ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast
Post on 02-Feb-2016
46 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast
1. HUP: Što zagovaramo – ciljevi i preporuke
Preliminarni pregled pokazatelja za svaki cilj Očekivani završetak i predstavljanje cjelovitog sustava: prosinac 2013. Predviđeno ažuriranje: cca svakih 6 mj.
2. Pilot-primjer: skor fiskalne konsolidacije
2
Dva dijela današnje prezentacije
3
Prvi dio: pregled ciljeva, preporuka i preliminarna lista pokazatelja
4
Skor produktivnosti i konkurentnosti
CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•realni BDP (rast) i realni BDP po zaposlenom•produktivnost u industriji•ulaganja u R&D•jedinični trošak rada•BDP po stanovniku i output po radniku: usporedbe s drugim zemljama članicama EU•trend izvoza•anketna stopa nezaposlenosti•pokazatelji energetske efikasnosti i korištenja OIE
izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata
poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije
dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDP-a)
smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti
5
Produktivnost i konkurentnost: preporuke
6
Skor fiskalne konsolidacije
CILJ: Hitno smanjenje deficita da ne prijeđe 3% BDP-a i javnog duga da ne prijeđe 60% BDP-a
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•mjere rizika kreditiranja države (CDS)•omjer javnih prihoda i BDP-a•omjer javnih rashoda i BDP-a•omjer salda proračuna i BDP-a•omjer javnog duga i BDP-a
trenutno odustajanje od novih poreza ili ne-poreznih nameta
korekcija plaća u javnom sektoru tako da prosječna plaća više ne bude veća nego u privatnom sektoru
smanjenje ostalih izdataka opće države za oko 1 postotni bod BDP-a godišnje, do postizanja željene fiskalne ravnoteže
izbacivanje nepotrebnih i nefunkcionalnih stavki iz proračuna na temelju hitne analize učinaka pojedinih fiskalnih programa
dugoročno uravnoteženje proračuna
Kvantifikacija ovih preporuka podložna je promjenama nakon usklađivanja hrvatskog statističkog izvještajnog sustava s metodološkim standardima Eurostata.
7
Fiskalna konsolidacija: preporuke
8
Skor reforme javne administracije
CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•odabrani pokazatelji Doing Business Svjetske banke•naglasak na broj i trošak procedura, vrijeme potrebno za pokretanje posla i sl.
mjere koje će Hrvatsku podići na ljestvici Doing Business iznad 40. mjesta
analiza poslovnih procesa u javnoj administraciji radi njihovog pojednostavljenja i povezivanja s projektom poboljšanja opravdanih i ukidanja nepotrebnih propisa i uklanjanja prepreka poslovanju
reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija
promjena teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike
uvođenje sustava mjerenja ciljeva, usporedbi i nagrađivanja kreativnosti i rada u javnoj administraciji
informatizacija pristupa i obavljanja poslova s javnom administracijom uz afirmaciju univerzalnih identifikatora i e-potpisa, i osobito u poslovima javne nabave
9
Reforma javne administracije: preporuke
10
Skor smanjenja opterećenja gospodarstva
CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•prihodi proračuna opće države / BDP•pokazatelji parafiskalnih nameta
o u toku rada na projektu ispitat će se mogućnost izrade pokazatelja broja ili troška parafiskalnih nameta
smanjenje udjela javnih prihoda opće države u BDP-u za 1 postotni bod godišnje
smanjenje broja i financijskog tereta neporeznih nameta poduzetnika na polovicu
postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala, pri čemu se kao prva mjera predlaže podizanje granica poreznih razreda (uključivo neoporezivi dio) i smanjenje stopa poreza na dohodak radi smanjenja porezne progresije
povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava
bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, e-forumi, e-konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava
Kvantifikacija ovih preporuka podložna je promjenama nakon usklađivanja hrvatskog izvještajnog sustava s metodološkim standardima Eurostata.
