cestovnom *5$1,ý12035,-(/=8 tovarnik - delmatgaliot · nduxgåehqlfl br. 5113- 08 -05-16-30 od...
Post on 27-Jan-2021
0 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
STRUČNI IZVJEŠTAJ SA
ZAŠTITNIH ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA
MEĐUNARODNOM CESTOVNOM GRANIČNOM PRIJELZU
TOVARNIK
Osijek, svibanj 2016.
-
2
Predmet: Zaštitna arheološka istraživanja i arheološki nadzor na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Tovarnik
Županija: Vukovarsko - srijemska
Općina/Grad: Tovarnik
Lokalitet: Međunarodni cestovni granični prijelaz Tovarnik
Stacionaža: 0+590.00 – 0+660.00
Investitor: Ministarstvo financija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb
Izvođači: Delmat Galiot d.o.o, Put Supavla 1, 21 000 Split
Odgovorna osoba: Slavko Galiot, direktor
Voditelj arheoloških istraživanja: Srđan Đuričić, mag. arheol.
Zamjenik voditelja arheoloških istraživanja: Krešimir Lerotić dipl. arh.
Konzervatorski nadzor: Marko Mikolašević, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,
Konzervatorski odjel u Vukovaru
Vrijeme istraživanja: od 29. ožujaka do 26. travnja 2016.
Arheološka ekipa: Slavko Galiot, Srđan Đuričić, Krešimir Lerotić diplomirani arheolozi;
Josip Bazo, aps. arheologije i Josip Galiot student arheologije.
-
3
SADRŽAJ
1.UVOD .................................................................................................................................................. 4
2.POLOŽAJ LOKALITETA I ZATEČENO STANJE ........................................................................... 5
3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA ....................................................................................... 7
4. PREGLED ISTRAŽIVANJA U OKOLICI TOVARNIKA ................................................................ 8
5. METODOLOGIJA RADA .................................................................................................................. 9
6. TIJEK ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................... 10
7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................ 11
8. INTERPRETACIJA .......................................................................................................................... 12
9. ANTIČKI HORIZONT ..................................................................................................................... 13
10. KASNOSREDNJOVJEKOVNI HORIZONT ................................................................................. 16
10.1. Jame, kanali i peći .................................................................................................................... 17
10.2 Grobovi ...................................................................................................................................... 18
10.2.1. Pokretni arheološki nalazi iz grobova: .......................................................................... 24
11. NOVOVJEKOVNI HORIZONT .................................................................................................... 26
12. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 27
13. LITERATURA ................................................................................................................................ 29
14. TABELE .......................................................................................................................................... 30
-
4
1.UVOD
Na temelju zahtjeva tvrtke Delmat Galiot d.o.o. iz Splita, a temeljenoj na Odluci o
odabiru ponude Klase: 212-01/16-01/40, Urbroj: 513-08-05-16-04 od 29.02.2016. i
narudžbenici br. 5113-08-05-16-30 od 2.3.2016, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu
kulturne baštine, Konzervatorski Odjel u Vukovaru izdalo je rješenje Klase: UP/I-612-08/16-
08/0085 i Urbroj: 532-04-02-19/1-16-4 od 17.03.2016 godine, koje se gore navedenoj tvrtci
dozvoljava obavljanje izvođenja zaštitnih arheoloških istraživanja i arheološki nadzor za
potrebe širenja kolnika i izradu novog na gradilištu Međunarodnog cestovnog graničnog
prijelaza u Tovarniku.
Istražna zona obuhvaćena ugovorom nalazi se između ST: 0+660.00 i ST 0+620.00, i
ukupne je površine 1044 m2. Spomenutim rješenjem traži se istraživanje 6 evidentiranih i
devastiranih grobova u cestovnom jarku IV, te nadzor na izradi ceste, točnije skidanju sloja
humusa južno od državne ceste D46 i postojećeg kolnika državne ceste između spomenutih
stacionaža. Ako se tijekom stalnog arheološkog nadzora pojave grobovi ili ostale formacije
nepoznatog karaktera, izvest će se probno istraživanje kako bi se utvrdio karakter i datacija
postojećih formacija. Pohrana pokretnog arheološkog materijala određena je u Gradskom
muzeju Vukovar.
Za voditelja arheoloških istraživanja imenovan je Srđan Đuričić mag. arheol. Kao
njegov zamijenik imenovan je Krešimir Lerotić dipl. arh., dok stručnu ekipu čine Josip Bazo i
Josip Galiot u ulozi arheoloških dokumentarista.
Za voditelja arheološkog nadzora imenovan je Krešimir Lerotić dipl. arh.
Nekoliko dana prije početka zaštitnih arheoloških istraživanja započeti su građevinski
radovi zapadno od prostora koji je preventivno zaštićen (rješenje Klasa: UP/I-612-08-16-
09/0005. Urbroj: 523-04-02-19/1-16-2 od 21.02.2016.). Tom prilikom uočeno je širenje
arheoloških pojava između ST 0+590.00 i ST 0+620.00. Kako se radilo o prostoru već
djelomično uništenim građevinskim zahvatima, postojala je opasnost od devastacije te je
usmenim i pismenim odobrenjem nadležnog konzervatora zona arheoloških istraživanja
proširena i na neugovorenu površinu od ST 0+590.00 do ST 0+620.00.
Arheološki radovi su započeli 29. ožujka 2016 g. a završili 26. travnja 2016 g.
-
5
2.POLOŽAJ LOKALITETA I ZATEČENO STANJE
Arheološki lokalitet na Međunarodnom graničnom cestovnom prijelazu nalazi se oko
2 km istočno od središta naselja Tovarnik i smješteno je između graničnog prijelaza Tovanik
(Republika Hrvatska) i graničnog prijelaza Šid (Republika Srbija). U njegovoj neposrednoj
blizini nalazi se aktivno pravoslavno groblje Tovarnika, te zapušteni gospodarski objekti.
