite
koriste
najefikasnije
i najsposobnije
firme
-
to vodi
povećanju
ukupnog
bogatstva
društva.
Doc. dr. Fikret Hadžić 90
Geografski
posmatrano
razlikujemo:lokalno,nacionalno i internacionalno finansijsko tržište.
Analitički
posmatrano:1.
primarno
(podrazumijeva
kupoprodaju
inicijalnih
hartija
od vrijednosti. Može
biti
direktno
i indirektno-preko
specijalizovanih
finansijskih
ustanova)
–
motiv kupovine -
dobit
i2.
sekundarno
(retransfer hartija
od
vrijednosti
i prije
roka dospjeća)
–
motiv kupovine -
likvidnost.
Doc. dr. Fikret Hadžić 91
Konvencionalna
podjela:tržište
kredita
(personalizovano)
i
tržište
vrijednosnih
papira
(impersonalizovano).
Po ročnosti
i namjeni:novčano
(kratkoročna
sredstva
do 1 god.) i
tržište
kapitala
(dugoročno
iznad
godine
dana).
Doc. dr. Fikret Hadžić 92
Novčano tržištePredmet
kupoprodaje: kratkoročna
novčana
sredstva
potrebna
za
održavanje
likvidnosti, proizvodnju
ili
robni promet.
Obuhvata:1.
tržište
gotovog
novca
gdje
se kupuje
i prodaje
kratkoročni gotovi
novac
i kratkoročne
hartije
od
vrijednosti.
2.
tržište
kredita
kupuju
se i prodaju
kratkoročna
novčana sredstva
u obliku
kredita,
3.
primarno
i sekundarno
tržište
kratkoročnih
vrijednosnih papira.
Doc. dr. Fikret Hadžić 93
Tržište kapitalaNovčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročno.
Kapital
se pribavlja
emitovanjem:1.
obveznica
(zajmovni
kapital
-
dužničke
hartije
sa dospjećem
iznad
jedne
godine)
i
2.
dionica
-
vlasnički
kapital.
Doc. dr. Fikret Hadžić 94
Bankarski sistemskup
bankarskih
institucija, finansijskih
instrumenata
i tokova
koji
se koriste
u finansijskom
posredovanju
između
finansijski
suficitarnih
i finansijski
deficitarnih
sektora
i transaktora.
Smanjenje
sredstava
banke
zahtjeva
prilagođavanje:smanjenje
rezervi
likvidnosti,
ulaganje
u brzo-
unovčive
vrijednosne
papire,usklađivanje
ročne
strukture
kredita.
Doc. dr. Fikret Hadžić 95
Finansijske institucije
-
posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu.
Stanovnišvo može uložiti štednju kod:kreditnih institucija i/iliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju.
Doc. dr. Fikret Hadžić 96
Struktura finansijskih institucija
Finansijske
institucije
dijele
se na:depozitne
– poslovne banke i štedionice,
nedepozitne
– osiguravajuća društva, penzioni i uzajamni fondovi idržavne
finansijske
institucije
–
državne
razvojne banke, agencije i institucije (npr. poljoprivrede, izvoza-uvoza, stambene izgradnje...)
Doc. dr. Fikret Hadžić 97
Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta:
1.
Kreditne institucije
plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima:a)
komercijalne banke
–
depozitno- kreditne
b)
štedionice –
depozitno- kreditne
c)
finansijske kompanije
–
nedepozitne-kreditne
Doc. dr. Fikret Hadžić 98
2. Institucionalni investitori:
a)
Osiguravajuća društva
b)
Penzioni fondovi
c)
Investicioni fondovi
Doc. dr. Fikret Hadžić 99
3. Investicione banke (berzanske firme)
–
bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala. Prikupljaju kapital emisijom dionica.
a)
Investicione banke
b)
Brokerske i dilerske firmekao brokeri
–
ne preuzimaju rizik,
kao dileri
–
preuzimaju rizik
c) Merčant banke
-
bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju
Doc. dr. Fikret Hadžić 100
Primarna Pasiva Primarna AktivaVrsta posrednika Izvori fondova Korištenje fondova
Depozitne institucije (banke)Komercijalne banke Depoziti Poslovni i potrošački krediti,
hipotekarni, vladine obveznice
Štedna i kreditna udruženja Depoziti Hipotekarni krediti
Štedionice (Mutual saving banks) Depoziti Hipotekarni krediti
Kreditna udruženja Depoziti Potrošački krediti
Institucije ugovorne štednjeKompanije životnog osiguranja Polise osiguranja Obveznice kompanija i hipot.krediti
Ostale osiguravajuće kompanije Polise osiguranja Državne, općinske i obv.kompanija
Penzioni fondovi Doprinosi iz plaće zap. Državne i obveznice kompanija
Investicioni posredniciFinansijske kompanije Komercijalni papiri, Potrošački i poslovni krediti
obveznice, dionice
Uzajamni fondovi Dionice Obveznice, dionice
Uzajamni fondovi novčanog tržišta Dionice Instrumenti novčanog tržišta
Izvori aktive i pasive finansijskih posrednika
Doc. dr. Fikret Hadžić 101
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
-
smanjenje učešća komercijalnih banaka
Razlozi:
djelovanje tržišnih faktora –
pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali,
pretjerana regulacija
porast van-bilansnih aktivnosti banaka
Doc. dr. Fikret Hadžić 102
Najznačajniji finansijski posrednici
Vrsta posrednika 1970 % 1980 % 1990 % 1996 %
Depozitne institucije (banke)Komercijalne banke 517 39,2 1.481 36,7 3.334 30,5 4.710 26,1Štedna i kreditna udruženja i uzajamne (mutual) štedne banke 250 19,0 792 19,6 1.365 12,5 1.035 5,7Kreditna udruženja 18 1,4 67 1,7 215 2,0 327 1,8
Ugovorne štedne institucijeKompanije životnog osiguranja 201 15,2 464 11,5 1.367 12,5 2.239 12,4Ostale osiguravajuće kompanije 50 3,8 182 4,5 533 4,9 804 4,5Penzioni fondovi (privatni) 112 8,5 504 12,5 1.629 14,9 3.031 16,8Penzioni fondovi (države i lokalnih vlada) 60 4,5 197 4,9 737 6,7 1.735 9,6
Investicioni posredniciFinansijske kompanije 64 4,9 205 5,1 610 5,6 897 5,0Uzajamni fondovi 47 3,6 70 1,7 654 6,0 2.349 13,0Uzajamni fondovi novčanog tržišta 0 0,0 76 1,9 498 4,6 891 4,9
1.319 4.038 10.942 18.018
Vrijednost aktive u milijardama USD
PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI
Doc. dr. Fikret Hadžić 103
kao odgovor -
banke ulaze u nova područja:
•
poslovi «starateljstva»
(trust) –
•
poslovi sa vrijednosnim papirima –
•
sekjurizacija kredita
–
•
finansijski inženjering
–
Doc. dr. Fikret Hadžić 104
FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU:deregulacija –
informaciona tehnologija
–
konkurencija –
internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) –
koncentracija
–
stvaranje finansijskih konglomerata -
Stvaranje tzv.
«finansijskih supermarketa»
Doc. dr. Fikret Hadžić 105
Procesi: «izacije»
finansijskog sektora:
institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija
Doc. dr. Fikret Hadžić 106
PERSPEKTIVE BANKARSTVA
•
dalja i naglašena marketizacija,
•
dalja deregulacija -
npr.
ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija,
•
nastavak internacionalizacije,
•
decentralizacija banaka (svako domaćinstvo-
filijala banke),
•
uspostavljanje globalnog bankarstva –
“jedinstveni pasoš”
u EU
Doc. dr. Fikret Hadžić 107
•
razvoj finansijskog inženjeringa
u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda, a posebno dalji razvoj finansijskih derivata
Potencijalna opasnost !
•
rast nestabilnosti finansijskih tržišta
usljed porasta hazardiranja.
Doc. dr. Fikret Hadžić 108
Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu
1.
Kreditni referenti,2.
Kreditni analitičari,
3.
Specijalisti za ispravljanje kredita,4.
Menadžeri bankovnih operacija,
5.
Direktor podružnice (filijale),6.
Analitičari sistema,
7.
Revizori i kontrolno osoblje,8.
Finansijski analitičar,
9.
Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta,
10. Specijalisti za osobne bankarske usluge,
Doc. dr. Fikret Hadžić 109
Šaltersko osoblje,Trgovci i analitičari vrijednosnih papira,Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije,Marketinško osoblje,Upravljanje ljutskim potencijalom,
Doc. dr. Fikret Hadžić 110
11.
Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja,
12.
Trgovci stranim valutama,13.
Stručnjaci za investicijsko bankarstvo,
14.
Kontrolori i regulatori banaka,15.
Bankovni programi za obuku...
Ass. Velid Efendić 111
Kapital banaka u BiH
Vježbe
Ass. Velid Efendić 112
Sadržaj vježbi
1.
Oblici bankarskog kapitala2.
Funkcije bankarskog kapitala3.
Leveridž
faktor4.
Programi povećanja kapitala5.
Međunarodna koordinacija6.
Kapital banaka u FBiH1.
Struktura kapitala
banaka
u FBiH 2.
Ukupan kapital banaka FBiH od 2000-2004.7.
Kapital banaka u RS1.
Struktura vlasništva2.
Adekvatnost kapitala banaka RS3.
Trendovi
Ass. Velid Efendić 113
1. Oblici bankarskog kapitala
1.
Primarni kapitala)
Akcionarski kapitalb)
Zadržani profiti2.
Sekundarni kapitala)
Subordinirane obvezniceb)
Opće rezerve za pokriće gubitaka
Ass. Velid Efendić 114
2. Funkcije bankarskog kapitala
Osnovne funkcije bankarskog kapitala su:1.
Apsorbovanje potencijalnih gubitaka,2.
Zaštita deponenata,3.
Mehanizam regulacije u osiguranju depozita,
Ass. Velid Efendić 115
4.
Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive,
5.
Izvor finansiranja redovnih aktivnosti,6.
Pokriće preuzetog potencijalnog rizika,
7.
Širenje obima aktivnosti banke i8.
Finansiranje nekamatonosne aktive.
Ass. Velid Efendić 116
3. Leveridž
faktor
Rast aktive mora pratiti rast kapitala.Međunarodni standard stope kapitala je 8%, a kod nas je 12 %.Pojam leveridž faktor => recipročna vrijednost stope kapitala.To znači, da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 12,5 KM aktive.
Ass. Velid Efendić 117
Izračunavanje:Leveridž faktor = 1/stopa kapitalaMeđunarodni standard:
1/0,08 = 12,5 KM
Kod nas:1/0,12 = 8,3 KM
Ass. Velid Efendić 118
4. Programi povećanja kapitala
Kratkoročni aspekt:1.
Emisija novih akcija2.
Sekjuritizacija kredita3.
Prestrukturiranje vlasništvaDugoročni aspekt:
Porast aktive = novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital
Ass. Velid Efendić 119
5. Međunarodna koordinacija
•
Cilj => stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banakaBazelski sporazum iz 1988. - ”Grupa 10”
Koncepcija:1.
Povećana stopa kapitala2.
Jedinstvene stope po klasama rizične aktive3.
Mađunarodni aranžmani -
bankarki rizici4.
Tržišni rizici
Ass. Velid Efendić 120
6. Kapital
banaka
u FBiH
BANKE31. 12. 2002. 31. 12. 2003. 31. 12. 2004.
Iznos % Iznos % Iznos %
Državne banke 85.491 14 106.105 15 161.915 18
Privatne banke 540.305 86 607.430 85 744.741 82
UKUPNO 625.796 100 713.535 100 906.656 100
(000)
Ass. Velid Efendić 121
a. Struktura kapitala
banaka
u FBiH
Ass. Velid Efendić 122
b. Ukupan kapital banaka FBiH od 2000-2004.
Ass. Velid Efendić 123
7. Kapital banaka u RS(u 000 KM)
AKCIONARSKI KAPITAL
31. 12. 2003 31. 12. 2004INDEK
SIznos Učešće Iznos Učešće
1 2 3 4 5 6=4/2
1. Državni kapital 2.724 1 2.807 1 103
2. Privatni kapital 204.231 98 191.385 98 94
2.1. Strani kapital 152.718 75 147.540 77 97
2.2. Domaći kapital 51.513 25 43.845 23 85
3. Zadružni kapital 1.771 1 1.375 1 78
UKUPNO (1+2+3): 208.726 100 195.567 100 94
Struktura akcionarskog kapitala banaka RS 31. 12. 2004. godine
Ass. Velid Efendić 124
a. Struktura vlasništvaAkcionarski kapital banaka RS 31.12.2004.