11
Smanjenje opterećenja: preporuke
12
Skor uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera
CILJ: Uklanjanje propisa za koje nema dokaza o tome da proizvode veće društvene koristi od troškova, smanjenje troškova provedbe regulacije i primjena procjena učinaka propisa.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•odabrani pokazatelji Doing Business Svjetske banke (npr. pokazatelji registracije vlasništva)
dosljedna primjena propisa o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu evaluacije propisa
donošenje zakona o strateškim investicijama radi uspostave dobre prakse koja će postati univerzalna u najkraćem mogućem roku radi jednakog tretmana svih investitora
pokretanje projekta sustavnog uklanjanja barijera poslovanju
koordinacija projekata usmjerenih uklanjanju investicijskih i poslovnih barijera i reforme javne administracije i teritorijalnog ustroja
široko uvođenje prakse dodjele automatskih dozvola zbog šutnje administracije
provesti projekt e-građevinska dozvola i pod-projekt e-uporabna dozvola
13
Uklanjanje barijera: preporuke
14
Skor reforme pravosuđa
CILJ: Formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi i likvidacije.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•broj dana potrebnih za ovrhu prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke•trošak postupka ovrhe prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke•broj dana potrebnih za rješavanje nesolventnosti prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke•stopa naplate potraživanja u stečaju prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke•indikatori iz pravosudnih statistika•Transparency International Corruption Perception Index
skraćivanje trajanja svih sudskih postupaka, osobito prisilne naplate, stečajeva i likvidacija na polovicu
stalno obrazovanje radi povećanja profesionalnih umijeća i poticanja nezavisnosti djelatnika u pravosuđu
informatizacija i efikasnija organizacija sudova
borba protiv korupcije i afirmacija najviših etičkih standarda i stručne nezavisnosti pravosuđa
uvođenje ažurnog e-registra presuda viših sudova, uz uvažavanje zaštite identiteta stranaka
uvođenje ažurnog e-registra postupaka stečajeva s pokazateljima dinamike procesa i sadržaja procesnih radnji
15
Reforma pravosuđa: preporuke
16
Skor reformi tržišta rada
CILJ: Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•indikatori tržišta rada prema Doing Business Svjetske banke•indikatori tržišta rada prema IMD/WEF •broj zaposlenih•stopa aktivnosti (participacije radne snage): aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni koji traže posao) / stanovništvo radne dobi
pojednostaviti odredbe o radnom vremenu
postupak otkazivanja ugovora o radu trebao bi se značajno pojednostavniti, radi uravnoteženosti trebalo bi skratiti otkazne rokove za radnike koji su kod poslodavca zaposleni manje od 5 godina, ograničiti iznose naknade štete i onemogućiti prekide postupaka temeljem bolovanja
otpremnine bi trebalo vezati samo uz poslovno uvjetovan otkaz, te povisiti prag stjecanja prava s 2 na 5 godina
fleksibilniji tretman malih i srednjih poduzeća za koje je fiksni trošak radne regulacije veći nego za velike tvrtke, te sukladno preporukama EU zaštititi male i srednje poduzetnike kod zapošljavanja na određeno vrijeme i postupaka otpuštanja radnika
Konsolidacija i smanjenje broja prekršajnih odredbi kojih je u Zakonu o radu sada 124
olakšati zapošljavanje stranaca, osobito ako je riječ o stručnjacima i znanstvenicima
mjere politike zapošljavanja prilagoditi potrebi povećanja mobilnosti radnika i jačanju teritorijalne i socijalne kohezije
17
Tržište rada: preporuke
18
Skor reformi u obrazovnom, zdravstvenom, mirovinskom i teritorijalnom sustavu
CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i razvoju čitavoga društva.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•udjel visokoobrazovanih prema Eurostatu•pokazatelj cjeloživotnog učenja prema Eurostatu•odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika•broj općina•izdaci za obrazovanje u % BDP•izdaci za zdravstvo, javni i privatni u % BDP•dugovi zdravstva•očekivano trajanje zdravog života
povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi 30-34 godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta, naročito u oblastima S&T