Zona arheoloških istraživanja definirana je u ovim parametrima: Istočnu granicu (ST
0+660.00) čini državna granica Republike Hrvatske s Republikom Srbijom. Sjeverni granica
je rub državne ceste D46 s pripadajućim pokosom i aktivno pravoslavno groblja mjesta
Tovarnik. Zapadnu granicu predstavlja građevinska ST 0+590.00, a južnu čini rub zone
ekspropiracije. Prostor koji obuhvaćaju zaštitna arheološka istraživanja i nadzor rasprostire se
na k.č. 3704/1, 2895/1 i 3596/1 K.O. Tovarnik sve u vlasništvu Republike Hrvatske
(Ministarstvo financija).
Širi prostor predstavlja izdanak manjeg platoa koja se postepeno spušta od sjevera
prema jugu, ali i od istoka prema zapadu. Sam lokalitet smješten je na jugozapadnom dijelu
platoa.
Slika 1: Naselje Tovarnik na karti RH Slika 2: Međunarodni granični cestovni prijelaz
Tovarnik
Prostor platoa je kroz novije vrijeme doživio značajnije promjene. Najočitija je
izgradnja državne ceste D46. Svojim kolničkim trakama spomenuta cesta je na zapadnom
dijelu usječena u padinu za oko 2 m. Kako se ide prema istoku, zona usijecanja je sve manja
do dubine 0,70 m. Projektom rekonstrukcije Međunarodnog graničnog prijelaza Tovarnik,
-
6
osim izgradnje novih kolničkih traka i njihovo proširenje predviđeno je i izvođenje nekoliko
cestovnih jaraka za odvodnju oborinskih voda. (T.II slika 1.) Na prostoru istražne zone krajem
2015. godine iskopan je cestovni jarak IV, u kojem su prilikom kopanja uočene ljudske kosti
te su radovi obustavljeni.
Slika 3: Geo - morfološka karta lokaliteta
U ožujku je nakon višemjesečne obustave radova, započeto zaštitno arheološko
istraživanje i stalni arheološki nadzor uvjetovan dinamikom izvođenja građevinskih radova.
Prostor cestovnog jarka IV djelomično je bio zatrpan zemljom na svom zapadnom djelu, dok
je na istočnom djelu bio zatrpan zemljom u kojoj se nalazio pomiješan recentni otpadni
materijal: plastične boce, plastične vrećice, konzerve, staklo... Južno od cestovnog jarka,
nalazila se velika hrpa deponirane zemlje koja je tu prebačena prilikom kopanja spomenutog
jarka. Obilaskom deponirane zemlje u njoj su evidentirane ljudske kosti iz uništenih grobova,
tegule te manja količina opeke i nekoliko ulomaka srednjovjekovne keramike. Manja količina
deponirane zemlje nalazi se i sjeverno od jarka, točnije između jarka i postojećeg kolnika, sa
istim izbačenim materijalom, od kojeg su dominirale ljudske kosti.
Slika 4: Zatečeno stanje na lokalitetu Slika 5: Deponija zemlje s ljudskim kostima na površini
-
7
3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA
Prostor Tovarnika pripada povijesno – geografskoj cjelini Srijema koja je smještena
između rijeka Save na jugu i Dunava na sjeveru. U sadašnjoj teritorijalnoj podjeli prostor
Srijema nalazi se manjim dijelom u Republici Hrvatskoj (zapadni dio), a većim u Vojvodini,
odnosno u Republici Srbiji (istočni dio). Graniči s Bačkom na sjeveru, Banatom na istoku,
Mačvom na jugu, Bosnom i Hercegovinom na jugozapadu i Slavonijom na zapadu. Regijom
dominira Fruška gora koja je nalazi na sjevernom dijelu Srijema, a njezine sjeverne obronke
prati tok Dunava. Južni dio je ravničarskog karaktera s plodnom zemljom. U užem smislu
gledano, zapadni Srijem obilježava prostrani vukovarski ravnjak na sjeveru i aluvijalna nizina
rijeke Save na jugu.
Geološka podloga šire okolice Tovarnika čini prekriveni rasjed bez oznake karaktera
usmjeren I – Z, sa relativno spuštenim prekrivenim blokom. Pedološku osnovu čine
horizontalni slojevi kopnenog pleistocenskog lesa na sjeveru te barskog pleistocenskog lesa
na jugu. Na zoni kontakta ova dva sloja u vremenu Holocena formirao se relativno uski sloj
barskog sedimenta.
Klima je umjereno kontinentalna sa sunčanim i vrućim ljetima, a hladnim zimama sa
snijegom. Temperaturne razlike kreću se od srednjeg minimuma koji iznosi 12,2oC do
srednjeg maksimuma od 29,9oC. Prosjek godišnjih padalina u zapadnom Srijemu iznosi oko
650 mm, a naviše padalina ima u proljeće i sredinom ljeta. Srednja vlažnost zraka kreće se
oko 79%. Hidrološku osnovu cijelog prostora Srijema čine rijeke Sava i Dunav sa svojim
brojnim pritocima od kojih su glavni Vuka i Bosut.
Slika 6: Geološka karta istočne Hrvatske (preuzeto sa www.hgi-cgs.hr)
-
8
4. PREGLED ISTRAŽIVANJA U OKOLICI TOVARNIKA
Prostor Tovarnika i njegova šira okolica predstavljaju relativno nepoznatu arheološku
zonu. Prva probna istraživanja na ovom prostoru obavljena su 1969. godine na višeslojnom
lokalitetu „Orašje” (Bulat 1969, 48) koji se nalazi zapadno od Tovarnika sa sjeverne i južne
strane državne ceste D 46. Veći dio arheoloških lokaliteta umbiciran je terenskim pregledima
u sklopu više projekata od kojih se izdvajaju: Rekognosciranje rimskog puta Sirmium –
Mursa iz 1970. godine koje su objavili Dragan Popović i Milivoje Vasiljević,
Rekognosciranje trase rimskog puta i naselja na dionici Tovarnik – Osijek iz 1977. i
objavljeno od strane Antuna Dorna. U novije vrijeme provedeni su terenski pregledi u sklopu
izgradnje iločke transverzale, ceste Ilok – Lipovac, koje je obavila Kornelija Minichreiter.