1%
98%
1%
Državni kapitalPrivatni kapitalZadružni kapital
Ass. Velid Efendić 125
b. Adekvatnost kapitala banaka RS
31.12. 2002. 31.12.2003. 31.12.2004. Indeks1 2 3 4 5=4/2 6=4/3
Neto kapital
196.863 209.895 225.982 115 108
Rizična aktiva
822.355 870.085 1.186.557 144 136
Adekvatnos
t kapitala
24% 24% 19% 79 79
(U 000 KM)Adekvatnost kapitala banaka RS
• Stopa obaveznog kapitala u BiH je 12%.
• Ne smije biti manja od 12%, ali ne valja ni da bude veća od 12%.
Ass. Velid Efendić 126
c. Trendovi
Rast kapitalaRast rizične aktiveRast učešća stranog kapitala
Doc. dr. Fikret Hadžić 127
3. BANKARSKI SISTEM BiH
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema
Domaći finansijski sektor
Domaći bankarski sektorNajvažniji uspjesiNeke karakteristike bank. sektora FBiH Zamjerke bankaraZadaci bankarskog sektora
Asortiman usluga modernih banaka
Doc. dr. Fikret Hadžić 128
Indikatori razvijenosti finansijskog sistema
zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja -
mogućnost alternativnog izbora,
razvijenost sekundarnog tržišta,
diverzifikovana institucionalna struktura –
omogućava sklad između bankarskih i nebank.
inst.,struktura novčane mase –
dominacija
gotovog novca,odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema GDP-u.
Doc. dr. Fikret Hadžić 129
Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti: Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV, privatnih obveznica, običnih akcija, HoV finansijakih instituc.) i nacionalnog bogatstva (GDP-a).
Najrazvijeniju fin. strukturu ima VB (1,70) i SAD (1,25), a najnerazvijeniju Francuska (0,65).
Doc. dr. Fikret Hadžić 130
Domaći finansijski sektor
veoma nerazvijen,
institucionalnu strukturu čine: CB i sistem komercijalnih banaka,
mikro-kreditne organizacije,
dvije berze (sarajevska i banjalučka),
osiguravajuća društva...
Doc. dr. Fikret Hadžić 131
Nedostaju:razvojne i izvozne banke,štedno-kreditne organizacije,mortgage-institucije,investicioni fondovi,eskontne i klirinške kuće,
novčano tržište...
Doc. dr. Fikret Hadžić 132
Od instrumenata finansijskog tržišta:samo dionice (uglavnom proistekle iz
procesa privatizacije),
ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, depozitni certifikati, kratkoročne obveznice, REPO-ugovori...).
Doc. dr. Fikret Hadžić 133
Ciljevi :osigurati porast domaće privatne štednje,
osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor,
osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na domaćinstva,
povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH,
izgraditi funkcionalno tržište osiguranja.
Doc. dr. Fikret Hadžić 134
Najvažniji uspjesi:
stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira,privatizacija banaka,okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35),
prisustvo stranog kapitala,jedinstven platni promet u poslovnim bankama,učešće banaka na tržištu kapitala,
Doc. dr. Fikret Hadžić 135
jačanje povjerenja u banke, uspostavljanje sistema osiguranja depozita,osnivanje kreditnog biroa, rast štednje,
unaprijeđenje supervizije banaka,uspostavljanje jedinstvenog registra računa,
uvođenje novih bankarskih proizvoda,Centralna banka BiH...
Doc. dr. Fikret Hadžić 136
Doc. dr. Fikret Hadžić 137
Doc. dr. Fikret Hadžić 138
Doc. dr. Fikret Hadžić 139
Struktura pasive banaka u Federaciji BiH
Doc. dr. Fikret Hadžić 140
Struktura depozita banaka u Federaciji BiH
Doc. dr. Fikret Hadžić 141
Struktura prihoda banaka u Federaciji BiH
Doc. dr. Fikret Hadžić 142
Zamjerke bankara
neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca, odnosno neefikasna naplata dospjelih potraživanja,
prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)otežava poslovanje banaka,
nerazvijenost domaće privrede,
nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema,
Doc. dr. Fikret Hadžić 143
pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište,
visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenata obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru,
nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora,
nepovoljan kreditni rejting BiH...
Doc. dr. Fikret Hadžić 144
Zadaci bankarskog sektora
Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle napredak u monetarnom i bankarskom sektoru,
Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija),
Doc. dr. Fikret Hadžić 145
Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise,
Doc. dr. Fikret Hadžić 146
Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka,
Kapitalno jačanje banaka,
Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca,
Doc. dr. Fikret Hadžić 147
Ubrzati procese stečajeva kompanija,
Ubrzavanje sudskih postupaka,
Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH,
Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije,
Doc. dr. Fikret Hadžić 148
Licenca AOD za sve banke,
Povrat stare devizne štednje,
Ublažiti kriterije ročne usklađenosti
Racionalizirati izvještavanje banaka,
Doc. dr. Fikret Hadžić 149
Uvođenje eskontne kamatne stope,
Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica,
Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica, hipotekarnih banaka i lizing kompanija...
Doc. dr. Fikret Hadžić 150
Tradicionalne bankarske usluge:1.
Obavljanje mjenjačkih poslova,2.
Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita,
3.
Ponuda štednih depozita,4.
Čuvanje dragocjenosti,5.
Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja,6.
Ponuda depozita po viđenju,7.
Ponuda povjereničkih (trust) usluga,
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Doc. dr. Fikret Hadžić 151
Tradicionalne bankarske usluge:1.
Obavljanje mjenjačkih poslova,2.
Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita,
3.
Ponuda štednih depozita,4.
Čuvanje dragocjenosti,5.
Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja,6.
Ponuda depozita po viđenju,7.
Ponuda povjereničkih (trust) usluga,
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Doc. dr. Fikret Hadžić 152
Bankarske usluge razvijene u novije doba:8.
Odobravanje potrošačkih kredita,9.
Finansijsko savjetovanje,10.
Upravljanje gotovinom,11.
Ponuda opreme na lizing,12.
Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika,
13.
Prodaja usluga osiguranja,14.
Usluge penzijskog osiguranja,
Doc. dr. Fikret Hadžić 153
15.
Usluge investiranja u vrijednosne papire,16.
Usluge investicijskih fondova i anuiteta,17.
Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga...
Doc. dr. Fikret Hadžić 154
Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta
Ass. Velid Efendić 155
Bankarski sektor FBiH i RS
Vježbe
Ass. Velid Efendić 156
IZVORI
Podaci o bankarskom sektoru BiH preuzeti su:
1.
Za bankarski sektor FBiH iz izvještaja Agencije za bankarstvo FBiH “INFORMACIJA O BANKARSKOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 31. 12. 2004.”
2. Za bankarski sektor RS iz izvještaja Agencije za bankarstvo RS “INFORMACIJA O BANKARSKOM SEKTORU REPUBLIKE SRPSKE za period 01. 01.-
31. 12. 2004. godine.”
Ass. Velid Efendić 157
Sadržaj vježbiI.
Pokazatelji bankarskog sektora FBiH1.
Bilans stanja bankarskog sektora FBiH 31. 12. 2004. godine
2.
Struktura vlasništva u bankarskom sektoru FBiH3.
Zaposleni u bankarskom sektoru FBiH4.
Štednja u FBiH5.
Ročna struktura depozita u FBiH6.
Ročna struktura kredita7.
Koncentracija u bankarskom sektoru FBiH8.
Profitabilnost
banaka u FBiH
Ass. Velid Efendić 158
II.
Pokazatelji bankarskog sektora RS1.
Bilans stanja bankarskog sektora
RS 31. 12. 2004.
godine2.
Struktura vlasništva u bankarskom sektoru RS3.
Zaposleni u bankarskom sektoru RS4.
Ročna struktura depozita banaka u RS5.
Struktura depozita i kredita banaka u RS6.
Koncentracija u bankarskom sektoru RS7.
Profitabilnost
banaka u RS
8.
Bilans uspjeha bankarskog sektora RS 31. 12. 2004. godine
Ass. Velid Efendić 159
I. Pokazatelji bankarskog sektora FBiH
Bilansna suma sektora 31. 12. 2004. godineiznosila je 7,6 milijardi KM (32% više negona kraju prošle godine).Novčana sredstva povećana su za 30% i krediti za 23%.U pasivi, «ostale obaveze» povećane su za45%, krediti za 44%, depoziti za 31% i kapital za 27%.Očigledno, rast bilansa je, prvenstveno,posljedica povećanja depozita, kredita, i porasta kapitala.
Ass. Velid Efendić 160
1. Bilans stanja banaka u FBiH
Ass. Velid Efendić 161
2. Struktura vlasništva
Struktura vlasništva na dan 31. 12. 2004.1.
U privatnom i pretežno privatnom vlasništvu bilo je 18 banaka ili 75%.
2.
U državnom i pretežno državnom vlasništvu bilo je 6 banaka ili 25%.
Ass. Velid Efendić 162
Ass. Velid Efendić 163
3. ZAPOSLENI
Ass. Velid Efendić 164
4. Štednja
AOD
Ass. Velid Efendić 165
5. Ročna struktura depozita
Ass. Velid Efendić 166
6. Ročna struktura kredita
Ass. Velid Efendić 167
7. Koncentracija Tri banke imaju aktivu veću od milijardu KM.Najveća raspolaže imovinom osamdeset puta većom odone u najmanjoj banci.Preciznije, po aktivi, najveća banka raspolaže sa dvijemilijarde KM imovine, a na drugoj strani, u FederacijiBiH osam banaka ima aktivu manju od 50 miliona KM.Među njima su i pet banaka pod privremenom upravom(Hercegovačka banka d.d. Mostar, UNA banka d.d.Bihać, Ljubljanska banka d.d. Sarajevo, Poštanskabanka BiH d.d. Sarajevo i Privredna banka d.d. Sarajevo).
Ass. Velid Efendić 168
Ass. Velid Efendić 169
8. Profitabilnost
banaka u FBiH
U 2004. godini, banke u Federaciji BiHostvarile su dobit u iznosu od 47,1 milion KM, što je za 2,4% ili 1,1 milionKM više nego u 2003. godini.Pozitivan finansijski rezultat od 57,7 miliona KM ostvarilo je 18 banaka.Gubitak u poslovanju u iznosu od 10,6miliona KM ostvarilo je šest banaka.
Ass. Velid Efendić 170
II. Pokazatelji bankarkog sektora RS
Pokazatelji bankarskog sektora RS1.
Bilans stanja bankarskog sektora RS 31. 12. 2004. godine
2.
Struktura vlasništva u bankarskom sektoru RS
3.
Zaposleni u bankarskom sektoru RS4.
Ročna struktura depozita banaka u RS5.
Struktura depozita i kredita banaka u RS
Doc. dr. Fikret Hadžić 171
6. Koncentracija u bankarskom sektoru RS7. Profitabilnost
banaka u RS
8.
Bilans uspjeha bankarskog sektora RS 31.12.2004. godine
Ass. Velid Efendić 172
Bilansna suma 31. 12. 2004. godine iznosila je dvije milijardeKM (30% više nego na kraju prošle godine).
Novčana sredstva povećana su za 22% i krediti za 42%.
U pasivi, «ostale obaveze» povećane su za 161%, uzeti kreditiza 58%, depoziti za 38% i kapital za svega 7%.
Očigledno, rast bilansa je, prvenstveno, posljedica povećanjastavke ostalih obaveza, depozita i uzetih kredita.
Ass. Velid Efendić 173
1. Bilans stanja banaka RS 31. 12. 2004. godine
Ass. Velid Efendić 174
2. Struktura vlasništva
Struktura vlasništva na dan 31. 12. 2004.1.
U privatnom i pretežno privatnom vlasništvu bilo je 7 banaka ili 98%.
2.
Državno vlasništvo bilo je prisutno samo u 2 banke sa sveukupno 1%.
3.
Ostalih 1% je zadružni kapital.
Ass. Velid Efendić 175
Ass. Velid Efendić 176
3. Zaposleni RS
Ass. Velid Efendić 177
4. Ročna struktura depozita
Ass. Velid Efendić 178
5. Struktura depozita i kredita
Ass. Velid Efendić 179
6. Koncentracija
Jedna banka ima aktivu veću 500 miliona KM.Najveća banka ima tržišno učešće koje iznosi 34%.Četiri banke sa ukupnom aktivom između 150 i 300 miliona KM pokrivaju 49% tržišta.Četiri banke su pod privremenom upravom (Privrednabanka Gradiška, Gold banka Banja Luka, Ekvator bankaBanja Luka, Prijedorska banka Prijedor).Privredna banka a.d. Istočno Sarajevo je u likvidacijskom postupku.
Ass. Velid Efendić 180
Ass. Velid Efendić 181
7. Profitabilnost
banaka u RS
U 2004. godini, banke u RS ostvarile su dobitu iznosu od 11 miliona KM što je za 13% ili1,2 milion KM više nego u 2003. godini.Porast profita rezultat je povećanja kamatnih prihoda banaka za 48% ili 30 miliona KM, te smanjenja poslovnih i direktnih rashoda za oko 20% ili 17 miliona KM u 2004. godini u odnosu na 2003.