povećanje atraktivnosti strukovnih zanimanja bitno povećanje cjeloživotnoga učenja, uz naglasak na praktične vještine poduzetništva i financijsko
opismenjavanje izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju povećanje odnosa broja zaposlenih i umirovljenika povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup uz povećanje efikasnosti u tom segmentu mirovinskog
sustava borba protiv korupcije i uvođenje najviših etičkih kriterija u mirovinski sustav provođenje reforme zdravstva koja će jamčiti financijsku održivost sustava (prekid ciklusa akumuliranja
dugova) izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu profesionalizirati i depolitizirati funkcije upravljanja u zdravstvenom sustavu na temeljima pozitivne prakse
starijih članica EU porezno poticati dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje poticati ulaganja u privatne zdravstvene ustanove i ustanove skrbi za osobe treće dobi uz podršku iz EU
fondova
19
Obrazovni, zdravstveni, mirovinski i teritorijalni sustav: preporuke
20
Skor efikasnosti javnih poduzeća
CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti, zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanje izvještavanja javnosti o poslovanju
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•udjel zaposlenih u javnim i državnim poduzećima u ukupnom broju zaposlenih•skup pokazatelja poslovanja odabranih javnih poduzeća
redefinirati obuhvat poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati javnim / komunalnim u smislu da se kroz njih realizira neki javni interes, a za ostala poduzeća i poslovne funkcije donijeti plan restrukturiranja i privatizacije
planove restrukturiranja i privatizacije uskladiti s industrijskim i drugim razvojnim politikama radi jačanja privatnog sektora i privlačenja stranih ulaganja, posebno u sektoru prerađivačke industrije
profesionalizirati / depolitizirati upravljanje javnim (komunalnim) poduzećima i funkcijama te uvesti mjerljive i javne kriterije učinkovitosti poslovanja, biranje uprava na javnim natječajima i zaustaviti utjecaj politike na svim operativnim razinama
uvesti OECD-ove kriterije razvidnosti i korporativnog upravljanja za poduzeća u državnom vlasništvu
općenito jačati tržišno natjecanje, posebno kroz uvođenje razvidnog natjecanja u postupke javne nabave i ograničavanje privilegiranih državnih poduzeća u natjecanju s privatnima.
21
Efikasnost javnih poduzeća: preporuke
22
Skor ponude kapitala
CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanju dostupnosti kredita.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•ukupni kapital trgovačkih društava•omjer duga i kapitala•kamatne stope i kamatne marže banaka•krediti poduzećima po stalnom tečaju•raspoloživost rizičnog kapitala prema IMD/WEF
uvođenje zaštitne kamate i/ili ukidanje posebnog poreza i prireza na isplatu dobiti
olakšan porezni tretman malih poduzeća (paušali i/ili niže stope, ukidanje akontacija poreza na dobit)
poticajne mjere za poslovanje fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela te za poticanje „mezzanine“ financiranja kroz HBOR
jače okretanje HBOR-a financiranju izvoza i poticanje razvoja terminskog deviznog tržišta
pronalaženje efikasnog modela za čišćenje portfelja loših kredita kroz specijalizirane fondove („loše banke“) i sl.
smanjenje regulatornih troškova i poticanje konkurencije radi smanjivanja kamatnih marži
motiviranje banaka na lakše i hrabrije kreditiranje privatnog sektora, naročito malih i srednjih te mikro tvrtki
23
Ponuda kapitala: preporuke
24
Skor poduzetničke klime
CILJ: Promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•IMD indeksi•GEM-ovi rezultati mjerenja poduzetničke aktivnosti•HUP-ovo kvartalno ispitivanje javnog mnijenja o (anti)poduzetničkoj klimi
donijeti operativni provedbeni program razvoja poduzetništva
preporuke iz GEM (Global Enterpreneurship Monitor) izvještaja ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava
izraditi i godišnje ažurirati objedinjeni e-registar potpora i pomoći sektoru po svim osnovama i na svim razinama državne vlasti
ugraditi afirmativni odnos prema poduzetništvu i radu u sve segmente političkog i društvenog djelovanja
25
Poduzetnička klima: preporuke
26
Investicijski skor
CILJ: Aktivno poticanje investicija -privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući naše dobro pripremljene investicijske potencijale.
