brosura fkkss 2013 npp

INFORMACIJE ZA STUDENTE

Sarajevo, 2009. godine

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU,KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

O FAKULTETUFakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije osnovan je 1993. godine (tada pod nazivom Fakultet kriminalisti�kih nauka), kao civilna institucija, �ime je pokazano da se i tada slijedilo savremene standarde u formiranju stru�nih profila za uspostavljanje svim vidovima protivpravnih i dru�tveno opasnih pona�anja. Fakultet kriminalisti�kih nauka Univerziteta u Sarajevu osnovan je u cilju univerzitetske edukacije stru�njaka, koji svoj doprinos u uspostavljanju i odr�avanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini trebaju ostvarivati u svim institucijama koje se nalaze u lancu borbe protiv asocijalnih i antisocijalnih pona�anja pojedinaca i grupa. Primarni ciljevi Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, kao �lanice Univerziteta u Sarajevu, jesu izvo�enje nastavnog procesa za sticanje akademskih zvanja iz oblasti kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija, s jedne strane, odnosno razvijanje i realizacija nau�no-istra�iva�kog rada, koji se tretira kao osnov i podloga svim nastavnim aktivnostima koje se izvode na ovoj univerzitetskoj instituciji, s druge strane. Navedena, kao i �injenica da je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije zasigurno jedan od lidera permanentnim programima renomiranih gostuju�ih nastavnika, legitimira ga kao jednu od vode�ih institucija u edukaciji stru�njaka pomenutih profila. Edukacioni procesi na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije razvijani su i razvijaju se kroz dodiplomske i postdiplomske programe kao i kroz program za sticanje doktorata nauka, a koji su temeljno oslonjeni na zakonsku osnovu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Tako�er, Fakultet je u svom razvoju pratio i implementirao savremene standarde iz oblasti univerzitetskog obrazovanja koji su se stvarali kao rezultat me�unarodnih aktivnosti na ovom polju. Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije je od svog osnivanja kontinuirano i intenzivno razvijao svoj nastavni i nau�no-istra�iva�ki opus, te je nakon vi�egodi�njeg akademskog djelovanja, dostigao stepen strategijskog planiranja svog razvoja, koji je rezultirao novim i inoviranim nastavnim planom i programom dodiplomskog studija. Pored razvoja prvog ciklusa akademske edukacije Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije je pred dovr�tkom i inoviranih programa za magistarski i doktorski studij, koji �e se u potpunosti oslanjati na principe utvr�ene dokumentima koji predstavljaju osnovu za stvaranje jedinstvenog podru�ja visokog obrazovanja u Evropi (European Higher Education Area - EHEA) i Evropskog podru�ja nau�nog istra�ivanja (European Research Area - ERA).

Svoje ciljeve nastoji ostvarivati kroz prou�avanje i razvoj disciplina koje su sistematizovane u tri oblasti za koje je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu mati�an: Kriminalistika, Kriminologija i Sigurnosne studije.

SMJEROVI

Kriminalistika

Zasebna nau�na oblast koncipirana prema osnovnim intencijama heuristi�ke i silogisti�ke koncepcije istra�ivanja protivpravnih pona�anja, implicira osnovne aktivnosti usmjerene ka idealu u spoznaji "istine". Radi se o aktivnostima otkrivanja, razja�njavanja i dokazivanja krivi�nih djela, �ime se stvaraju osnovne pretpostavke za primjenu odredbi materijalnog i procesnog krivi�nog prava.

Kriminologija

U op�teprihva�enom trodimenzionalnom sistemu nauka, koje se bave kriminalnim pona�anjima i kriminalitetom, kriminologija zauzima centralno mjesto. Veze koje kriminologija ostvaruje sa ostalim srodnim disciplinama nu�na su pretpostavka za potpuno sagledavanje ovog dru�tvenoopasnog i protivpravnog fenomena. Predmeti (moduli) koji se svrstavaju u ovu oblast usmjereni su na prou�avanje fenomenologije i etiologije kriminaliteta, polo�aja i uloge �rtve u kriminalnom aktu, mjestu i zna�aju klju�nih instrumenata dru�tva u suprotstavljanju kriminalitetu i prou�avanju savremenih metoda nau�nog istra�ivanja kriminalnog fenomena.

