bol za hvar 2

BolNepoznato o poznatome

Na južnoj strani otoka Brača , podno Vidove gore, smjestio se naš BOL

Bol, poznato turističko ljetovalište

Bol, laureat za najbolje ljetovalište, gotovo svake godine, još od davne 1960., kada su izgrađeni prvi hoteli

Bol, najpoznatiji po svojoj najpoznatijoj plaži Zlatni rat.

Svi su bar jednom, gledajući ga na turističkim plakatima, maštali o tome da i sami osjete dašak povjetarca na njegovoj punti, i da zarone u beskrajno plavetnilo oko tog bijelog šljunka

Koliko je samo turista bilo na njemu, na tisuće, milijune

Koliko ih je samo čekalo da vidi kako sunce zalazi tamo negdje iza Hvara

Doživjeli su tu i “najluđe noći na svitu”

I plesali usred dana s našim mladim mažoretkinjama

Zabavljali su se uz našu “Bracieru”, trenutno treću mušku pjevačko folklornu skupinu na svijetu

I “Krejoncu”

I simpatične dame okupljene u klapu “Užanca”

Ali, kad odu i zadnji turisti, kad 1. listopada proslavimo završetak još jedne dobre sezone, vraćamo se našem , nekom Vama nepoznatom Bolu.

I to je ono što želimo podijeliti s vama, kako bi vidjeli da osim Zlatnog rata i dobre zabave Bol nudi još mnogo , mnogo toga

Naša lijepa Užića kala, gdje zimi ujutro već prije 7, žurimo da stignemo na prvi sat

Loža, gdje stari brodovi čekaju da ih njihovi vlasnici izvedu na večernji ribolov

Gotički ljetnikovac s kraja 15. stoljeća,

Ljetnikovac je na glavnom pročelju ukrašen s dvije monofore i lijepom biforom. Kako se nalazi tik uz more ljetnikovac je bio utvrđen o čemu svjedoče dvije konzole koje su nosile obrambeni zidić.

Krojeve skaline

Nakon što su Boljani čuli da će ih sljedeće godine, u travnju 1875. posjetiti car Franjo Josip I. počeše u njegovu čast graditi skaline koje će cara odvesti u prelijepu palaču Martinis-Marchi, gdje će njegovo veličanstvo prenoćiti

prozvana Paloc. U jednoj kući druga kuća. Neki ne znaju što bi s kućama pa ih skrivaju jednu u drugu pa imaju u jednoj dvije , a neki nemaju ni jedne. O tempora o moresju

Kuća u kući (Paloc)

Najvjerojatnije početkom 19. stoljeća , za vrijeme francuske vladavine, građena je ova kuća po Boljanima

Ili su se možda samo pokušavali skriti od znatiželjnih susjeda

…gradeći velike zidine oko manje kuće…….

Imamo mi u Bolu, na dva mjesta, i poznate potoke bez vode.

U vremenu od dvjesto godina poharaše naše mjesto dva strašna povodnja: prvi 1792., drugi 1891.. Da bi se obranili od ovog zla iskopaše i ogradiše Boljani uz pomoć carske vojske ova dva potoka. Eh čuda, treći povodanj pohara naše mjesto 1989. srećom ,bez većih posljedica…svako sto godina..nema straha, četvrti nećemo doživjeti.

Ostao je sačuvan i veliki broj autentičnih bolskih kuća s balustradama

..i luminarijima na krajevima

Kapela Nikolorića,

Nikolorići su bili pomorski kapetani i brodovlasnici. Za jedne vožnje u Split 1809, napadoše ih Englezi ispred splitske luke. Kapetan Nikolorić otvori po njima vatru više od straha nego junaštva, odbi Engleze i vrati se u Bol kao slavan junak. U produžetku svog dvora sagradi kapelu za zahvalu svojoj obitelji.

Danas uz male preinake, u njoj, u sretnom i dugom braku

(možda je i kapela zaslužna za to)

živi naš domar barba Gemo

Evo nas opet na Ratu, pa da vas naučimo nešto i o njemu.

