brodovi za prijevoz kemikalija
Post on 27-Nov-2015
160 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
1
BRODOVI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA
U TEKUĆEM STANJU
Pripremio: Capt.Goran Belamarić, mag. ing., Master Mariner
Split, svibanj 2012.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
2
SADRŢAJ
1. UVOD ...................................................................................................................................... 4
2. PRAVILA I PROPISI ZA GRADNJU .................................................................................... 5
2.1. GESAMP sistem ................................................................................................................. 5
2.2. NAS sistem .......................................................................................................................... 5
3. KATEGORIZACIJA KEMIJSKIH TANKERA I MEĐUNARODNI PROPISI .................... 6
3.1. KATEGORIJA BRODOVA PREMA IBC-u ..................................................................... 6
3.1.1. BROD TIPA I ........................................................................................................ 6
3.1.2. BROD TIPA II ...................................................................................................... 7
3.1.3. BROD TIPA III ..................................................................................................... 7
3.2. MEĐUNARODNI PROPISI KOJI SE ODNOSE NA KEMIJSKE TANKERE ............... 7
4. KARAKTERISTIKE BRODOVA ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA ....................................... 9
4.1. VERTIKALNE PREGRADE ............................................................................................. 9
4.2. STRUKTURA TRUPA ..................................................................................................... 10
5. FIZIĈKA I KEMIJSKA SVOJSTVA TEKUĆIH TERETA ................................................. 12
5.1. UGLJIKOVODICI ............................................................................................................ 12
5.2. TVARI KOJE IZAZIVAJU KOROZIJU .......................................................................... 13
5.3. ZAŠTITA TANKOVA TERETA ..................................................................................... 14
6. SUSTAVI ZA RUKOVANJE TERETOM ............................................................................ 17
6.1. VENTILI I PUMPE TERETA .......................................................................................... 17
6.2. URONJENE PUMPE ........................................................................................................ 17
6.3. HIDRAULIĈNI SISTEM ................................................................................................. 19
6.4. PREDNOSTI ELEKTROMOTORNOG POGONA PUMPI ............................................ 19
6.5. POSUŠIVANJE TANKOVA (STRIPPING) ................................................................... 19
7. MJERENJE TERETA I KOMPATIBILNOST ..................................................................... 21
7.1. MJERENJE TERETA ....................................................................................................... 21
7.2. KOMPATIBILNOST TERETA ....................................................................................... 21
7.3. TABLICE KOMPATIBILNOSTI..................................................................................... 22
7.4. HLAPLJIVI TERETI ........................................................................................................ 23
8. PRANJE TANKOVA TERETA ............................................................................................ 24
9. SUSTAV INERTNOG PLINA .............................................................................................. 26
9.1. IZVORI INERTNOG PLINA ........................................................................................... 26
9.2. ZAMJENA PLINOVA ...................................................................................................... 28
9.3. KOMPONENTE SUSTAVA INERTNOG PLINA .......................................................... 28
10. PROTUPOŢARNA ZAŠTITA .............................................................................................. 30
11. ZAŠTITA ZDRAVLJA POSADE I SIGURNOSNA OPREMA .......................................... 32
11.1. MAKSIMALNO DOPUŠTENE KONCENTRACIJE PLINOVA, PARA I PRAŠINE ....... 32
11.2. ŠTETNE TVARI PREMA NAĈINU DJELOVANJA NA ORGANIZAM .............. 32
11.3. KONTROLIRANJE ATMOSFERE PROSTORA I OSOBNA ZAŠTITA ............... 33
12. PREPORUKE ZA RUKOVANJE TERETOM ..................................................................... 34
12.1. OBAVIJESTI O TRGOVAĈKOM PRIJEVOZU ..................................................... 34
13. PRIJEVOZ PETROKEMIKALIJA ....................................................................................... 35
13.1. AKRILNA KISELINA ............................................................................................... 35
13.2. BENZEN .................................................................................................................... 35
13.3. METANOL ................................................................................................................ 36
13.4. FENOL ....................................................................................................................... 37
13.5. STIREN MONOMER ................................................................................................ 37
14. ZAKLJUĈAK ........................................................................................................................ 39
15. LITERATURA:...................................................................................................................... 40
16. TERMINOLOGIJA POVEZANA S KEMIJSKOM INDUSTRIJOM .................................. 41
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
3
17. PRILOZI ................................................................................................................................ 45
18. POPIS SLIKA ........................................................................................................................ 43
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
4
1. UVOD
Za vrijeme 19. i 20. stoljeća proizvoĊaĉi sintetiĉkih organskih kemikalija ovisili su o
ugljenu, vapnencu, celulozi i melasi, ipak s vremenom se sve više paţnje pridavalo nafti kao
jeftinijoj, obilnijoj i bogatijioj sirovini koja ima golemi preraĊivaĉki potencijal. Kemijska
industrija ima snaţan rast i danas se morem prevozi 50.000 razliĉitih kemijskih supstanci.
Petrokemijskaindustrija raste i u procesu je stalne modernizacije; potrebe za sirovinama sve su
veće, zahtjevnije i sukladno tome brodovi kao najkorisnija sredstva prijevoza velikih koliĉina
moraju stalno pratiti visoke standarde pri zaštiti, okoliša, ljudi i samog tereta.
Svjetska pomorska trgovina tekućim teretima uglavnom se sastoji od prijevoza sirove
nafte te kemikalija i produkata. Pribliţno se 30% sveukupne trgovine odnosi na kemikalije i
produkte. Kemijski tankeri prevoze tekuće terete izuzevši sirovu naftu i terete koji zahtjevaju
znaĉajnije hlaĊenje ili tlaĉenje. Tereti koji se prevoze ukljuĉuju ne samo kemikalije već i robu
poput biljnog ulja, ţivotinjskih masti, melase, vina, otapala, ĉiste naftne produkte te razna
maziva. TakoĊer je moguć prijevoz anorganskih supstanci poput sumporne kiseline, fosfatne
kiseline ikaustiĉne sode.
Tankeri za prijevoz kemikalija vrlo su specifiĉni brodovi zbog kompleksnosti graĊe i
svojstva samih tereta. Ĉesto se prevoze eksplozivni, toksiĉni i nagrizajući (korozivni) tereti
poput metanola, sumporne kiseline, kaustiĉne sode i octene kiseline. Upravo zbog toga mnogo
se paţnje obraća na tankove tereta i njihovu sposobnost da saĉuvaju integritet i ĉistoću tereta.
Ĉest je sluĉaj da brodovlasnici ulaţu goleme novce u izgradnju kemijskih tankera stankovima
izraĊenim od nehrĊajućeg ĉelika koji se lako ĉiste i nisu podloţni koroziji. Gotovo uvijek je
rijeć o opasnim teretima, pa je odrţavanje protupoţarnih sustava, sustava za spreĉavanje
oneĉišćenja mora i opreme za spašavanje u sluĉaju havarije oĉekivano navisokom nivou.
Najviše standarde mora zadovolji sigurnosna oprema za posadu kojaukljuĉuje veliki broj
predmeta i aparata, primjerice: specijalna odjeća i obuća, aparati zadisanje, razni ispitivaĉi
kvalitete zraka i atmosfere u tankovima tereta. Ovdje se obrazlaţe konstrukcija kemijskog
tankera, raspored tankova, sistemi pranja i inertiranje te manipulacija s teretom
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
5
2. PRAVILA I PROPISI ZA GRADNJU
Donošenje većeg broja pravila i propisa bilo je neophodno zbog povećanja broja i
koliĉine potencijalno opasnih tereta koje ovi brodovi prevoze. Brod je postao opasan za okolinu
i posadu, došlo je do zagaĊivanja mora pa se uvidjelo da je potrebno precizno i opseţno
poznavanje tereta da bi se brod i okoliš zaštitili.
Na projektiranje i gradnju broda utjeĉe vrsta tereta koji prevoze. Znanstvena istraţivanja
moguće opasnosti od velikog broja kemijskih supstanci vršena su preko raznih tijela, meĊu
kojima su NAS (The US National Academy of Sciences) i GESAMP (The Group of Experts on
the Scientific Aspects of Marine Pollution).
NAS se najviše bazirao na sigurnost posade, a GESAMP na uĉinak i posljedice
zagaĊivanja mora. Oba problema ĉine osnovu IMO kodeksa za brodove koji prevoze kemikalije.
2.1. GESAMP sistem
Nastao je 1973 god., a odnosi se na zagaĊivanje mora zbog pranja tankova.
Kategorizrano je nekoliko stotina kemikalija i za svaku kemikaliju istraţeno je pet aspekata
zagaĊivanja od kojih je ĉetiri prihvatio IMO:
1. Bioakumulacija – proces kada vodeni organizam poĉne akumulirati kemikaliju (sadrţi
veću koncentraciju kemikalija nego što se nalazi u ambijentu vode ili njezinoj hrani),
2. Oštećenje ţivih izvora (prvenstveno se odnosi na ţiva bića sa posljedicama otrovnih ili
zaraţenih organizama),
3. Opasnost po ĉovjekovo zdravlje:
a) Gutanje vode koja sadrţi kemikalije ili hranjenje ribom te školjkama koje sadrţe
patogene elemente,
b) Drugi aspekti, ukljuĉujući iritaciju koţe ili sluznice zbog fiziĉkog dodira kemikalija ili
isparavanja, te oštećenje unutarnjih organa (kao posljedica apsorpcije koţe).
4. Smanjenje privlaĉnosti morske obale zbog zagaĊenja.
2.2. NAS sistem
NAS sistem procjenjuje opasnosti. Definiran je 1960. Godine za uporabu US Coast
Guarda-a. Svrha mu je stvaranje uvjeta za preventivne mjere zaštite koje su potrebne pri
transportu kemikalija. Opasnosti su:
1. Poţar,
2. Zdravlje (iritacija uzrokovana parom, tekućinom ili krutinom),
3. ZagaĊenje vode: a) otrovanje ljudi,
b) otrovanje voda,
c) umjetno djelovanje.
4. Reaktivnost.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
6
3. KATEGORIZACIJA KEMIJSKIH TANKERA I MEĐUNARODNI PROPISI
Zbog sve većeg broja kemikalija i njihovih svojstava javlja se potreba efikasnije zaštite
ljudina brodu i morskog okoliša. Svojstva tereta mogu biti: gustoća, korozivnost,
samoreaktivnost,osjetljivost na toplinu, potreba odrţanja apsolutne ĉistoće, viskozitet, otrovnost,
zapaljivost, potreba grijanja itd. Navedena svojstva odreĊuju konstrukciju broda. Dizajnom
kemijskih tankera u Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama bavili su se u 60-im NAS (National
Academy of Science) i GESAMP (Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine
Pollution).
Na osnovi njihovog rada kasnije je nastao IMO-ov „MEĐUNARODNI PRAVILNIK O
KONSTRUKCIJI I OPREMI BRODOVA ZA PRIJEVOZ OPASNIH KEMIKALIJA U
RAZLIVENOM STANJU“. Pravilnik se skraćeno naziva IBC (International Bulk-Chemicalsin
Bulk).
Slika 1. Tanker za prijevoz kemikalija
Izvor: http://www.skdy.co.jp/english/e-product/ship/S5428.jpg
3.1. KATEGORIJA BRODOVA PREMA IBC-u
Kodeks predviĊa tri tipa broda za prijevoz kemikalija, koji su stupnjevani prema
opasnosti tereta koji prevoze (tip I, tip II i tip III), a podjela se zasniva na sposobnosti broda da
izdrţi oštećenja i sprijeĉi ili ograniĉi ispuštanje tereta.
Opasnosti se odnose na slijedeće: opasnost od poţara, opasnost za zdravlje, opasnost od
zagaĊivanja vode, opasnost od zagaĊivanja zraka i opasnost od dva meĊuobno reaktivna tereta.
3.1.1. BROD TIPA I
Odnosi se na brodove za prijevoz najopasnijih tereta i propisane su maksimalne
preventivne mjere. Brod mora biti u stanju izdrţati znatna oštećenja od sudara ili udarca na bilo
kojemu mjestu njegove duţine. Tankovi za prijevoz tereta moraju se nalaziti izvan mogućnosti
znatnog oštećenja i nigdje bliţe oplati od 760 mm.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
7
3.1.2. BROD TIPA II
Za brodove koji su obuhvaćeni ovim tipom odreĊenu su stroge preventivne mjere. Brod
mora moći izdraţati veća oštećenja trupa pri sudaru ili nasukavanju.