Sigurnosne studije

Savremena sigurnosna zbilja s jedne strane i tranzicijski procesi s druge strane, obilje�avaju aktuelni sigurnosni ambijent u na�oj zemlji, regionu pa i cijeloj Isto�noj Evropi. Raspadi "militariziranih" koncepcija odbrane zasnovanih na percepciji dr�avnih za�titnih mehanizama kao "krutih politi�kih za�titnih mehanizama" impliciraju novu filozofiju sigurnosne politike i pojedinih strategija uop�e. Kao prvi odgovor savremene nauke o sigurnosti, zasigurno se name�e i nova koncepcija tzv. SIGURNOSNIH STUDIJA, putem kojih se artikuliraju razli�ite nau�ne discipline koje imaju za cilj osvjetljavanje nekih segmenata �ivota koje su u bliskoj historiji smatrane "tabu temama". Radi se o, teorijama i sistemima sigurnosti, obavje�tajnim sistemima, sistemima nacionalne, me�unarodne, regionalne sigurnosti, kao i novim konceptima i filozofijama organizaciono-sigurnosnih nauka u pogledu razvijanja modela - privatne sigurnosti (private policing) kao izazova 21. stolje�a na planu sigurnosnih studija.

Educirati iz domena na�ih mati�nih disciplina velika je obaveza i odgovoran posao. Na�a tr�i�na orijentiranost ve� odavno prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Tr�i�na prilagodljivost je osobina uspje�nih a pru�iti uslugu iz domena sigurnosti danas je zasigurno najve�i izazov modernog �ovjeka i zajednice u kojoj �ivi. Edukacija iz domena sigurnosti kao i izrada adekvatnih integralnih sistema za�tite ljudi i imovine, danas se mo�e smatrati jednom granom umjetnosti. Za�tititi sebe i zajednicu u kojoj �ivimo je zaista te�ko. Upravo stoga, mi nau�no i stru�no istra�ujemo uzroke i pojavne oblike asocijalnih i anti-socijalnih pona�anja i svoj tr�i�ni «credo» naslovljavamo:

(Mnogi znaci zlo�ina se unaprijed ka�njavaju)�Multa sceleris indicia praeveniunt�

DODIPLOMSKI STUDIJVIII semestara (Undergraduate Degree)Uslovi za upis: zavr�ena �etverogodi�nja srednja �kolaPrijemni ispit: DA (Testiranje psiho-fizi�kih sposobnosti kandidata)Zvanje: Diplomirani kriminalist (BA in Criminal Investigation)Diplomirani kriminolog (BA in Criminolgy)Diplomirani menad�er sigurnosti (BA in Securiy Management)

POSTDIPLOMSKI STUDIJ II semestra (Master Degree)Uslovi za upis: zavr�en fakultet VII stepen sa prosje�nom ocjenom (minimalno) osam (8).Prijemni ispit: DA (Osim diplomanata Fakulteta kriminalisti�kih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravnih fakulteta, koji su oslobo�eni polaganja diferencijalnog ispita iz modula kriminalistika, kriminologija i krivi�no-pravnih disciplina)Zvanje:Magistar kriminalistike (MSc in Criminal Investigation)Magistar kriminologije (MSc in Criminology)Magistar sigurnosnih studija (MSc in Security Studies)

DOKTORSKI STUDIJVI semestara (PhD Degree)U pripremi!Uslovi za upis: Zavr�en postdiplomski studij i ste�eno zvanje Magistar naukaPrijemni ispit: NEZvanje:Doktorat nauka iz kriminalistike ( PhD in Criminal Investigation)Doktorat nauka iz kriminologije (PhD in Criminology)Doktorat nauka iz oblasti sigurnosnih studija (PhD in Security Studies)

SPECIJALISTI�KI KURSEVIPORED UOBI�AJENE EDUKACIJE NUDIMO I POSEBNE SPECIJALISTI�KE KURSEVE TE DRUGE VRSTE USLUGA ZA FIZI�KA I PRAVNA LICA

OSIGURAVAJU�IM KOMPANIJAMA, GRA�ANIMAKonsalting usluge osiguravaju�im ku�ama i osiguranicima u slu�ajevima sumnje u �simulirane nezgode ili zadese� u cilju preveniranja prevara takve vrste.