Posljednji terenski pregled obavljen je 2008. godine od strane djelatnika Instituta za
arheologiju u sklopu projekta: ''Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica naseljenih na tlu
kontinentalne Hrvatske''.
Ovim pregledima na prostoru Tovarnika evidentirano je više lokalitieta iz različitih
vremenskih perioda. Posebice se izdvajaju lokaliteti Orašje (Dorn 1973, 28; Dorn 1978, 150;
Minichreiter 2007, 91; Dizdar, Ložnjak-Dizdar 2009, 117) i Ivanci (Dizdar, Ložnjak-Dizdar
2009, 119) na kojim je prikupljen materijal koji se smješta u vremenski period od prapovijesti
do srednjeg vijeka. Na lokalitetu Orašje uočena je veliku količinu antičkih nalaza, a 2006.
godine pronađeni su ostaci trase rimskog magistralnog puta koji je povezivao Sirmium i
Mursu. Većina istraživača dovodi ovaj prostor u vezu s postajom Ulmo koja je ucrtana na
Tabula Peutingeriana, a po udaljenostima odgovara okolici Tovarnika.
Slika 7: Postaja Ulmo na Peutingerovoj karti ( preuzeto sa: http://peutinger.atlantides.org)
-
9
Od ostalih lokaliteta posebice važno je spomenuti željeno dobne lokaliteta Kundrovac
1 i 2 (Dizdar, Ložnjak-Dizdar 2009, 120). Srednjovjekovni i kasnosrednjovjekovni nalazi
evidentirani su na položajima: Gecija, Ivanci, Đureš, Kleštovica (Dizdar, Ložnjak-Dizdar
2009,119) i na višeslojnom lokalitetu Orašje. Zadnja tri spomenuta lokaliteta najvjerojatnije
su bila manja selišta koja su prethodila današnjem mjestu Tovarnik.
5. METODOLOGIJA RADA
Na temelju doznačene geodetske podloge i projektne dokumentacije Međunarodnog
graničnog cestovnog prijelaza Tovarnik izvršeno je iskolčenje i kotiranje rubnog pojasa
ugovorene površine terena.
Gornji slojevi su skidani u nekoliko faza ovisno o dinamici izvođenja gađevinskih
radova, ali i protočnosti prometa na graničnom prijelazu. Strojno je skidan humusni sloj
poremećen poljoprivrednim aktivnostima južno od državne ceste D46, te asfalta i podloge
asfalta do granice eksproprijacije na sjevernoj strani prema današnjem pravoslavnom groblju.
Na zahtjev naručitelja zajedno s ugovorenim dijelom skidani su slojevi i na proširenom dijelu
od ST 0+590.00 do ST 0+620.00 koji nije bio predmet ugovora. Na proširenom dijelu
humusni sloj, asfalt i podloga skidani su uz stalni arheološki nadzor, a po skidanju istih
nadležni konzervator je naložio istraživanje na toj površini zbog pojave arheoloških nalaza i
formacija.
Istražne arheološke radnje činile su: zaglađivanje površine (poliranje), detektiranje
definiranje i dokumentiranje arheoloških zapuna, te ručno pražnjenje zapuna jama i drugih
objekata na ugovorenoj i proširenoj površini.
Stručnu ekipu činili su 3 arheologa, apsolvent i student arheologije koji su bili
zaduženi za praćenje i dokumentiranje arheoloških formacija. Uz stručnu ekipu na terenu je
bilo prisutno od 12 do 15 pomoćnih radnika iz Mece, Bilja, Iloka, Novog Grada, Donjih
Andrijevaca, Đakova i Požege.
Istraživanja su se izvodila metodom širokog otkopa uz korištenje stratigrafskih
jedinica s prateću terensku dokumentaciju koja se sastoji od: terenskog dnevnika, popisa
stratigrafskih jedinica, popisa nalaza, popisa posebnih nalaza, popisa uzoraka, opisa
stratigrafskih jedinica i grobnog obrasca. Sve istražne faze popraćene su sa foto
dokumentacijom, opisnom i nacrtnom dokumentacijom.
-
10
6. TIJEK ISTRAŽIVANJA
Arheološki nadzor
Zona proširenja od ST 0+620.00 do ST 0+590.00 nadzirana je u dvije faze ukupne
površine od 803 m2. Pod nadzorom se ne podrazumijeva zadiranje u radnu površinu, već se
pri nailasku na arheološke slojeve iskop zaustavlja i dalje se vrši arheološko
istraživanje:sondažno, zaštitno ili sustavno.
U prvoj fazi iskopa uklonjen je sloj humusa između cestovnog jarka IV i sjeverne
kolničke trake. Prilikom nadziranja evidentirane su arheološke formacije koje su po naputku
nadležnog konzervatora, dokumentirane. Evidentirano je nekoliko grobova, više jama s
arheološkim materijalom, te nastavak kanala SJ 73/74. Ujedno u ovoj fazi je uklonjen sloj
asfalta sjeverne kolničke trake ispod kojeg su također evidentirane jame s arheološkim
materijalom.
U drugoj fazi uklonjen je sloja asfalta, stare sjeverne kolničke trake i pomoćne trake
ispod kojih su evidentirani arheološki objekti sa materijalom unutar zapune.
Slika 8: Zona arheološkog nadzora
Zaštitna arheološka istraživanja
Ugovorena zona od ST 0+660.00 do ST 0+620.00 (površine 1044 m2) i proširena zona
od ST 0+620.00 do ST 0+590.00 istražena je u 2 faze:
Prva istražna faza obuhvaćala je definiranje grobova i arheoloških formacija u
cestovnom jarku IV te njihovo arheološko istraživanje. Po završetku istraživanja nastavljeno
je strojno uklanjanje sloja humusa na ugovorenoj zoni sjeverno i južno od cestovnog jarka IV.
-
11
Ispod sloja humusa SJ 01 i SJ 02 evidentirane se arheološke pojave te se pristupilo poliranju
definiranju i dokumentiranju i istraživanju kako na dogovorenoj tako i na zoni proširenja.
