dam 4termin tlak vlaznost 2019a [read-only] · 2019-03-19 · 8 relativna topografija slika...
Post on 30-Jan-2020
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1
•Atmosferske izobarne plohe su trodimenzionalne. Njihov oblik prikazujemo apsolutnom topografijom (AT). Kako se atmosfera se ponaša poput idealnog plina, primjenom hidrostatičke aproksimacije nalazimo da tlak u hladnijem zraku brže opada s visinom:
gdje je p tlak, g je akceleracija sile teže, T je temperatura zraka, �� je specifična plinska konstanta (suhog) zraka, a z je visina.
��
��� ��� � � ∙ �� ∙ � → �� � �
∙ �
�� ∙ ���
Atmosferski tlak
10
•Geopotencijal je potencijal sile teže. Čest koja se nalazi u polju Zemljine sile teže, posjeduje potencijalnu energiju. •Prikažemo li tu potencijalnu energiju po jedinici mase česti, dobivamo geopotencijal Ф (J kg-1):
gdje je z geometrijska visina tijela mjerena od srednje razine mora (m), a g je akceleracija sile teže.
•U meteorologiji je uobičajeno prikazivati polje geopotencijala na odabranoj izobarnoj plohi.
•Tako dobivamo kartu AT (apsolutnu topografiju) neke izobarne plohe.
3
•Geopotencijal se najčešće izražava u geopotencijalnim metrima (gpm), gdje porast geopotencijala za 1 gpm približnoodgovara geometrijskom pomaku u vis za 1 metar.
razlika 2% 98 gpm ~ 100 m
•Pomoću visinskih karata prikazujemo AT izobarnih ploha npr. p = 850 hPa (ili 500 hPa) nad Europom. Meteorološka polja koja su na njima prikazana određena su na temelju visinskih mjerenja.
4
Radiosondaža (http://weather.uwyo.edu/upperair/sounding.html)
•14240 LDDD Zagreb Observations at 00Z 01 Feb 2009•-----------------------------------------------------------------------------• PRES HGHT TEMP DWPT RELH MIXR DRCT SKNT THTA THTE THTV• hPa m C C % g/kg deg knot K K K •-----------------------------------------------------------------------------• 1000.0 120 • 999.0 128 0.0 -2.7 82 3.15 30 4 273.2 282.0 273.8• 925.0 738 -4.9 -5.2 98 2.82 80 8 274.3 282.2 274.8• 850.0 1397 -9.3 -10.6 90 2.02 300 4 276.4 282.2 276.7• 769.0 2164 -14.3 -14.4 99 1.64 205 12 279.0 283.9 279.3• 764.0 2214 -11.5 -11.8 98 2.04 212 13 282.6 288.6 282.9• 759.0 2264 -11.1 -11.5 97 2.10 218 14 283.5 289.8 283.9• 743.0 2427 -12.2 -12.6 96 1.96 240 17 284.1 290.0 284.4• 712.0 2752 -14.3 -14.9 95 1.70 240 16 285.2 290.4 285.5• 700.0 2881 -15.9 -19.5 74 1.17 240 16 284.9 288.5 285.1• 686.0 3033 -17.1 -25.1 50 0.73 238 16 285.2 287.5 285.3• 662.0 3297 -18.7 -28.2 43 0.57 235 17 286.3 288.2 286.4• 596.0 4075 -23.3 -37.3 27 0.26 257 19 289.7 290.6 289.7• 582.0 4250 -22.9 -44.9 12 0.12 262 19 292.1 292.5 292.1• 561.0 4517 -24.3 -47.8 9 0.09 270 19 293.6 293.9 293.6• 515.0 5138 -27.5 -54.5 6 0.05 274 27 296.9 297.1 296.9• 500.0 5350 -29.3 -56.3 6 0.04 275 29 297.3 297.4 297.3• 400.0 6900 -41.7 275 41 300.7 300.7• 375.0 7334 -45.3 276 46 301.6 301.6• 351.0 7772 -48.1 277 51 303.5 303.5• 300.0 8800 -51.1 280 62 313.2 313.2
•Nivo smrzavanja
Kosi emagram
5
Hladan zrak u polarnom području označen je slovom H, a topao u ekvatorijalnom slovom T.
Posljedica hidrostatičke jednadžbe:u polarnim područjima izobarne plohe bliže jedna drugoj, u ekvatorijalnim područjima međusobno udaljenije.