POSLOVNOM SEKTORUKonsalting usluge na polju izrade sistema �integrirane za�tite� ljudi i imovine za razli�ite finansijske institucije, industrijska postrojenja, trgovinske centre i sli�no.

ZA�TITARISpecijalisti�ki kurs za odgovorne osobe u agencijama za za�titu ljudi i imovine iz oblasti sigurnosnog menad�menta; Dodatnu stru�nu edukaciju za �za�titare� iz osnova �situacijske kriminalistike�; Dodatnu stru�nu edukaciju za slu�benike tehni�ke za�tite objekata iz osnova preventivne kriminalistike, kako bi pravilnije koristili resurse u za�titi ljudi i objekata.

ADVOKATISpecijalisti�ku edukaciju za advokate iz domene tzv. �istra�nih kriminalisti�kih disciplina i tehnika� s ciljem razvijanja sposobnosti hodogramskog pra�enja procesno pravnog formiranja tragova od strane organa formalne dru�tvene kontrole.

TU�ILA�TVASpecijalisti�ku edukaciju za tu�ioce iz domena kriminalistike i aplikativne kriminologije u trajanju od II semestra.

POLICIJASpecijalisti�ke kurseve i stru�na usavr�avanja iz domena rada policije u zajednici, prevencije i represije kompleksnih oblika kriminaliteta.

SUDSKA POLICIJAEdukaciju iz domena penolo�ke kriminalistike.

LOKALNIM ZAJEDNICAMA U BIHKriminolo�ka istra�ivanja o strahu od kriminaliteta prema nau�no verificiranim standardima i metodama, kako bi se konkretnim prognosti�kim zaklju�cima stvorili uslovi za efektivne preventivne programe i stvaranje ambijenta sigurnijeg �ivljenja u njima.

PRAVILA STUDIRANJAI OP�E ODREDBE

�lan 1.

Ovim pravilima se bli�e ure�uju organizacija i izvo�enje prvog ciklusa studija koji vodi do zvanja zavr�enog dodiplomskog studija (the degree of the Bachelor) ili ekvivalenta (u daljem tekstu : dodiplomski studij), kao i druga pitanja koja se odnose na organizaciju studija, trajanje studija, postupak ispitivanja i ocjenjivanja, uvjeta i postupka provo�enja zavr�nog rada, isprave o studijima i druga relevantna pitanja od zna�aja za dodiplomski studij na Univerzitetu u Sarajevu (u daljem tekstu : Univerzitet).

�lan 2.

Dodiplomski studij na Univerzitetu organizira se i ostvaruje u skladu sa Izmjenama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo i Pravilima studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prijenosa kredita (ECTS).

II ORGANIZACIJA STUDIJA

�lan 3.

Univerzitet, odnosno fakultet, akademija i visoka �kola organiziraju i izvode dodiplomski studij iz nau�nih, umjetni�kih i stru�nih oblasti za koje su akreditirani.

Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre.

U skladu sa (E)CTS obim studijskog programa iznosi 60 (E)CTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTS studijskih bodova u jednom semestru.

Broj studijskih bodova za pojedini predmet odre�uje se prema ukupnom optere�enju studenta (teorijska, i/ili prekti�na nastava, vje�be, seminari i sl.), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (doma�i zadaci, projekti, seminarski radovi i sl.) i vremenu za u�enje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, zavr�ni

ispit i sl.).Katedre na fakultetima (mati�ne katedre) utvr�uju odnos (srazmjer) izme�u jednog sata nastave i broja sati potrebnih za individualni rad studenta, koji uti�u na broj studijskih bodova za predmet.

Trajanje studija

�lan 4.