Po završetku radova započeto je uklanjanje sjeverne kolničke trake i posteljice ceste ispod
koje su definirane arheološke formacije koje su istražene.
Drugu istražnu fazu činilo je istraživanje ispod sloja asfalta, stare sjeverne kolničke
trake širine 3,00 m, te pomoćne trake koja je ujedno služila kao parkiralište groblja širine 4,00
m, a u sklopu ugovorene zone i zone proširenja. Ukupno je istražena površina od 1458 m2.
7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Zaštitnim arheološkim istraživanjem evidentirano je 452 stratigrafska jedinica koje su
po tipu raspoređene u: slojeve, zapune, ukope, kosture i strukture. Ujedno na lokalitetu je
evidentirano 112 grobova od kojih je istraženo 108.
Slika 9: Odnosi stratigrafskih jedinica
Načinjeno je 4,88 GB fotografija od kojih 3,02 GB čine fotografije arheološkog
karaktera a 1,86 GB su radni snimci. Za potrebe fotodokumentacije korišteni su fotoaparati
marke Canon EOS 700D, i Canon PS 1438. Za nacrtnu dokumentaciju korišten je
diferencijalni GPS „Trimble – R8“ povezan s podatcima preko CROPOS – a za kotiranje
stratigrafskih jedinica u državnom koordinatnom sustavu HDKS zona 6, uz korištenje foto –
točaka za potrebne ostale nacrtne i grafičke dokumentacije. Ukupno je uzeto 4700 geodetskih
točaka u apsolutnim koordinatama.
-
12
Prikupljen arheološki materijal razvrstan je po materijalu, stupnju i značaju na:
- 180 nalaza bez većeg značaja u koji se ubraja: nalazi ljudskih kostura (111),
keramike (19), opeke (19), životinjskih kostiju (16), metala (6), ljepa (1) i stakla
- 72 posebnih nalaza koji su većim dijelom okarakterizirani kao grobni nalaz. Po
broju dominiraju predmeti od bronce dekorativno – funkcionalnog karaktera (45),
znatno manju količinu čine predmeti od željeza, srebra, kosti i kamena.
- 3 uzorka prikupljeni ih depozita arheoloških jama.
8. INTERPRETACIJA
Zaštitnim arheoloških istraživanja na Međunarodnom graničnom prijelazu Tovarnik
evidentirano je 3 kulturna horizonta, od kojih su dva arheološkog karaktera. Najstariji
horizont čine antički objekti primarno otpadnog karaktera, te bunari. Na njih su nasjeli
kasnosrednjovjekovne formacije među kojima se izdvajaju peći, otpadne jame i grobovi. Treći
horizont čine recentne intervencije koje su oštetile ili u potpunosti uništile arheološke objekte.
U prostornoj dispoziciji ovi horizonti se pojavljuju na cijeloj dužini terena od ST
0+660.00 do ST 0+590.00. Najgušća koncentracija evidentirana je južno od državne ceste D
46 s tendencijom opadanja brojnosti prema zapadu. Razloge takve gustoće možemo tražiti u
manjem stupnju devastacije u suvremeno doba. Na prostoru ispod ceste pojavljuju se svi
kulturni horizonti, ali u znatno manjoj gustoći. Najviše objekata je evidentirano na istočnom
dijelu trase, dok prema zapadu količina objekata se smanjuje. Razlog je usijecanje kolničkih
traka u padinu koje je najizraženije na zapadnom dijelu, dok je na istočnom djelu znatno
manje izraženo. Upravo zbog toga dublji arheološki, ali i recentni objekti na istočnom dijelu
su ostali u većoj mjeri sačuvani.
Slika 10: Plan lokaliteta s istraženim arheološkim objektima
-
13
9. ANTIČKI HORIZONT Objekti antičkog horizonta pojavljuju se na cijeloj istražnoj zoni lokaliteta. Njihova
disperzija nije ujednačena, dok je međusobni razmak relativno velik. Većina objekata je u
većoj ili manjoj mjeri oštećena kasnijim intervencijama, posebice pošto je ovaj prostor
tijekom kasnog srednjeg vijeka poslužio kao ukopište, a u novije vrijeme važan prometni
pravac s popratnom infrastrukturom.
Slika 11: Raspored antičkih objekata(izradio: J. Bazo)
Antičkom horizontu sa sigurnošću se mogu pripisati: SJ 41/42/189/191 te: SJ 208/209,
SJ 316/317, SJ 327/328 i SJ 421/422. Ovom horizontu mogu se pripisati SJ 77/78/190, te SJ
227/228/229 unutar kojih nije pronađen arheološki materijal već samo ukopi životinja, točnije
konja. Ovakva pojava evidentiran je i prilikom istraživanja depozita ukopa jame SJ 42. Na
osnovu sastava depozita ali i položaja te dimenzija ukopa moguće je sa oprezom navedene
objekte datirati u vrijeme antike
Od antičkih objekata izdvajaju se:
Oštećeni ukop SJ 42 nepravilnog oblika u tlocrtu, (nepravilan pravokutnik), blago
zakošenih stijenki na istočnim dijelu, te oštro zakošenih na zapadnom dijelu ukopa. Dno je
neravnog i u nekoliko razina koje padaju od sjevera prema jugu ukopa.Sačuvane dimenzije
jame su 8,09 x 4,95 m i dubina se kreće od 0,20 m do 0,88 m. Ispunjen SJ 41 koju sačinjava
smeđa (Munslle: 10YR 4/3) jako rahla zemlje glinovito – prahovitog sastava s primjesama.
Unutar spomenute jame evidentirani su uz antički materijal i SJ 189 i 190 koje čine više
kostura konja nabacanih bez pravilnosti. Po sastavu depozita jama je okarakterizirana kao
otpadna.