U skladu s tim, prosječni geopotencijal duž horizontalne plohe (z = konst.) opada idući od ekvatora prema polovima.
Vertikalni presjek kroz atmosferu od Sjevernog pola (90 °N) do Ekvatora za prosječno stanje atmosfere.
6
Apsolutna topografija (AT) =topografija izobarne plohe prikazana poljem geopotencijala. Svaka izobarna ploha
ima svoj reljef (vidi sliku) – negdje je udubljena (bliže tlu), a drugdje ispupčena uvis (udaljenija od tla). Točke u
kojima je izobarna ploha udaljenija od srednje razine mora imaju veći geopotencijal od točaka koje su bliže
srednjoj razini mora.
7 studenog 1999, 12 UTC, 500 hPa
7
Apsolutna topografija izobarne plohe p = 850 hPa za 6. siječnja 2002. godine u 12 UTC (13 h CET). Geopotencijal u
geopotencijalnim dekametrima. Nad zapadnom Europom nalazi se polje visokog tlaka sa središtem nad
sjeverozapadnom Francuskom – gdje je geopotencijal veći od 1600 gpm. Jadran se također nalazi u polju visokog
tlaka, ali nad njim izobarna ploha ima vrijednosti geopotencijala između 152 gpdam i 160 gpdam. Uz izolinije
geopotencijala prikazano je i polje vjetra, te su dani podaci o temperaturi i temperaturi rosišta.
Visinska sinoptička karta
8
Relativna topografija
Slika prikazuje izobarne plohe p2 i p1. Kako je u stupcu A zrak topliji (rjeđi) nego u stupcu B, to su u tom području izobarne plohe međusobno udaljenije. (U rjeđem zraku tlak se sporije mijenja s visinom nego u gušćem zraku. Tako npr. da bi izmjerili promjenu tlaka od -1 hPa, moramo se u toplom zraku više penjati u vis nego u hladnom.) Stoga je i razlika geopotencijala ∆Ф = Ф (p2)-Ф (p1) u području A veća nego u području B: ∆ФA > ∆ФB.
Relativna topografija =RT 1000/500 hPa (razlika geopotencijala) predstavlja na neki način srednju temperaturu atmosferskog sloja između 1000 i 500 hPa.
RT 1000/500 hPa ~ Tsloja
RT identificira atmosferske fronte; područja s gusto raspoređenim izohipsama su frontalne zone.
9
Relativna topografija RT 500/1000 hPa nad Europom 05. 05. 2010. u 12 UTC (13 CET).
Osim izolinija ∆Ф, koje su prikazane u gpdam, na karti se vidi i polje vjetra na 500 hPa plohi. (Polje vjetra prikazuje se na isti
način kao i na visinskim kartama). Područje hladnog zraka sa središtem u Skandinaviji s ∆Ф < 520 gpdam. Južno od središta
hladnog zraka –središnja Europa horizontalni gradijenti temperature su izrazito veliki-fronta + ciklona nad Genovskim
zaljevom. Topao zrak nad jugoistočnom Europom s ∆Ф > 564 gpdam.
područje toplog zraka i ciklone
11
Atmosferski tlak -mjerenja� Barometar = instrument za
mjerenje tlaka zraka
� Sastoji se od posude i staklene cijevi koja je na gornjem kraju zataljena, a dnom je uronjena u posudu sa živom.
� Promijeni li se tlak zraka, promijenit će se i visina žive u barometru
� Većem tlaku ⇒ dulji stupac žive u cijevi
� Na metalnom oklopu staničnog barometra nalazi se i termometar
Svođenje temp. instr. na 0 °C
� Barograf = instrument za neprekidno bilježenje tlaka zraka
� Prijemni im je dio sastavljen od niza metalnih kutija.
� Deformacija kutije je mjera za promjenu tlaka; sustavom poluga prenosi se na pisaljku.
� Pisaljka bilježi tlak na papirnom traku stavljenome na valjak sa satnim mehanizmom
12
Kružni
ciklus vodeAtmosfera sadrži samo0.001% ukupne vode naZemlji, i taj je dio uneprekidnom gibanju
U zrak ulazi isparavanjem•s podloge kao nevidljiva para,u određenim uvjetima opet•prelazi u kapljice i ledene čestice te nastaju oblaci i oborina•izlazi iz atm. u obliku oborine koja ili pada iz oblaka ili seizravno taloži na tlu.