Ass. Velid Efendić 182
8. Bilans uspjeha
Doc. dr. Fikret Hadžić 183
4. SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA
Poslovi CBFunkcije CBRazlike CB i komercijalnih banakaSupervizija banakaStruktura bilansa CBInstrumenti monetarne politike CB
Doc. dr. Fikret Hadžić 184
CENTRALNA BANKA
banka poslovnih banaka, monopol nad emisijom novčanica, nastanak –
početak ind. revolucije,
prva: Riskbank of Sweden, 1656. g.najznačajnija: Bank of England, 1694. g.neprofitna institucija,monopolski položaj u sistemu,“kvazi banka”,“banka banaka”,”banka države”,
Doc. dr. Fikret Hadžić 185
visok stepen samostalnosti CB,
nesklad instituc. i faktičke samostalnosti,
II tipa CB :potpuna vezanost za izvršnu vlast,visok stepen autonomije.
sa aspekta organizacije :jedinstvena CB,složeni sistem CB (FED).
Doc. dr. Fikret Hadžić 186
Poslovi CBemisija novčanica i kovanog novca,
upravljanje deviznim rezervama,
regulisanje količine novca,
organizacija UPP i PP sa inostranstv.,
supervizija i nadzor banaka,
poslovi za račun države.
Doc. dr. Fikret Hadžić 187
Tri osnovne funkcije CB
1. vođenje monetarne politike
2. “posljednje utočište banaka”
3. supervizija
Doc. dr. Fikret Hadžić 188
Vođenje monetarne politike:
Četiri osnovna cilja:
1. stabilnost cijena,
2. ekonomski rast,
3. puna zaposlenost i
4. uravnoteženi platni bilans.
Doc. dr. Fikret Hadžić 189
“Posljednje utočište banaka”
“zajmodavac u krajnjoj instanci”
“lender of last resort”
Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta,
Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kredita,
Štiti likvidnost bankarskog sistema.
Doc. dr. Fikret Hadžić 190
CB propisuje uslove za likvidnost,
Pooštrava uslove u slučaju nelikvidnosti,
Tjera banke da štite sopstvenu likvidnost.
Doc. dr. Fikret Hadžić 191
Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa:
1. primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju),
2. sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti),
3. povlačenje kredita sa novčanog tržišta.
Doc. dr. Fikret Hadžić 192
CB odobrava kredite za likvidnost
izuzetno kratkoročni,
penalne kamate,
ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala,
strogi uslovi odobravanja.
Doc. dr. Fikret Hadžić 193
Krediti za likvidnost CB
Uslovi odobravanja:
veća kamatna stopa,
obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti,
stroga provjera boniteta banaka.
Doc. dr. Fikret Hadžić 194
Bitne razlike CB i KB ?
likvidnost?
kod KB pasiva određuje aktivu, kod CB?
vrsta emisije?
ročnost transakcija?
klijenti?
ciljevi poslovanja?
Doc. dr. Fikret Hadžić 195
Uticaj CB na ekonomska kretanja
Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja:
1) Globalna kontrola količine novca i kredita,
2) Kreditna regulacija,
3) Supervizija poslovanja bankarskog sistema.
Doc. dr. Fikret Hadžić 196
Primarna emisija CB
Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca:Primarni novac
u dva osnovna oblika:
1) gotov novac,
2) depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima.
Doc. dr. Fikret Hadžić 197
Usmjeravanje primarnog novca
putem deviznih transakcija:
Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištu
putem kreditnog mehanizma
Kreditiranje
Kreditiranje, ali samo na kratak rok!
Doc. dr. Fikret Hadžić 198
Supervizija
banaka
Zadatak supervizije:
amortizacija poremećaja, zaštita depozita,zaštita povjerenja.
Doc. dr. Fikret Hadžić 199
Obuhvata kontrolu:
vlasništva i upravljačke strukture u bankama,
bilansne strukture,
kredita i mikrokreditne politike banaka,
likvidnosti i solventnosti,
razvoja konkurentnosti,
pojava nelojalne konkurencije,
odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr.
Doc. dr. Fikret Hadžić 200
Instrumenti monetarne politike CB
1.
operacije na otvorenom tržištu,
2.
krediti poslovnim bankama,
3.
obavezna rezerva,
4.
specijalni depoziti,
5.
eskontna/diskontna kamatna stopa,
6.
direktivne mjere CB i
7.
neformalni uticaj CB.
Doc. dr. Fikret Hadžić 201
1.
Operacije na otvorenom tržištu
Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CB,
Uticaj na promjene kamatnih stopa na tržištu,
Uticaj na kreditni potencijal poslovnih banaka,
Suptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politike.
Često se kombinuje sa mehanizmima reeskonta.
Doc. dr. Fikret Hadžić 202
2.
Krediti poslovnim bankama
Vrste kredita:Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju poslovnih banaka (refinansiranje):
Reeskontni krediti,Krediti pokriveni dokumentima(državne obveznice)
Selektivni krediti,
Krediti usmjereni ka državi (napušta se) i
Krediti za likvidnost.
Doc. dr. Fikret Hadžić 203
Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banaka,
Kupuju se po eskontnoj KS,
Rezultat: priliv svježeg novca u poslovnu banku,
Rigidan i relativno prevaziđen mehanizam.
Doc. dr. Fikret Hadžić 204
3.
Obavezna rezerva
Rast stope smanjenje kreditnog potencijala
U slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezerve.
Podsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacije.
Rigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom
strukturom.
Doc. dr. Fikret Hadžić 205
4.
Specijalni depoziti
Cilj: dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa.
Realizuju se primjenom “marginalne obavezne rezerve”
za banke sa ekspanzivnim rastom depozita.
Veće stope obavezne rezerve na prirast depozita.
Obično sa nultom stopom naknade za OR.
Rijetko se primjenjuje.
Doc. dr. Fikret Hadžić 206
5.
Eskontna kamatna stopa
To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke.
Referentna kamatna stopa –
uticaj na tržišnu kamatnu stopu.
Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CB.
Rasterećenje privrede i podsticaj investiranju.
Doc. dr. Fikret Hadžić 207
ESKONTNA KAMATNA STOPA
0,000,501,001,502,002,503,003,504,004,505,00
4/02
6/02
8/02
10/02
12/02 2/0
3
4/03
6/03
FEDECBBoE
%
Doc. dr. Fikret Hadžić 208
Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi
Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede.
FED je od početka 2001. godine snizio svoju kamatnu stopu sa 6,5% na 1%.
Doc. dr. Fikret Hadžić 209
Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost, dijelom posljedica većih privrednih rizika, trenutno ograničava potrošnju, proizvodnju i zaposlenost.
Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje, te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi
koja se nalazi u
vremenu slabijeg učinka.
Doc. dr. Fikret Hadžić 210
ECB zadržava nisku diskontnu stopu
Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2%
uprkos tome što je britanska centralna
banka (Bank of England -
BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 3,75%.
Doc. dr. Fikret Hadžić 211
ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine, dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine.
Makroekonomski pokazatelji još
od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni, no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro.
(6.11.2003., Bankamagazin)
Doc. dr. Fikret Hadžić 212
Makroekonomski pokazatelji još
od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni, no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro.
(6.11.2003., Bankamagazin)
Doc. dr. Fikret Hadžić 213
6.
Direktivne mjere CB
U suprotnosti su tržišnim mehanizmima.
Kvantitativne:
limitiranje obima kredita, visine KS na depozite, obima i cijene HV, obima potrošačkih i stambenih kredita,
Kvalitativne:
sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima.
Rijetko se primjenjuju -
obično u uslovima poremećaja.
Doc. dr. Fikret Hadžić 214
7.
Neformalni uticaj CBU suprotnosti su tržišnim mehanizmima
Moralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KS
“prijateljska upozorenja”
ili “nagovještaji”
Usmena i pismena saopštenja
Pozivanje bankara na razgovore i sl.
Rjeđe se primjenjuje.
Ass. Velid Efendić 215
Institucije bankarskog sistema
Vježbe
Ass. Velid Efendić 216
Sadržaj vježbi
1.
Uvod
2.
Bankarski sistem BiH
a)
Institucije bankarskog sistema BiHb)
CBBH -
Centralna banka BiHc)
FBA -
Agencija za bankarstvo FBiHd)
ABRS -
Agencija za bankarstvo RS e)
AOD -
Agencija za osiguranje depozita f)
Ostale institucije
Ass. Velid Efendić 217
1. Uvod
Pojam finansijskog sistemaInstitucije finansijskog sistema BiHUloga banaka u finansijskom sistemu BiHOsnovne karakteristike finansijskog sistema BiHPerspektive budućeg razvoja
Ass. Velid Efendić 218
2. Bankarski sistem BiH
Nastanak i razvoj bankarskog sistema BiHOsnovne karakteristike Struktura bankarskog sistema BiHPrivatizacija i koncentracijaNovi trendovi i perspektive razvoja bankarskog sektora BiHPromjene u organizaciji
Ass. Velid Efendić 219
a. Institucije bankarskog sistema BiH
Ključne institucije koje omogućavaju funkcioniranje bankarskog sistema BiH su:
CBBH - Centralna banka BiHFBA - Agencija za bankarstvo FBiHABRS - Agencija za bankarstvo RS AOD - Agencija za osiguranje depozita BiHOstale institucije
Ass. Velid Efendić 220
b. CBBH-
Centralna banka BiH
CBBH funkcioniše na principu Currency Board-a i djeluje na cijeloj teritoriji BiH.Guverner CBBH sada je bosanac.Centralna banka BiH organizovana je kao Glavni ured sa tri glavne jedinice i dvije filijale. Web strana Centralne banke BiH je www.cbbh.ba
Ass. Velid Efendić 221
Izgled web strane CBBH
Ass. Velid Efendić 222
c. FBA-
Agencija za bankarstvo
FBiH
Osnovne funkcije i zadaci FBAZadužena za regulaciju bankarskog sistema FBiH.Izdaje licence za osnivanje banaka u BiH i vrši njihovu superviziju.Noviji trendovi: integracija sa ABRS.Web strana: www.fba.ba
Ass. Velid Efendić 223
Izgled web strane FBA
Ass. Velid Efendić 224
d. ABRS-
Agencija za bankarstvo RS
Djeluje na teritoriji RS-a i nadležna je za regulaciju bankarskog sektora ovog entiteta.Neznatne razlike u poslovanju i regulaciji u odnosu na FBA.Učestvuje u procesu integracije supervizije banaka na nivou BiH u okviru CBBH.Web strana: www.abrs.ba
Ass. Velid Efendić 225
Izgled web strane ABRS
Ass. Velid Efendić 226
e. AOD-
Agencija za osiguranje depozita
Pojam: osiguranje depozitaOsnivanje i funkcioniranje AODOsiguranje depozita do 7.500,oo KMRezultati osnivanja i funkcioniranja AOD:
Rast povjerenja u bankarski sektorRast stabilnosti bankarskog sektora BiHRast štednje građana
Ass. Velid Efendić 227
Nastajanje AOD:1.
1998.
-
Zakon o Federalnoj AOD2.
2000.
-
Kapitalizacija Federalne AOD3.
2001.
-
4 banke članice Federalne AOD4.
2001.
-
Zakon o AOD
RS5.
2002. -
Zakon o AOD BiH6.
2005. -
23
banke članice
Ass. Velid Efendić 228
Karakteristike modela AOD:1.
Samostalna i nezavisna Agencija
2.
Obavezno članstvo svih banaka
3.
Striktni kriteriji za kvalitet
4.
Ograničeno osiguranje na određeni iznos depozita
5.
Kredibilan Fond
Ass. Velid Efendić 229
Osnivanje AOD
Štednja građana u FBiH od 1998-2005
Ass. Velid Efendić 230
Izgled web strane AOD
Ass. Velid Efendić 231
Banke članice AOD (avgust 2005.)Naziv
banke Web adresa
UPI banka www.upibanka.ba
UniCredit
Zagrebačka
banka
d.d. Mostar www.zaba.ba
Raiffeisen
bank www.raiffeisenbank.ba
Pro-Credit Bank d..d. Sarajevo www.procreditbank.ba
Volkbank www.volksbank.ba
Turkish Ziraat
Bank www.ziraatbosnia.com
Hypo-Alpe-Adria-Bank www.hypo-alpe-adria.ba
Bosnia Bank International -
BBI www.bbi.ba
HVB Central Profit banka
d.d. www.hvb-cpb.ba
LHB banka
a.d.
Banja
Luka www.vbbanka.comp
CBS Bank d.d.
Sarajevo www.cbs.ba
Zepter
Komerc
Banka
a.d. Banja
Luka www.zepterkomercbanka.com
Komercijalno
-
investiciona
banka
dd
V.Kladuša www.kib-banka.com.ba
Tuzlanska
banka
d.d.
Tuzla www.tuzbank.ba
Vakufska
banka
d.d. Sarajevo www.vakuba.ba
RAZVOJNA BANKA JUGOISTOČNE EVROPE www.razvojnabanka.com
LT Gospodarska
banka
d.d.