-
14
Slika 12: Kosturi konja SJ 189 u zapuni SJ 41 Slika 13: Ukop antičke jame SJ 42
Slika14: Tlocrt i presjek antičke otpadne jame SJ 42
Osim spomenute jame antičkom horizontu pripadaju i dva veća ukopa (SJ 316/317 i
SJ 421/422) kružnog oblika u tlocrtu, okomitih stijenki i ravnog dna. Unutar zapune jako
rahle konzistencije pronađena je veća količina antičkog materijala, posebice životinjskih
kostiju i ulomaka tegula. Po obliku tlocrta ali i depozitu unutar spomenutih objekata sa
sigurnošću ih možemo definirati kao zatrpane bunare bez sačuvane oplate.
Slika15: Presjek SJ 317 Slika 16:Tlocrt i presjek antičkog bunara SJ 317
-
15
Među nalazima ovog horizonta izdvaja se velika količina građevinskog materijala
posebice ulomaka tegula i kupa, nešto manje je zastupljen životinjski osteološki materijal,
manja količina keramike, najmanje zastupljenu skupinu predstavljaju metalni predmeti.
Građevinski materijal čini dominantnu skupinu antičkih nalaza. Većinom je riječ o
ulomcima ili u nekoliko slučajeva cjelovitim tegulama i kupama koje su pronađene kako u
antičkom, tako i u srednjovjekovnom kontekstu. Među najzanimljivijima je ulomak tegule s
djelomično očuvanim grafitom „INTUS…“
Slika 17:Ulomak antičke tegule s grafitom iz zapune SJ 421
Najveća količina keramike prikupljena je prilikom istraživanja SJ 41. Većinom je riječ
o gruboj keramici bez ukrasnih motiva. Tipološki su zastupljeni poklopci, lonci, te vrčevi od
kojih je jedan s tragom zelene glazure.
Slika18: Ulomci antičkih poklopaca iz SJ 41 Slika 19: Ulomci zeleno glaziranog vrča iz SJ 41
-
16
Najmanje zastupljenu skupinu predstavljaju metalni predmeti, većinom je riječ o
korodiranim čavlima pravokutnog presjeka, a manju količinu predstavljaju kasnoantički
brončani novčići. Među njima se izdvaja dobro sačuvan novčić Konstantina II (316 – 340 g.)
pronađen prilikom istraživanja SJ 316. Novčić je kovan između 325 i 326 godine u
Nikomediji (3. kovničke radionice – officine). Na aversu je prikazan Konstantin II u profilu s
lovorovom krunom. Oko njega je natpis: CONSTNTINVS IVN NOB C. Na reversu su
prikazana vrata vojnog logora s kulama i natpisom: PROVIDEN_TIAE CAES. (RIC
VII,127(R1))
Slika 20: Kasnoantički novčić Kostantina II.
10. KASNOSREDNJOVJEKOVNI HORIZONT
Objekti koji su, na osnovu nalaza, datirani u kasni srednji vijek rasprostiru se na
cijelom lokalitetu. Većina ih je detektirana na istočnom dijelu gdje je uočeno i preklapanje
pojedinih objekata posebice u jugo-istočnom kutu ugovorene zone. Broj objekata opada kako
se ide prema zapadu gdje se oni pojavljuju znatno rjeđe i s većom međusobnom udaljenosti.
Po svojoj primarnoj funkciji, ali i depozitu unutar spomenutih objekta možemo ih podijeliti
na:
1. Jame, kanali i peći s depozitom koji čine ulomci kasnosrednjovjekovne keramike,
životinjske kosti te sekundarno upotrijebljen antički građevinski
materijal među kojim su posebice zastupljene tegule.
2. Grobove s inhumiranim pokojnicima u različitom stupnju sačuvanosti
-
17
10.1. Jame, kanali i peći
Od kasnosrednjovjekovnih jama izdvaja se oštećen ukop jame SJ 21 nepravilnog
kružnog oblika u tlocrtu, 2,65x1,75 m, blago zakošenih stijenki i konkavnog dna dubine 0,60
m. Ispunu SJ 20 čini jako tamno smeđa (Munslle: 10YR 2/2), rahla zemlja glinovito –
prahastog sastava s manjim udjelom primjesa. Unutar depozita jame evidentirani su ulomci
lonca izvijenog i profiliranog oboda ukrašeni vodoravnim linijama na vratu i trbuhu. Od
ostalih nalaza evidentirana je manja količina životinjskih kostiju te ulomaka antičkog
građevinskog materijala koji je sekundarno upotrijebljen.
Slika 21: Ukop jame SJ 21 Slika 22: Ulomak lonca iz zapune SJ 21
Kanali čine manji dio kasnosrednjovjekovnih objekata. Riječ je o SJ 335/336,
337/338, te 125/126. U sva tri slučaja radi se o izduženim objektima oštro zakošenih stijenki i
dna V presjeka. Unutar njihovog depozita pronađena je manja količina materijala, posebice
ulomaka keramike.
Na jugoistočnom dijelu lokaliteta evidentirana su dva djelomično sačuvana ložišta
najvjerojatnije kupolastih peći manjih dimenzija. Oba ložišta su djelomično uništena kasnijim
intervencijama u prostoru. Bolje je sačuvan SJ 18 koji je nepravilnog ovalnog oblika u tlocrtu,
dužine 0,76 m i širine 0,67 m sa zaravnatom i dobro zapečenom podnicom od gline s
ojačanjem od lomljenih životinjskih kostiju. Bočne stjenke ložišta su zakošene prema unutra, i
slabije zapečene. Dubina ložišta je 0,23 m. Dokaz da je peć bila duže vremena u upotrebi je
djelomično sačuvana starija podnica SJ 63 evidentirana ispod podnice SJ 18. Napravljena je
od dobro zapečene i zaglađene zemlje glinovitog sastava crne boje s ojačanjem od
životinjskih kostiju.
-
18
Slika 23: Tlocrt peći SJ 18 s mlađom i starijom podnicom Slika 24: Tlocrt i presjek peći SJ 18
Po dataciji sve formacije pripadaju kasnom srednjem vijeku, ali predstavljaju objekte
koji su prethodili groblju.