Ona se dijelom ispari prije dolaska na tlo, a drugi dio padne na kopno ili u moreNa kopnu se od te vode stvaraju potoci i rijekeU atmosferi, zračne struje raznose vodu na velike udaljenosti
U povoljnim okolnostima voda mijenja agregatno stanje pri čemu se latentna toplinaoslobađa ili troši
•!!!Kad bi se sva vodena para iz atmosfere iznenada kondenzirala i pala na tlo u obliku kiše, ta oborina bi prekrila površinu Zemlje s oko 25 mm (=25 litara) vode.!!!
13
•Spontano odlaženje molekula vodene pare iz vode,s nekoga mokrog tijela ili iz leda u zrak zovemoisparavanje ili evaporacija
•Na isparavanje djeluju:temperature vode ili tijela iz kojega vodena para odlazi,temperatura zraka,vlažnost zraka ibrzina vjetra.
Isparavanje jače pri� višoj temperaturi (T)� jačem vjetru (V)� nižoj relativnoj vlažnosti zraka (rh).
Proces isparavanja vode iz biljke i životinje nazivamo transpiracijom.Isparavanje s tla izravno i preko bilja (kroz sustav korijenja i lišća) zovese evapotranspiracija.
Vlažnost, kondenzacija i oblaci
•!!! odnos utjecaja je T:rh:V = 80%:6%:14%.!!!
14
O potencijalnoj govorimo kad evapotranspiracija nije ograničena nedostatnom količinom vode. To je najveća moguća evapotranspiracija u okolnostima određenima neto zračenjem, temp. (T), vlažnošću zraka (q) i brzinom vjetra (V).
Vlažnost, kondenzacija i oblaci
evapotranspiracija
potencijalna stvarna
15
•Pod vlagom u zraku podrazumijevamo samo vodenu paru, a ne kapljice vode niti čestice leda• budući da vodena para u atmosferu dolazi evapotranspiracijom zrak je najvlažniji u donjim dijelovima troposfere
Količina vodene pare iskazuje se na više načina;•Osnovna mjera je tlak vodene pare (e)•Prizemna količina vodene pare vrlo je promjenjiva (zrak je nekada suši, a nekad vlažniji)
•Pri određenoj temperaturi zraka u njemu se ne može nalaziti bilo koja količina vodene pare•Svakoj temp. odgovara maksimalno moguća količina H2O•Kad je ta količina postignuta, kondenzira se upravo toliko vodene pare koliko je isparavanjem došlo u zrak•Tada je vodena para u zasićenom stanju•Tlak kojim djeluje vodena para u zasićenom stanju zove se ravnotežni tlak ili tlak zasićenja (es)
Vlažnost, kondenzacija i oblaci
16
Tlak vodene pare eVlažan zrak – nezasićen (e)/zasićen (es)e – stvarni tlak vodene pare u zraku pri temp. T (hPa)es – maksimalni mogući tlak vodene pare pri temperaturi T (hPa)
es = es (T)e ≤ es
Za svaku vrijednost temp. (°C) < 0 postoje dva tlaka zasićenja-> jedan iznad vode i jedan iznad leda)
Veza između T i tlaka zasićenja:Clausius-Clapeyronova jednadžba
17
Clausius-Clapeyronova jednadžbaRudolf Julius Emanuel Clausius1822-1888
es - maksimalni (ravnotežni) tlakT - temperaturaL12 – latentna toplina (troši se ili oslobađa pri prelasku tvari iz faze 1 u fazu 2)α1 i α2 – specifični volumeni početne (1) i krajnje faze (2)
α = 1 / ρ (m3 kg-1)
)( 12
12
αα −=
T
L
dT
des
Clausius-Clapeyronova jednadžba =
diferencijalna jednadžba koja povezuje promjenu tlaka s promjenom temperature u sustavu u kojem se dva agregatna stanja iste tvari nalaze u ravnoteži (npr. u oblaku u kojem se uz oblačne kapljice nalazi i vodena para u stanju zasićenja).