Dodiplomski studij za sticanje diplome traje tri odnosno �etiri godine, a vrednuje se sa 180 odnosno 240 (E)CTS studijskih bodova (E)CTS studijski bodovi odgovaraju kriterijima Evropskog sistema prijenosa kredita - European Credit Transfer System - ECTS).

Struktura studijskog programa

�lan 5.

Studijski program sadr�i op�e i posebne uvjete koje student mora da zadovolji za sticanje odre�enog znanja,i to: 1. prikaz obaveznih i izbornih predmeta po studijskim godinama i semestrima;2. broj sati individualnog optere�enja studenta po predmetu;3. broj (E)CTS studijskih bodova za svaki predmet;4. druge oblike nastave za sticanje i usavr�avanje profesionalnih znanja i vje�tina (seminari, projekti, tematske klinike, prakti�ni rad i dr.);5. prikaz obaveznih uvjeta za poha�anje nastave i polaganje predmeta;6. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizirana na takav na�in;7. zavr�ni rad ili zavr�ni ispit studija, ukoliko su planirani.

Podaci o predmetu sadr�e:1. naziv predmeta i odgovaraju�u �ifru za lak�u identifikaciju predmeta;2. kratak opis programa predmeta koji omogu�ava razumijevanje njegove sadr�ine od strane studenata;3. procjenu nivoa predmeta, �to podrazumijeva jasnu naznaku potrebnih prethodnih znanja (uz navo�enje predmeta koje treba prethodno polo�iti i preporuku literature koju treba koristiti za pripremu), postavljenih ciljeva i liste stru�ne literature;4. naznaku o obaveznim i izbornim predmetima;5. ime(na) nastavnika i saradnika;6. du�inu trajanja nastave - godinu studija, semestar, broj sati nedjeljno, mjesto predmeta u ukupnom pregledu strukture studija;7. metod nastave i savla�ivanje gradiva - predavanja, konsultacije, vje�be, laboratorijske vje�be, seminari, terenski rad, tutorijal i sl, sa brojem nedjeljnih sati i ukupnom broju nedjelja trajanja odre�ene aktivnosti;

8. na�in polaganja i trajanja ispita - oblici provjere znanja tokom nastave, njihova u�estalost i vrednovanje prakti�nog rada i drugih oblika individualnog rada (seminarski radovi, projekti i drugo),na�in i termini polaganja ispita;9. posebnu naznaku predmeta na kojima se nastava izvodi na nekom od stranih jezika;10. (E)CTS studijske bodove predvi�ene za odre�eni predmet, u skladu sa op�im postavkama (E)CTS-a, uz naznaku broja studijskih bodova za bitne aktivnosti predvi�ene programom predmeta.

Organizacija nastave

�lan 6.

Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni.

Nastava u zimskom semestru po�inje tre�eg ponedjeljka u septembru i traje 16 nedjelja (15 nedjelja kontinuiranih aktivnosti + 1 nedjelja za zavr�ni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najdu�e 4 nedjelje.

Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor) traje 2 nedjelje.

Nastava u ljetnom semestru po�inje tre�eg ponedjeljka u februaru i traje 16 nedjelja (15 nedjelja kontinuiranih aktivnosti + 1 nedjelja za zavr�ni ispit).

Dopunska nastava i popravni ispiti traju najdu�e 4 nedjelje.

Ljetni odmor i ostale nastavne i vannastavne aktivnosti (organizovanje dopunske-dodatne (kondenzovane) nastave (ljetna �kola, ljetni univerzitet i sl.) uklju�uju�i i oblike provjere znanja traju 8 nedjelja.

Ovjera ljetnog i upis zimskog semestra traje 2 nedjelje.

Ta�an kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvr�uje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije po�etka nastave.

�lan 7.

Nastava se organizira i izvodi prema utvr�enom rasporedu sati.

Univerzitet odnosno fakulteti i akademije su du�ni da objave raspored sati najkasnije 10 dana prije po�etka nastave.

Raspored sati sadr�i: naziv studijskog programa, studijsku godinu, naziv predmeta, vrijeme (dan, sat) odr�avanja nastave, mjesto odr�avanja nastave (sale, laboratorije), ime/na nastavnika i druga uputstva o nastavi.