10.2 Grobovi
Prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja na Međunarodnom graničnom cestovnom
prijelazu Tovarnik evidentirano je i istraženo 112 grobova od kojih su 3 dvojna groba, 1
uništeni grob bez kostura te 1 grob koji je uništen prilikom kopanja groba 79, a njegove kosti
su postavljene uz južni rub groba 79. Nije istraženo 4 groba ( 64, 65, 67 i 74) koji većim
dijelom idu van trase. Ukupno je istraženo dokumentirani i izvađeno 111 kostura.
Grobovi se pojavljuju na istočnom dijelu trase sa tendencijom širenja van ugovorene
zone prema istoku (u Republiku Srbiju), sjeveru (na prostor sadašnjeg, aktivnog pravoslavnog
groblja mjesta Tovarnik) i jugu. Granica groblja na zapadu nije jasno definirana zbog velikog
stupnja devastacije. Zona istraženog groblja većim dijelom je uništena kanalima, ali i
kolničkim trakama. Manji dio zone na jugu je intaktan i relativno dobro sačuvam.
Slika 25: Raspored kasnosrednjovjekovnih grobova
-
19
Svi grobovi su orijentirani I – Z uz manji otklon od nekoliko stupnjeva. Najveći otklon
uočen je na grobu 60 gdje on prelazi 30°. Sve rake su pravokutnog oblika u tlocrtu, sa
zaobljenim kutovima, a dubina im varira od 0,20 do 0,60 m. Ukopane su u horizontalne
geološke slojeve: SJ 03 i 04. Ispunjene su jako tamno sivkasto smeđom (Munslle: 10YR 3/2)
rahlom zemljom glinovito – prahastog sastava s ili bez primjesama ili tamno sivkasto smeđom
(Munslle: 10YR 4/2), kompaktnom, tvrdom i nabijenom zemljom glinovitog sastava s ili bez
primjesama. Unutar depozita grobova osim kostura evidentirana je i manja količina pokretnog
arheološkog materijala, prije svega ulomaka keramike, životinjskih kostiju te građevinskog
materijala koje su sekundarno dospjeli unutar zapune groba prilikom njegovog zatrpavanja.
Slika 26: Zapuna groba 91 Slika 27: Ukop groba 91
Zbog devastacije grobova u kasnijim periodima stupanj oštećenja kostura je velik pa
varira od djelomično oštećenih kostura (T.III,1), do potpuno oštećenih kostura bez
mogućnosti rekonstrukcije načina ukopa (T.III,2). Najveća destrukcija zamijećena je u zoni
iskopa cestovnog jarka IV, recentnih kanala SJ 76 i SJ 361 te ispod kolničkih traka državne
ceste D46. Zonu s manjim stupnjem oštećenja predstavlja jugoistočni kut ugovorene površine.
Slika 28: Grafički prikaz sačuvanosti kostura
-
20
U dobnim skupinama dominiraju kosturi odraslih osoba i adolescenata dok su kosturi
dječjeg uzrasta znatno manje zastupljeni (T.IV,1). Najvjerojatniji razlog je manja dubina
dječjih grobova koji se pojavljuju već na dubini od 0,40 m kao što je slučaj s grobovima 15 i
16, zbog kojih su bili izloženi većoj destrukciji.
Slika 29: Grafički prikaz kostura po starosti
Položaj kostura kao i njihova orijentacija je unificirana tako da je zastupljeno samo
pokapanje u ispruženom položaju na leđima orijentirani I – Z s glavom na zapadu.
Položaj lubanje nije ujednačen, a razloge najvjerojatnije možemo tražiti u slijeganju
zemlje nakon pokapanja, a ne ritusu sahranjivanja. Najzastupljenije je polaganje lubanje na
zatiljak, dok su u jednakoj mjeri zastupljene lupanje položene u desno i lijevo. U 20%
slučajeva lubanja nije pronađena zbog stupnja destrukcije u kasnijim fazama. Zbog istog
uzroka 10% lubanja pronađeno je dislocirano od ostatka kostura (T.IV,2).
U položaju ruke nije primijećeno pravilo. Najviše je pokojnika pokopano s objema
rukama položenim na trbuh dok su obje ruke položene na prsa, zdjelicu i ispružene uz tijelo
zastupljene u manjoj količini sa po 7%. od svakog oblika. Posebnu kategoriju čine ruke
položene na različite načine (17%). U njoj zastupljeno je više oblika od kojih dominira
kombinacija položenih ruku na trbuhu, prsima ili ispruženih uz tijelo. U 22% slučajeva
položaj ruku zbog stupnja uništenja nije bilo moguće utvrditi (T.V,1).
Položaj nogu je unificiran i zastupljen samo u obliku ispruženih nogu sa ili bez
sačuvanih stopala. Od ukupnog broja kostura u 7% slučajeva noge nisu pronađene, dok je za
5% kostura položaj nogu nije sa sigurnošću bilo moguće utvrditi.
-
21
Slika 30: Grafički prikaz položaja lubanje Slika 31: Grafički prikaz položaja nogu
Slika 32: Grafički prikaz položaja ruke
Primjeri dvojnih grobova:
Tijekom istraživanja evidentirano je 3 dvojna groba (6, 31 i 93) koji su u rodbinskoj
vezi.
U grobu 6 pronađen je loše sačuvan kostur djeteta SJ 31 ispruženog na leđa orijentiran
I – Z s glavom na zapadu ispod kojeg se nalazio oštećen kostur odrasle osobe najvjerojatnije
-
22
žene SJ 52 ispružen na leđa, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su položene na trbuh,
a noge ispružene. Kostur djeteta položen je na prsa i trbuh majke (T.V,2).
U grobu 31 pronađena su dva dobro sačuvana kostura odraslih osoba ili adolescenata.
Gornji kostur SJ 117 ispružen je na leđa, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su
savijene, a noge ispružene. Ispod njega je kostur SJ 165 odrasle osobe ispružene na leđa,
orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su savijene na prsima (lijeva preko desne), a noge
su ispružene.