Brod duţine 150 m ili kraći mora biti u stanju izdrţati znatnija oštećenja uslijed sudara ili
nasukavanja, osim oštećenja pregrada koje odvajaju strojni prostor sa krmene strane.
Brod duţine preko 150 m mora biti u stanju izdrţati znatnija oštećenja bilo gdje na
njegovoj duţini kod sudara ili nasukavanja. Tankovi u kojima je teret moraju se nalaziti izvan
zone mogućnosti većeg oštećenja, i ne smiju biti bliţi oplati od 760 mm.
Slika 2. Brod tipa II.
3.1.3. BROD TIPA III
Za ovaj tip broda primjenjuju se srednje mjere predostroţnosti. Brod mora izdrţati manja
oštećenja zbog sudara ili nasukavanja po cijeloj duţini dok za tankove ne postoje posebni
zahtjevi.
3.2. MEĐUNARODNI PROPISI KOJI SE ODNOSE NA KEMIJSKE TANKERE
Velik broj meĊunarodnih propisa za kemijske tankere posljedica je sloţenosti i svojstava
tereta koji prevoze. Za brodove koji prevoze kemikalije vaţe propisi :
SOLAS Chapter VII: Carriage of dangerous i MARPOL Annex II: Regulations for the Control
of Pollution by Noxious Liquid Substances in Bulk.
Naveden konvencije obuhvaćaju sve kemijske tankere sagraĊene iza 1.srpnja 1986. i
diktiraju meĊunarodne standarde za sigurni prijevoz tekućih kemikalija pridrţavajući se
pravilnika IBC-a na naĉin da odreĊuju i definirajudizajn, konstrukciju i opremu brodova za
prijevoz opasnih tekućih tereta. Cilj konvencije jest svesti rizike i potencijalne nedaće na
minimum imajući u vidu zdravlje ljudi zaštitu okoliša.
MARPOL Anexx II razlikuje slijedeće kategorije:
Kategorija X: obuhvaća kemijska tvari koju mogu prouzroĉiti veliku opasnost za ţivot u
moru i ljudsko zdravlje. Tu spadaju aceton-cianohidrin, akrolein, ugljiĉni
disulfid, krezoli, olovni tetremetil itd.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
8
Kategorija Y: obuhvaća tvari koje mogu prouzroĉiti stanovite opasnosti za ljudko
zdravljei morski okoliš. Tu spadaju akrilonitril, butiraldehid, ugljiĉni
tetraklorid, fenol, trikloretilen itd.
Kategorija Z: obuhvaća tvari koje mogu prouzroĉiti manje opasnosti. Tu pripadaju
benzin, ksilen, ciklohekasn, pentan,toluen itd.
Kategorija ostalih supstanci: Tu pripadaju tvari za koje se smatra da ne mogu
prouzroĉiti opasnosti za morski okoliš i ljudsko zdravlje.
Istim aneksom definirana je mogućnost ispuštanja opasnih tvari koja ovisi o kategoriji
dotiĉne tvari. Ispuštanje tvari kategorije X strogo je zabranjeno u svim morski podruĉjima. Kada
se opere tank u kojem su se takve stvari nalazile, tekućina kojom je pranje obavljeno mora se
iskrcati u luĉki ureĊaj za prihvat. U sluĉaju da na taj naĉin tank nije ispraţnjen, odnosno ako je
tvar svedena do ili ispod propisanog omjera, dopušteno je ispustiti ga u more uz slijedeće uvjete:
- Da se prethodno pomiješa s ĉistom vodom (morem), koja koliĉinski prdstavlja najmanje
5% zapremnine tog tanka.
- Da brod bude u pokretu, uz brzinu od najmanje 7 ĉvorova ako ima vlastiti
pogon,odnosno najmanje 4 ĉvora ako je tegljen.
- Da se ispuštanje obavlja kroz otvore ispod vodene linije, vodeći raĉuna o razmještaju
brodskih otvora za usisavanje mora.
- Da da se takvo ispuštanje obavlja na udaljenosti od najmanje 12 NM od najbliţe obale i
dubini mora koja nije manja od 25 m.
Ispuštanje u more svih tvari kategorije Y odnosno balastne vode ili vode ostale od pranja
tankova dozvoljeno je uz slijedeće uvjete:
- Da brod bude u pokretu uz brzinu od najmanje 7 ĉvorova, odnosno 4 ĉvora ako se tegli
ili potiskuje.
- Da postupke i mjere pri takvom ispuštanju odobri drţavna vlast zastave broda, oni se
moraju zasnivati na meĊunarodnom standardima koje je IMO utvrdila, te
morajuosiguravati da koncentracija tvari Kategorije Y u brazdi broda na prijeĊe omjer
1:1.000,000.
- Da ukupna koliĉina tako ispuštene tvari iz svakog tanka ili sustava njegovih cijevi
nipošto ne prelazi jedan kubiĉni metar ili 1/3.000 dio zapremnine tanka.
- Da se ispuštanje obavlja na udaljenosti od od najmanje 12 NM od najbliţe obale i dubini
mora koja nije manja od 25 m.
Ispuštanje u more tvari Kategorije Z uvjetovano je uglavnom istim zahtjevima koji su
navedeni za kategoriju Y, osim što su omjeri blaţi: maksimalna koncentracija u brazdi broda
iznosi 10:1.000.000.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
9
4. KARAKTERISTIKE BRODOVA ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA
Posebni zahtjevi meĊunarodne pomorske organizacije - IMO za brodove za prijevoz
kemikalija odnose se na :
a) Zahtjevi u pogledu stabiliteta u sluĉaju oštećenja,
b) Zahtjevi u pogledu dvodna.
Na osnovu ovih zahtjeva dubina i širina bit će u odreĊenom omjeru, tako da brod moţe
udovoljavati raznim kombinacijama ukrcaja, bez potrebnih balastiranja brodaDa bi se moglo
maksimalno iskoristiti što veći broj tankova, potrebno je dobro procijeniti ukupan broj tankova.
Dozvoljeno je tankove napuniti do 98 % volumena. Univerzalni tankerod 25.000 tona nosivosti
ima oko 40-50 tankova za krcanje tereta, dok jednostavniji univerzalni tanker ima samo 27 do
34 tanka pri istoj tonaţi. IMO kodeks ograniĉava veliĉinu tanka na brodu Tipa 1. do 1250
kubnih metara, a na Tipu 2. do 3000 kubnih metara.
Većina tereta koji su po IMO klasificirani kao potencijalno najopasniji, prevozi se
brodovima s posebno graĊenim samostalnim tankovima. Prostor duţ teretnog prostora, takoĊer
utjeĉe na volumen, broj i poredak tankova. Tankovi moraju biti tako konstruirani da izdrţe
dinamiĉku silu tankova koji nisu u potpunosti napunjeni.
Struktura dna moţe biti slijedeća:
- jedno dno po cijeloj duţini
- dvodno po cijeloj duţini
- dvodno kod srednjeg tanka i jedno dno kod boĉnih tankova
Brodovi za prijevoz kemikalija trebaju imati odgovarajuće koliĉine ĉistog balastnog
kapaciteta u dvodnu radi trimovanja. To je zato, jer mogu biti nejednako krcani da bi udovoljili
potrebama separacije tereta, a upotreba prostora dvodna oslobaĊa od nepotrebnog balastiranja
tankova za ĉisti teret. Masa praznog broda jednako je bitan faktor koji utjee na izbor strukture
dna.
Dvodno tankera od 25.000 tona nosivosti povećat će masu broda za 500 do 550 tona kroz ĉitavo
teretno podruĉje.
4.1. VERTIKALNE PREGRADE
Na brodovima za prijevoz kemikalija koriste se ĉetiri vrste vertikalnih pregrada:
1) Vertikalne valovite pregrade – najefikasnija pregrada koja se moţe ugraditi u
longitudinalnom i transverzalnom smjeru. Tankovi veći od 6 metara dubine obiĉno
zahtjevaju pojaĉanje u obliku horizontalne proveze postavljeno simetriĉno s objestrane
valovite pregrade.
2) Horizontalne valovite pregrade su sve ĉešće na tankerima većim od 5.000 tona nosivosti
pojaĉane sa vertikalnim ukrepama, premda su postavljene samo u jednom smjeru jer su
sklone puknuću na spojevima izmeĊu dvije horizontalne korugacije.
3) Glatke pregrade s horizontalnim pojaĉanjem – najĉešća pregrada na tankerima za
prijevoz kemikalija, naroĉito kao longitudinalna pregrada s horizontalnim pojaĉanjem i
vertikalnim ukrepama postavljenim na vanjskoj strani pregrade u boĉnim tankovima.
4) Strukturna pregrada – ima mnogo prednosti jer omogućuje koferdamu da separira
inkopatibilne terete i sluţi kao efikasna zapreka izmeĊu dva tereta koji se prevoze
narazliĉitoj temperaturi. Ova vrsta pregrada takoĊer ima prednost na specijaliziranim
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
10
brodovima, na kojima su tankovi od nehrĉajućeg ĉelika ili su obloţeni nehrĉajućim
ĉelikom ili gumom.
4.2. STRUKTURA TRUPA
Trup tankera za prijevoz kemikalija moţe biti jednostruk i dvostruk, a na izbor trupa
utjeĉe : teret koji prevozi IMO brod Tipa 1. zahtijeva razdaljinu namanje 760 mm od granice
tanka do oplate broda. Dvostruki trup omogućuje izolirajući sloj izmeĊu tereta i vanjskog trupa,
odnos mase praznog broda kod dvostruke oplate i broda s jednom oplatom je 1,7 : 1 za visinu
tanka od 13,4 metara. Struktura palube na kemijskom tankeru ovisi o teretu, materijalu tanka i
oblozi tanka, a
moţe biti:
1) Jedna paluba s pojaĉanjem unutar tanka tereta. Ova vrsta konstrukcije se ĉesto koristi,
premda je površina unutar tanka velika i teška za ĉišćenje. To se posebno odnosi na
tankove s vrlo dubokim okvirima za prijevoz tereta visoke gustoće.
2) Jedna paluba s pojaĉanjem izvan tankova tereta. Olakšava ĉišćenje tankova iodrţavanje
strukture, ali smanjuje pristup posadi za vrijeme rukovanja teretom, naroĉito na manjim
brodovima.
3) Dvostruka paluba s pojaĉanjem unutar koferdama. Ovo rješenje se ponekad primjenjuje
na manjim tankerima za prijevoz kemikalija, da bi površina palube bila slobodna od
ĉeliĉne strukture.
Slika 3. Plan kemijskog tankera
Izvor: http://www.dunelmpr.co.uk/Cicek-Photogallery.htm
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
11
Slika 4. Paluba kemijskog tankera
Izvor: http://www.omccthailand.com/webboard/show.php
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
12
5. FIZIČKA I KEMIJSKA SVOJSTVA TEKUĆIH TERETA
5.1. UGLJIKOVODICI
Općenito kemiju moţemo podijeliti na organsku i anorgansku. Spojevi s ugljikom ĉine
organsku, a spojevi ostalih elemenata ĉine anorgansku. Ugljik u kombinaciji s još 6 elemenata
ĉini preko milijun poznatih spojeva.
Ugljikovodicima nazivamo spojeve koji se sastoje od ugljika i vodika, a moţemo ih
podijeliti u slijedeće skupine:
1. Aciklički (alifatski) atomi ugljika ĉine lanĉaste molekule.
- Zasićeni – alkani – atomi vodika su vezani samo jednostrukom kovalentom vezom.
- Nezasićeni – alkeni (osim jednostruke veze, izmeĊu atoma ugljika postoji dvostruka
kovalentna veza) i alkini (osim jednostruke veze, izmeĊu atoma ugljika postoji trostruka
kovalentna veza)
2. Ciklički atomi ugljika ĉine prstenaste molekule.
- Karbociklični – prsten je graĊen samo od atoma ugljika, karbocikliĉnu skupinu
moţemo dalje podijeliti na zasićene (cikloalkane) gdje su atomi ugljika vezani samo
jednostrukom kovalentnom vezom, nezasićene (cikloalkene) gdje osim jednostrukeveze
izmeĊu atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza i na poslijetku aromatski
(areni) koji imaju jednostruku i dvostruku kovalentnu vezu u prstenu poredanu
naizmjeniĉno.