Za svaki predmet predmetni nastavnik utvr�uje plan rada i rokove, na�in provjere znanja (testove, projekte i sl.) i du�an je da isti dostavi prodekanu za nastavu odjela najkasnije 15 dana prije po�etka predavanja.

Predmetni nastavnik obavezan je da u prvoj sedmici nastave upozna studente s planom rada na predmetu i dostavi ga studentima u pisanoj formi.

�lan 8.

Provjere znanja se organiziraju u terminima utvr�enim za izvo�enje nastave iz predmeta iz kojih je predvi�ena provjera znanja.

Zadaci predvi�eni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zada�e i dr.) moraju biti ravnomjerno raspore�eni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usagla�en sa optere�enjem predvi�enim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.

Nastavnik je du�an da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija. Termini konsultacija trebaju biti uskla�eni sa nastavom tako da su dostupni studentima.

Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije dopu�tena. Ako se uka�e potreba za promjenom (zbog bolesti nastavnika i sl.) prodekan za nastavu odre�uje promjenu.

Predmetni nastavnik je odgovoran za izvo�enje svih oblika nastave, predavanja, vje�bi, prakti�nog rada i tutorijala.

�lan 9.

Pojedini oblici nastave mogu se organizirati u formi "u�enja na daljinu" (distance learning, virtual teaching), ali se ispiti moraju odr�avati u sjedi�tu odjela.Ispiti iz umjetni�kih predmeta mogu se odr�avati i van sjedi�ta odjela ukoliko se radi o javnim manifestacijama tipa koncerta, izlo�be, predstave i sl.

Prakti�ni rad i stru�na praksa mogu se organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna cjelina.

Prijavljivanje predmeta i evidencija

�lan 10.

Student prijavljuje predmete koje �eli da slu�a i pola�e u narednoj studijskoj godini tri nedjelje prije po�etka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa.

Izbor predmeta vr�i se od 30 (E)CTS studijskih bodova optere�enja za semestar i 60 (E)CTS studijskih bodova za godinu.

Student mo�e, u okviru ljetne �kole polagati najvi�e dva ispita.

Po isteku termina predvi�enih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web stranici fakulteta i oglasnoj tabli odjela za svaki studijski program i predmet. Predmeti koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.

Ponovljeno prijavljivanje predmeta

�lan 11.

Studenti koji ne polo�e ispit u redovnom i popravnom roku upisuju predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.

Ovjera semestra

�lan 12.

Ovjera semestra i godine obavezna je za sve studente.

Na osnovu ovjerenog semestra i godine utvr�uje se koliko je student postigao (E)CTS studijskih bodova.

III POSTUPAK ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA

�lan 13.

Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS sistemom kako slijedi:

10(A) - (izuzetan uspjeh sa neznatnim gre�kama), nosi 95-100 bodova,9(B) - (iznad prosjeka, sa ponekom gre�kom), nosi 85-94 bodova,8(C) - (prosje�an, sa primjetnim gre�kama), nosi 75-84 bodova,7(D) - (op�enito dobar, ali sa zna�ajnijim nedostacima), nosi 65-74 bodova,6(E) - (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 60-64 bodova,5(F,FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vi�e rada), ispod 60 bodova.U slu�aju da nijedan student ne postigne 95 bodova, �to predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava mo�e se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu, na prvom ispitnom roku.

�lan 14.

Rad studenata prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra.

Ocjenjivanje se vr�i dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra i na zavr�nom ispitu, na kojem se utvr�uje kona�na ocjena.

U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predvi�eno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra.

Zavr�ni ispit se u strukturi ocjenjivanja mo�e vrednovati sa najvi�e 50% bodova.

Visoko�kolska ustanova obavezna je u svakom semestru organizirati za vanredne studente i studente studija u�enjem na daljinu nastavu "u u�ionici" po pravilu prve, osme i petnaeste nedjelje svakog semestra, a �to se detaljnije regulira pravilima studija svake visoko�kolske ustanove.