Naša “Plaža koja hoda”

Plaža Zlatni rat je akumulacijska tvorevina, nastala oko podmorskog

grebena na kojemu se taložilo žalo koje su nanosile morske struje i prije svega valovi čiji pravci kretanja pogoduju akumuliranju materijala. Zbog toga je vrh Zlatnog rata zimi povijen prema zapadu, a ljeti prema istoku . Za kupače izvanredno; jedna njegova strana je uvijek u zavjetrini.

Priča kaže, ako na Ratu pronađete Kamen sreće, sigurno će te se još jednom vratiti tu. More na plažu često izbacuje poklopce morskog puža (Astrae rugose) kojemu je netko dao ime kamen sreće. Svatko ga može pronaći ako se dovoljno potrudi. Potrudite se i vi!!!!!!!

Prežici rimske nakapnice za vodu, građena od pravilno klesana kamena s debelim naslagama žbuke pomiješane s komadićima opeke. Piscina je prvotno bila presvođena bačvastim svodom. Nalazila se u sklopu antičke “ville rusticae”….danas, nažalost, služi mnogima samo za pi…..

Iznad plaže, nalazi se Rimska piscina

I , eto nas tek sad na centralnom dijelu prezentacije. Našem učeniku Šimi, u nasljeđe je ostala ljubav prema moru.

Naš Šime je još otkad se sjeća išao na ribe s nonom, na njihovom Veritasu. Ali osim što je zavolio brod i more, Šime je zavolio i konope.

Kad je Šimi rođendan, najbolji prijatelji znaju što mu triba kupit…metar, dva konopa….da on od njega napravi sve one čudesne stvari.

Šime je postao umjetnik u vezanju konopa i čvorova

Nerijetko se ispred njegova broda skupe stranci i gledaju kako Šime od konopa pravi čuda.

Oni ga nagrađuju pljeskom,

..a Šime im poklanja privjesak za ključ, mobitel , torbicu, lančić ili podložak za čašu..

Sve to od najobičnijeg konopa.

Ovo bi trebao biti tepih za ispred vrata?....

nisam sigurna…da pitamo Šimu?

Ostavimo sad Šimu s konopima……pokazat će Vam on kako se to radi i uživo…..

Idemo otploviti s Veritasom da vidimo jesmo li vam još nešto htjeli pokazati

Eh, Šime opet konopi

Šime i Marija ispred Kršinićevih “Ribara”

Ribari s migavicama na Ratu

Eto još atrakcija za turiste…….

Na putu prema Murvici…..

Zmajeva špilja

Putniče namjerniče treba ti tri kvarta od ure da dođeš do pećinskog obitavališta čovjeka umjetnika, pjesnika i isposnika.

Mašta je oskudna da bi mogao predvidjeti što te gore uklesano u zidu čeka. Popni se gore i naći ćeš bosanske kraljeve, pticu pelikana kako hrani svoje mlade, slavenske vile i vukodlake, more i vještice.

Na vratima je strašni zmaj velike glave i raširene gubice sa sedam rogova okrenutih suncu i moru, a repom sakrivenim u dubini naše Vidove Gore.

Ne prilazi blizu. Nikad ne znaš je li ga Šime dobro vezao.

Evo nam škola. I tu smo valjda neobični. U podrumu vinarija, na katu škola. Godine gospodnje, 1902. sagradiše Boljani veliku zgradu i u njoj osnovaše Prvu dalmatinsku vinarsku zadrugu. U podrumu se pravi Plavac mali, a na katu učenicima u glavu puni Pamet mali. Imala je zadruga od početka i svoj Pravilnik: čl.1: “Svrha je zadruzi racionalno pravljenje i uporaba vinskih zaostataka”……Jesmo li Bročani ili nismo?

Za kraj, veliki pozdrav od naših veselih učenika!!!!!!!Možda im je i mošt malo udario u glavu….