- Heterociklični – u prstenu postoje i drugi atomi osim atoma ugljika.
Slika 5. Ugljikovodici
Izvor:http://www.britannica.com/EBchecked/topic-art/278523/1543/Structures-assumed-by-hydrog
Pri standardnim uvjetima metan, etan, propan i butan su plinovi. Spojevi s pet do deset
C-atoma su tekućine, a iznad deset C-atoma su ĉvrste tvari. Gustoća, temperatura taljenja i
vrenja raste s porastom molekularne mase.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
13
Kemijska svojstva alkana su slijedeća:
Nisu kemijski aktivni i pri standardnim uvjetima ne reagiraju s kiselinama, bazama ni
jakim oksidacijskim sredstvima. Reagiraju samo s halogenim elementima i to samo uz prisustvo
vidljive svjetlosti.
Alkeni od znaĉajnih fiziĉkih svojstva imaju: niska vrelišta -rastu s povećanjem broja
ugljika, u vodi su neotopljivi, topljivi su u nepolarnim otapalima i lakši su od vode. Alkini su
nepolarni, netopljivi u vodi, topljivi u većini organskih otapala, manje su gustoće od vode,
vrelišta rast s povećanjem C atoma.
Cikloalkani su nestabilni jer su kuteviizmeĊu veza njihovih atoma manji od
tetraedarskih, pa postoji napetost prstena. Mnogo su stabilniji cikloalkani s pet i šest C atoma.
Areni su zapaljivi, a relativna opasnost krije se u plamištu i granicama zapaljivosti.
Mnogi su toksiĉni, a neki ĉak i kancerogeni.
5.2. TVARI KOJE IZAZIVAJU KOROZIJU
Korozija je kemijska reakcija kod koje dolazi do razlaganja metala. Što je metal manje
plemenit ("elektrokemijski potencijal"), to je intenzivnije oštećenje metala. Pritom kod ĉelika
dolazi do ljuštenja hrĊe ili punktualnog gubitka materijala.
Korozija je štetno i nepoţeljno trošenje konstrukcijskog materijala kemijskim djelovanjem
okoline. Pojam korozije odnosi se i na metalne i na nemetalne konstrukcijske materijale, ali se u
uţem smislu ĉesto primjenjuje samo na metale.
Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na kemijsku (koroziju u neelektrolitima) i
elektrokemijsku (koroziju u elektrolitima).
Kemijska korozija nastaje neposrednim djelovanjem molekula nekog elementa ili spoja na metal
pri ĉemu izravno nastaju korozijski produkti.
Elektrokemijska korozija metala zbiva se u elektrolitima pri ĉemu dolazi do oksidacije atoma
metala u slobodni kation, koji tek sekundarnim procesima daju molekule spoja koji je produkt
korozije. Kemijski tereti mogu prouzroĉiti koroziju na cijevima, ventilima, crpkama i stijenkama
tanka ili dovesti do razgradnje premaza na tanku.
Po takvom djelovanju najjaĉe su kiseline su perkloratna, nitratna i kloridna kiselina, a najjaĉe
luţine su amini, hidroksid i karbonat. Iz tog razloga se dijelovi broda koji dolaze u doticaj s
navedenim kemijskim tvarima izraĊuju od legure nikla, kroma i ţeljeza.
Slika 6. Korozija balastnog tanka
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
14
Izvor: http://www.acotec.be/index.php/maritime-constructions/cat/ballast_tanks/
Slika 7. Uništen zaštitni premaz u tanku kemijskog tankera
Izvor: http://www.adv-polymer.com/marine/studies/Cargo_Tank_Coatings.pdf
Razlikujemo slijedeće oblike korozije:
OPĆA KOROZIJA stanje kada je zaštitni sloj uništen djelovanjem kemikalije dolazi do
razjedanja metala, ali takva vrsta korozije je najmanje štetna, a smanjenje
debljine metala jeneznatno.
LOKALNA KOROZIJA mnogo opasnija vrsta korozije, djeluje krajnje lokalizirano i
postepeno se stvaraju sve veća udubljenja što u konaĉnici moţe
dovesti do perforacije tanka. Iako je napad koncentriran na manje
zone, moţe doći do velikih šteta.
GALVANSKA KOROZIJA nastaje kada su u elektriĉnom kontaktu razni materijali uronjeni u
vodu. Ako je većina materijala od ĉelika, korozija će se sporo
razvijati
KOROZIJA PASIVNIH MATERIJALA
Koroziona otpornost pasivnih metala zasniva se na zaštitnom
djelovanju oksidalnog sloja na površini. Vrlo mali kloridni ion u
moru prolazi kroz poreoksidalnog filma i adsorbira na površinu
metala odljepljujući zaštitni sloj. Morska voda djeluje naroĉito
korozivno na nehrĊajući ĉelik s niskim sadrţajem kroma i nikla,
pa se zato tankovi od nehrĊajućeg ĉelika ne smiju koristiti za
prijevoz balasta morske vode.
5.3. ZAŠTITA TANKOVA TERETA
Zaštita tankova od korozije moţe se izvesti gradnjom tankova od nehrĊajućeg ĉelika i
bojenjem tankova. Tankovi se mogu u cijelosti izgraditi od nehrĊajućeg ĉelika ili se alternativno
moţe primjeniti tehnika oblaganja ugljiĉnog ĉelika s limovima nehrĊajućeg ĉelika. Ipak,
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
15
nehrĊajući ĉelik nije otporan na sve terete bez ograniĉenja, stoga proizvoĊaĉi izdaju listu
podnošljivosti tereta s uputama za postupak ĉišćenja za svaku vrstu ĉelika.
Bojenjem tankova odvaja se ĉeliĉna površina od tereta zaštitinim premazom, a prednosti
bojanja su slijedeće: ĉistoća tereta, lakše ĉišćenje površine nakon iskrcaja tereta i lakši pregled
površine tankova prije ukrcaja tereta.
Za odabir sustava zaštite osnovno je poznavanje liste tereta, za koju postoje tabele
kompatibilnosti u pojedinom sustavu zaštite, pri ĉemu se nesmije zaboraviti da nijedan susutav
zaštite ne osigurava potpunu i sigurnu zaštitu. Za zaštitu tankova za prijevoz kemikalija danas se
najĉešće upotrebljavaju premazi:
1) Epoksi smole
2) Cink silikata
3) Poliuretana
4) Fenolne smoleEPOKSI SMOLE - sustavi zaštite na bazi epoksi smole najĉešće se koriste
i pogodni su za prijevoz širokog spektra kemikalija, biljnih ulja itd. Sustav se sastoji od
tri premaza, rjeĊe od dva ili jednog i vrijeme otvrdnjavanja prije dodira s agresivnom
tekućinom je izmeĊu 3 i 17 dana.
CINK SILIKATNI PREMAZI - sustav zaštite posebno pogodan za prijevoz metanola i širokog
spektra neutralnih otapala. Nije pogodan za luţnati i kiseli teret i vodene otopine. Proizvode se
dvije vrste. Na bazi vode i organskog otapala.
Slika 8. Cink silikatni premaz
Izvor: http://www.adv-polymer.com/marine/studies/Cargo_Tank_Coatings.pdf
POLIURETANI susutav zaštite pogodan za prijevoz širokog spektra kemikalija, otapala i
vodenih otopina. Sustav otvrdnjavanja prije dodira sa teretom je od 5 do
14 dana.
FENOLNI PREMAZI najotporniji premaz prema djelovanju kemikalija, meĊutim zahtijeva
obavezno nakandano otvrdnjavanje na višim tempreturama za postizanje
pune otpornosti, što je na brodu u izgradnji teško ili nemoguće naĉiniti.
Da bi tankovi bili u potpunosti spremni za bojanje potrebno je izvršiti odreĊene radove
kako bi kvaliteta premaza maksimalno zadovoljila kriterije. Vrlo vaţna jest glatkoća strukture
koja se postiţe brušenjem, ĉišćenjem i uklanjanjem oštrih i hrapavih bridova, prskotina od
zavarivanja, oštrih izdanaka na zavaru itd. Površina tankova ĉisti se malazom abraziva do
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
16
odgovarajućeg stupnja ĉistoće i hrapavosti. Prilikom bojanja posebno je vaţno nanošenje
dodatnih premaza na sve rubove, ruĉne zavare itd.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
17
6. SUSTAVI ZA RUKOVANJE TERETOM
Za vrijeme operacija s teretom zapovjednik broda ili kvalificirani ĉasnik odgovorni su
zasigurnost broda. Da bi manipulacija sa teretom bila sigurna potrebno je voditi raĉuna o
slijedećem: sva oprema za rukovanje teretom mora biti testirana prije uporabe, procedura u
sluĉaju izvanrednog dogaĊaja pri manipulaciji s odreĊenim teretom mora biti dostupna svim
ĉlanovima posade, osobna zaštitna oprema - zavisno o teretu koji se ukrcava/iskrcava mora biti
u svakom trenutku spremna za uporabu, sve operacije s balastom i teretom moraju biti
zabiljeţene.
Sustavi cjevovoda tereta moraju biti konstruirani tako da se otkloni rizik kontaminacije
dva odvojena tanka, da se olakša ĉišćenje i omogući istovremeni iskrcaj iz više tankova. Budući
da na tankerima za prijevoz kemikalija nije dozvoljena upotreba ekspanzivnih brtvenica.
Ekspanzija cijevi se omogućava na dva naĉina: ekspanzivnim petljama; cijev ima
vertikalnuili horizontalnu petlju koja djeluje kao opruga ili ekspanzivnim elastiĉnim
elementima.
6.1. VENTILI I PUMPE TERETA
Svim ventilima tereta mora se upravljati s palube, IMO propis nalaţe slijedeći raspored ventila:
1) Jedan prekidni ventil s ruĉnom manipulacijom na svakoj liniji za ukrcaj/iskrcaj. Kod
uronjenih pumpi ne traţi se prekidni ventil na iskrcajnoj.
2) Prekidni ventil na svakom spoju prenosne cijevi
3) Daljinski ureĊaj za iskljuĉivanje svih pumpi tereta i sliĉnih ureĊaja.
Na kemijskim tankerima obiĉno se upotrebljavaju slijedeći tipovi ventila: zasuni,
kuglasti,
leptirasti itd. Pumpe tereta koje se koriste na tankerima za prijevoz kemikalija mogu biti
centrifugalne (horizontalne ili vertikalne), te s pozitivnim deplasmanom (vijĉane ili klipne).
Centrifugalne pumpe imaju malu dobavnu visinu, a veliku potrošnju snage i kapaciteta.
Vertikalne moţemo podijeliti na visokotlaĉne za direktan iskrcaj na obalu, niskotlaĉne za
dovod teret do transfer pumpi na obalu i pumpe na hidrauliĉni pogon. Vrlo je vaţno da pumpa
kod koje se leţajevi podmazuju sredstvom koje se pumpa ne radi na suho, a najopasnije je
vrijeme pri kraju iskrcaja.
Vijĉane pumpe su najĉešće za manje tankere, gdje su tankovi male visine. Zavisno o tipu tereta i
pumpe, koriste se i razliĉite brtvenice.
6.2. URONJENE PUMPE
Uronjene pumpe koriste se na tankerima za prijevoz kemikalija, gotovih produkata,
sirove nafte kao i na kombiniranim brodovima te maonama za naftu. Ovaj sustav posebno je
pogodan za tankere koji imaju veći broj tankova i prevoz više vrsta tekućeg tereta. Za ovaj
sustav ukrcaja/iskrcaja koriste se uronjene centrifugalne pumpe pogonjene hidrauliĉnim
sustavom, koji je takoĊer uronjen u sklopu s pumpom i uronjene centrifugalne pumpe pogonjene
elektromotorom postavljenim na otvorenoj palubi iznad same pumpe. Zakretni moment se
vratilom prenosi od elektromotroa do uronjenog rotora pumpe. Elektromotor je posebne
protueksplozijske izvedbe. Primjenom uronjenih pumpi umanjuje se potreba za dugim
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
18
cjevovodima velikih promjere unutar tankova, a pumpna se satnica pojednostavljuje i smanjuje.
Problem gubitka visine posisavnja i kavitacija nestaje jer su pumpe uronjene u tekućem teretu i
postavljene u posebnom zdencu.
Nema potrebe za pumpama velikih kapaciteta jer se predviĊa veći broj tankova manjeg
volumena.