18
Integralni oblik Clausius-Clapeyronovejednadžbe
αv >> αl des/dT = Llv / Tαv
Integracijom Clausius-Clapeyronove jednadžbe za isparavanje/kondenzaciju
es (T) - maksimalni (ravnotežni) tlak vodene pare pri temperaturi T (K)es0 = es(T0) – maksimalni tlak vodene pare pri temperaturi T0; uobičajeno
T0 = 273.15 K ⇒ es0 = 6.11 hPaT0 - početna temperatura (K)Llv – latentna toplina isparavanja/kondenzacije, Llv = 2.501 • 106 J kg-1
Rv – specifična plinska konstanta vodene pare, Rv = 461.5 J kg-1 K-1
Npr. za T=293 K (20 °C) es =23.7 hPa
−−=
00
11exp)(
TTR
LeTe
v
lvss
19
Ostale mjere vlažnosti zraka
•2) Relativna vlažnost (rh)
• rh = 100 e / es (%) ~ stvarni udio H2O/kapacitet H2O
•rh iskazuje koliko je vodene pare u zraku prema najvećoj mogućoj količini priistoj temperaturi zraka. Istovremeno ne kaže koliko je vlage u zraku!
•Dnevni hod relativne vlažnosti čestosuprotan dnevnom hodu temperature zraka
05.08.2003.
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
t(h)
tem
p (°
C)
0
10
2030
40
50
6070
80
90
rh (%
)
temperatura relativna vlažnost
Promjena rh uslijed:1) promjene udjela H2O2) promjene temp. zraka
•!!!Suhi zrak može imati visoku rh. U polarnimpodručja Td je nizak što znači mali udio H2O uzraku. Velik rh potječe od sličnih Td i T
vrijednosti.!!!
Može li rh biti velik u polarnim područjima?
20
Ostale mjere vlažnosti zraka3) Apsolutna vlažnost ili gustoća vodene pare = masa vodene
pare koja se nalazi u 1 m3 zraka
T
ea s
V ⋅= 217 [av]=g m-3, [es]=hPa,[T]=K
4) Specifična vlažnost
5) Omjer miješanja
)e)R
R1(p(
e
R
R
m
mq
v
dv
d
m
v
−−==
)ep(
e
R
R
m
mr
v
d
d
v
−==
•21
6) Temperatura rosišta (Td) - temperatura na kojoj čest zraka izobarnimohlađivanjem (kod konstantnog tlaka) postaje zasićena vodenom parom
Kako računamo Td?
stvarni tlak vodene pare na početnoj temperaturi T jednak je maksimalnom(ravnotežnom) tlaku vodene pare na temperaturi Td:
e(T) = es (Td) →
ako se zrak izobarno ohladi do rosišta(npr. noću zbog radijacijskog hlađenja)
•⇒ rosa (Td> 0 oC)
• ili• mraz (T
d≤ 0 oC).
•Ako je Td blizu temp zraka- to znači visokudio H2O u zraku-velika rh
•Ako je Td puno manji od temp zraka- toznači nizak udio H2O u zraku-mala rh
TTd
−−⋅=
0
11exp11.6)(
TTR
LTe
dv
lvds
(hPa)
22
Postizanje zasićenja1. Izobarnim ohlađivanjem vlažnog zraka(proces u kojem je tlak konstantan: p = konst.)
2. Adijabatičkim ohlađivanjem (oblaci → oborina)proces u kojem čest ne razmjenjuje energiju sokolišem.
Adijabatička stopa ohlađivanja:δ = - dT/dz~1°C/100 m
npr. radijacijska magla
ili kondenzacija na hladnoj podlozi
p=RT/α
Adijabatičkim ohlađivanjem (oblaci→oborina)-proces u kojem čest nerazmjenjuje energiju s okolišemČest zraka:dizanjem se hladi i ekspandira;rh raste i T->Td ->vodena para sekondenzira –stvaraju se oblaci & oborinaspuštanjem se komprimira i zagrijava
•23
Mjerenje vlažnosti zrakaOd mnogih mjera za vlažnost zraka samo se relativna vlažnost može izravno očitati na instrumentu
higrograf (kontinuirano bilježi relativnu vlažnost zraka ) sastoji se od snopa vlasi koji je učvršćen na krajevima, a u sredini zategnut utegom. Uteg drži snop u napetom stanju. Položaj utega ovisi o relativnoj vlažnosti zraka. Promjena položaja prenosi se na pisaljku koja dodiruje papirni trak
psihrometar je instrument koji se sastoji od suhog i mokrog termometra i posredno omogućuje određivanje tlaka vodene pare
•24
Precipitable water vapor is a measure of available moisture in the atmosphere.