Vanredni studenti i studenti studija u�enjem na daljinu obavezni su prisustvovati oblicima provjere znanja kako je previ�eno silabusima predmeta na svakoj visoko�kolskoj ustanovi, koje se, po pravilu obavljaju u toku onih radnih nedjelja u kojima se organizira i nastava za ove studente, a �to se detaljnije regulira pravilima studija svake visoko�kolske ustanove.

�lan 15.

Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i prakti�ni. Provjera znanja je po pravilu pismena.

Ispit mo�e biti pismeni, usmeni i prakti�ni.

Pismena provjera se po pravilu vr�i putem testa ili pismenog rada. Na�in ispitivanja odre�uje mati�na katedra ili nastavnik.

Ispit i svi oblici provjere znanja su javni.

Ispiti iz umjetni�kih predmeta pola�u se po pravilu komisijski.

Rezultati pismenih ispita se �uvaju do 1.novembra sljede�e �kolske godine.

�lan 16.

Studij I stepena zavr�ava sa polaganjem svih ispita i/ili izradom zavr�nog rada u skladu sa studijskim programom.

�lan 17.

Zavr�ni ispit se obavlja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon zavr�ene nastave. Studenti koji ne polo�e ispit (ne zadovolje) u regularnom (redovnom) roku mogu polagati popravni ispit iz predmeta koji nisu polo�ili na kraju jednog semestra. Izme�u regularnog (prvog) i popravnog ispitnog roka nastavnici i saradnici �e konsultacijama, a po potrebi i dopunskom nastavom pomo�i studentima da se pripreme za popravni ispit.

�lan 18.

Studenti koji u prvoj godini ostvare najmanje 54 (E)CTS studijskih bodova mogu upisati drugu godinu studija.

Tre�u odnosno �etvrtu godinu studija mogu upisati samo studenti koji su polo�ili sve ispite iz dvije odnosno tri prethodne godine studija, odnosno samo studenti koji su ostvarili najmanje 120, odnosno 180 (E)CTS studijskih bodova.

Petu godinu studija mogu upisati samo studenti koji su polo�ili sve ispite iz prethodnih godina studija, odnosno samo studenti koji su ostavrili najmanje 240 (E)CTS studijskih bodova.

Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je du�an uplatiti odgovaraju�u naknadu �iju visinu, svojom odlukom, utvr�uje Senat Univerziteta.

�lan 19.

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom mo�e u roku od 24 sata nakon saop�enja ocjene pismeno tra�iti da se ispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazlo�en.

Dekan imenuje predsjednika i dva �lana komisije u roku 24 sata od primitka zahtjeva, ako ocijeni da je zahtjev opravdan, s tim da jedan �lan komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, a ispitiva� s �ijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne mo�e biti predsjednik komisije.

Dekan odre�uje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podno�enja zahtjeva studenta.

Pismeni ispit ili pismeni dio ispita ne�e se ponoviti pred komisijom, ve� �e ga komisija ponovo ocijeniti. Komisija �e ocijeniti i sve radove koje je student radio u toku nastave i vje�bi.

Komisija mo�e donijeti ocjenu na bazi samo pismenog ispita i rada u toku nastave i vje�bi ili obaviti i usmeni dio ispita.

Komisija donosi odluku ve�inom glasova.

Na odluku komisije mo�e se izjaviti �alba rektoru Univerziteta.

Student mo�e tra�iti komisijski ispit iz najvi�e dva predmeta nakraju jednog semestra.

IV ZAVR�NI RAD

�lan 20.

Odre�enim studijskim programom mo�e biti predvi�en zavr�ni rad.

Temu zavr�nog rada student bira iz predmeta koji sadr�i studijski program.

Mogu�e teme zavr�nih radova predla�u predmetni nastavnici. Izuzetno, studentu se mo�e odobriti tema zavr�nog rada koju samostalno predlo�i, uz prethodnu konsultaciju sa nastavnikom kod kojeg �eli da uradi zavr�ni rad.

Uz svaku temu zavr�nog rada navodi se osnovna literatura.

�lan 21.