Slika 9. Uronjene pumpe tereta
Izvor: http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_sustavi/
Centrifugalna jednostepna uronjena pumpa tereta sastoji se od tri glavna dijela: palubne
prirubnice, sloga cijevi i sklopa pumpe s ugraĊenim visokotlaĉnim hidrauliĉnim motorom. Ta tri
dijela spojena su meĊusobno specijalnim teflonskim brtvama otpornim na kemikalije.
Spojevi hidrauliĉnih tlaĉnih i povratnih linija su izvedeni palubnim prirubnicama, u što
su ukljuĉeni i razliĉiti kontrolni ureĊaji za lokalnu i daljinsku kontrolu. Sklop pumpe moţe biti
bilo koje duţine, ovisno o tonaţi tankera. Pumpa moţe slobodno ekspandirati prema
dolje.Vertikalno je uĉvršćena na dnu. Za duţine veće od 7m treba ugraditi presten za
uĉvršćivanje na sredini.
Slika 10. Hidrauliĉki pogonjena uronjena pumpa tereta
Izvor: http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_sustavi/
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
19
Slika 11. Presjek uronjene pumpe tereta pogonjene elektromotorom
Izvor: http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_sustavi/
6.3. HIDRAULIČNI SISTEM
Centralni hidrauliĉni sistem sastoji se od pogonskog sklopa s jednom glavnom tlaĉnom
linijom i zajedniĉkom povratnom linijom. Hidrauliĉni pogon je distribuiran do bilo koje
komponente koju pogoni, kroz odvojeni kontrolni ventil protoka. Ventil radi kao regulator
brzine i moţe se njime upravljati lokalno ili daljinski preko kontrolne ploĉe. Rukovalac moţe
izabrati potrebni hidrauliĉni tlak za iskrcaj preko kontrolne ploĉe. Zavisno o broju uronjenih
pumpi ili drugoj opremi koja će se koristiti simultano, ukljuĉit će se i odgovarajući broj
pogonskih pumpi hidrauliĉnog sklopa.
6.4. PREDNOSTI ELEKTROMOTORNOG POGONA PUMPI
Visok stupanj djelovanja, potrošnja energije u skladu s trenutnim potrebama,
elektromotori i generatori ne moraju biti predimenzionorani za terete velike gustoće, mekani
start pumpi, odvojeno upravljnje svakom uronjenom pumpom, malo trošenje mehaniĉkih
dijelova, precizna regulacija brzine vrtnje, slaba pojava kavitacije itd.
6.5. POSUŠIVANJE TANKOVA (STRIPPING)
Nakon što se tank tereta isprazni otvara se ventil za posušivanje tankova, a glavni ventil
tereta se zatvara. Ostatak tereta zaostao u glavnoj cijevi pumpe se potiskuje inertnim plinom ili
zrakom kroz cijev za posušivanje tankova u cjevovod za iskrcaj tereta na palubi.
Tijekom postu pka praţnjenja ostataka tereta iz cijevi, pumpa treba nastaviti s radom sve dok se
glavna cijev pumpe ne isprazni. Nakon ovog postupka koliĉina ostatka tereta u zdencu pumpe
iznosiod 12 do 50 litara, ovisno o izvedbi zdenca i visini montaţe pumpe iznad dna zdenca.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
20
Slika 12. Posušivanje tankova (stripping)
Izvor: http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_sustavi
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
21
7. MJERENJE TERETA I KOMPATIBILNOST
7.1. MJERENJE TERETA
Razlikujemo ĉetiri vrste ureĊaja za mjerenje;
- otvoreni ureĊaj koji se postavlja na otvor iznadtanka, te se izlaţe djelovanju tereta i
isparavanja,
- ograniĉeni ureĊaj koji se spušta u tankove ikada je ukljuĉen, dozvoljava malim
koliĉinama tereta da doĊe u dodir s atmosferom,
- zatvoreni ureĊaj koji je dio zatvorenog sisitema i ne ukljuĉuje nikakvo spuštanje tereta i
- indirektan ureĊaj koji je neovisan o tanku i upotrebljava se za indirektno mjerenje
koliĉine tereta.
Teret se mjeri iz više razloga: operativne potrebe kontrole ukrcaja i iskrcaja, automatsko
Upozoravanje, automatske regulacije i upravljanje te automatske zaštite. Za lokalno mjerenje
koriste se neelektriĉne metode dok se kod daljinskog mjerenja danas koriste iskljuĉivo elektriĉni
signali. Razliĉiti tereti nalaţu odgovarajuća mjerenja, najĉešće se mjere temperature, tlak,
protok, teţine i razina tereta.
Temperetura je vrlo vaţan pokazatelj, osobito ako je velika razlika izmeĊu temperature
tereta i tanka. Potrebno je odreĊeno vrijeme da se tank stabilizira na procesa ukrcaja/iskrcaja, što
najviše ovisi oveliĉini, debljini tanka I drugim uvjetima. Kod tekućih tereta najĉešće se mjeri
razina u tankovima, za kontinuirano mjerenje koriste se analogni senzori koji djeluju na
tlaĉnom, elektriĉnom, radioaktivnom, optiĉkom i zvuĉnom principu. Mjerno alarmni sustav
sastavni je dio automatizacije broda. Sluţi za upozoravanje posade kada doĊe do poremećaja, a
sustav se sastoji od davaĉa informacija - senzora, prijenosa informacija i ureĊaja za generiranje,
prikaz i registraciju informacija.
Prema naĉinu prijenosa informacija koriste se centralizirani susutavi, kod kojih je svaki
senzor povezan neposredno s centralnim mjestom; u distribuiranom sustavu primjenjuju se
mikroprocesorske stanice locirane u blizini senzora.
7.2. KOMPATIBILNOST TERETA
Velika se paţnja mora poduzeti tijekom faze planiranja ukrcaja kako bi osigurali da
kemikalije koje reagiraju jedna s drugom ne dolaze u kontakt. Planiranje se obavlja na obali, a
zapovjednik broda ili prvi ĉasnik provjeravaju plan tereta prije poĉetka ukrcaja.
Da bi se izbjeglo miješanje nekompatibilnih tereta US Cost Guard propisao je pravila za
prijevoz kemikalija. Miješanje nekompatibilnih tereta moţe izazvati visoku temperaturu, stvoriti
opasne plinove što u konaĉnici moţe dovesti do eksplozije i trovanja. Opasnom reakcijom
smatra se porast temperature za više od 25 °C ili pojava plina prilikom miješanja dvije tvari.
Moţe biti sluĉaj da reakcija nije praćenja stvaranjem plina ili porastom temperature, ali produkt
moţe biti toksiĉniji ili zapaljiviji od polaznih tvari.
Provjeru nekompatibilnosti moţemo vidjeti u tablici kompatibilnosti gdje su tvari
svrstane u dvije grupe: grupu „reaktivnih tereta“ i „grupu obiĉnih tereta“.
Reaktivna grupa sadrţi tvari koje su kemijski najreaktivnije. Opasna kombinacija moţe
nastupiti izmeĊu kemikalija reaktivnih grupa i izmeĊu kemikalija reaktivne grupe i grupe
obiĉnih tereta.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
22
Grupa obiĉnih tereta sadrţi tvari koje su mnogo manje reaktivne. Opasne kombinacije
mogu nastupiti jedno s kemikalijama reaktivne grupe. Tvari grupe obiĉnih tereta ne reagiraju
opasno izmeĊu sebe.
7.3. TABLICE KOMPATIBILNOSTI
Postoje razliĉite tablice kompatibilnosti, ali najviše se primjenjuju USCG – tekući tereti
vodiĉ za kompatibilnost kemikalija. Opasne reakcije se definira kao mješavinu koja povećava
temperaturu za više od 25 0C ili uzrokuje razvijanje plinova.
Za skupinu dviju kemikalija prvo se u obzir uzima abecedni popis, a zatim se ide u
tablicu kompatibilnosti, nesigurna kombinacija će se pokazati s „X“, a skupine slova od „A“ do
„I“ će pokazati reaktivnost i odstupanja.
Reactivity Differences (Deviations) Within Chemical Groups
A. Formaldehyde (19), Acrolein (19), Crotonaldehyde (19), and 2-Ethyl-3-Propyl Acrolein
(19) are not compatible with group 1, Nonoxidizing Mineral Acids.
B. Isophorone (18) and Mesityl Oxide (18) are not compatible with group 8, Alkanolamines
C. Acrylic Acid (4) is not compatible with group 9, Aromatic amines.
D. Allyl Alcohol (15) is not compatible with group 12, Isocyanates.
E. Furfuryl Alcohol (20) is not compatible with group 1, Nonoxidizing Mineral Acids.
F. Furfuryl Alcohol (20) is not compatible with group 4, Organic Acids.
G. Dichloroethyl Ether (36) is not compatible with group 2, Sulfuric Acid.
H. Trichloroethylene (36) is not compatible with group 5, Caustics.
I. Ethylenediamine (7) is not compatible with Ethylene Di-chloride (36).
Tablica 1. Tablica kompatibilnosti Izvor: http://www.orcbs.msu.edu/chemical/resources_links/chemical_compatibility/compatibility_table.pdf
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
23
Tereti koji na brodu moraju biti odijeljeni odijeljuju se koferdamom, praznim tankom i
teretom koji je s oba tereta kompatibilan. Oni se ne smiju krcati zajedniĉkim pumpnim ili
ventilacijskim sistemom.
U sluĉaju puknuća pregrade i kontaminacije tereta moţe se dogoditi eksplozija ili moţe
doći do skrutnjavanja tereta kojeg je nemoguće više iskrcati. Takav se jedan nemili dogaĊaj
dogodio – pretpostavlja se na brodu m/t „Mass Gusar“ (kojeg je prije toga operirala Tankerska
Plovidba, a kasnije ga je prodala drugom vlasniku) kojem se u blizini Japana dogodilo mješanje
tereta nakon ĉega je brod u potpunosti eksplodirao.
7.4. HLAPLJIVI TERETI
Tereti podloţni isparavanju, ne smiju biti smješteni uz grijane terete. Ispuštanje
zapaljivih ili otrovnih para na podruĉju palube moţe dovesti do katastrofalnih posljedica.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
24
8. PRANJE TANKOVA TERETA
Poĉetkom kad su se poĉeli prevoziti tekući tereti, sirova nafta, nije se razmišljalo o
pranju tankova jer se prevozio teret istog sadrţaja i iste kakvoće. No ubrzo se uvidjelo da i takvi
tereti ostavljaju naslage (sedimente) u tankovima tereta tako da se poĉelo razmišljati kako taj
talog odstraniti kako bi se ukrcalo što više tereta. Prvjenci ĉišćenja su bili ulazak ĉovjeka u tank
maskama u koje se upumpavao zrak i lopatama se dizalo blato u kantama bacalo u more.
MeĊutim povećanjem brodskog prostora takav naĉin ĉišćenja je bio nemoguć i spor pa se
došlo na ideju da se primjeni pranje morem, a parnim stapnim pumpama se sve to bacalo u
more.
Daljnim razvojem i povećanjem tankova i dalje se pralo ruĉno s gumenim crijevima, ali
sa toplim morem i sve se to bacalo u jedan tank koji se odrenirao i poĉelo se ekološki zaštićivati
okoliš u odreĊenoj mjeri.
Daljnjim razvojem sustava pranja došlo se do spoznaje da je i ruĉno pranje neadekvatno i teško
pa je jedan mornarski ĉasnik napravio ureĊaj nazvan Butter Aparatus, koji se pod pritiskom
tlaka mora okretao, a svojim mlazom udarao u stjenke tanka i na taj naĉin prao ostatke tereta.
Kasnije se taj aparat širio i povećavao svoju ekonomiĉnost tako da se i danas koristi u
raznim i sliĉnim sustavima. Danas, pored prenosnih takozvanih Buttera postoje i fiksni butter
aparati ĉija je primjena ista samo što se prenosni moraju spuštati ruĉno na pojedine visine, a što
se naziva - faze pranja, a fiksni butteri se programiraju tako da mogu „udarati“ na sve strane pod
ţeljenim kutem, a i svaka sekvenca pranja moţe biti duga koliko je potrebno.
Kad govorimo o prenosnim butterima onda govorimo o pranju tankova pri otvorenoj
atmosferi i sa koliĉinom kisika u tankovima koja nije bila regulirana, a niti se mogla kontrolirati.