U grobu 93 evidentiran je jako loše sačuvan kostur SJ 373 odrasle osobe (moguće
žene) ispružen na leđa, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su ispružene uz tijelo kao i
noge i. Uz desni goljeničnu i lisnu kost pronađen je kostur novorođenčeta SJ 433 unutar,
položen na desni bok, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke savijene na trbuhu, a noge
ispružene (T.V,2).
Slika 33: Kosturi SJ 6 i 52 u grob 6 Slika 34: Kosturi SJ 117 i 165 u grobu 31
Slika 35: Kosturi SJ 373 i 433 u grobu 93 Slika 36: Detalj kostura SJ 433
-
23
Primjer presječenih grobova:
Na više mjesta primjećeno je presijecanje grobova, ali samo djelomično. Najizrazitiji
primjeri je 8 grobova gdje su presijecanja u većoj ili manjoj mjeri oštetila stariji grob ili u
potpunosti ga uništili. Najviše presijecanja evidentirano je na istočnom odnosno jugoistočnom
dijelu terena.
Djelomično oštećenje primijećeno je kod groba 51 kojeg je presjekao grob 60. Na
kosturu SJ 195 u grobu 51, nedostaje lijevi femur koji je pronađen u zapuni cjelovitog groba
61. Još vidljivije primjer je grob 54 kojeg je presjekao grob 43. Noge kostura SJ 212 iz groba
54 pomjerene su na sjeverni dio ukopa novijeg groba (T.VI,1).
Slika 37: Grob 61 i 51 Slika 38: Djelomično dislociran grob 54
Potpuno uništeni grobovi su evidentirano samo u 2 slučaja i riječ je grobu 86 kojeg je
u potpunosti uništio grob 61, te o kosturu SJ 333 u grobu 79. Kosti položene u južno dio
ukopa groba 79, a sačuvane su samo veće kosti i to dijelovi lubanja, femur, mandibula, rebra i
zdjelica.
Slika 39: Kostur SJ 293 i kostur SJ 333 iz uništenog groba
-
24
10.2.1. Pokretni arheološki nalazi iz grobova:
Unutar depozita grobova pronađena je manja količina arheološkog materijala.
Većinom se radi o nekoliko ulomaka keramike kasnosrednjovjekovne datacije i nekoliko
komada životinjskih kostiju.
Uz pokojnike pronađena je veća količina predmeta (T.VI,2). Po brojnosti dominiraju
predmeti izrađeni od metala prvenstveno bronce, dok su u manjoj mjeri zastupljeni predmeti
od srebra ili s tragom posrebljavanja. Od ostalih materijala evidentirani su još i koštani te
kameni predmeti. Po funkciji razlikujemo:
1. Dekorativno – funkcionalne predmete: gumbi i igle.
2. Dekorativni predmeti: ogrlica
3. Funkcionalne predmete: potplate, češljevi, pređice i noževi
4. Novčići
5. Ostaci lijesa
Slika 40: Tipološka podjela posebnih nalaza iz grobova
Među dekorativno - funkcionalni predmetima najzastupljeniju skupinu predstavljaju
ostaci brončanih gumba. Na lokalitetu su evidentirane dvije varijante:
1. varijanta se sastoji od masivnije kuglice izrađene od brončanog lima, promjera oko
1,2 cm, s brončanom ušicom.
2. varijanta je manja ovalna šuplja kuglica od brončanog lima sa zadebljanjem na
donjoj i ušicom na gornjoj strani.
-
25
U odnosima dominiraju gumbi manjeg formata. Većina ih je pronađena oko vrata ili
neposredno uz lijevu i desnu ruku. Najvjerojatnije se radilo o gumbima za kopčanje košulje ili
sličnog odjevnog predmeta.
Slika 41: Gumbi oko vrata iz groba 70 (PN 42) Slika 42: Gumbi PN 59 iz groba 91
Po brojnosti iza gumba nalaze se igle. Većinom se radi o manjim brončanim iglama s
ovalnom ili plosnatom glavom. Gotovo sve su pronađene u blizini ili neposrednoj blizini
lubanje, što sugerira da su primarno služile kao ukosnice ili kao učvršćivanje pokrivala za
glavu od tkanine.
Predmeti isključivo dekorativnog karaktera predstavljaju rijetkost. Jedini predmet ove
kategorije je ogrlica sastavljena od 8 dobro sačuvanih jantarnih perli oblika trostrane prizme s
perforacijom po dužini pronađena u grobu 63.
Slika 43: Brončane igle iz groba 61 (PN 38) Slika 44: Jantarne perle iz groba 63(PN 53)
Funkcionalni predmeti zastupljeni su u manjoj mjeri. Riječ je o tri željezne pređice,
dva loše sačuvana koštana češlja s ojačanjem, dva noža te paru potplata za obuću.
Tijekom istraživanja evidentiran je samo jedan nalaz novca u grobove. Ovaj slučaj
zamijećen je samo u grobu 54 gdje je na desnom oku pronađen brončani novčić koji je
najvjerojatnije sekundarno dospio prilikom zatrpavanja pokojnika
-
26
Slika 45: Kasno antički novčić na desnom oku u grobu 54 (PN 32),
U 11 grobova evidentirani su ostaci željeznih čavala drvenog lijesa. Čavli su većinom
raspoređeni oko lubanje s lijeve i desne strane po dva par desno i lijevo od kostura i jedan par
oko nogu. Među njima postoje razlike u dimenzijama, ali i obliku. Veći dio čavala
četverokutnog je presjeka s pravokutnom glavom, dok je manji dio kružnog presjeka.
Izostanak čavala u ostalim grobovima ne sugerira pokapanje bez lijesa.
11. NOVOVJEKOVNI HORIZONT
Treći horizont koji je evidentiran na terenu predstavljaju novovjekovne intervencije iz
XX i XXI stoljeća. Većinom se radi o kanalima (SJ 73/74, 75/76, 215/217, 220/221, 175/176,
360/361) i jamama (SJ 358/359, 412/413, 429/430, 431/432) koje su djelomično oštetila ili u
potpunosti uništile ranije antičke i kasnosrednjovjekovne arheološke formacije.