Sarajevo www.ltgbank.co.ba
Bobar
banka
a.d. Bijeljina www.bobarbanka.com
ABS banka
d.d. Sarajevo www.absbanka.ba
Nova banka
a.d. Bijeljina www.novabanka.com
Balkan Investment Bank a.d. Banja
Luka www.balkaninvestment.com
Hypo Alpe
Adria
Bank A.D. Banja
Luka www.hypo-alpe-adria.ba
Ass. Velid Efendić 232
f. Ostale bitnije institucije
IGA- Investment guarantee agency
IBF- Investicijska banka FBiH
Kreditni biro
Doc. dr. Fikret Hadžić 233
Izvozno kreditno osiguranje- Export Credit InsuranceKratkoročni krediti za pripremu izvoza-Pre-Shipment Export FinanceFaktoring- Post- Shipment Export Finance
Ass. Velid Efendić 234
Garancije za izvozne ugovore- Exporter Performance Insurance FacilityČlanstvo i partnerstvo- Memberships & Partnerships
Doc. dr. Fikret Hadžić 235
5. CENTRALNA BANKA BiH
“Currency Board”Osnovni zadaci CB BiHNezavisnost CB BiHOrganizacija CB BiHBudućnost CBA u BiH
Doc. dr. Fikret Hadžić 236
Centralna banka BiH
Na njenom čelu nalazi se Upravno vijeće.
Ne može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board.
Cilj Centralne banke
je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board.
Doc. dr. Fikret Hadžić 237
“Currency Board”
“Currency
Board”, u smislu
Zakona o CB znači
operativno
pravilo
za
izdavanje
domaće valute, prema
kojem
se domaća valuta
izdaje
samo
uz
kupovinu
konvertibilne
devizne
valute
sa
punim pokrićem
u neto
stranoj
aktivi.
To znači da Centrana banka ne može odobriti
kredit.
Doc. dr. Fikret Hadžić 238
Tri osnovne
karakteristike
CBA1. Fiksni
devizni
tečaj
utvrđen
Zakonom
o CBBH
( 1 KM = 1 DEM = 0,51129 €
)
2. Puna
devizna
pokrivenost
KM pasive
CBBH
3. Puna
konvertibilnost
KM pasive
CBBH u vezanu
valutu
€
Pored toga:-
CBBiH ne može
davati
kredite
niti
komercijalnim
bankama,
niti
vladama,-
CBBiH, a ni drugi
autoriteti
u BiH
ne mogu vršiti ograničenja
na
plaćanja
i međunarodne
transakcije,-
CBBiH osigurava
transparentnost
rada
i transparentnost
njenih
računa.
Doc. dr. Fikret Hadžić 239
Osnovni zadaci CB BiH
a)
da
definiše, usvoji
i kontroliše
monetarnu
politiku
BiH
putem
izdavanja
domaće valute,b)
da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način,
c)
da
potpomogne
ili
uspostavi
i održava
odgovarajuće
platne
i obračunske
sisteme, d)
da
prima depozite
od
BiH i komercijalnih
banaka
radi
ispunjenja
zahtjeva
za obaveznim
rezervama,
Doc. dr. Fikret Hadžić 240
e)
da
stavlja
u i povlači
iz
opticaja
domaću
valutu,
f)
da
obavlja
devizne
operacije
na
zahtjev
banaka,
g)
da
prikuplja
podatke
koji
se odnose
na
ekonomske
i finansijske
aktivnosti.
Doc. dr. Fikret Hadžić 241
Struktura bilansa CB
AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato i rezerve Depoziti države
Devizne obavezeFondoviInterne rezerve
Doc. dr. Fikret Hadžić 242
Struktura bilansa CB BiH
PASIVA1. Rezervni/primarni novac
•gotovina izvan monetarnih vlasti-
izvan CBBiH •depoziti komercijalnih banaka
2. Inostrana pasiva •kratkoročne obaveze prema nerezidentima,•depoziti nerezidenata,•obaveze prema MMF-u
3. Depoziti centralne vlade 4. Kapitalni račun
•početni kapital i rezerve,•akumulirana dobit
Doc. dr. Fikret Hadžić 243
Struktura bilansa CB BiH
AKTIVA
1. Strana aktiva •strana valuta u trezoru CB,•devizni depoziti kod inostranih banaka•raspolaganje SDR-ovima i •dugoročni strani vrijednosni papiri
2. Potraživanja od privatnog sektora
Doc. dr. Fikret Hadžić 244
Centralna banka BiH Mjesečni bilans stanja od 31.1.2006. (privremeni u 000 KM)
AKTIVA Ukupan iznos
1 Devizna aktiva 4.233.421.396
1,1 Gotovina 48.969.731
1.2 Kratkoročni depoziti 4.182.509.291
1.3 SDR u MMF-u 1.942.374
2 Ostala aktiva 86.880.895
UKUPNA AKTIVA ( 1 + 2 ) 4.320.302.291
PASIVA Ukupan iznos
3 Monetarna pasiva 4.043.165.131
3.1 Valuta u opticaju 1.844.359.098
3.2 Kreditni bilans rezidentnih banaka 2.099.634.894
3.3 Kreditni bilans ostalih rezidenata 99.171.139
4 Obaveze prema nerezidentima 1.057.821
5 Ostala pasiva 7.307.528
6 Kapital i rezerve 268.771.811
UKUPNA PASIVA ( 3+4+5+6 ) 4.320.302.291
Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva ( 1 -
3 -
4 ) 189.198.444
Doc. dr. Fikret Hadžić 245
Prosječna visina naknade za OR kod CB
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
%
mjeseci u 2003. i 2004. godini
Doc. dr. Fikret Hadžić 246
Nezavisnost CB BiH
Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH, RS, te bilo koje javne agencije i organa.
Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica.
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci, niti da se miješa u djelatnost Centralne banke.
Doc. dr. Fikret Hadžić 247
Organizacija CB BiH
Centralna
banka
se sastoji
od:
Upravnog
vijeća,
uprave
(koja
se sastoji
od
Guvernera
i tri Viceguvernera)
i
osoblja
Doc. dr. Fikret Hadžić 248
Organizaciona
struktura
CBBH
Središnji ured
FilijalaBrcko
Glavna jedinicaSarajevo
Odjel bankarstvaSarajevo
Glavna jedinicaMostar
Odjel administracije,financija i racunovodstva
Sarajevo
Filijala CBBHPale
Glavna banka Repulike SrpskeCentralne banke BiH
Banja Luka
Odjel za ekonomskaistrazivanja i statistiku
Sarajevo
Upravno vijeceGuverner
Zakon o CB
Doc. dr. Fikret Hadžić 249
Konvertibilnost KM
Na zahtjev, Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine
bez ograničenja
kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB.
Doc. dr. Fikret Hadžić 250
Operacije na tržištu novca
Centralna
banka
se neće uključivati
u nikakve
operacije
na
tržištu
novca,
uključujući
tu
i vrijednosne
papire
bilo koje
vrste.
Doc. dr. Fikret Hadžić 251
Operacije kliringa
Centralna banka može, ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine, da uđe u klirinške i platežne aranžmane, ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu.
Doc. dr. Fikret Hadžić 252
Bez kreditiranja države
Centralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine, pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć, uključujući kredit, za ili u korist Bosne i Hercegovine.
Ass. Velid Efendić 253
Currency
Board domaća i svjetska iskustva
Vježbe
Ass. Velid Efendić 254
Sadržaj vježbi
1.
Pojam Currency Board-a2.
Principi Currency Board-a3.
Karakteristike
Currency Board-a4.
Razvoj Currency Board-a5.
Svjetska iskustva CBAa)
Hong Kongb)
Argentinac)
Estonijad)
Litvanijae)
Bugarska
Ass. Velid Efendić 255
6.
Currency Board u BiHa.
Razlozi formiranja CBA u BiHb.
Prednosti CBA u BiH7.
CBA u BiH i klasična CB8.
Mitovi
o Currency Board-u
9.
Zašto bi CBA trebao biti zadržan u budućnosti u BiH?
Ass. Velid Efendić 256
1. Pojam Currency Board-a
MMF definiše Currency Board aranžmankao monetarni režim koji se zasniva naeksplicitnoj zakonskoj obavezikonverzije domaće valute u specifičnu stranu valutu, pri čemu institucija kojaemituje novac ima određena ograničenja.
Ass. Velid Efendić 257
2.
Principi Currency Board-a
•
Principi Currency Board-a su:1.
Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje monetarnog odbora po fiksnom kursu;
2.
Odnos između novca u opticaju i novčane mase je stalan;
3.
Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute u stranu po fiksnom kursu.
Ass. Velid Efendić 258
3. Karakteristike
Currency Board-a
1.
Konvertibilnost
bilo
kojeg
iznosa
domaće valute
u stabilnu
stranu
valutu;
2.
Fiksan
devizni
kurs
domaće valute prema referentnoj
valuti;
3.
Puno
pokriće
emitovanog
domaćeg
novca stranim
rezervama;
4.
Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge;
Ass. Velid Efendić 259
4.
Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute;
5.
Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane mase;
6.
Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje monetarne valute je obično stabilna;
Ass. Velid Efendić 260
8.
Centralna banka ne prima depozite, ne može kupovati državne vrijednosne papire, ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu “zajmodavca krajnje instance”, ne reguliše bankarski sistem, ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike;
9.
Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju, koja je određena potražnjom za novcem.
Ass. Velid Efendić 262
5. Svjetska iskustva CBA
Zemlja Godina uvođenja
Domaća valuta
Strana valuta
Hong
Kong 1983. HK dolar USD
Argentina 1991. Pezos USD
Estonija 1992. Est. Kruna EURO
Litvanija 1994. Lit USD
Bugarska 1997. Lev EURO
Bosna i Hercegovina
1997. KM EURO
Ass. Velid Efendić 263
a. Hong Kong
•
Fiksni
kurs
7,8
HK
:
1
$
na
bazi
pune konvertibilnosti;
•
Postoji
neophodan
stepen
intervencije monetarne
vlasti
u cilju
stabilizacije
likvidnosti;•
Postoji mogućnost kreditiranja
posljednje instance u korist
privremeno
nelikvidnih
banaka
iz viškova deviznog
pokrića.
Ass. Velid Efendić 264
b. Argentina
•
Currency
Board
uveden nakon
perioda
visoke inflacije
i
slabe
privredne
aktivnosti.
•
Centralna
banka
je obavezna
da
drži
devizne rezerve,
zlatne
holdinge
i utržive
obveznice
denominirane
u dolarima
u punom
iznosu svojih
monetarnih
obaveza.
Ass. Velid Efendić 265
•
Devizni
kurs
argentinskog
pezosa prema
USD
1:1.
•
Rezultat
primjene
valutnog
odbora
je smanjena
stopa
inflacije
(1991.
god.
30%
mjesečno,
a 1994. god.
0,4% mjesečno).
Ass. Velid Efendić 266
c. Estonija
•
Valutni
režim
uvodi se u junu
1992.•
Fiksni
devizni
kurs
estonske
krune prema
DM 8:1.
•
Stopa
pokrića
100%
u zlatnim
i deviznim
rezervama.
•
Uspjela
je oboriti
stopu
inflacije.
Ass. Velid Efendić 267
d. Litvanija
•
Od 1994. god.
uvodi CBA (zvanični
kurs1
USD
=
4
lit).
•
Stopa
pokrića
u devizama
i zlatu
iznosi
100%.•
Centralna
banka
ima
pravo
da
izvrši revalvaciju
deviznog
kursa.
•
Promjenu
fiksnog
kursa
CB može izvršiti, ali samo uz saglasnost vlade
Ass. Velid Efendić 268
e. Bugarska
•
Krajem
1996. god. i početkom
1997. inflacija je iznosila
preko
2.000%.
•
Fiksni
devizni
kurs
1 lev
:
1DM•
Osnovni principi CBA su bili:•
garancija
novog
fiksnog
deviznog
kursa,•
konvertibilnost
domaće valute u DM,•
100%
devizne
i zlatne
rezerve
CB kao
pokriće.
•
Nakon
1997. zabilježene
najniže
stope inflacije
u Bugarskoj.
Ass. Velid Efendić 269
6. Currency Board u BiH
CBBiH počela je sa radom 11. 8. 1997. god na principu valutnog odbora.
•
Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute: HR kuna, bosanski i jugoslovenski dinar i DM.
•
Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta.
Ass. Velid Efendić 270
a. Razlozi formiranja CBA u BiH
•
Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu.
•
Razlozi odabira DM kao referentne valute:
•
Visok nivo povjerenja,•
Historijska vezanost za DM,•
Velika količina DM u zemlji.•
1999. god. ulogu DM preuzima EURO.
Ass. Velid Efendić 271
•
Osigurao je stabilnost KM. •
Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansa.
•
Brojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš
valutni odbor rigidan, te bi bilo
nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti.
Ass. Velid Efendić 272
b. Prednosti CBA u BiH
Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan:
1.
Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama. CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu;
2.
Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro;
Ass. Velid Efendić 273
3.
Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera;
4.
Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH.
Ass. Velid Efendić 274
7. CBA u BiH i klasična CB
•
CBBH1.
Samo zalihe kovanog novca i novčanica
2.
Fiksni kurs prema rezervnoj valuti
3.
Strane rezerve minimalno 100%
4.
Puna konvertibilnost5.
Propisana granica monetarne politike
•
Klasična CB1.
Zalihe novčanica, kovanica i depozita
2.
Fiksan i fluktuirajući dev. kurs
3.
Varijabilne strane rezerve
4.
Limitirana konvertibilnost5.
Diskreciona monetarna politika
Ass. Velid Efendić 275
•
CBBH6.
Bez “lender of last resort”
7.
Bez regulisanja poslovnih banaka
8.
Transparentnost9.
Zaštita od političkih interesa
•
Klasična CB6.
Sa “leneder of last resort”
7.
Regulacija poslovnih banaka
8.
Netransparentnost9.
Politizirana
Ass. Velid Efendić 276
•
CBBH10.
Visok kredibilitet11.
Nemoguće kreirati inflaciju primarnom emisijom novca
12.
Nemogućnost finansiranja troškova domaće vlade
13.
Bez uslova za monetarnu reformu
•
Klasična CB10.
Nizak kredibilitet11.
Moguće kreirati inflaciju primarnom emisijom novca
12.
Mogućnost finansiranja troškova domaće vlade
13.
Uslovljena monetarna reforma
Ass. Velid Efendić 277
•
CBBH
14.
Rapidna monetarna reforma
15.
Mala uposlenost16.
Emisiona dobit samo od izdavanja novčanica
•
Klasična CB
14.
Spora monetarna reforma
15.
Puno uposlenih16. Emisiona dobit od
izdavanja novčanica i inflacije
Ass. Velid Efendić 278
8. Mitovi
o Currency Board-u
1.
U uslovima
Currency Board sistema,
valuta
je zaštićena
od
špekulativnih napada.
2.
Currency Board je dobar
za
stabilnost
bankarskog
i finansijskog
sistema.3.
Currency Board bolje
funkcionira
nego
fleksibilniji
monetarni
režimi.
Ass. Velid Efendić 279
4.
Currency Board ne može
propasti,
jer
je monetarna baza uvijek podržana inostranim
monetarnim
rezervama.
5.
Currency Board smanjuje
stope
inflacije
više
nego
fleksibilni
monetarni režimi.
6.
Currency Board dovodi
ekonomiju
u
stanje
fiskalne
discipline.
Ass. Velid Efendić 280
9. Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH?
1.
CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi;
2.
Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti, jer BiH ima viziju pristupiti EU;
3.
Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA;
4.
Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU.
Doc. dr. Fikret Hadžić 281
6. KOMERCIJALNO BANKARSTVO
Vrste banakaDjelatnost banakaOrganizacija banakaBilansi banakaBankarski agregati
Doc. dr. Fikret Hadžić 282
VRSTE BANAKAKriterij podjele:1. Ročnost poslova:
komercijalne banke (kratkoročni poslovi),investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi).
2. Privredna grana ili oblast:industrijske,poljoprivredne,trgovačke,SMEs sektor,spoljnotrgovinske...
Doc. dr. Fikret Hadžić 283
3. Veličina finansijskog potencijala:
male,srednje ivelike
4. Veličina teritorije koju pokriva:
lokalne,regionalne inacionalne
Doc. dr. Fikret Hadžić 284
5. Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija:banke malih operacija (“retail banks”) – bankarstvo na malo
banke velikih operacija (“wholesale banks”) – bankarstvo na veliko
6. Prisustvo inostrane komponente u poslovanju:domaće,međunarodne.
Doc. dr. Fikret Hadžić 285
Uobičajena podjela banaka
emisione ili centralne,depozitne ili komercijalne,poslovne,investicione,univerzalne,ostale vrste banaka.
Doc. dr. Fikret Hadžić 286
Depozitne ili komercijalne banke
Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva) i plasiraju ih na kratak rok.
Finansiraju:robni promet i zalihe preduzeća,trajna i potrošna dobra stanovništva.
Imaju razgranatu mrežu filijala.Imaju problem ročne usklađenosti sred.Drže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti (VP).
Doc. dr. Fikret Hadžić 287
Poslovne bankeSve više se približavaju komercijalnim bankama.Finansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama.Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapital.
Finansiraju:uglavnom krupne industrijske kompanije.
Osnivaju filijale i u drugim zemljama.
Doc. dr. Fikret Hadžić 288
Univerzalne bankeKlijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih usluga.
Predstavljaju prvi organizacioni oblik banaka.
To su tzv. nespecijalizovane banke.
Dominiraju depozitni izvori i kratkoročni krediti.
Kreiraju i sopstvene hartije od vrijednosti.
Teže ih je kontrolisati.
Finansijske aktivnosti banaka u konceptu “universal banking” mogu uključivati :
Doc. dr. Fikret Hadžić 289
posredovanje
(intermediation),
trgovanje finansijskim instrumentima, devizama i derivatima,
osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i emisije dionica (underwriting),
brokerski poslovi,
Djelatnost univerzalne banke
Doc. dr. Fikret Hadžić 290
korporacijske savjetodavne usluge, uključujući udruživanja i usluge akvizicije,
investicijsko upravljanje,
osiguranje,
držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju.
Doc. dr. Fikret Hadžić 291
DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA
1.
Primanje
svih
vrsta
novčanih
depozita
i
drugih
novčanih
sredstava;
2.
Davanje
i uzimanje
kredita
i finansijski
lizing;
3.
Davanje
svih
oblika
novčanog
jemstva;
4.
Učešće, kupovina
i prodaja
instrumenata
tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun;
5.
Usluge
platnog
prometa
i prenosa
novca;
Doc. dr. Fikret Hadžić 292
6.
Kupovina
i prodaja
strane
valute;
7.
Izdavanje
i upravljanje
sredstvima
plaćanja
(uključujući
kreditne
kartice, putne
i bankarske
čekove);
8.
Pohranjivanje
i upravljanje
vrijednosnim
papirima
i drugim
vrijednostima;
9.
Usluge
finansijskog
menadžmenta;
10.
Kupovina
i prodaja
vrijednosnih
papira
i
11.
Drugi
poslovi
koji
proizilaze
iz
tačaka
1 -
10.
Doc. dr. Fikret Hadžić 293
BILANS BANAKA
BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje:
analiza bilansa banke ianaliza bilansa debitora.
Bilans stanja:– sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive
na određeni dan, –
važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka.
Doc. dr. Fikret Hadžić 294
Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa):
gotovine,likvidnosti,solventnosti,rezervi likvidnosti,kreditiranja,kapitala i dr.
komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini.
Doc. dr. Fikret Hadžić 295
Bilans stanja
bruto
bilans:
ukupna
aktiva
i pasiva;
neto
bilans:
prikazuje kredite
i ostale finansijske plasmane na strani aktive i izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani;
nekonsolidovani bilans:
prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama);
konsolidovani bilans:
odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru, dok su interbankarske pozicije anulirane.
Doc. dr. Fikret Hadžić 296
Struktura bilansa banke
AKTIVA % PASIVA %Krediti 52 Oročeni
depoziti 42
Plasmani
u hartije
od vrijednosti
16 Depoziti
po
viđenju 33
Likvidna
aktiva 14 Obaveze
na
novčanom
tržištu14
Gotovina
(+
rezerve) 13 Ostale
obaveze 3
Ostala
aktiva 5 Kapital 8
UKUPNO 100 UKUPNO 100
Doc. dr. Fikret Hadžić 297
Struktura aktive banaka FBiH
1. Novčana sredstva 3.232.966 36,9%
2. Vrijednosni papiri 25.001 0,2%
3. Plasmani bankama 91.667 1,04%
4. Krediti 4.951.442 56,6%
5. Fiksna aktiva 286.431 3,2%
6. Ostala aktiva 158.749 1,8%
8.746.256 100,0%
30. 9. 2005. god. u hiljadama KM
Doc. dr. Fikret Hadžić 298
Aktiva banaka FBiH
37,0%
0,3%56,6%
3,3% 1,8%
1,0%
Novčana sredstva Vrijednosni papiriPlasmani bankama Krediti Fiksna aktiva Ostala aktiva
Doc. dr. Fikret Hadžić 299
Struktura pasive banaka FBiH
1. Depoziti 6.421.394 73,4%
2. Pozajmice od drugih banaka 3.369 0,03%
3. Obaveze po uzetim kreditima 1.024.295 11,7%
4. Ostale obaveze 297.552 3,4%
5. Kapital 999.646 11,4%
8.746.256 100,0%
30.9.2005. god. u hiljadama KM
Doc. dr. Fikret Hadžić 300
Pasiva banaka FBiH
73,42%
0,04%
3,40%11,43%11,71%
Depoziti Pozajmice od drugih banaka
Obaveze po uzetim kreditima Ostale obaveze Kapital
Doc. dr. Fikret Hadžić 301
Fundamentalna ravnoteža bilansa
Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu.
Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva –
obaveze
Obaveze = aktiva –
fondovi (kapital)Pitanje realne aktive
?
ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive,
ako je pozitivna vrijednost kapitala,
izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive.
Doc. dr. Fikret Hadžić 302
BANKARSKI AGREGATI
1.
Finansijski potencijal
2.
Finansijski plasmani
3.
Depozitni potencijal
4.
Kreditni potencijal
Doc. dr. Fikret Hadžić 303
1. Finansijski potencijal
zbir
svih
izvora
sredstava
koje
banka transferiše
u različite
vrste
plasmana:
FP = ∑
P = DP + KI + OI
Doc. dr. Fikret Hadžić 304
2. Finansijski plasmani
predstavlja
zbir
ukupne
aktive
bilansa banke:
FPL
= ∑
A = KR + HV + R
Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstava.
FP = FPL
Doc. dr. Fikret Hadžić 305
3. Depozitni potencijal
zbir depozitnih izvora sredstava:
DP
= Dpv + Dšt + Dor
Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala.
Doc. dr. Fikret Hadžić 306
4. Kreditni potencijal
kvantum
slobodnih
sredstava
banke
koji
može
biti plasiran
u vidu
kredita
ili drugih plasmana, a da pri
tome ne ugrozi likvidnost i solventnost, održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi:
KP = FP –
PR
(OR+RL)
Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana.
PR –
programirane ili standardne rezerve; OR –
obavezna rezerva; RL –
rezerve likvidnosti
Doc. dr. Fikret Hadžić 307
Značaj analize bankarskih agregata
omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala,
dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro sistema,
Doc. dr. Fikret Hadžić 308
doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke,
omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u inostranstvu...
Ass. Velid Efendić 309
Bilans banaka
Vježbe
Ass. Velid Efendić 310
Sadržaj vježbi
1.
Uvod2.
Bilans stanja bankea.
Aktiva bilansa bankeb.
Pasiva bilansa banke
3.
Vanbilansne stavke banaka4.
Bilans uspjeha banke
Ass. Velid Efendić 311
1. Uvod
Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke.Bilans stanja prikazuje imovinu, obaveze i temeljni kapital.Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka.Bilans uspjeha daje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa.
Ass. Velid Efendić 312
Pojam bilansa stanja:Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja, kao i koliko je novca banka uložila u kredite, vrijednosne papire i ostale finansijske outpute.
Ass. Velid Efendić 313
Pojam bilansa uspjeha:Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava, te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava.
Ass. Velid Efendić 314
2. Bilans stanja banke
Bilans banke, kao i svaki drugi bilans, sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima.Aktiva = obaveze + kapitalU aktivu bilansa banke spadaju:
Gotovina,Vrijednosni papiri,Krediti,Lizinzi,Ostala mješovita imovina.
Ass. Velid Efendić 315
U pasivu bilansa banke spadaju:Depoziti,Nedepozitni izvori banke,Temeljni kapital.
Aktiva = Pasiva
Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstava
Ass. Velid Efendić 316
a. Aktiva bilansa banke
Gotovina i depoziti kod banakaGotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju:
Gotovina u trezoru,Depoziti koje banka drži u drugim bankama,Gotovina u procesu prikupljanja,Računi rezervi kod Centralne banke.
Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke.
Ass. Velid Efendić 317
Investicije u likvidne vrijednosne papirePredstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi.Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita.Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine.Ovdje spadaju: kratkoročni državni papiri, komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke.
Ass. Velid Efendić 318
Investicije u vrijednosne papire radi prihodaBanka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih, a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti.Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode.Također, banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena.
Ass. Velid Efendić 319
KreditiOvdje spadaju sve vrste plasiranih kredita bankeSvaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije
1. Kategorija A- Dobra aktiva;2. Kategorija B- Aktiva sa posebnom napomenom;3. Kategorija C- Podstandardna aktiva;4. Kategorija D- Sumnjiva aktiva i5. Kategorija E- Gubitak.