Mean precipitable water vapor for the Earth's surface, 1959-1997. http://geography.uoregon.edu/envchange/clim_animations/index.html
Oblaci•Zrak nije nikad potpuno suh i čist.•Na mikroskopski sitnim lebdećim česticama (tzv. kondenzacijskim jezgrama) započinje kondenzacija. Kondenzacijske jezgre upijaju vodenu paru zato što su higroskopne.
•One počinju kao takve djelovati kad relativna vlažnost, rh > 70%
0
1
2
3
4
5
6
7
8
-50 -40 -30 -20 -10 0 10
Over liquid waterOver ice
Vap
orpr
essu
re(h
Pa)
Temperature ( oC)
Vap
or
pres
sure
(hPa
)
0
1
2
3
4
5
6
7
8
-50 -40 -30 -20 -10 0 10
Over liquid waterOver ice
Vap
orpr
essu
re(h
Pa)
Temperature ( oC)
Vap
or
pres
sure
(hPa
)
⇒zrak može biti zasićen vodenom parom s obzirom na kristale leda, a nezasićen s obzirom na kapljice vode! (predestilacija)
kapljica isparava kristal raste
predestilacija
Oblaci• Snižavanjem temperature ispod 0 °C sitne se vodene kapljice odmah ne smrznu
⇒ pojava prehladnih kapljica
• U čistoj atmosferi u tekućem stanju sve do – 40 °C
• Ledeni kristali u zraku nastaju najčešće smrzavanjem prehladnih vodenih kapljica na jednoj vrsti aerosola, tzv. ledenim jezgrama smrzavanja
• Prehladne kapljice su vrlo nestabilne pa se naglo zalede kad dođu u dodir (pri T od -4 do -6 °C)
• Osim smrzavanja, ledene čestice mogu nastati i izravnim prijelazom vodene pare u led (depozicija ili taloženje uz T < -12 °C)
0
1
2
3
4
5
6
7
8
-50 -40 -30 -20 -10 0 10
Over liquid waterOver ice
Vap
orpr
essu
re(h
Pa)
Temperature ( oC)
Vap
or
pres
sure
(hPa
)
0
1
2
3
4
5
6
7
8
-50 -40 -30 -20 -10 0 10
Over liquid waterOver ice
Vap
orpr
essu
re(h
Pa)
Temperature ( oC)
Vap
or
pres
sure
(hPa
)
Oblaci• Zračni prostor u kojemu su se pojavile brojne kapljice ili kristalići gubi
prozirnost • Može biti bijel, siv ili taman ovisno o tome otkud dolazi svjetlo, kolika mu
je debljina, i koliko elemenata sadrži• Dogodi li se u slobodnoj atmosferi govorimo o oblaku, a ako je uz tlo o
magli
• Naoblaka je dio neba zastrt oblacima i procjenjuje se vizualno (ili na skali od 0 do 10 ili na skali od 0 do 8).
• Hrvatska pripada vedrijem dijelu Europe• Godišnji hod naoblake u Hrvatskoj: najoblačniji mjesec je prosinac (zbog
magle) do ožujka naoblaka se smanjuje, ali od travnja do lipnja opet je povećana (zbog prelaska ciklona nad našim krajevima), najvedriji su srpanj i kolovoz, a od rujna se naoblaka ponovo povećava.
OblaciPodjela oblaka
1. Po sastavu2. Po nastanku (genetička) 3. Po obliku (morfološka)
1. Oblaci po sastavu:
• vodeni• ledeni• mješoviti
2. Oblaci po nastanku (genetička klasifikacija):
5.Istovremenodjelovanje višečimbenika (1 – 4)
•1. orografski •2. frontalni
•4. radijacijski-izobarnim ohlađivanjemvlažnog zraka (proces u kojem je tlakkonstantan: p = konst.)
•3. konvektivni
Oblaci3. Oblaci po obliku (morfološka klasifikacija):
Ukupno 10 rodova podijeljenih prema visini podnice u:
• visoke (5 – 13 km u umj. šir) Ci, Cc, Cs• srednje (2 – 7 km u umj. šir.) Ac, As, Ns• niske ( od tla do 2 km u umj. šir.) St, Sc, Cu, Cb
osnovni oblici:
• vlaknasti (cirrus)• slojeviti (stratus)• grudasti (cummulus)
• kišni (nimbus)
• visok (altus)
http://klima.hr/razno/publikacije/Altas_oblaka_VOL_I.pdf https://cloudatlas.wmo.int/search-image-gallery.html
Cc (ili male ovčice)•Skupina visokih oblačića
Visoki oblaci
Ci•Pri zalazu Sunca, mijenjaju boju (u žutu, narančastu itd.)
