diplomski rad sacer - gfv.unizg.hr · diplomski rad varaŽdin, 2012. sveu ČiliŠte u zagrebu...
Post on 28-Oct-2019
0 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET
PETRA SAČER
UTJECAJ KOMUNALNIH OTPADNIH VODA
NA KVALITETU VODE U BEDNJI KOD LUDBREGA
DIPLOMSKI RAD
VARAŽDIN, 2012.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
UTJECAJ KOMUNALNIH OTPADNIH VODA
NA KVALITETU VODE U BEDNJI KOD LUDBREGA
KANDIDAT: MENTOR:
Petra Sačer Doc.dr.sc. Ivan Kovač
VARAŽDIN, 2012.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer I
SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................... 1
2. OPĆI DIO ................................................................................................................. 3
2.1 OPĆENITO O ZAŠTITI VODA .................................................................................. 3
2.2 KLASIFIKACIJA VODA ............................................................................................. 4
2.3 NEPOVOLJNI UTJECAJI ISPUŠTANJA NEPROČIŠĆENIH KOMUNALNIH OTPADNIH VODA U PRIRODNE VODE ............................................................................. 7
3. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRU ČJA .................................................. 10
3.1 GEOGRAFSKE ZNAČAJKE ..................................................................................... 10
3.2 GEOLOŠKE I KLIMATSKE ZNAČAJKE ................................................................ 12
3.3 HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ............................................................................. 13
3.4 IZVORI ONEČIŠĆENJA NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA KOJI UTJEČU NA KVALITETU VODE U RIJECI BEDNJI ........................................................................ 14
4. ISTRAŽNI RADOVI ............................................................................................. 18
4.1 DOSADAŠNJI ISTRAŽNI RADOVI NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA ...... 18
4.2 OVOGODIŠNJI ISTRAŽNI RADOVI ...................................................................... 23
4.2.1 Laboratorijska analiza ............................................................................... 24
4.2.1.1 Ispitivanje pH vrijednosti .................................................................. 24
4.2.1.2 Određivanje vrijednosti otopljenog kisika ......................................... 24
4.2.1.3 Određivanje vrijednosti KPK ............................................................ 24
4.2.1.4 Određivanje vrijednosti amonijaka .................................................... 25
4.2.1.5 Određivanje vrijednosti nitrita ........................................................... 26
4.2.1.6 Određivanje vrijednosti nitrata .......................................................... 26
4.2.1.7 Određivanje vrijednosti ukupnog fosfora .......................................... 26
4.2.1.8 Određivanje vrijednosti ukupnog dušika (TN) .................................. 27
5. ANALIZA REZULTATA ..................................................................................... 29
5.1 PROMJENA KVALITETE VODE U VREMENU .................................................... 29
5.2 PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU ................................................... 35
6. ZAKLJU ČAK ........................................................................................................ 40
LITERATURA .............................................................................................................. 41
SAŽETAK ..................................................................................................................... 43
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 1
1. UVOD
Tijekom 20. stoljeća urbane sredine doživjele su intenzivan razvoj. To je prije
svega bila posljedica industrijskog razvoja uslijed kojeg je veliki dio stanovništva iz
ruralnih područja preselio u urbane sredine.
Kao jedna od posljedica tih promjena bilo je neminovno povećanje količine
komunalnih otpadnih voda. Njihovim neadekvatnim zbrinjavanjem ugrožena je
kvaliteta prirodnih vodotoka u koje se najčešće ispuštaju komunalne otpadne vode.
Kako je trend preseljenja iz ruralnih u urbane sredine i dalje prisutan, ovaj će problem
biti sve više prisutan.
Prema Zakonu o vodama NN 153/09 u Republici Hrvatskoj posebna se pažnja
posvećuje zaštiti voda od različitih onečišćanja. Vodni režim se utvrđuje na osnovi
dugoročnog praćenja prostornog rasporeda količine, kvalitete i drugih osobina voda.