Zavr�ni rad se prijavljuje nadle�noj slu�bi odjela.

Prijava zavr�nog rada obuhvata sljede�e podatke: naziv radne teme, predmet, datum prijave i potpis mentora.

Ispunjena i potpisana prijava ovjerava se i odla�e u dosje studenta.

�lan 22.

Student mo�e jedanput promijeniti temu zavr�nog rada i to najkasnije u roku od 30 dana od dana odobravanja prve teme.

�lan 23.

Zavr�ni rad student izra�uje samostalno. Nastavnik je obavezan da prati rad studenta, poma�e mu savjetima i upu�ivanjem u literaturu.

�lan 24.

Student formira zavr�ni rad u konceptu sa svim pripadaju�im dijelovima. Koncept se predaje nastavniku na uvid i pregled. Student je du�an postupiti prema uputstvima i primjedbama nastavnika, u protivnom rad se vra�a na dalju doradu.

Nastavnik je du�an da pregleda rad i vrati ga sa komentarom najkasnije u roku od tri nedjelje od dana predaje rada.

�lan 25.

Nakon polo�enog zadnjeg ispita student mo�e u roku od 10 dana provjeriti u nadle�noj slu�bi odjela eventualne neuskla�enosti u li�nom evidencionom kartonu.

Student predaje tri primjerka zavr�nog rada nadle�noj slu�bi odjela.

Nakon predaje rada u potrebnom broju primjeraka, na prijedlog mentora dekan odjela formira komisiju i zakazuje se odbrana. Komisiju �ine mentor, predsjednik i najmanje jedan �lan.

Podaci o odbrani objavljuju se na oglasnoj tabli odjela. Od predaje rada do njegove odbrane mora pro�i najmanje 5 dana.�lan 26.

Odbrana zavr�nog rada sastoji se od usmenog izlaganja rezultata rada i obrazlo�enja izdvojenih zaklju�aka, kao i odgovora na pitanja komisije u vezi sa rezultatima i zaklju�cima rada.

Ako student ne zadovolji na odbrani zavr�nog rada, ima pravo da zatra�i da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog predmeta.

Zavr�ni rad i odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10(A) do 5(F). Ocjena se donosi ve�inom glasova �lanova komisije.

V ISPRAVE O STUDIJAMA

�lan 27.

Student koji je polo�io sve ispite predvi�ene za upisani studijski program i ispunio sve ostale obaveze propisane Statutom Univerziteta i ovim pravilima sti�e diplomu prvog ciklusa studija odgovaraju�eg studijskog programa.

Uz diplomu dodiplomskog studija izdaje se i dopunska isprava o studiju (diploma supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadr�aj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija.

VI PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

Primjena

�lan 28.

Ova pravila se primjenjuju za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, a po�ev od generacije studenata upisanih u prvu godinu studija na visoko�kolske ustanove Univerziteta u Sarajevu u �kolskoj 2005/2006. godini.

Stupanje na snagu

�lan 29.

Ova pravila stupaju na snagu danom dono�enja, a primjenjivat �e se stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, �iji je tekst usvojen na sjednici Skup�tine Kantona Sarajevo odr�anoj 25.05.2006. godine.

PLAN INASTAVNI

PLAN IPROGRAM

PRVA

�ETVRTA

DIPLOMIRANI KRIMINALIST DIPLOMIRANI KRIMINOLOG DIPLOMIRANI MENAD�ERSIGURNOSTI

LOKACIJAFakultet za kriminalistiku,kriminologiju i sigurnosnestudije

Fakultet za kriminalistiku,kriminologiju i sigurnosnestudije

BILJE�KE

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studijeZmaja od Bosne 8, Sarajevo, BiH

Tel: +387 (0)33 561-200 (centrala)Fax: +387 (0)33 561-216Studentskaslu�ba: +387 (0)33 561-240

General info: fkn@fknbih.eduStudentskaslu�ba: ssluzba@fknbih.eduWeb: www.fknbih.edu

Transakcijski ra�un:Raiffaisen bank dd Sarajevo1610000004370055

dizajn i fotografije: e-ICNT O

nline and Print Media