Cs •Proziran sloj ili bjelkasta oblačna koprena•Često prisutan halo (optički fenomen u obliku prstena zbog loma i obijanja svjetlosti od ledenih kristala)•Postoji veći (vidljiv pod kutom od 46°) i manji (vidljiv pod kutom od 22°) halo •Baca svoju sjenu
•Sastav ⇒ sitni ledeni kristali•Nikad ne daju oborinu•Ne baca sjenu (Ci, Cc), propuštaju Sunčevu svjetlost do tla
Srednji oblaci
Ac
Ac (ili velike ovčice)
•Elementi poredani u valovebrazdeu obliku leće
•Srednji dijelovi oblaka gušći i deblji zato sivi i tamniji
•Sastavljen od uglavnom prehladnih kapljica
•Nema oborine
•Uz njih vezane optičke pojave:irizacije (svjetlucanje rubova oblaka u lijepim pastelnim bojama i korone (koju izaziva ogib Sunčeve svjetlosti pri prolasku kroz oblak). To su bijeli ili tamni kolutovi oko prividnog Sunčeva ili Mjesečeva diska (vidljiv pod kutem od 1° do 10°)
Srednji oblaci
As As
•Jednoličan sloj sivkaste boje, koji potpuno ili djelomično prekriva nebo
•Sastoji se od sitnih običnih i prehladnih kapljica
•Može padati kiša (sitne kapljice) ili snijeg (male pahulje)
Ns
Ns
•Tipični oborinski oblak s mirnom i jednoličnom kišom ili iz njega sipi trajni snijeg
•Od sivog ili tamnog sloja da potpuno skriva Sunce ili Mjesec
•Najčešće razvija iz As
•Ljeti može nastati i od Cb
Niski oblaci
St • Niski slojevit oblak
• Daje oborinu u obliku rosulje, zrnatoga snijega ili finih ledenih iglica
• Stratus na samom tlu zovemo maglom
• rosulja koja tada pada ili lebdi zovemo izmaglicom
•Nastaje ohlađivanjem prizemnog sloja zraka zbog emisije dugovalnog zračenja u hladnom dijelu godine
•Nastaje uslijed advekcije hladnog zraka u toplom dijelu godine
•Zagreb pod St, Sljeme obasjano suncem
•pogled sa Medvednice (nad Zagrebom, vidljiv Medvedgrad) (izvor: https://www.flickr.com/photos/svantevid/38331974/in/photostream/)
Niski oblaci
Sc
Sc •Čest u našim krajevima•Obično ne daje oborinu•Sastoji se od znatnog broja grudastih oblaka u skupini• razlikuje se od Ac po veličini oblaka u skupini•Vodeni oblak
Niski oblaci
Cu Obično u obliku pojedinačnih gruda•Podnica mu je ravna, a gornji dijelovi bujaju poput cvjetače•Pojavljuju se za sunčana vremena oko podneva čim se konvekcija razvije do 1 km visine (gdje vlažan zrak toliko ohladi da počne kondenzacija)•U početnoj fazi sastavljeni od sitnih kapljica•Uslijed jake konvekcije mogu prerasti u Cb
Kumulonimbus, Cb
•Tipični grmljavinski oblak iz kojeg se izlijevaju pljuskovi kiše, sugradice ili tuče, a zimi katkad guste i krupne, poput krpica velike snježne pahulje•Debeo je i gust•Olovne je boje i dopire vrlo visoko, i često se širi u obliku nakovnja ili lepeze s gornje strane•Često uz njega vezana grmljavina, sijevanje, udari vjetra•Kad uzlazne struje u oblaku oslabe, Cb se razvlači i rasplinjuje•Iz njega mogu nastati Ns, Ci, Sc• Sastoji se u donjem dijelu od običnih kapljica, na većoj visini ima prehladne kapljice, zatim mješavinu prehladnih kapljica i ledenih tvorevina , a pri vrhu oblaka su same ledene čestice. A supercell. While many ordinary thunderstorms are
similar in appearance, supercells are distinguishable by their large-scale rotation.
top related