Ass. Velid Efendić 320
Rezerve za potencijalne gubitkeSukladno rangu aktive, svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke. Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktive.Postoje opće i posebne rezerve.Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive.
Ass. Velid Efendić 321
•
Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive1.
Kategorija A - Dobra aktiva: 2%
ORKG za opći kreditni rizik
2.
Kategorija B -
Aktiva sa posebnom napomenom: 5-15% PRKG za PKG
3.
Kategorija C -
Podstandardna aktiva: 16-40%
PRKG za PKG
4.
Kategorija D -
Sumnjiva aktiva: 41-60%
PRKG za PKG5.
Kategorija E -
Gubitak: 100% PRKG za PKG
•ORKG -
opće rezerve za kreditne gubitke;
•PRKG -
posebne rezerve za kreditne gubitke
•PKG -
potencijalni kreditni gubitak
Ass. Velid Efendić 322
Ostala aktivaOdnosi se na ostale kategorije fiksne aktive.Ovdje spadaju: zgrade, oprema, investicija u podružnice, osiguranje itd.Ova kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati.
Ass. Velid Efendić 323
b. Pasiva banke
DepozitiDepoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive banke.Depoziti mogu biti:
TransakcioniNetransakcioni
ŠtedniOročeni
Također, u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija.
Ass. Velid Efendić 324
Nedepozitni izvoriOvdje spadaju:
Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja,Krediti od drugih banaka i institucija,Ugovori o rekupovini – REPO.
Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke.
Ass. Velid Efendić 325
KapitalKapital predstavlja vlasnički dio poslovanja.U kapital se ubrajaju:
Akcionarski kapital,Subordinirani dug,Opće rezerve za pokriće gubitka banaka.
Ass. Velid Efendić 326
3. Vanbilansne stavke banaka
U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka.Ovdje se između ostalog ubrajaju:
Stand by kreditni sporazumi,Swap kamatnih stopa,Obaveze po kreditima,Ugovori o kursnim listama itd.
Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka.
Ass. Velid Efendić 327
4. Bilans uspjeha banke
Pojam bilansa uspjeha:
Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda, te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu.
Ass. Velid Efendić 328
Kamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata
Kamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug
Kamatni prihodi Kamatni troškovi
Ass. Velid Efendić 329
Naknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme, objekata i sl.
Plaće, dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi
Nekamatni prihodi Nekamatni troškovi
Ass. Velid Efendić 330
Neto prihod od kamate => razlika između prihoda od kamate i troškova kamataNeto nekamatani prihod => razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova Prihod prije poreza => razlika predhodnih kategorija
Ass. Velid Efendić 331
NETO DOBIT =UKUPNE STAVKE PRIHODA
- (minus)UKUPNE STAVKE RASHODA
Ass. Velid Efendić 332
KAKO POVEĆATI DOBIT?Povećati bilo koju od stavki aktive;Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim;Smanjiti kamate na uzete depozite;Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih;Smanjiti troškove poslovanja;Izbjeći moguće poreze.
Doc. dr. Fikret Hadžić 333
7. OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
Likvidnost,Solventnost,Sigurnost, Efikasnost i Profitabilnost
Doc. dr. Fikret Hadžić 334
LIKVIDNOSTSposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća.
Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze.
Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke.
Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje. Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza.
Doc. dr. Fikret Hadžić 335
LIKVIDNOSTNelikvidna banka:
nije u stanju da pokrije prezentovane
naloge za isplatu ugovorenih obaveza.
Različit nivo likvidnosti:
Aktive bilansa: super-likvidna imovina,likvidna imovina i nelikvidna imovina.
Pasive bilansa:
Vanbilansnih pozicija:
Idealno stanje:
poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza.
Doc. dr. Fikret Hadžić 336
Uticaj ročne transformacije sredstava: deponenti i tražioci kredita –
suprostavljeni ciljevi.
Pod kontrolom bankarskog menadžmenta.
Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava.
U težnji za zaradom opasnost od probijanja granica ročne transformacije nelikvidnost.
Banke mogu vršiti ročnu transformaciju, ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva.
Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna vrijednost aktive <vrijednosti obaveza, tz. da banka nema kapitala.
Doc. dr. Fikret Hadžić 337
Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima:
ranije:
jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive.
danas:
povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik: vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu),
ali i nove
mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke.
Doc. dr. Fikret Hadžić 338
Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi:
banka uključena u finansijsko tržište,
upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti,
sticajem okolnosti – gubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu zatvara joj se pristup finansijskom tržištu.
Jedini izlaz:
kredit za likvidnost od Centralne banke koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja
bilansa.
Doc. dr. Fikret Hadžić 339
STRATEGIJE LIKVIDNOSTI1. Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita:
dominantna u toku XIX vijeka,
depozitni potencijal su uglavnom činili a vista depoziti,
održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog potencijala u kratkoročne kredite,
rok kredita do 90 dana- pokriveni robnim mjenicama,
nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa,
CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost,
kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju.
Doc. dr. Fikret Hadžić 340
2. Strategija utrživih aktiva:nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin. tržišta,
banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu,
sekundarne rezerve – državni VP (blagajnički zapisi),
kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare,
uslov: dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano) tržište,
odbrana likvidnosti: prodaja dijela kratkoročnih VP, kao i dijela kreditnog portfolija,
sekjurizacija kredita: grupe banaka udružuju dijelove standardizovanih kredita u određeni pul kod neke finansijske institucije. Na osnovu toga finans. institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima.
Doc. dr. Fikret Hadžić 341
3. Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom:postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata,
rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i oročenih depozita,
povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana,
otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo),
preduzeća: kvartalni i polugodišnji anuiteti,
stanovništvo: mjesečni anuitet,
analiza i praćenje priliva i odliva.
Doc. dr. Fikret Hadžić 342
4. Strategija upravljanja pasivom:razvijena u toku šezdesetih godina,obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita umjesto putem prodaje kratkoročnih VP,predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se mogu angažovati putem kreditnih aranžmana,mogućnost korištenja kredita kod CB,uslov: banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost.
Doc. dr. Fikret Hadžić 343
INDIKATORI NELIKVIDNOSTI
nema
dovoljno
novčanih
sredstava
za pokriće
naloga
komitenata,
nije
u stanju
isplatiti
novčana
sredstva
po odobrenim
kreditima,
nije
u stanju
otplaćivati
uzete
kredite,
drži
niži
nivo
OR kod
CB od
propisanih.
Doc. dr. Fikret Hadžić 344
UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOSTPosebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta,
odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom. Banka formira primarnu rezervu likvidnosti, koja se, u uprošćenom finansijskom sistemu, sastoji od novca na depozitnom računu kod CB.Dva pristupa upravljanja aktivom:Stock pristup: banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu. U slučaju privremene nelikvidnosti banka može: prodati dio aktive, povući sredstva sa FT ili od CB. Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti. Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti.Flow pristup: respektuje ročnu transformaciju, buduće prilive i odlive. Banka stvara “mapu likvidnosti” –
sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana, 8-30 i 30-90 dana. Optimalno rješenje: u kombinaciji dva pristupa.
Doc. dr. Fikret Hadžić 345
UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOSTBanke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom, odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB).
Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost:
1. Međubankarski kredit za likvidnost,
2. Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS),
3. Depozitni certifikati (CDs),
4. Krediti za likvidnost kod CB.
Doc. dr. Fikret Hadžić 346
Međubankarski krediti za likvidnost
Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanje/naplatu kamate.
Posebno karakteristično za američke banke kod kojih, u pravilu, manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke.
Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok, uz naplatu kamate, ustupaju ta sredstva drugim bankama.
Radi se, uglavnom, o neosiguranim kreditima (bez pokrića).
Doc. dr. Fikret Hadžić 347
Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni.
Kao pokriće koriste se državne obveznice. Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja.
Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci. Može biti “REPO sa unaprijed dogovorenim datumom”
ili tzv. “otvoreni REPO”
sa
mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti.
Banka, u osnovi, vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine. Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi, dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti.
Doc. dr. Fikret Hadžić 348
Depozitni certifikati (CDs)
Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti.
Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama.
Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava –
znatno brže nego da čeka
neto-priliv depozita.
Doc. dr. Fikret Hadžić 349
Krediti za likvidnost kod CB
CB ih odobrava bankama koje su solventne, ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti.
Realizuju se posredstvom, tzv. “diskontnog šaltera”
na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira.
Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite:-
ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja),-
iznad tržišne
(kaznene, banke nezainteresovane da ih koriste).
Tri tipa ovih kredita:⌦
za prilagođavanje bilansne strukture banaka,⌦
za pokrivanje sezonskih debalansa,⌦
za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja.
Doc. dr. Fikret Hadžić 350
UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI
Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti. Gradacija u tri kategorije:
Primarna: gotovina
u blagajni, sredstva
po viđenju kod korespodentskih banaka i na računu
kod
CB,
Sekundarna: primarna
likvidnost
uvećana
za
najlikvidniji dio
aktive
banke
-
koji
se u kratkom
roku
i uz niske troškove
može
pretvoriti
u novac
(mjenice, kratkoročni
krediti
do tri mjeseca...),
Tercijarna: dijelovi
plasmana
banke
koji
se do isteka određenog
roka
ne mogu
pretvoriti
u gotov
novac
(dugoročni
krediti, obligacije, mjenice
koje
se ne mogu
eskontovati...).
Doc. dr. Fikret Hadžić 351
INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI
kvantitativni pristup:•
odnos
kredita
i depozita,•
odnos
likvidne
aktive
i ukupnih
depozita,•
odnos likvidne
i ukupne aktive,•
odnos likvidne aktive i kratkoročnih obaveza,•
prosječna dospjelost plasmana u HV...
kvalitativni pristup:Praćenje
i analiza
•
sezonskih
ciklusa,•
slučajnih
i dugoročnih
promjena,•
novčanih
tokova.
Doc. dr. Fikret Hadžić 352
Kvanitativni ili stock pristup
Najčešće korišteni:
(1) odnos kredita i depozita
-
kada se odnos penje do relativno visokog nivoa-
bankari manje pozajmljuju i investiraju.
Krediti su nelikvidna imovina banke –
kada oni rastu likvidnost opada. Nedostatak: ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita, niti informacije o stepenu likvidnosti. Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr. gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva).
To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita.
Doc. dr. Fikret Hadžić 353
(2) odnos likvidne aktive i ukupnih depozita
- nešto
pouzdaniji od prethodnog.
Nedostatak: značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr. obavezna rezerva i sl.).
Nedostatak koeficijenata: statički ili stock pristup (bez dinamike).
Zaključak: Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke, pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima. Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti.
Doc. dr. Fikret Hadžić 354
Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita. Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti.
Formiranje predvidivih stopa kredita, odnosno, kalkulisanje cikličnih, sezonskih, slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita. Zlatno pravilo likvidnosti: stope
rasta
kredita
ne
smiju
biti
veće
od
stopa
rasta
depozita.
Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata.
Doc. dr. Fikret Hadžić 355
Plan likvidnostiMjesec Obim Promjene Obim Promjene Deficit (-) Deficit (-)
depozita dD kredita dK Suficit (+) Suficit (+)
likvidna sr. Kumulativ
(dD-dK)Januar 10.800 -100 6.600 -500 400 400Februar 10.750 -50 6.490 -110 60 460Mart 10.440 -310 6.400 -90 -220 240April 9.900 -540 6.350 -50 -490 -250Maj 9.840 -60 6.320 -30 -30 -280Juni 9.810 -30 6.295 -25 -5 -285Juli 9.720 -90 6.250 -45 -45 -330August 9.790 70 6.350 100 -30 -360Septembar 9.840 50 6.370 20 30 -330Oktobar 9.980 140 6.450 80 60 -270Novembar 10.200 220 6.650 200 20 -250Decembar 10.600 400 7.100 450 -50 -300
Doc. dr. Fikret Hadžić 356
Plan likvidnosti
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Krediti Depoziti
Doc. dr. Fikret Hadžić 357
Kumulativ
-500
-400
-300
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Doc. dr. Fikret Hadžić 358
Projektovanje likvidnosti
U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita, te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke.Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke.Značaj izbora optimalne kombinacije.
Doc. dr. Fikret Hadžić 359
Diferencijacija depozita: stabilni
i nestabilni, (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope).
Ciklični aspekt: (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija). U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite. U uslovima recesije smanjuju se zahtjevi za kreditima banke usmjeravaju sredstva u VP.
Doc. dr. Fikret Hadžić 360
Način projektovanja likvidnosti:
Potrebe dodatne likvidnosti:
prognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi –
prognozirani porast depozita
Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče:dužina vremena projektovanog gep-a iočekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu.
Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta.