Tim sloţenim ruĉnim naĉinom pranja najprije se uvidjelo da strujanjem mora kroz crijeva
postoji opasnost od statiĉkog elektriciteta koji moţe izazvati eksploziju, pa se onda pristupilo
izradi gumenih crijeva (maniga) sa uzduţ elektriĉnom provodljivom ţicom koja je bila spojena
na butter i na prikljuĉak mora preko svoje matice. Kako su se poĉele dogaĊati nesreće, prišlo se
daljnjem unapreĊenju sustava pranja, pa su ugraĊeni fiksni butteri kojih moţe biti i nekoliko
komada u jednom tanku, a atmosfera je bila zatvorena, a kasnije i inertirana tako da postotak
kisika u tanku nije smio prelaziti vise od 8%.
Uvidjevši prednost ovakvog pranja poĉelo se razmatrati i ostvaren je sustav pranja
tankova teretom koji prevozimo tj sirovom naftom, a inetnim plinom se onemogućuje da se
izazove opasnost od ekslozije broda na bilo koji naĉin. Tako se kasnije iz istih razloga poĉelo
razvijati i sustav pranja na drugim vrstama brodova koji prevoze kemikalije, derivate i sliĉno.
No meĊutim ovdje imamo drugi naĉin pranja odnosno nekoristi se za pranje teret koji se
prevozi (kao sto je sluĉaj sirovom naftom) već se tankovi peru morem i ispiru slatkom vodom.
Za naĉin na koji se tankovi peru postoji niz uputa i teorija, a što zavisi o teretu koji se prevozi.
Neke terete nije moguće prevoziti kao npr. White Spirit ako se tankovi ne operu, zatim tretiraju
kemikalijama, a nakon toga pare parom iz kotla kao ne bi bilo nikave kontaminacije klorida na
stjenkama tanka. Zato se vrši i posebno ispitivanje na kloride zbog sigurnost i zaštite tereta.
Za prijevoz ovakvih tereta tankovi tereta moraju biti ĉisti odnosno bez korozije.
O teretima koji će se prevoziti zavisi kakav brod brodar ţeli imat. Moraju li tankovi tereta biti
obojani ili od SUS-316 materijala (prokroma) sa oznakom L ili C itd ?
Bez obzira koja se boja koristi proizvoĊaĉ mora dati listu tereta na koje je boja otporna i
temperaturu na koju se pojedini tereti mogu grijati. Danas postoji više vrsta proizvoĊaĉa boje od
kojih je ameriĉka boja Marin Line na prvom mjestu i otporna je na preko 140 vrsta tereta, a ĉak
je otporna na neke terete na koje nije otporan ni SUS 616L materijal.
Prevozom ovakvih opasnih tereta prevozi se takoĊer zatvorenim sustavom tankova, a
volumen iznad tereta mora biti inertiran (ranije inertnim plinom do max 01% kisika), a danas se
takvi tereti inertiraju dušikom N2 koji se proizvodi na brodu, a pored toga postoje i boce s
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
25
dušikom pod tlakom 220 bara, sadrţaja cca 12 litara koji se ekspandira i pokriva površinu tereta
u tankovima.
Sve su veći zahtjevi tako da se i sam tank prije ukrcaja mora inertirati dušikom. Brod
dolazi na terminal inertiran, i u takvom stanju ukrcava teret i prevozi ga do iskrcajne luke. U
tijeku puta ako u kojem sluĉaju padne tlak inerta, onda se inertnim generatorom tankovi
nadopunjuju ili se dušik nadopunjava iz skladišnih boca. Samo inertiranje se moţe obaviti i na
terminalu prije ukrcaja tereta, zatim slijedi nadopuna iz boca dušika za vrijeme putovanja, a na
iskrcaju se ponovno spaja na terminal koji upuhuje dušik u tank i cijelo vrijeme iskrcaja
zadrţava atmosferu inertnom. Takav jedan primjer je upravo izveden prijevozom EDC-a iz
lukeAssemini- Cagliari u Omišalj.
Zahtjev naruĉioca tereta je bio da brod mora biti inertiran, tankovi ĉisti od bilo kakvih
sadrţaja ranijih tereta, što se obavilo pranjem toplim morem na 70°C u vremenu od 20 minuta
po svakom tanku. Nakon toga su tankovi prani slatkom vodom takoĊet zagrijanom na 70-80°C.
Nakon pranja tankovi su posušeni i izventilirani kako bi ĉovjek mogao ući u tank i posušiti cijeli
tank krpama , uz prethodno dreniranje svih cijevi i pumpe koji su u tanku. Nakon toga se tank
zatvara, inertira do momenta dok se ne poĉme ispuštati plin na PV-ventilima. Obićno treba 3-4
izmjene dušika da bi bili sigurnida je kisik pao ispod 8%, a što opet zavisi o teretu koji se
prevozi. Nakon formalnosti I uzimanja uzoraka atmosfere u tankovima zapoĉme se ukrcaj – tzv.
ukrcaj jedne noge (One Foot) nakon ĉega se uzima uzorak i analizira je li teret kontaminirao sa
vodom ili nekim drugim sadrţajem te da li je promijenio boju, što moţe biti uzrokovano
korozijom u tankovima ili kontaminacijom predhodnog tereta.
Nakon takve analize i zapeĉaćenih uzoraka nastavi se krcanje do potrebne koliĉine i
uzimaju se ponovno uzorci koji se peĉate i brod napušta luku ukrcaja.
Sva procedura na iskrcaju je ponovljena: uzima se uzorak tereta provjerava se kakvoća i
promjena boje nakon ĉega se zapoĉinje iskrcaj. Iskrcaj zavisno o terminalu biva konstantno
inertiran ili se iskrcaj vrši na naĉin da se atmosfera popunjava s zrakom preko PV ventila.
Slika 13. Stroj za pranje
Izvor: http://www.pomorci.com/Edukacija/1-20/Brodski%20strojni%20sustav%20-
%20specijalni%20tankeri.pdf
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
26
9. SUSTAV INERTNOG PLINA
Razvojem pranja tankova, a da bi se zaštitio brod i posada od neţeljenih posljedica
eksplozije broda došlo se na ideju da se prostor za vrijeme pranja tanka, za vrijeme prevoţenja
tereta kao i praznog broda drţi pod kontrolom kako prostor nebi sadrţavao već i postotak od 8%
kisika.
INERTNI PLIN to je plin koji sadrţi malu koliĉinu kisika koja ne podrţava gorenje
hidrona, ili ja INERTNI PLIN onaj plin koji ne sadrţi više od 8% kisika
SUSTAV INERTNOG PLINA to je posebno dizajniran sustav koji snabdjeva tankove plinom
koji je hladan, ĉisti i sa povišenim tlakom, a kontroliran i
praćen ureĊajem koji nadgleda sustav.
ČISTA ATMOSFERA je suprotno od inertnog plina i dozvoljava ĉisti zrak tako da se ĉovjek
moţe s pustiti u tank radi pregleda , ĉišćenja i popravaka.
Vrsta izbora sustava inertnog plina zavisi o cijeni, odrţavanju, vrsti tereta koji će se
prevoziti, a jasno je da sam sustav dovodi i do rizika. Zato svaki ulazak u tank prostor mora biti
najprije dobro ventiliran i ispitan na eksplozivnost i sadrţaj kisika u tanku.
9.1. IZVORI INERTNOG PLINA
Sam naziv inertni plin je izvedenica i zamjena za pravi naziv Inert. Plinovi poput Helija i
Argona su zabranjeni, a i vrlo skupi.
Sliĉna je situacija i sa plinovima kao što su dušik i ugljikov-dioksid koji su takoĊer
skupi, pa se upotrebljavaju samo u posebne svrhe kao za prijevoz posebnih kemikalija,
inertiranje posebnih cjevovoda ili prostora oko pojedinih tankova, uglavnom u manjim
koliĉinama.
MeĊutim, danas se dušik koristi na kemijskim tankerima bez obzira na cijenu
proizvodnje tako da su mnogi brodovi ugradili pogon za proizvodnju dušika na samom brodu.
Veliki tankeri koriste danas najrasprostranjeniji sistem inertiranja, a to je upotreba ispušnih
plinova kotlova i ispušnih plinova pogonskih i pomoćnih motora za proizvodnju inertnog plina.
Ispušni plinovi kotlova su najrasprostraniji jer se ispušni plin motora mora dodatno doraĊivati
kako bi se smanjio postotak kisika u samom plinu, pa onda to i poskupljuje proizvodnju istog.
Postoje tri izvora inertnog plina :
- ispuh iz pogonskih i pomoćnih motora (reducirati postotak kisika),
- kotlovi i
- gas generator
Zaseban ureĊaj koji izgara gorivo u postotku od 0.1 do 8%. Mali postotak kisika moguće
je proizvesti u specijalnim generatorima pogonjenim lakim dizel gorivom, a koriste se na
kemijskim tankerima i u meĊuprostoru izmeĊu tankova i oplate na tankerima za prijevoz plina.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
27
Slika 14. Limit zapaljivost
Izvor:Vlastita arhiva
Teoretski bilo koja mješavina sa manjim postotkom kisika od 11.5% ne podrţava
gorenje, meĊutim zbog sigurnosti ta se granica spušta na 8%.
TakoĊer tank se uvijek drţi u pozitivnom tlaku koji je normalno do 1500mm stupca
vode. Kako bi se drţali pod kontrolom ugljikovodici u tanku, prije ukrcaja tereta vršimo
takozvano purgiranje tanka inertnim plinom i na taj naĉin atmosferu dovodimo u bezopasno
stanje za eksploziju.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
28
9.2. ZAMJENA PLINOVA
Nije svejedno na koji ćemo naĉin vršiti zamjenu plina kako bi tank bio bezopasan u
smislu da ne doĊe do pogodne atmosfere za eksploziju.
Poznajemo dva naĉina zamjene plina:
RAZRIJEĐIVANJE ili miješanje koje se provodi tako da se svjeţi zrak dovodi sa vrha tanka, a
brzina zraka mora biti tolika da ĉisti zrak moţe doprijeti do dna tanka.
ZAMJENA ili potiskivanje se koristi gdje je barijera izmeĊu teţeg i lakšeg plina stabilna i
ako se upuhuje teţi plin onda se on upuhuje takoĊer sa palube, ali sa malom
brzinom tako da lagani plin izlazi preko purging linije smještene na dnu tanka.
Da bi sustav radio uredno treba stalno kontrolirati slijedeće:
- odrţavati koliĉinu kisika u dozvoljenoj granici.
- odrţavati nadtlak u tanku koji ne smije pasti ispod 100 mm stupca vode.
- odrţavati nivo u PV breakeru.
Uredno odrţavanje plina donosi prednosti kao:
- smanjeno vrijeme iskrcaja tereta
- lakse ĉišćenje tankova
- reducirana koliĉina kisika smanjuje koroziju
- ne ograniĉava neke poslove na palubi koji ne zahtjevaju ĉist brod.
9.3. KOMPONENTE SUSTAVA INERTNOG PLINA
ZAPORNI VENTIL IZA KOTLA
(UPTAKE VALVE NA KOTLU) sluţi za automatsko otvaranje i propuštanje plinova u
sistem iza kotla kad plin dosegne valjanu vrijednost.
PREČISTIAČ (SCRUBBER) plin prolazi kroz Scrubber (preĉistać i hladionik plina)
preko u P-take ventila. Plin ulazi s donje strane preko
vodene barijere nakon ĉega prolazi kroz skup vodenog
spreja , tako da plin biva hlaĊen i oĉišćen prije ulaska u
Demister (odstranjivaĉ kapljica vode).
Voda za hlaĊenje se dovodi posebnom pumpom mora tako da se sadrţaj sumpora
reducira za 90% i plin je ĉist od ĉestica ugljika.
Kako bi se ovaj ureĊaj zaštitio od agresivnog SO2 Scrubber je presvuĉen gumom, a ostali
djelovi su izraĊeni od prokroma .
U sam Scrubber ugraĊeni su slijedeć i alarmi:
- visoki nivo alarm koji gasi pogon
- niski nivo vode u scrubberu
- vrlo nizak level takoĊer gasi sistem.