Promjena vodnog režima uključuje sve promjene koje nastaju uslijed ljudske aktivnosti
ili djelovanja prirodnih sila kojima se mijenja količina ili kvaliteta voda. [1]
Prema načelu održivog razvoja nužno je predviđenim mjerama zaštite očuvati
kvalitetu prirodnih voda do tzv. ‘’dobre ekološke kakvoće vode’’. Ovaj pojam označava
takvo stanje prirodnih voda kod kojih utjecaj ljudskih djelatnosti nije značajan i mogući
je proces samopročišćavanja. [2]
Kvaliteta vode postala je bitan pokazatelj kao i količina vode. Danas je nužno
utvrditi i kojom količinom vode se raspolaže i kakve je kvalitete ta voda. Količina i
kvaliteta vode pokazatelji su vrijednosti vodnog bogatstva. Za provođenje svih mjera
zaštite voda zaduženi su najprije onečišćivači, zatim komunalna poduzeća te Hrvatske
vode. [3]
U ovom radu obrađena je tematika onečišćenja prirodnih vodnih sustava uslijed
ispuštanja nepročišćenih komunalnih otpadnih voda. Analizirana je kvaliteta vode u
rijeci Bednji kod Ludbrega koja je svakodnevno izložena opterećenju komunalnim
otpadnim vodama koje se ispuštaju bez procesa pročišćavanja u korito rijeke Bednje.
Zasebno je analizirana promjena kvalitete vode u vremenu, odnosno prostoru.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 2
Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)
do izgradnje uređaja s najmanje drugim stupnjem pročišćavanja, privremeno se dopušta
ispuštanje komunalnih otpadnih voda uz ispitivanje kvalitete otpadnih voda za
pokazatelje za planirani stupanj pročišćavanja te s kontinuiranim praćenje količine
ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje. Trenutno je u izradi idejni projekt
sustava za pročišćavanje otpadnih voda naselja Ludbreg. Također je u tijeku i izrada
idejnog, glavnog i izvedbenog projekta odvodnje otpadnih voda područja naselja
Sigetec Ludbreški. Izradu ovih projektnih dokumentacija financiraju Hrvatske vode
(80%) i Grad Ludbreg (20%).
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 3
2. OPĆI DIO
2.1 OPĆENITO O ZAŠTITI VODA
Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i
zaštite okoliša, zaštite vodenih ekosustava, smanjenja onečišćenja i sprječavanja
daljnjeg pogoršanja kvalitete voda, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog
korištenja voda za različite namjene (vodoopskrba, hidroenergetika, navodnjavanje,
ribarstvo, riječna plovidba, rekreacija i kupanje, te relativno skromno korištenje u
pogonske svrhe (mlinovi i pilane)).[4]
Očuvanje kvalitete voda, odnosno zaštita voda za višenamjensku upotrebu je
složeni proces u kojem pored znanstvenika u postupku očuvanja kvalitete voda veliku
ulogu imaju i stručnjaci raznih profila.
Zakonska regulativa vezana za zaštitu voda i mora danas doživljava velike
promjene, jer je u tijeku usuglašavanje brojnih zakona, mjera i propisa iz područja
zaštite i upravljanja vodama s važećom europskom legislativom.[5]
Uz Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), najvažniji zakonski akt na području
zaštite voda u Republici Hrvatskoj je Zakon o vodama (NN 153/09) [1] koji je stupio na
snagu u prosincu 2009. godine. Ovim zakonom uređuje se pravni status voda, vodnog
dobra i vodnih građevina, upravljanjem kvalitetom i količinom voda, zaštita od štetnog
djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanja, djelatnosti javne
vodoopsrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama,
institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno
dobro.
U svrhu ocjene onečišćenosti površinskih voda propisana je Uredba o
klasifikacija voda (NN 77/98), Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) te
Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 94/08). Granična vrijednost emisije onečišćujućih tvari označava masu,
izraženu u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije,
koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja. Granične vrijednosti emisija
propisuju se za određene skupine ili kategorije tvari.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 4
U svrhu provedbe zaštite površinskih i podzemnih voda te mora od onečišćenja s
kopna i otoka donesen je Državni plan zaštite voda (NN 8/99), a cilj Plana je da se
vodama upravlja prema načelu jedinstvenog vodnog sustava i načelu održivog razvitka.
[6][7]
2.2 KLASIFIKACIJA VODA
U prirodi nema idealno čiste vode. Kruženjem u prirodi, voda mijenja svoj
sastav. Prolaskom kroz atmosferu ispiru se različiti oblici onečišćenja i kao takva, voda
teče preko poljodjelskih, industrijskih, prometnih, urbanih i drugih površina. U
prirodnim vodama nalaze se raspršene i otopljene tvari što je posljedica prirodnih i
antropogenih sukcesija. Sva otopljena i raspršena tvar može biti organskog ili
anorganskog porijekla.