POKAZATELJI (preliminarna lista):
•omjer investicija i BDP-a•FDI/BDP•greenfield FDI / BDP•FDI/BDP, usporedba s drugim zemljama•kvartalna anketa?
pokrenuti globalni road show team koji će kontinuirano prezentirati i državne i privatne hrvatske investicijske potencijale
ustrojiti učinkovit sustav za privlačenje, prihvat i asistenciju (help desk) investitora na bazi KAM (Key Account Management) koncepta
redovito i jasno komunicirati javnosti što Vlada radi u vezi privlačenja investicija te razviti sustav mjerenja uspješnosti provedbe ovih aktivnosti7
u nacionalnim agencijama uspostaviti ažuran e-registar kvalificiranih projekata
provoditi redovita istraživanja zadovoljstva investitora
27
Poticanje investicija: preporuke
28
Drugi dio: HUP Skor i pilot-primjer Skor fiskalne konsolidacije
• područje reformi ciljevi HUP-a skor koji mjeri realizaciju
• aktivnosti = NE mjeri/rezultati = DA, mjeri
• za svako od područja/ciljeva definiraju se pokazatelji rezultata
• svi pokazatelji pretvaraju se u skor na skali od 20 (najlošiji rezultat) do 80 (najbolji rezultat)
• pojedini skorovi se „zbrajaju” (računaju se vagani prosjeci) i tako se dobivaju skorovi područja/ciljeva i ukupni HUP Skor
29
Što je HUP Skor
• uobičajeno: zagovornici se pozivaju na jedan skup pokazatelja, kritičari na drugi
• jedna strana: deficit i dug su previsoki, zadužujemo buduće generacije• druga strana: udjel rashoda države u BDP-u ne odstupa od prosjeka
• skor uzima u obzir SVE relevantne pokazatelje
• kombinira ih na transparentan način
• daje skupnu ocjenu
30
Glavna prednost skora: cjelovita ocjena
Pilot-primjer: skor fiskalne konsolidacije
Skor fiskalne konsolidacijeVagani prosjek skorova za pet fiskalnih područja; Min = 20; Max = 80
Skor rizika20%
Skor duga20%
Skor prihoda
20%
Skor rashoda
20%
Skor salda20%
CDS* Skor30%
Skor CDS usporedbe
70%
* CDS – credit default spread (eng.): premija osiguranja kreditnog rizika zemlje
Skor razine duga
33,33%
Skor promjene
duga33,33%
Skor usporedbe
duga33,33%
Skor promjene
udjela prihoda
50%
Skor udjela prihoda
50%
Skor promjene
udjela rashoda
50%
Skor udjela rashoda
50%
Skor ukupnog
salda30%
Skor primarnog
salda70%
32
Skor fiskalne konsolidacije
Min = 20
Max = 80
Skor razine duga = 20,0
Skor promjene duga = 54,0
Skor usporedbe duga = 26,9
Skor duga = 33,6
CDS Skor = 42,2
Skor CDS usporedbe = 34,4Skor rizika = 36,6
Skor udjela prihoda = 58,0
Skor promjene udjela prihoda = 26,8
Skor prihoda = 42,4
Skor promjene udjela rashoda = 51,1
Skor udjela rashoda = 47,4Skor rashoda = 49,3
Skor primarnog salda = 20,0
Skor deficita = 22,9
Skor ukupnog salda = 29,7
Skor fiskalne konsolidacije = 34,6
Skor semafor fiskalne konsolidacije
20-40
40-60
60-80
DeficitDugRizik
Skor fiskalne konsolidacije
PrihodiRashodi
0
• svih pet skorova (rizik, prihodi, rashodi, deficit i dug) su u donjoj polovici skale
• udjeli prihoda i rashoda (u BDP-u) ukupnu ocjenu vuku prema gore, deficit i dug prema dolje, rizik odgovara ukupnoj ocjeni
• skor fiskalne konsolidacije je nizak i kontinuirano se nastavlja pogoršavati
34
Skor fiskalne konsolidacije: zaključak
35
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
48
49
50
51
top related