Doc. dr. Fikret Hadžić 361
Faktori koji utiču na likvidnost
♦
ročna
struktura
svih
sredstava,
♦
dinamika
priliva
sredstava,
♦
ponašanje
poslovnih
subjekata,
♦
smjernice
ekonomske
i razvojne
politike,
♦
mjere
monetarno-
kreditne
politike.
Doc. dr. Fikret Hadžić 362
Propisi agencije za bankarstvo
“Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka”:
Nadzorni
odbor
banke
odgovoran
je da
osigura
da banka
ima
i provodi
adekvatan
program za
upravljanje
rizikom
likvidnosti.
Doc. dr. Fikret Hadžić 363
Više
rukovodstvo
banke
dužno
je da:priprema i Odboru daje prijedloge programa i politika,provodi programe i politike, prati, upravlja i kontroliše,da utvrdi metod procjene tekuće i buduće likvidnosti,obezbjedi sistem izvještavanja o likvidnosti,obavještava Odbor o stanju likvidnosti najmanje jednomkvartalno,prati ekonomske i druge uslove u okruženju koji moguuticati na likvidnost,
obezbjedi uslove za sistem interne kontrole...
Doc. dr. Fikret Hadžić 364
Obaveza
banke:
Ročno
usklađivanje
ugovorenih dospjeća
instrumenata
aktive
i pasive:
najmanje 90% izvora sredstava sa rokom dospjeća do 365 dana da angažuje u plasmane sa rokom dospjećado 365 dana,najmanje 95% izvora sa rokom dospjeća do 180 danaangažuje u plasmane sa rokom dospjeća do 180 dana,izvore sredstava sa rokom dospjeća do 90 dana u punom iznosu angažuje u plasmane sa rokom dospjećado 90 dana.
Doc. dr. Fikret Hadžić 365
Rezerva likvidnosti
Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB. Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže.
Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4% do 5% od ukupnih depozita po viđenju.
Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan
desetodnevni
minimum likvidnosti
u novčanim
sredstvima
u visini
od
najmanje 20% iznosa
kratkoročnih
izvora
sredstava.
Doc. dr. Fikret Hadžić 366
PROPISANE ZAŠTITNE MJEREprincip da se što više oslanja na stabilne izvoresredstava,princip za maksimalnu diverzifikaciju izvora sredstava podospjeću, vrsti i broju komitenata, tržištu i instrumentima,organizacione mjere za upravljanje likvidnošću: (kompetentna lica, efikasna kontrola i sl.),stepen uključenosti banke u tržišta novca i razvojakratkoročnih vrijednosnih papira,redovno pripremanje planova za vanredne (neočekivane)situacije,kvalitetan informacioni sistem...
Doc. dr. Fikret Hadžić 367
SOLVENTNOST
Solventnost
je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu, dakle, po tržišnoj cijeni.
Nesolventna banka: formirana
vrijednost obaveza
iznad
nivoa
realne
aktive.
Kapital
negativan?
Da
li
banka
može
biti:
a) nelikvidna,
ali
solventnab) likvidna,
ali
nesolventna
Doc. dr. Fikret Hadžić 368
Vremenska koponenta
za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti. Likvidnost: sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku, aSolventnost: sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama. Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce.
Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke.
Doc. dr. Fikret Hadžić 369
SIGURNOST
predstavlja mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima, obimu i ostalim uslovima iz ugovora.
Banke prije odobravanja kredita utvrđuju kreditnu sposobnost tražioca kredita, a za dati kredit se obezbjeđuju odgovarajućim instrumentima obezbjeđenja povrata kredita.
Na mikro nivou likvidnost je indikator poslovne sposobnosti i efikasnosti pojedinačne banke.
Doc. dr. Fikret Hadžić 370
POSLOVNOST
predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstava.
Sastavni dijelovi:samostalnost i objektivnost u donošenju odluka, stalna cirkulacija novca i poslovno predviđanje.
Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu.
Doc. dr. Fikret Hadžić 371
EFIKASNOST
predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložiti.
Banke će sredstva usmjeriti u projekat koji će, nakon otplate kredita uspješno poslovati.
Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika, menadžmenta i klijenata banke.
Doc. dr. Fikret Hadžić 372
PROFITABILNOST
cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže, zaračunavanjem provizije na bankarske usluge, kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova banke.
Profitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala. Rezultat:
rast profita ipovećanje tržišne vrijednosti banke.
Ass. Velid Efendić 373
Osnovni principi bankarskog poslovanja
Vježbe
Ass. Velid Efendić 374
Sadržaj vježbi
1.
Finansijski indikatori banaka2.
Likvidnost banaka3.
Solventnost4.
Sigurnost5.
Efikasnost6.
Profitabilnosta.
Povezanost pokazatelja profitabilnostib.
Formiranje profita bankec.
Primjer izračunavanja profitabilnostid.
Faktori profitabilnostie.
Projektovanje profitabilnosti banakaf.
Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ass. Velid Efendić 375
1. Finansijski indikatori banaka
•
Cilj poslovanja => adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala => propisan mininimumSvrha indikatora:
Upoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme
Ass. Velid Efendić 376
•
Osnovni principi bankarskog poslovanja su:a.
Likvidnost,b.
Solventnost,c.
Sigurnost,d.
Profitabilnost, e.
Efikasnost.
Ass. Velid Efendić 377
2. Likvidnost banaka
•
Pojam likvidnost: sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijeća.Kroz adekvatno upravljanje likvidnošću, banka gradi povjerenje.Rangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti: super-likvidna, likvidna i nelikvidna.Pojam ročna transformacija: usklađivanje rokova obaveza i potraživanja.
Ass. Velid Efendić 378
Postoji više indikatora likvidnosti, ali osnovni su:
1.
Likvidna aktiva / ukupna aktiva
2.
Likvidna pasiva / ukupna pasiva
Ass. Velid Efendić 379
3. Solventnost
Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti: dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive, tj. mogućnost da se svi dugovi plate “konačno”, ali po tržišnim cijenama.Banka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive.
Ass. Velid Efendić 380
Trojako značenje solventnosti:1.
Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije),
2.
Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za deponente),
3.
Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke –
lančani efekat.
Ass. Velid Efendić 381
4. Sigurnost
Pojam sigurnosti: mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu. Odnosi se na procjenu klijenta, njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu, te na način predviđen u ugovoru.Postiže se provjerama klijenata.Zakonski uređeno putem garancija koje su neophodne.
Ass. Velid Efendić 382
5. Efikasnost
Pojam efikasnosti (poslovanja): aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata.Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti.Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost
Ass. Velid Efendić 383
6. Profitabilnost
•
Profitabilnost => funkcija cilja bankeCilj banke je stalno povećanje profitabilnosti.Trendovi u profitabilnosti banaka =>tokom 80- ih i 90- ih bilježe se opadajuće stope.U obješnjenju postoje dvije koncepcije:
1.
Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom planu
2.
Dilema -
tranzicija / konkurencija
Ass. Velid Efendić 384
Važni pokazatelji: ROI, ROA, ROEROI = neto prihod nakon poreza / operativni prihodROA = neto prihod nakon poreza / ukupna aktivaROE = neto prihod nakon poreza / akcijski kapital
Ass. Velid Efendić 385
a. Povezanost pokazatelja profitabilnosti
ROI = NP / OP – povrat na investicijeAU = OP / UA - efekat korištenja aktiveROA = ROI x AU - povrat na aktivuEM = UA / AK – akcijski multiplikator ROE = ROA x EM – povrat na akcijski kapital
Ass. Velid Efendić 386
b. Formiranje profita banke
1. Kamatni prihod (-)2. Kamatni rashod3. Neto kamatni prihod (+)4. Neto nekamatni prihod5. Bruto prihod (-)6. Operativni rashodi7. Neto prihod (-)8. Izdvojene rezerve9. Neto prihod prije oporezivanja (-)10. Porez na profit11. Neto prihod poslije oporezivanja (-)12. Raspoređeni profit13. Zadržani ili neraspoređeni profit
Ass. Velid Efendić 387
c. Primjer izračunavanja profitabilnosti
Banka “X” ima sljedeće pokazatelje poslovanja:Ukupna aktiva....................200.000.000 KMOperativni prihod.................20.000.000 KMAkcijski kapital.....................16.000.000 KMNeto dobit (profit)..................1.000.000 KM
Izračunati: ROI, AU, ROA, EM i ROE = ?
Ass. Velid Efendić 388
Rješenje:
ROI = NP / OP = 5%AU = OP / UA = 0,1ROA = ROI x AU = 0,5EM = UA / AK = 1/%K = 12,5ROE = ROA x EM = 6,25%
Ass. Velid Efendić 389
d. Faktori profitabilnosti
Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke: mikroekonomski i makroekonomski.Mikroekonomski faktori profitabilnosti su:
a.
Kvalitet MGMT-a,b.
Kvalitet aktive,c.
Ekonomija obima,d.
Ekonomija okvira,e.
Vanbilansne operacije,f.
Troškovi poslovanja ig.
Profitni centri.
Ass. Velid Efendić 390
•
Makroekonomski faktori profitabilnosti su:a.
Faza ekonomskog ciklusa,b.
Sektorske krize ic.
Kretanje kamata.
Pojam kamatna margina: razlika između aktivne i pasivne kamatne stope => razlika između kamatne stope na plasmane i dugove.
Ass. Velid Efendić 391
e. Projektovanje profitabilnosti banaka
r = i + ot + ( 25 % - i) x E/Ar - na plasmane I - kamatna stopa na obavezeE - akcijski kapital A - aktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 % prije porezar = 15 % poslije poreza od 40%
Ass. Velid Efendić 392
Primjer:Ako imamo sljedeće podatke:i=10; E=40; A=100; ot=3% Rješenje: r = 13,6%
Ass. Velid Efendić 393
f. Uticaj multiplikatora na profitabilnost
Ako je očekivani ROE = 25% prije poreza, onda je ROE nakon poreza od (40%) jednak 15%.Za stopu obaveznog kapitala od 8% ostvaruje se EM od 25%.Razlog => EM se računa samo na akcijski kapital (npr. 4%=> 1 /0,04 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1% jer je:ROE = ROA x EM => 1% x 25 ROE = 25%
PRAVILA za polaganje ispita iz nastavnog predmeta BANKARSTVO
A. POLAGANJE ISPITA
Ispit iz nastavnog predmeta Bankarstvo sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita realizuje se u formi dva parcijalna ili jednog integralnog testa.
1. PISMENI DIO ISPITA: PARCIJALNI TESTOVI
1.1. Pristupanje parcijalnom testu
U toku semestra u kojem se realizuju predavanja organizuje se polaganje pismenog dijela ispita u formi dva parcijalna testa.
Svaki test obuhvata oko polovine gradiva.
Parcijalnim testovima mogu pristupiti svi studenti – kandidati koji su upisali godinu studija u kojoj se navedeni nastavni predmet prvi put sluša, bez obzira da li su stekli uslov (da li su položili sve ispite iz prethodne godine) ili ponavljaju godinu.
Ispunjavanje uslova za pristupanje prvom parcijalnom testu cijeniće se i na osnovu redovnosti prisustva na predavanjima i vježbama.
Prijavljivanje za pristup prvom parcijalnom testu studenti mogu izvršiti na predavanjima koja će se realizovati u sedmici koja prethodi roku određenom za polaganje prvog parcijalnog testa (odnosno, najmanje, sedam dana ranije).
Prvi parcijalni test je eliminatoran, naime ukoliko kandidat ne položi prvi parcijalni test, nema pravo pristupa drugom parcijalnom testu.
Ako kandidat dobije više od 17 bodova (prolaz) na prvom parcijalnom testu, stiče pravo pristupa drugom parcijalnom testu.
Smatra se da je kandidat položio pismeni dio ispita iz navedenog nastavnog predmeta, ako je dobio prolazni broj bodova na oba testa. Konačna ocjena pismenog dijela ispita daje se na osnovu zbira bodova iz oba parcijalna testa.
Ukoliko kandidat položi prvi test, a ne položi drugi test, mora pristupiti integralnom pismenom dijelu ispita; dakle, polaganje samo prvog parcijalnog testa ne oslobađa kandidata polaganja tog dijela gradiva.
199
1.2. Pitanja
Svaki parcijalni test sadrži 30 pitanja (otvorenih, zatvorenih, esej, zadatak, shema i sl.) iz oblasti nastavnog sadržaja predmeta obrađenog na predavanjima, vježbama i u preporučenoj literaturi. Predavanja i vježbe obuhvataju kako ona koje je realizovao predmetni nastavnik ili saradnik, tako i ona koja su realizovali gosti-predavači ili kolege studenti na prezentacijama.
Broj pitanja može biti i manji od 30. U tom slučaju odgovori na pojedina pitanja, koja zahtjevaju složeniji odgovor, nosiće i veći broj bodova.
1.3. Bodovanje
Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na jednom parcijalnom testu je 30.
Minimalan broj bodova potreban za dobijanje prolaza na pismenom dijelu parcijalnog testa je 17 bodova (55%).
1.4. Ocjenjivanje
Parcijalni testovi ne ocjenjuju se pojedinačno.