VENTILATORI - uvijek dva ventilatora koji moraju imati pojedinaĉno dovoljno kapaciteta
(25% više) da odrţavaju na dtlak u tankovima kod upotrebe svih pumpa sa maksimalnim
kapaciteom rate iskrcaja tereta.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
29
Alarmi koji zaustavljaju sistem su:
- visoka temp plina iza ventilatora
- niski tlak u scrabberu
- greška ventilatora
RECIRKULACIONI / REGULACIONI VENTIL (Recirculating And Regulating Valve) -
Ovaj ventil sluţi za odrţavanje konstantnog tlaka plina u tankovima i u sluĉaju povišenog tlaka
sam se automatski zatvara prema tanku, a u isto vrijeme drugi ventil simultano pušta plinove u
atmosferu.
MONITOR KISIKA - Prati sadrţaj kisika u plinu i ako iz bilo kojeg razloga taj postotak
prijeĊe 8% automatski se zatvara ventil prema tanku, a otvara se ventil ispusta u atmosferu.
PALUBNA VODENA BRTVA (Deck Water Seal) - Vrlo vaţan dio sustava koji je smješten na
palubi, a kroz ĉiju vodenu barijeru još jednom prolaze plinovi prije ulaska u tankove. Ova
barijera koja se stalno napaja morem koje stalno odlazi van broda preko preljeva, sluţi da se
plinovi ne bi iz tanka vratili u sistem inertnog plina kad isti ne radi. Brtva je tako dizajnirana da
povratni vodeni stupac ne dozvoljava da se plin koji moţe imat tlak i do 1500mm VS ne moţe
vratiti u strojarnicu.
Ovaj sklop je takoĊer iznutra premazan, obloţen gumenim premazom kako bi se zaštitio od
SO2.
PALUBNI IZOLACIONI VENTIL (Deck Insulating Valve) - Sluţi da bi pored palubne
vodene brtve mogli pregraditi cjevovod palube i sustava IGS-a u strojarnici.
PALUBNI VODENI PV VENTIL - Sluţi na palubi kao posljednja zaštita, a bazira se na
vodenom stupcu tako da u sluĉaju povećanja tlaka u tanku ili tankovima iznad dozvoljenog od
1500mmVS ili podtlaka od 300mmVS voda biva istisnuta ili usisana tako da komunikacija
izmeĊu tankova bude direktna bez ikakve zapreke.
Slika 15. Generator inertnog plina
Izvor: http://www.aalborg-industries.com/inert_gas_system/pro_igs_inert_gas_g.php
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
30
10. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
Protupoţarna zaštita, osim odgovarajuće opreme i sredstava za gašenje podrazumijeva i
obuĉavanje ljudi, kako bi bili u stanju adekvatno i efikasno koristiti sredstva koja im stoje na
raspolaganju. Najjaĉa obrana od poţara je poduzimanje svih potrebnih sigurnosnih mjera da se
on uopće ni ne dogodi.
Odrţavanje i testiranje ureĊaja za prevenciju i zaštitu vrši se onda kada nema opasnosti,
kada za to ima dovoljno vremena. Posada mora biti u stanju brzo reagirati na pojavu poţara,
odnosno alarma. Na otvorenim prostorima jedini mogući tip fiksnih protupoţarnih ureĊaja je
sustav vodenog spreja srednje brzine, smješten oko ukrcajno/iskrcajne rampe. Uz svaki
automatski sustav treba postojati i ruĉni ventil, tako da svatko tko primijeti poţar moţe ruĉno
aktivirati sprej s vodom. U zatvorenim prostorima ugraĊeni su stabilni protupoţarni sustavi s
odgovarajućim sredstvom za gašenje poţara, kao što su ugljiĉni dioksid, pjena, suhi prah i
halon. Treba naglasiti da se sustav vodenog spreja ne koristi u zatvorenim prostorima, zbog toga
što djeluje ohlaĊujuće, ali u zatvorenim prostorima izaziva zraĉenje topline.
Prostori u kojima postoji opasnost od pojave pare ili plina, a nisu ĉesto nadgledani od
strane posade, moraju imati ugraĊen sustav za otkrivanje poţara. Kod izbora detektora poţara,
valja voditi raĉuna o utjecaju ventilacijskog sustava na sam detektor.
Zbog jake ventilacije vrijeme aktiviranje detektora moţe biti znatno produţeno. Detektoridima
bilo na optiĉkom ili ionizirajućem principu, takoĊer reagiraju sa zakašnjenjem, ukoliko se brzom
izmjenom zraka, ventilacijom dim razrjeĊuje.
S obzirom na veliki broj potencijalno zapaljivih tereta koji se prevoze moguće je dati samo
neka opća pravila u pogledu zaštite od poţara:
- poznavanje proizvoda kojim se manipulira
- poznavanje njegovih zapaljivih karakteristika
- imati na raspolaganju odgovarajući protupoţarni susutav
- protupoţarna oprema mora besprijekorno funkcionirati
Postoje razliĉiti tipovi poţara koji mogu nastati na brodu: namještaj i oprema, dizel gorivo,
elektriĉna oprema, odjeća posade i brodska kuhinja.
- Namještaj i oprema se mogu gasiti s vodom pod tlakom,
- za gašenje dizel-goriva koriste se aparati s pjenom, a moţe se nastaviti halonom i suhim
prahom,
- za poţare elektriĉnih instalacija smiju se upotrijebiti jedino aparati sa ugljiĉnim
dioksidom ili halon. Voda se ne smije upotrijebiti.
Izvor opasnosti od poţara je statiĉki elektricitet koji moţe ĉak dovesti do eksplozije
prilikom rukovanja petrokemijskim I kemijskim proizvodima.
Mogući izvori statiĉkog elektriciteta su postupci s parom zbog toga što kapljice vode u
mlazu pare postaju elektrostatiĉki nabijene, ugljiĉni dioksid i protok tekućine kroz cijevi –
tekućina koja struji kroz cijev postaje statiĉki nabijena, uglavnom pozitivno, s obzirom na cijev.
U svakom poţaru pristup posade mora biti slijedeći:
1) zaustaviti dotok zapaljive tvari.
2) gdje je moguće upotrijebiti vodu za hlaĊenje opreme koja je ugroţena plamenom.
3) kad god je to moguće pristupiti vatri s privjetrinske strane.
4) pristupiti gašenju poţara nakon izvršene izolacije poţara
5) ne usmjeravati mlaz vode direktno na površinu tekućine koja gori.
6) sve mlaznice na cijevima i monitorima trebaju biti tipa mlaz/sprej
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
31
Zbog ograniĉenosti prostora na brodu, daljinski izolacijski ventili postavljaju se bliţe
opasnoj zoni negoli oni na kopnenim instalacijama. Takvi ventili se trebaju hladiti sprejem vode
u sluĉaju nezgode.
Slika 16. Testiranje protupoţarne/ opreme
Izvor:http://www.bg-verkehr.de/ship-safety-division/ship-equipment
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
32
11. ZAŠTITA ZDRAVLJA POSADE I SIGURNOSNA OPREMA
Najveća opasnost koja prijeti posadi na kemijskim tankerima je trovanje zbog toga što je
velik broj kemikalija koje se prevoze otrovan. Trovanje predstavlja stanje kada se kod osobe
pojave nagli i neoĉekivani znakovi, koji odstupaju od normalnog ponašanja zdravog ĉovjeka.
Štetne tvari u organizam mogu ući udisanjem, gutanjem i ulaskom kroz koţu i sluznice.
Tijekom pregleda otrovane osobe valja obratiti paţnju na slijedeće:
- opći izgled,
- temperaturu,
- tlak i puls,
- promatrati zjenice,
- ritam disanja,
- promjene na koţi i
- pojavu grĉeva po tijelu.
11.1. MAKSIMALNO DOPUŠTENE KONCENTRACIJE PLINOVA, PARA I PRAŠINE
Maksimalno dopuštenom koncentracijom – MDK (TLV-Treshold Limit Values) naziva
se stupanj zagaĊenosti atmosfere plinovima, parama, dimom i prašinom. OdreĊen je
standardnim kemijskim metodama i opremom koja ne smije uzrokovat oštećenje zdravlja ljudi.
TLV se izraţava:
- za plinove i pare, teţinski mg/m3 ili volumski cm/m3
- ppm - za otrovne prašine, dimove i magle u mg/m3 zraka
- za mineralne prašine u mg/m3 ili brojem ĉestica u kubnom centimetru zraka
11.2. ŠTETNE TVARI PREMA NAČINU DJELOVANJA NA ORGANIZAM
Obzirom na naĉin djelovanja na ljudski organizam štetne tvari se dijele na na:
1) IRITANTE uzrokuju podraţaj u dišnim organima. Simptomi su kihanje, kašljanje,
suzenje oĉiju.
2) ASFIKTANTI oteţavaju oksidacione procese u tkivima što uglavnom rezultira
nemogućnošću prihvatanja kisika. Zbog pomanjkanja kisika u krvi osoba
osjeća glavobolju, vrtoglavicu i naposlijetku gubi svijest.
3) ANESTETICI udisanjem ovih tvari prvenstveno dolazi do djelovanja na moţdane
stanice, što moţe dovesti do gubitka svijesti.
4) SUSTAVNI OTROVI u tu grupu otrova se ubrajaju veĉina kloriranih ugljikovodika, koji
oštećuju neke vaţne organe. Benzen Toluen i Ksilen oštećuju
naroĉito krvni susutav.
Pri manipulaciji se kemikalijama, na vidljivom mjestu mora biti izloţena tablica s
karakteristikama te uputama za postupak nezgode
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
33
11.3. KONTROLIRANJE ATMOSFERE PROSTORA I OSOBNA ZAŠTITA
Budući da kemijski tankeri prevoze opasne, toksiĉne i lako zapaljive terete moraju imati
mjerne instrumente za utvrĊivanje zapaljivosti i kvalitete zraka. Takvi ureĊaji mogu biti
prijenosni ili fiksni.
Atmosfera tankova provjerava se kad se ulazi sa ili bez dišne aparature izaštitne odjeće,
prilikom postupka ĉišćenja od zagaĊenog plina, prilikom kontrole kvalitete tereta i kontrole
prisustva plina u tankovima, prije ulaska u suhi dok. Zbog raslojavanja paratereta u tanku,
potrebno je uzimati uzorke na raznim dubinama tanka.
Zatvorene prostorije posebno su opasne zbog isparavanja tereta ili mogućnosti prisustva
inertnog plina, da bi sesprijeĉila nesreća potrebno je provjetravanje, provjera prisutnosti
otrovnih i zapaljivih plinovai upotreba odgovarajuće zaštitne opreme. Na osnovi izmjerenih
koncentracija kisika izapaljivih/otrovnih plinova izdaje se dozvola za ulazak u zatvorene
prostore bez zaštitne opreme. Za zaštitu posade koja sudjeluje pri operacijama ukrcaja i iskrcaja
na brodu mora postojati odgovarajuća osobna zaštitna oprema.
Komplet zaštitne opreme mora sadrţavati:
- samostalni aparat za disanje sa komprimiranim zrakom,
- zaštitnu odjeću,
- obuću,
- rukavice,
- nepropusne naoĉale,
- sigurnosno uţe s opasaĉem i
- protueksplozijsku lampu.
Slika 17. Prijenosni detektor plinovaIzvor:
http://www.draeger.com/US/en_US/products/gas_detection/portable/multi/cin_x-am_7000.jsp
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
34
12. PREPORUKE ZA RUKOVANJE TERETOM
Većina brodskih kompanija imaju pripremljene vlastite operativne i sigurnosne
priruĉnike na Chamber of Shiping (ICS) Tanker Safety Guide for Oil Tankers and Terminales
(ISGOTT). ISGOT Sadrţava indeks kemijskih imena, ukljuĉujući i sinonime. TakoĊer su
ukljuĉene i informacije o teretu iz podataka za najĉešće kemikalije. TakoĊer su uobiĉajene
provjere kako bi se osigurala ispravna procedura rukovanja s teretom.
12.1. OBAVIJESTI O TRGOVAČKOM PRIJEVOZU
Ove obavijesti se odnose na opasnost od gušenja od otrovnih ili drugih štetnih para.
TakoĊer savjetuju o postupcima za ulazak u tankove i zatvorene prostorije Code of Safe
Working Practice (CSWP). Obavijesti naglašavaju potrebu za konstantnim praćenjem para plina
s detektora i nuţnost pruţanja prikladne ventilacije kadak posada ulazi u zatvorene prostore.