Prema Uredbi o klasifikaciji voda 77/98 [8], ocjenjuje se kvaliteta voda i odvija
svrstavanje voda u vrste na temelju dopuštenih graničnih vrijednosti sljedećih dviju
skupina pokazatelja:
- obavezni pokazatelji za ocjenu opće ekološke funkcije voda,
- pokazatelji koji se ispituju temeljem posebnih programa sadržanih u planovima
za zaštitu voda i ciljanim programima ispitivanja kakvoće voda.
Prvu skupinu obaveznih pokazatelja čine:
- fizikalno - kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost),
- režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK, BPK5),
- hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor),
- mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih
bakterija),
- biološki pokazatelji (P-B indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije).
Drugu skupinu pokazatelja čine:
- metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa),
- organski spojevi (mineralna ulja, fenoli, PCB, lindan, DDT)
- radioaktivnost (ukupna β radioaktivnost)
Ova skupna pokazatelja služi za širu ocjenu opće ekološke funkcije voda.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 5
Vode se prema graničnim vrijednostima pokazatelja prema ovoj Uredbi
svrstavaju u pet vrsta od I do V.
Vrsta I. su prozračne, tekuće vode s malim koncentracijama organskih i
anorganskih hranjivih tvari, u kojima obitava pastrva, teksenosaprobni, oligosaprobni i
beta-mezosaprobni biljni i životinjski indikatori, s vrlo malim brojem saprofitskih i
koliformnih bakterija. Stajačice su prozirne i oligotrofne. U ovu vrstu vode ubrajamo
podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije
mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu
koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve).
Vrsta II. su tekuće vode koje mogu biti malo onečišćene organskim i
anorganskim hranjivim tvarima. Malo je povećana primarna produkcija i raspon
koncentracije otopljenog kisika. Karakteristični su beta-mezosaprobni indikatori, a mali
je broj saprofitskih i koliformnih bakterija. Stajaćice su smanjene prozirnosti,
mezotrofne vode. U ovu vrstu vode ubrajamo vode koje se u prirodnom stanju mogu
koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba
(ciprinida) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge
namjene u industriji i sl.
Vrsta III. su vode koje primaju povećane koncentracije organskih i anorganskih
hranjivih tvari. Količina primarnih producenata je povećana. Karakteristični su beta-
mezosaprobni i alfa-mezosaprobni indikatori s većim brojem saprofitskih i koliformnih
bakterija. U stajaćicama je prozirnost još više smanjena, a u epilimniju se povremeno
može pojaviti cvjetanje algi i hipoksija; umjereno eutrofna voda. U ovu vrstu ubrajamo
vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kvalitetom
vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene
namjene.
Vrsta IV. su eutrofne vode koje primaju velike koncentracije organske i
anorganske hranjive tvari, s vrlo malom prozirnošću. Znatan je broj alfa-mezosaprobnih
indikatora, te saprofitskih i koliformnih bakterija u tekućicama. Često se javlja cvjetanje
algi u epilimniju stajačica, što izaziva planktonske alge, najčešće indikatori druge vrste
kopnenih voda. Povećana razgradnja organskih tvari povremeno izaziva hipoksiju,
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 6
anoksiju i pomor riba. U ovu vrstu ubrajamo vode koje se mogu koristiti isključivo uz
pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode.
Vrsta V. su jako zagađene, mutne hipertrofične vode u kojima razgrađivači
dominiraju nad producentima. Nedostatak kisika je stalno prisutan. Ribe nedostaju, a
prisutni su a-mezosaprobni i polisaprobni indikatori i velik broj saprofitskih i
koliformnih bakterija. U ovu vrstu vode ubrajaju se vode koje se gotovo ne mogu
koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po ovoj Uredbi.
[8]
Podaci o dobivenim vrijednostima pojedinih pokazatelja se prikazuju numerički
u tablici te grafički na zemljovidu:
I. vrsta – plavo,
II. vrsta – zeleno,
III. vrsta – žuto,
IV. vrsta – narančasto,
V. vrsta – crveno.[9]
Prema Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08) i Državnom planu za zaštitu
voda (NN 8/99), vode se klasificiraju u odnosu na podjelu područja prema osjetljivosti:
- vrlo osjetljiva područja - područja u kojima je zabranjeno ispuštanje otpadnih
voda bez obzira na stupanj pročišćavanja (to su vode I. kategorije),
- osjetljiva područja - vodni sustavi koji su eutrofizirali ili će eutrofizirati u bliskoj
budućnosti ako se ne provedu zaštitne mjere (osjetljiva područja su vode II. i III.