Slika 46: Raspored recentnih jama i kanala
-
27
Slika 47: Ispuna recentni kanal SJ 360/361
12. ZAKLJUČAK
Zaštitnim arheološkim istraživanjem na Međunarodnom cestovnom graničnom
prijelazu Tovarnik od stacionaže 0+660.00 do stacionaže 0+590.00, evidentirani su arheološki
ostaci iz vremena kasne antike te kasnosrednjovjekovno groblje na redove.
Na osnovu prikupljenih podataka, antičke ostatke možemo dovesti u vezu s nalazima
evidentiranim u Tovarniku i njegovoj bliže okolice. Sporadični kasno antički objekti (otpadne
jame i bunari) dokumentirani i istraženi na Međunarodnom graničnom cestovnom prijelazu
sugeriraju da je riječ o perifernoj zoni naselja nepoznatog karaktera i veličine ili neke veće
ville rustike. Ovoj tvrdnji ide u prilog velika količina građevinskog materijala posebice
ulomaka tegula i kupa pronađenim kako u antičkim tako i u kasnosrednjovjekovnim
objektima. Zbog izostanka antičkih objekata sa zidanim strukturama za pretpostaviti je da je
spomenuti materijal, prije svega građevinskog karaktera ovdje dospjeli sekundarnim putem ali
zasigurno iz bliže ili neposredne okolice. Pregledom šire zone oko lokaliteta uočena je veća
količina antičkih nalaza sjeverno od prostora istraživanja.
Kasnosrednjovjekovni kulturni horizont čine jame, peći i kanali te kosturno groblje na
redove. Iako jame, peći i kanali datacijom pripadaju vremenu kasnog srednjeg vijeka, u
stratigrafskim odnosima one prethode kosturnom groblju na redove. Točan vremenski razmak
nije bilo moguće utvrditi. Na osnovu rasporeda jama, peći i kanala možemo govoriti o znatno
-
28
širem lokalitetu nepoznatog karaktera. Za pretpostaviti je da se ovaj horizont pojavljuje i na
neistraženoj površini južno i istočno od zone izvođenja zaštitnih arheoloških istraživanja.
Kasno srednjovjekovno groblje na redove čini dominantnu većinu arheoloških
formacija. Zaštitnim istraživanjem uhvaćen je samo manji dio groblja a njegove ostatke
trebamo tražiti prema jugu, istoku i sjeveru. Zapada granica groblja nije jasno definirano zbog
velikog stupnja devastacije. Oko 1 km zračne linije od otkrivenog groblja smještena su
kasnosrednjovjekovna selišta na lokalitetima Ivanci, Đureš, Kleštovica. Odnos ovog groblja i
spomenutih selišta nije jasno definiran i utvrđen zbog relativno male istražene površine
kosturnog groblja.
Treći horizont je novijeg postanka i on je uglavnom djelovao destruktivno na starije
horizonte, iako neki arheolozi zanemaruju novije slojeve arheološka znanost naziva
suvremena arheologija i tim nalazima pristupa s pažnjom.
Prema rezultatima istraživanja možemo sa sigurnošću kazati da ovaj lokalitet ima
arheološki značaj, a njegova šira okolica pokazuje velik arheološki potencijal koji nije
istražen. Po nalazima iz doba rimske nazočnosti možemo reći da je na mjestu današnjeg
Tovarnika, pa sve do našeg lokaliteta cvalo značajnije rimsko naselje, kakvog je karaktera
bilo nemoguće je nagađati. Ujedno djelomično istraženo kasnosrednjovjekovno groblje na
redove svjedoči o većoj populaciji koja je živjela na ovom prostoru, pred a moguće i za
vrijeme širenja Osmanskog Carstva na prostor Srijema.
Izvješće priredili: S. Đuričić i S. Galiot
Fotografije: K. Lerotić
Nacrtna dokumentacija: Josip Bazo
POPIS KRATICA:
ST - stacionaža
SJ – stratigrafska jedinica
PN – poseban nalaz
-
29
13. LITERATURA
1. Bulat, M., 1969, Topografska istraživanja Limesa u Slavoniji i Baranji, Osječki zbornik
XII, Osijek, 39-52
2. Brunn, P. M., 1966, Roman Imperial Coinage, vol. VII, London
3. Dizdar, M i Ložnjak Dizdar, D., 2009. Terenski pregled područja općina Ilok, Lovas i
Tovarnik u 2008. g., Annales Instituti archaeologica V/2009, Zagreb, str. 117-121
4. Dorn A., 1973, Rekognosciranje limesa na području vukovarske općine, GSM, 23,
Vukovar, 22-30.
5. Dorn A., 1977, Rekognosciranje trase rimskog puta i naselja na dionici Tovarnik − Osijek,
Arheološki Pregled, 19, Beograd, 149-152.
6. Minichreiter K., 2007, Arheološki lokaliteti na trasi Iločke transverzale, brze ceste od Iloka
do Lipovca, Annales Instituti archaeologica III/2007, Zagreb 2007,89-92.
7. Popović D., Vasiljević M., 1970, Rekognosciranje rimskog puta Sirmium − Mursa,
Arheološki Pregled, 12, Beograd, 193-194.
-
30
14. TABELE
T.I
Slika 1
-
31
T.II
Slika 1
-
32
T.III
Slika 1
Slika 2
-
33
T.IV
Slika 1
Slika 2
-
34
T.V
Slika 1
Slika 2
-
35
T. VI
Slika 1
Slika 2
-
36
1.UVOD2.POLOŽAJ LOKALITETA I ZATEČENO STANJE3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA4. PREGLED ISTRAŽIVANJA U OKOLICI TOVARNIKA5. METODOLOGIJA RADA6. TIJEK ISTRAŽIVANJA7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA8. INTERPRETACIJA9. ANTIČKI HORIZONT10. KASNOSREDNJOVJEKOVNI HORIZONT10.1. Jame, kanali i peći10.2 Grobovi10.2.1. Pokretni arheološki nalazi iz grobova:
11. NOVOVJEKOVNI HORIZONT12. ZAKLJUČAK13. LITERATURA14. TABELE
top related