U cijelom postupku jedna osoba mora stajati na ulazu u pripremi, dok su druge osobe unutar tog
prostora.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
35
13. PRIJEVOZ PETROKEMIKALIJA
Kemijskim tankerima ĉesto se prevoze proizvodi kemijske i petrokemijske industrije.
Najĉešće se radi o slijedećim teretima:
13.1. AKRILNA KISELINA
Akrilna kiselina je bezbojna tekućina, nadraţujućeg mirisa i spada u grupu organskih
kiselina. Otrovna je ukoliko se inhalira i zbog nagrizajućeg svojstva opasna je za koţu. Ima
relativno visoko plamište i moguće ju je mješati s vodom i otapalima. Akrilna kiselina je
monomer i kao takva je nestabilna. Mora biti inhibirana za vrijeme transporta zbog podloţnosti
polimerizaciji. Ukoliko se zagrije do razlaganja, pare koje nastaju mogu izazvati eksploziju.
Koristi se kao monomer u proizvodnji poliakrilne i polimetakrilna kiseline. Navedene kiselinese
koriste u procesu proizvodnje tekstila, adheziva, vlakana i pasta. Godišnje se preveze oko
600.000 tona akrilne kiseline.
Prije prijevoza akrilna kiselina mora biti stabilizirana, a to se postiţe inhibitorim ĉiji je
zadatak sprijeĉiti neţeljenu kemijsku reakciju, u ovom sluĉaju neoĉekivanu i silovitu
polimerizaciju.
Ovisno o stupnju kojem pripada akrilna kiselina odreĊuje se inhibitor. Za vrijeme
transporta nuţno je cijelo vrijeme pratiti svojstva tereta. Kao inhibitor najĉešće se koriste
hidrokinon ili kombinacija hidrokinona i fenotiazina u koncentraciji od 1.000 ppm.
Prije ukrcaja akrilne kiseline na kemijski tanker zahtjeva se ĉitava serija detaljnih
provjera. Brod mora imati temeljiti certifikat koji dokazuje vrijeme, koliĉinu i trajanje
inhibitora.
U inspekcijskom pregledu izmeĊu ostalog provjera se ĉistoća u tankovima tereta.Ĉak i
manje koliĉine neĉistoća ili rĊe mogu potaknuti proces polimerizacije i zbog toga se akrilna
kiselina najĉešće prevozi kemijskim tankerima koji imaju tankove tereta od nehrĊajućeg ĉelika.
Uzorak tereta se uzima s dna tanka odmah po poĉetku ukrcaja tereta.
Ukoliko se temperatura tereta poveća za više od 4°C u tijeku jednog sata zbog
nepoznatih razloga, temperatura se mora provjeravati svakih 30 minuta. U sluĉaju da
temperatura tereta dosegne 38°C, tada posada broda mora pripremiti opremu za izbacivanje
tereta i omogućiti spuštanje tlaka u tankovima. Izbacivanje tereta mora zapoĉeti ukoliko je
temperatura tereta dosegla 41°C.
Kada se isprazni 25% tereta u tanku, hladna slatka voda se ubacuje na dno tanka.
Ispuštanje akrilne kiseline i ubacivanje hladne vode se provodi sve dok se tank ne isprazni od
tereta. U svakom sluĉaju bolje je upotrijebiti slatku vodu nego morsku izmeĊu ostalog i zbog
toga što oteţava ispumpavanje.
Kada brod stigne u iskrcajnu luku i iskrca akrilnu kiselinu tada moţe zapoĉeti ĉišćenje
tankova. Bitno je zapoĉeti ĉišćenje s vodom koja ima temperaturu okoline. Iako je navedena
kiselina u potpunost topljiva u vodi, prisutnost tvari koje spreĉavaju polimerizaciju smanjuju
topljivost u vodi, pa je potrebno ubaciti otopinu.
13.2. BENZEN
Benzen je jedna od najĉešće prevoţenih tekućih organskih kemikalija. Osim dugoroĉnog
utjecaja na zdravlje ljudi zbog kancerogenosti, benzen je takoĊer vrlo toksiĉan i iznimno
zapaljiv. Ostale aromatske kemikalije poput toluen, ksilena i izopropilbenzen su varijacije
benzena. Vaţnost proizlazi iz ĉinjenice da je benzen bazna kemikalija koja se koristi u
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
36
proizvodnji stirena i sintetiĉke gume. Izgledom je blijedo ţućkasta tekućina s karakteristiĉnim
mirisom. Iako je stabilan u normalnim uvjetima, svojstva mu ovise o prisutnosti kiseline.
Benzen je otapalo i uništava odjeću i gumu. Inhaliranje para moţe biti smrtonosno, a kraće ili
duţe izlaganje manjim koncentracijama uzrokuje pojavu karcinoma. Prolivanje moţe izazvati
oblak eksplozivnih para.
Prijevoz benzena ili mješavina koje sadrţe više od 10% benzena podlijeţe posebnim
propisima o smještaju odušnika tankova. Prije ukrcaja od izuzetne jevaţnosti da se sve operacije
ukljuĉujući prevenciju oneĉišćenja i sigurnosna pravila pridrţavaju propisa.
Tankovi moraju biti pregledani i na temelju inspekcijskog pregleda prihvaćeni certifikatom koji
jamĉi ĉistoću, svi ventili moraju biti u pravilnom poloţaju, high level alarmi moraju biti
postavljeni i ispravni, brtve na grotlima moraju biti u dobrom stanju, purgiranje dušikom mora
biti izvedeno prema uputama itd. Temperatura je kritiĉni faktor u ĉišćenju tankova koji su
sadrţavali benzen.
Velike koliĉine vode su najbolje sredstvo za pranje, prvo na temperaturi okoline, a zatim
ponovo na temperaturi od 40-60 °C. DeterĊţenti nisu potrebni. Sve procedure iskrcaja moraju
uvijek biti u sukladnosti s brodskim P&A priruĉnikom.
13.3. METANOL
U terminima svjetske trgovine tekućim organskim kemikalijama, metanol se istiĉe kao
najvaţnija kemikalija u segmentu opsega trgovine. Proizvodnja metanola je relativno
jednostavan proces, a nastaje djelomiĉnom oksidacijom metana. Proizvodnja je uglavnom
smještena u blizini velikih opskrbnih jedinica prirodnog plina. Metanol ima raširenu
i raznoliku primjenu u kemijskoj i prehrambenoj industriji, u proizvodnom procesu
formaldehida i octene kiseline.
Izgledom je ĉista tekućina, ima plamište na 12°C i toĉku kljuĉanja na 64.5 °C. Topljiv je
u vodi i vrlo zapaljiv. Zasićeni je alifastki primarni alkohol, u organizam moţe dospjeti kroz
koţu, udisanjem i gutanjem, djeluje depresivno na središnji ţivĉani sustav (narkotik), ako se
proguta moţe doći do oštećenja probavnog sustava (ţeludac). Sistemski je otrov, kod akutne
izloţenosti moţe doći do oštećenja oĉnog ţivca te sljepila.
Relativno je jednostavan za prijevoz kemijskim tankerima. Stabilan je i ne reagira s
vodom. Najveća teškoća pri prijevozu metanola jest da tankovi moraju biti dobro oĉišćeni da bi
se sastav tereta zadrţao prema specifikaciji. Sitne koliĉine soli, klorida, vode i ostalih neĉistoća
mogu ošteti cijelokupan teret. Ovisno o krajnjoj upotrebi metanola, tolerancija moţe biti toliko
niska da iznosi 5 ppm soli.
Prije operacije ukrcaja i iskrcaja metanola, brodska palubana podruĉja moraju biti
oĉišćena i isprana slatkom vodom. Prije ulaska u tankove tereta zaduţena posada mora obući
ĉiste ĉizme ili pokrivaĉe za cipele i rukavice. Ovisno o krajnjoj upotrebi i prodajnoj specifikaciji
kvalitete metanola testiranje se bazira na: ugljikovodocima, kloridima i detaljnom
ultraljubiĉastom testu, koristeći pojavnost, miris, boju i reagense kao parametre.
Valja voditi raĉuna da svi papirnati filteri upotrebljeni za uzorkovanje ne smiju sadrţavati
kloride. Brodovi za prijevoz metanola trebali bi biti opremljeni malenim laboratorijem za mnoga
testiranja. Pranje tankova nakon iskrcaja metanola nije potrebno, ali ventilacija jest zbog toga
što ostaci metanola u premazu mogu prouzroĉiti stvaranje plina koji moţe oštetiti premaz kada
se pomiješa s vodom.
Tankovi tereta izgraĊeni od nehrĊajućeg ĉelika, tankovi ĉiji se premaz bazira na cink
silikatu ili visoko specijaliziranim epoksi smolama udovoljavaju prijevozu metanola. Mišljenja
su razliĉita u pogledu najboljeg premaza za prijevoz metanola, a odluka o izboru svakako ovisi i
o tome hoće li se brod koristiti samo za prijevoz metanola ili razliĉitih tereta.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
37
13.4. FENOL
Fenol je bezbojna tekućina blago slatkog mirisa koja je toksiĉna i korozivna i unatoĉ
visokom plamištu (79°C) pri izgaranju stvara otrovne pare i plinove. Fenol je kemijski
„posrednik“ koji se koristi u procesu proizvodnje bojila, agrokemikalija i farmacije i drugig
završnih proizvoda.
Skladišti se u tankovima od nehrĊajućeg ĉelika ili ugljiĉnog ĉelika, dok su cjevovodi i
oprema pumpa uglavnom izgraĊeni od nehrĊajućeg ĉelika. Tankovi trebaju biti opremljeni
termostatiĉno kontroliranim ureĊajem za zagrijevanje s mogućnošću postizanja temperature
proizvoda od 60°C. Poţeljno je da tankovi imaju alarme za visoku i niskutemperaturu i mjernim
ureĊajem kojim će se moći sigurno pratiti udaljenost od razine tereta u tanku do vrha tanka.
Pumpe i sistem cjevovoda za manipulaciju tereta moraju se grijati i imati termostatiĉnu kontrolu
temperature. Sva posada i ljudi koji sudjeluju u operaciji rada s fenolom moraju imati
kompletnu zaštitnu opremu. Za zaštitu od fenola koristi se PVC.
Vaţno je takoĊer rješiti problem para koje nastaju za vrijeme transporta i ne dozvoliti
ispuštanje u atmosferu . Sistem kontrole para u sluĉaju fenola sastoji se od ureĊaja koji sadrţi
sodu ili otopinu kalijeva hidroksida i pretvara fenolnu paru u drugu otopinu.
Tankovi se ĉiste vrućom vodom, a ostaci fenola od ĉišćenja tankova mogu se obraditi u
nekim kemijskim proizvodnim pogonima. Prije rukovanja fenolom mora se osigurati sva
moguća oprema u sluĉaju trovanja. U kontaktu s koţom fenol izaziva nagrizajuće rane, ali u isto
vrijeme ima anestezijski uĉinak na ranu tako da je ona ĉesto puta bezbolna. Apsorpcija fenola
kroz koţu je brza što moţe dovesti do trovanja centralnog ţivĉanog sustava i naposlijetku do
kome i smrti.
Valja voditi raĉuna da osoba koja spašava unesrećenog i sama ne postane kontaminrana
fenolom koji je toksiĉan ako se udiše.
13.5. STIREN MONOMER
Poput drugih monomera, stiren monomer je ekstremno reaktivan, ĉesto iznimno
nestabilan i zapaljiv. Rijeĉ je o bezbojnoj i uljevitoj tekućini sa slatkastim mirisom. Stiren
polimerizira na temperaturama iznad 65°C, što moţţe dovesti do puknuća tanka.
Polimerizaciji pogoduju svjetlost, kisik, vrućina i rĊa. Da bi se sprijeĉili ovakvi dogaĊaji teret je
stabiliziran s 10-15ppm inhibitora TBC-a (Tertiary Butyl Catechol ). Ipak, i u takvom stanju
moţe doći do polimerizacije ako doĊe do zagrijavanja tereta iznad 51°C.
Stiren moţe generirati elektrostatiĉno punjenje kao posljedica visokih rata protoka.
Reagira agresivno s jakim oksidansima i moţe se apsorbirati u tijelu inhalacijom, gutanjem ili
preko koţe. Nadraţuje oĉi, koţu i respiratorni sustav. TakoĊer je štetan za morski ţivot u vrlo
malim koliĉinama.