kategorije i u njih je dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda uz treći stupanj
čišćenja),
- manje osjetljiva područja - dijelovi vodnog sustava u koje se mogu ispuštati
otpadne vode uz odgovarajući stupanj pročišćavanja i za koje se može utvrditi,
na temelju morfoloških, hidroloških i drugih odnosa strujanja, da će ispuštanje
otpadnih voda prouzročiti nepovoljne utjecaje na ograničeni dio vodnog okoliša
(to su vode III., IV., i V. kategorije),
- zaštićena područja (područja posebne zaštite voda) - dijelovi vodnog sustava na
kojima je utvrđena potreba za dodatnim, strožim i sveobuhvatnim mjerama
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 7
zaštite voda od onih koje se inače provode na cijelom teritoriju Republike
Hrvatske. [6][10]
2.3 NEPOVOLJNI UTJECAJI ISPUŠTANJA NEPRO ČIŠĆENIH KOMUNALNIH OTPADNIH VODA U PRIRODNE VODE
U vodne sustave dnevno se ispuštaju velike količine organskih i anorganskih
otpadnih tvari, topline i radioaktivnih tvari. Otpad dospijeva u vodne sustave kao
ostatak životnih i tehnoloških čimbenika. Za procjenu promjene kvalitete vodnih
sustava potrebno je promatrati međusobne utjecaje pojedinih onečišćivala. [11]
Izvori onečišćenja vode su otpadne tvari i energija koje nastaju u postupcima
čovjekove djelatnosti. Najčešći izvor onečišćenja prirodnih voda su komunalne
(gradske) otpadne vode: kućanske (sanitarne) otpadne vode, industrijske otpadne vode,
oborinske, rashladne te procjedne vode. Komunalne otpadne vode sadrže krupnu
plivajuću tvar (papir, tkanina, plastika,...), anorganske tvari (pijesak, šljunak, pepeo,...)
te organske tvari (razgradive i nerazgradive). Temperatura otpadne vode je povišena i
srednja godišnja se kreće od 11,6 do 20,5 °C. Otpadne vode sadrže i veliki broj
mikroorganizama (bakterije, virusi te patogeni mikroorganizmi). Povišenje temperature
ubrzava biološke procese. [2]
Od ukupnih antropogenih utjecaja na promjene u vodnim sustavima, najčešći
utjecaj ima poljoprivreda (umjetna gnojiva i pesticidi),intezivna izgradnja stambenih
naselja te industrijskih pogona (kućanske i industrijske otpadne vode, rashladne
industrijske vode), ispuštanje plinova u atmosferu (onečišćenje oborinskih voda),
prometne potrebe (cestovni, željeznički, zračni promet – ispiranje otpadnih ulja s
prometnica, utjecaj prometnih nezgoda na promjene u vodnim sustavima), upotreba
fosilna goriva – proizvodnja energije.
Otpadna tvar unesena u vodni sustav podložna je nizu fizikalnih, kemijskih i
bioloških procesa. Njihov intenzitet ovisi o cijelom nizu čimbenika (o temperaturi,
vremenu i nizu drugih parametara) koji omogućuju da se u vodnom sustavu uspostavi
dinamička ravnoteža. Prema načinu unošenja otpadne tvari u vodne sustave, razlikuju se
točkasti i raspršeni izvori onečišćenja. U točkaste izvore ubrajaju se kućanske i
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 8
industrijske otpadne vode, a u raspršene izvore oborinske vode koje ispiru onečišćenja s
površine terena. [3] [11]
U tablici 1. navedene su štetne posljedice ispuštanja nepročišćenih otpadnih
voda u vodne sustave, odnosno štetne posljedice pojedinog onečišćivala.
Tablica 1. Vrste onečišćivala u otpadnim vodama i štetne posljedice uslijed njihova ispuštanja u
vodene ekosustave [11]
VRSTA ONEČIŠĆIVALA U
OTPADNIM VODAMA
ŠTETNE POSLJEDICE
Krupni kruti materijal
(tkanina, plastika, papir, ...)
Neuredan krajolik (naslage otpada na obalama rijeka),
uslijed dodira postoji opasnost po zdravlje ljudi i
životinja)
Organske tvari (otpaci hrane,
fekalne tvari, ...)