Bodovi osvojeni na prvom parcijalnom testu predstavljaju osnovu za pristup drugom parcijalnom testu.
Zbir bodova ostvarenih na oba parcijalna testa ocjenjivaće se kako slijedi:
Bodovi Ocjena 0 - 33 5 34 - 40 6 41 - 46 7 47 - 52 8 53 - 56 9 57 - 60 10
Ocjene ostvarene na pismenom dijelu ispita predstavljaju osnovu za polaganje usmenog dijela ispita i ne upisuju se u indeks.
2. INTEGRALNI TEST
2.1. Pristupanje integralnom testu
Integralni test organizuje se u svim ispitnim rokovima predviđenim pravilima Fakulteta.
Integralnom testu mogu pristupiti samo studenti – kandidati koji su uredno predali prijave za taj ispitni rok u Studentskoj službi. Kandidati bez podnijete prijave neće moći pristupiti ispitu.
200
2.2. Pitanja
Integralni test sadrži 50 pitanja (otvorenih, zatvorenih, esej, zadataka, shema i sl.) iz oblasti nastavnog sadržaja predmeta obrađenog na predavanjima, vježbama i u preporučenoj literaturi. Predavanja i vježbe obuhvataju kao ona koje je realizovao predmetni nastavnik ili saradnik, tako i ona koja su realizovali gosti-predavači, odnosno kolege studenti na prezentacijama.
Broj pitanja može biti i manji od navedenog broja, ukoliko neka od njih zahtjevaju složeniji odgovor. U tom slučaju odgovori na pojedina pitanja nosiće i veći broj bodova.
2.3. Bodovanje
Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na integralnom testu je 50.
2.4. Ocjenjivanje
Minimalan broj bodova potreban za dobijanje prolazne ocjene na integralnom testu je 27 bodova.
Bodovi ostvareni na integralnom testu ocjenjivaće se kako slijedi:
Bodovi Ocjena 0 - 26 5 27 - 32 6 33 - 37 7 38 - 42 8 43 - 46 9 47 - 50 10
Ocjene ostvarene na pismenom dijelu ispita predstavljaju osnovu za polaganje usmenog dijela ispita i ne upisuju se u indeks.
3. ZAJEDNIČKA PRAVILA ZA OBJE VRSTE TESTOVA
3.1. Bodovanje
Svako pitanje, u principu, nosi jedan bod. Pitanja koja zahtjevaju složeniji odgovor mogu nositi i više od jednog boda.
Kod pitanja sa višestrukim odgovorima uvijek je tačan najmanje jedan odgovor. To znači da mogu biti tačni dva, tri ili više, odnosno svi ponuđeni odgovori.
Na testu se neće računati negativni bodovi. Za netačne odgovore ne oduzimaju se bodovi ni kod jedne vrste pitanja. Odgovori na višestruka pitanja trebaju biti u potpunosti tačni. Tako,
zaokruživanje jednog ili više tačnih i jednog ili više netačnih odgovora smatraće se netačnim odgovorom i neće biti bodovano.
201
3.2. Ponašanje kandidata na pismenom dijelu ispita
Za pristup pismenom dijelu ispita kandidat mora imati indeks.
U prostoriju u kojoj se održava pismeni dio ispita kandidati ulaze nakon nastavnika ili saradnika koji će izvršiti prozivanje prijavljenih kandidata i razmještanje po grupama.
Kandidati na ispit smiju donijeti samo pribor za pisanje i index. Mobiteli se moraju isključiti i staviti u torbe ili držati na drugim, za to predviđenim, mjestima. Na stolovima ili na zidovima ne smije biti nikakvih zabilješki koje se odnose na predmet iz kojeg se test polaže. (U tom smislu svako oštećenje imovine sankcionisaće se u skladu sa Pravilima Fakulteta). Ispod stolova ne mogu se nalaziti nikakve knjige, papiri i drugi pisani materijali. U protivnom, kandidat će biti odstranjen sa ispita, odnosno neće mu biti prihvaćeni rezultati urađenog testa.
Od kandidata se zahtjeva visok nivo ozbiljnosti i odgovornosti kod polaganja ispita. U tom smislu neće se tolerisati nikakvi oblici nedozvoljenog ponašanja (razgovor u toku izrade testa, okretanje, ometanje i/ili prepisivanje od kolega, korištenje nedozvoljenog materijala i/ili uređaja i sl.). Svi navedeni prestupi biće sankcionisani odstranjivanjem kandidata, oduzimanjem testa i/ili njegovim nepriznavanjem, te drugim mjerma predviđenim Pravilima Fakulteta.
U slučaju da u toku izrade testa kandidat ima potrebu da se obrati dežurnom nastavniku ili saradniku to će učiniti podizanjem ruke, bez riječi i ometanja ostalih kolega.
Odgovori u testu mogu se upisivati hemijskom olovkom, flomasterom ili perom. Upotreba grafitne olovke nije dozvoljena. U slučaju greške ispravka se vrši na način što će kandidat prekrižiti netačan i pregledno upisati tačan odgovor. Za ispravke kandidati mogu koristiti korekturni lak.
Uredno, pregledno i čitko pisanje u interesu je samih kandidata.
3.3. Trajanje pismenog dijela ispita
Parcijalni test radi se 30 minuta. Integralni test radi se 45 minuta.
Vrijeme izrade testa, u zavisnosti od njegove težine i discipline kandidata, može biti skraćeno, odnosno produženo.
Vrijeme se računa od trenutka kada svaki kandidat dobije primjerak svog testa i kada dežurni nastavnik ili saradnik saopšti da se može početi sa radom.
Za vrijeme trajanja testa kandidati ne mogu napuštati salu, osim ako to dežurni nastavnik ili saradnik izričio ne dozvoli.
Po isteku vremena za rad kandidati prestaju sa radom (ne smiju dopisivati odgovore, pričati, ustajati, niti izlaziti iz sale). Kandidati mogu napustiti salu tek kada dežurni nastavnik ili saradnik pokupi sve radove, provjeri da su svi radovi predati i objavi da je završeno polaganje pismenog dijela ispita.
Kandidatima nije dozvoljeno da primjerak testa iznose iz sale.
202
3.4. Rezultati
Rezultati pismenog dijela ispita objavljuju se na oglasnoj tabli na III spratu (Aneks) i na web stranici Fakulteta, te, izuzetno, na oglasnoj tabli Fakulteta u terminu koji će studentima biti saopšten prilikom izrade testa.
Rezultati pismenog dijela ispita ne upisuju se u indeks.
Uz rezultate testa biće naveden i termin polaganja usmenog dijela ispita. Usmeni dio ispita može biti zakazan istoga dana kada su objavljeni rezultati pismenog dijela, ali najmanje dva sata nakon objavljivanja tih rezultata. Nastavnik i saradnik će nastojati da objave rezultate ispita istoga dana, odnosno neposredno nakon što testovi budu pregledani, te neposredno nakon toga organizuju i usmeni dio ispita. U tom slučaju, pojedinačni rezultati testa biće neposredno saopšteni kandidatima i neće se objavljivati na web stranici Fakulteta.
Testovi se mogu pogledati u kabinetu saradnika ili nastavnika (kabinet br. 98/III -Aneks) u terminu koji je za to određen, odnosno u terminu predviđenim za održavanje usmenog dijela ispita.
4. USMENI DIO ISPITA
Usmeni dio ispita predstavlja integralni dio ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo.
Kandidati koji su zadovoljili na pismenom dijelu ispita stiču pravo i obavezu da pristupe usmenom dijelu ispita.
Ukoliko student, koji je zadovoljio pismeni dio, bez opravdanog razloga, ne pristupi usmenom dijelu ispita smatraće se da je odustao od polaganja. U tom slučaju biće obavezan, u narednom ispitnom terminu, ponovno pristupiti pismenom dijelu ispita.
Kod usmenog dijela ispita respektovaće se rezultati ostvareni na testu, aktivnost studenata na predavanjima i vježbama kao i redovnost prisustva na nastavi (predavanjima i vježbama). Od navedenog će zavisiti broj i vrsta pitanja koja će biti postavljena kandidatima u toku usmenog dijela ispita.
U izuzetnim slučajevima, a na osnovu procjene i odobrenja nastavnika, student može neposredno pristupiti usmenom dijelu ispita.
Ocjena ostvarena na usmenom dijelu ispita upisuje se u prijavu i indeks u terminima redovnih ispitnih rokova - nakon što ispit bude prijavljen Studentskoj službi.
Studentima koji pristupe ispitu prije nego što su stekli na to pravo ocjena se upisuje na kraju indeksa uz obavezu da izvrše prijavu ispita u Studentskoj službi (kada na to steknu pravo), te dođu u vrijeme i na mjesto predviđeno za polaganje ispita radi upisa ocjene u prijavu i indeks.
Sarajevo, 20. 2. 2006. godine
Doc. dr. Fikret Hadžić
203
EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU Predavač: Doc.Dr Fikret Hadžić
T E S T P1
Broj bodova Ocjena
Prezime i ime:
Indeks br.: Stepen: God.
Datum: Mjesto:
Napomena: Čitko, uredno i pregledno pisanje u Vašem je interesu. Pitanja sa zaokruživanjem mogu sadržavati jedan ili više tačnih odgovora. Odgovori koji sadrže pravopisne i gramatičke greške smatraće se netačnim !
Odgovorite na sljedeće grupe pitanja:
I Definišite pojmove:
1. Zlatno pravilo likvidnosti glasi: Stopa rasta kredita ne smije biti veća od stope rasta
depozita
2. Kreditni potencijal: Količina slobodnih sredstava banke koja ona može plasirati u kredite
ili druge oblike pasmana ekonomskim subjektima a da se pri tome održi odgovarajuća
likvidnost, solventnost i iznos obaveznih rezervi
3. Unakrsno akcionarstvo je: Situacija u kojoj su dvije banke međusobno akcionari jedna
drugoj. Obično predhodi budućim fuzijama.
II Da li ste saglasni sa sljedećim tvrdnjama?
4. Licencu za osnivanje banake u BiH izdaje CBBH Da Ne
5. Pravo preče kupnje odnosi se samo na postojeće dioničare Da Ne
6. Nivo depozitnog potencijala direktno utiče na nivo kreditnog potencijala Da Ne
7. Bankarske garancije vodimo u vanbilansu Da Ne
EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU
2
III Zaokružite tačan odgovor na postavljena pitanja?
8. i 9. Aktivu banke čine: a. Izvori banke b. Plasmani banke c. Kapital d. Garancije e. Ništa od navedenog
10. i 11. Ako je HHI = 2.800, u tom slučaju: a. Bankarski sektor nije koncentrisan b. Bankarski sektor je na granici koncentracije c. Bankarski sektor je koncentrisan d. Ništa od navedenog
12. i 13. Ako je ROA = 1 to znači da je: a. Od ukupne aktive banka ostvari 1 jedinicu neto dohotka b. Od 100 jedinica aktive banka ostvari 1 jedinicu operativnog dohotka c. Od ukupne aktive banka ostvari 1% operativnog dohotka d. Ništa od navedenog
IV Nabrojite i kratko objasnite:
14. - 16. Indikatore nelikvidnosti:
1. Banka nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata
2. Banka nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima
3. Banka nije u stanju otplaćivati uzete kredite
4. Banka drži niži nivo OR kod CB od propisanih
17. - 19. Modele emisije vrijednosnih papira:
1. Javna ponuda - za javnost; putem otvorenog tržišta
2. Direktan plasman - predhodni dogovor emitenta i institucionalnog investitora
3. Pravo preče kupnje - samo dionice za postojeće dioničare
20. - 22. Prema Zakonu o bankama FBiH organi banke su:
1. Skupština - Čine je dioničari
2. Nadzorni odbor - Čine ga predsjednik i najmanje 4, a najviše 6 članova
3. Uprava – Čine je direktor, izvršni direktor i zamjenik direktora
4. Odbor za reviziju - Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine
EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU
3
23. - 25. Instrumente monetarne politike centralne banke
1. Operacije na otvorenom tržištu, 2. Krediti poslovnim bankama,
3. Obavezna rezerva, 4. Specijalni depoziti,
5. Eskontna kamatna stopa,
6. Direktivne mjere CB, i 7. Neformalni uticaj CB
V Izračunajte tražene veličine:
26 - 30. Ako je minimalna stopa kapitala u zemlji 11 %:
a. Izračunati iznos leveridž faktora,
b. Komentirati rezultat,
c. Uporediti rezultat s međunarodnim standardom,
d. Ako je stopa kapitala u vašoj banci 14, kako to komentirate?
Pitanje Odgovori
a. Leveridž faktor iznosi 9,09
b. Jedna KM kapitala banke podržava formiranje 9,09 KM aktive
c. Dobijeni iznos leveridž faktora je ispod međunarodnog standarda koji je 12,5
d. Ne koristimo raspoloživi potencijal kapitala jer nam je leveridž faktor samo 7,1
top related