Monomeri su poĉetna sirovina koja se koristi za proizvodnju termoplastike. Stiren
monomer je jedan od naĉešćih tereta na kemijskim tankerima. Prije poĉetka ukrcaja od velike je
vaţnosti da su tankovi tereta prošli inspekcijski pregled ĉistoće. Uzorci za provjeru kvalitete
prema specifikaciji tereta su uzeti, testirani i zapeĉaćeni na brodu. Brod mora posjedovati
certifikat za inhibitor prije poĉetka ukrcaja. Certifikatom je odreĊena koliĉina i naziv korištenog
inhibitora, datum kada je dodan, vijek trajanja, temperaturna ograniĉenja i detalji postupka koji
će se poduzeti ako putovanje potraje duţe od vijeka trajanja inhibitora. Stiren nije topljiv u vodi
već u acetonu i eteru. Nakon iskrcaja tereta pere se hladnom vodom, ponekad je potrebno
polimerizirajući materijal ruĉno ukloniti. Finalno ĉišćenje je toplom vodom i deterdţentima ili
otapalom nakon kojeg slijedi parenje da bi se uklonio miris.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
38
Slika 18. Plan ukrcaja etilen diklorida
Izvor: Vlastita arhiva
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
39
14. ZAKLJUČAK
Razvojem naftne industrije i općenito istraţivanja mogućnosti nafte kao izuzetno bogate
tvari dovelo je do stvaranja prvih petrokemijskih pogona koji su se pojavili u Sjedinjenim
Ameriĉkim Drţavama 1920. godine. Ipak, prijevoz kemikalija u tekućem stanju prvi put se
pojavio 1940. godine. Danas je petrokemijska industrija u zamahu stvaranja i širenja te sukladno
tome potreba za prijevozom kemikalija, petrokemikalija i sirovina sve veća. U prvi plan dolaze
brodovi kao sredstva prijevoza golemih koliĉina. Flota kemijskih tankera u stalnom je porastu i
trţišna borba izmeĊu brodara sve je ţustrija.
ObraĊena je tehnologija prijevoza tekućih petrokemikalija kemijskim tankerima.
ObraĊena su podruĉja kategorizacije brodova, meĊunarodnih propisa, konstrukcije, opreme za
manipulaciju teretom, svojstva tereta, pa tako i opasnosti koje vrebaju i oprema kojom se štiti
zdravlje posade i svih uĉesnika u radu s teretom.
Petrokemikalije se mogu prevoziti i u plinovitom stanju kao naprimjer etilen i vinil klorid
monomer, ali budući da je rijeć o potpuno drugaĉijim brodovima i tehnologiji rukovanja teretom
ovdje nije bilo izloţena ta problematika.
Tanker za prijevoz kemikalija je izrazito sloţen brod, sa mnoštvom tehniĉke opreme,
mehanizama i alata. Iz toga proizlazi da je cijena takvog broda vrlo visoka. Ne postoji najbolji
kemijski tanker koji bi udovoljavao svim i više nego sloţenim svojstvima nebrojenih tekućih
kemikalija. Upravo zato pri kupovini broda brodari izraĊuju detaljan plan maksimalne
iskoristivosti broda i tereta koji namjeravaju prevoziti. Konvencije i propisi vrlo rigorozno prate
razvoj kemijskih tankera imajući u fokusu zaštitu morskog okoliša i zdravlje posade.
Iz svega navednog lako se moţe zakljuĉiti koliko je sloţen i povezan sustav broda, tereta
i proizvodnih jedinica. Znanje koje je potrebno za kvalitetno rukovoĊenje kemijskim tankerima
zahtjeva poznavanje prilika svjetskog trţišta uz dugogodišnje školovanje i iskustvo kako bi
brod u potpunosti bio isplativ, a posada zaštićena i dobro obuĉena.
Danas u znanju i po veliĉini flote kemijskih tankera prednjaĉe norveške brodarske
kompanije; Stolt – Nielsen, Odfjell, Eitzen Chemical itd, a velika trţišta za gradnju i kupovinu
kemijskih tankera su izmeĊu ostalih Turska i Kina. Na temelju svega moţe se zakljuĉiti da
prijevoz kemikalija morem ima kvalitetnu budućnost upravo zato što ima još prostora za
unutarnje usavršavanje i prilagoĊavanje svjetskim potrebama.
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
40
15. LITERATURA:
1) Grupa autora: „Prijevoz kemijskim tankerima – sigurnost i zaštita okoliša“, Pomorski
fakultet Rijeka,Rijeka 1997.
2) Capt. Igor Drinković: „Chemical Tanker Handbook for Master and Deck Officers“,
Rijeka 2005.
3) Dragan Martinović, Predrag Stanković. „Sustav inertnog plina – meĊunarodni propisi,
dobivanje, svojstva i primjena“, Visoka pomorska škola Rijeka, 2001.
5) International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals (ISGOTT), 5th
Edition, 20065)
6) International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code, 2006 Edition
7) INTERNET IZVORI:
http://www.brighthub.com/engineering/marine/articles/45340.aspx
http://www.classnk.or.jp/hp/Publications/Publications_image/The Outline of
ChemicalTanker3
http://www.adv-polymer.com/marine/studies/Cargo_Tank_Coatings.pdf 4)
http://www.ktf-split.hr/bib/tehnoloski_procesi_organske_industrije_1_dio.pdf 5)
http://www.oxy.com/Our_Businesses/chemicals/Documents/ethylene_dichloride/ 6)
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_sustavi/
Brodovi za prijevoz kemikalija To su brodovi za prijevoz tekućih kemikalija u razlivenom stanju. Građeni su i opremljeni tako da se smanji opasnost za brod, posadu i okolinu od mogućih opasnosti ili štetnih utjecaja kemikalija. Brodovi za prijevoz kemikalija posebna su vrsta tankera koji prevoze različite vrste kemikalija. Takvi brodovi, nazvani „parcel“ tankeri, slični su po svojoj konstrukciji tankerima za prijevoz naftnih derivata po tomu što istodobno prevoze različite vrste tereta u odvojenim tankovima. Na početku 2008. godine tankerska flota brodova za prijevoz kemikalija sastojala se od 1.345 brodova sa 9.3 milijuna dwt. U razdoblju od 2004. do 2008. ta se flota povećala za prosječno 1.4% godišnje. Prosječne godine starosti flote, također, kao i kod tankera za naftu i njene prerađevine i ukapljeni plin, opadaju. U 2008. godini prosjek starosti flote bio je 18.2 godine i zadržava tendenciju opadanja. U svjetskoj knjizi narudžaba gradnje brodova oko 25% čine tankeri. Tijekom 2005. godine, samo u hrvatskim brodogradilištima, naručeno je pedesetak tankera. Primjerice, riječki „3. maj“ specijalizirao se za proizvodnju tankera namijenjenih prijevozu naftnih prerađevina i kemikalija. Kad je riječ o tankerima, poseban su problem balastne vode. Naime, u tim su vodama razni mikroorganizmi koji mogu opasno ugroziti biljni i životinjski svijet u novoj sredini. Sve navedeno zahtijeva strogo poštovanje propisa sigurnosti plovidbe tankera, kako onih nosivosti veće od sto tisuća bruto tona, tako i onih manjih za dužobalni razvoz naftnih prerađevina i kemikalija.8
6 http://www.izvorienergije.com/ukapljeni_prirodni_plin.html (28. 01. 2009.) 7 http://www.researchandmarkets.com/reports/655231/world_tanker_market (28. 01. 2009.) 8 http://www.vjesnik.hr/html/2005/09/13/Clanak.asp?r=tem&c=4 (10. 02. 2009.)
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
41
16. TERMINOLOGIJA POVEZANA S KEMIJSKOM INDUSTRIJOM
Adijabatski razvoj je porast u volumenu bez promjene temperature ili bez ikakvih promjena
topline
Anastetici kemikalije koje uzbuĊuju nervni sustav i uzrokuju nesvjesticu
Vodenost sastavljen baziranoj s vodom
Samozapaljenje je kemijska reakcija pri kojoj dolazi do zapaljenja bez sekundarnog izvora
plamena
Temperatura vrenja je temperatura na kojoj je tlak pare tekućina jedank atmosferskom tlaku
Katalizator je tvar koja uzrokuje reakciju s drugom tvari ili ubrzava ili usporava
reakciju
Kritični pritisak je minimalni pritisak potreban za ukapiti plin pri njegovoj kritiĉnoj
temeraturi
Kritična temperatura je maksimalna temperatura pri kojoj plin moţe bit vraćen u tekuće
tlaĉenjem
Omjer punjenja je postotak volumnog dijela tanka koji moţe biti sigurno punjen s
dozvoljenim isparavanjem tereta
Točka smrzavanja je temperatura pri kojoj se tvar mijenja iz tekućeg u kruto stanje i
obrnuto
Hidroliza je proces dijeljenja tvari na dva dijela zbog uĉinka vode. Jedan dio
je kombiniran s hidrogenom, a drugi hidroxilom
Hidroskopija je mogućnost da tvar apsorbira vodu ili vlagu iz atmosfere
Inhibitor je tvar koja povezana s drugom tvari sprjeĉava reakciju
Narkoza je ĉovjekovo stanje nesvijesti sliĉno spavanju ili nesvjestici iz
kojeg se teško probuditi
Oksidacijska sredstva su elementi ili spojevi koji se mogu dodavati kisiku
Podlaganje je postupak premještanja zraka ili neţeljenih plinova iz tankova i
cjevovoda s drugim kompatibilnim tvarima, npr. IG, pare tereta i
tekućina
Polimerizacija je postupak povezan s kemijskom reakcijom druge tvari podloţne
mijenjanju molekularne strukture iz tekućeg u kruto stanje
Redukcijski aditiv je element ili spoj koji je sposoban za uklanjanje kisika iz tvari
Reid tlak para je tlak para tekućine mjeren Reidovim aparatom na temperaturi od
100 0
F izraţen u psi / 0 A
Prirodna reakcija je kemijska reakcija polimerizacije ili raspadanja bez drugih
utjecaja
Sublimacija je proces pretvaranja iz ĉvrstog u plinovito stanje, bez taljenja (
podatak da je plamište znatno ispod toĉke smrzavanja )
Granične vrijednost
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
42
(TLV–Threshold Limit Value) je vrijednost koja se odnosi na koliĉinu plina, pare,magle
ili sprej smjesu kojoj osoba moţe biti svakodnevno izloţena bez
posljedica bilo koje nuspojave ( obiĉno se mjeri u ppm )
Gustoća para je specifiĉna teţina volumena plina u odnosu na jednak volumen
zraka, u standardnim uvjetima temperature i tlaka
Tlak pare je tlak pare iznad površine tekućine na odreĊenoj temperaturi
(mjereno u milimetrima ţive mmHg )
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
43
17. POPIS SLIKA
Slika 1. Tanker za prijevoz kemikalija ....................................................................................... 6 Slika 2. Brod tipa II. ................................................................................................................... 7 Slika 3. Plan kemijskog tankera ............................................................................................... 10 Slika 4. Paluba kemijskog tankera ........................................................................................... 11 Slika 5. Ugljikovodici .............................................................................................................. 12
Slika 6. Korozija balastnog tanka ............................................................................................. 13 Slika 7. Uništen zaštitni premaz u tanku kemijskog tankera .................................................... 14 Slika 8. Cink silikatni premaz .................................................................................................. 15 Slika 9. Uronjene pumpe tereta ................................................................................................ 18 Slika 10. Hidrauliĉki pogonjena uronjena pumpa tereta .......................................................... 18
Slika 11. Presjek uronjene pumpe tereta pogonjene elektromotorom ...................................... 19 Slika 12. Posušivanje tankova (stripping) ................................................................................ 20 Slika 13. Stroj za pranje ........................................................................................................... 25
Slika 14. Limit zapaljivost ....................................................................................................... 27 Slika 15. Generator inertnog plina ........................................................................................... 29 Slika 16. Testiranje protupoţarne/ opreme ............................................................................... 31
Slika 17. Prijenosni detektor plinovaIzvor: .............................................................................. 33 Slika 18. Plan ukrcaja etilen diklorida ..................................................................................... 38
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
44
18. POPIS TABLICA
Tablica 1. Tablica kompatibilnosti ........................................................................................... 22
Izradio i pripremio : Kap.Goran Belamaric, mag. ing., Master Mariner
Brodovi za prijevoz kemikalija u tekućem stanju
45
19. PRILOZI
top related