Prisutnost bakterija koje se hrane organskom tvari –
smanjenje količine otpljenog kisika u vodnim sustavima
→ pomor riba i drugih vodenih organizama, neugodni
mirisi
Ulja i masti Na površini vode javlja se tanak nepropustan sloj →
smanjena apsorpcija kisika iz atmosfere, nemogućnost
prodora svijetla u vodu (fotosinteza)
Nutrienti – dušik, fosfor i
tragovi štetnih tvari
Potiču rast algi i morskih trava, cvjetanje algi – toksične
tvari iz algi se akumuliraju u školjkama
Bakterije i virusi, uzročnici
bolesti
Onečišćenje voda koja se koriste za navodnjavanje
poljoprivrede na kojima se uzgajaju kulture za prehranu;
onečišćenje voda koje se koriste za uzgoj riba i školjaka
te onečšćenje voda koje se koriste za sport i rekreaciju→
razvoj bolesti (kolera, tifus, salmonela, ...)
Toksične tvari (najčešće iz
industrijskih otpadnih voda)
Uništenje ili oštećenje vodene flore i faune; akumulacija
štetnih tvari u mesu riba i drugih vodenih organizama
koje se koriste u prehrani →trovanje ljudskog organizma
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 9
Vodni sustavi, odnosno, pojedine skupine organizama mogu se prilagoditi na
stalan dotok manjih količina biološki razgradivih otpadnih tvari pa tako u vodnim
sustavima nastaju postupci koji se nazivaju postupci samočišćenja voda. U slučaju
ispuštanja većih količina bioloških razgradivih tvari ili manjih količina nerazgradivih
opasnih tvari u vodene sustave, može doći do izrazito nepoželjnih promjena koje vodu
čine neupotrebljivom za gotovo sve namjene. Od mogućih poremećaja vodnih sustava,
posebno je značajna potrošnja kisika u vodnom sustavu, eutrofikacija vodnih sustava te
''udarno opterećenje'' . [4]
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 10
3. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRU ČJA
Grad Ludbreg pripada Varaždinskoj županiji, jednoj od najgušće naseljenih i
gospodarski najrazvijenijih područja u Republici Hrvatskoj. Uvažavajući ove činjenice,
ukoliko se ne počne u skoroj budućnosti s aktivnijim djelovanjem zaštite voda, realno je
pretpostaviti da će se javiti veliki problemi (manjak kisika, eutrofno stanje) u vodotoku
rijeke Bednje.
3.1 GEOGRAFSKE ZNAČAJKE
Ludbreg je grad u Podravini (sjeverozapadna Hrvatska) smješten na lijevoj obali
rijeke Bednje, 25 km jugoistočno od Varaždina na magistralnoj cesti Varaždin -
Koprivnica. Smješten je podno obronaka Kalničkog gorja, a nalazi se na nadmorskoj
visini od 157 m. Općina Ludbreg zauzima krajnji istočni dio županije koja na sjevernoj
strani graniči sa Republikom Mađarskom, a sa zapadne strane sa Republikom
Slovenijom te Krapinsko-zagorskom županijom. S istočne strane graniči s Koprivničko-
križevačkom županijom dok se s južne strane naslanja na Zagrebačku i dio
Koprivničko-križevačke županije. [13]
Slika 1. Položaj Grada Ludbrega u Varaždinskoj županiji
(preuzeto: Prostorni plan Varaždinske županije[12])
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 11
Rijeka Bednja je najduža rijeka koja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku i desna je
pritoka rijeke Drave s površinom sliva od 596 km2. Slivno područje Bednje je vrlo
izduženo, ograničeno na zapadu Maceljskim gorjem, na jugu su Ivanšćica i Kalničko
gorje, na sjeveru su mali brežuljci koji predstavljaju vododjelnicu prema Plitvici, a na
istoku je rijeka Drava u koju Bednja utječe. Izvire kod Trakošćanau Maceljskom gorju
uHrvatskom Zagorju (selo Bednjica na visini cca 600 m.n.m.). Teče kroz mjesta
Bednju, Beletinec, Novi Marof i Varaždinske Toplice, Ludbreg te se ulijeva u Dravu
kod Malog Bukovca blizu Ludbrega. Duljina rijeke iznosi 133 km, a teče od zapada
prema istoku. Geografski položaj rijeke Bednje u gradu Ludbregu prikazan je na slici 2.
Slika 2. Geografski položaj rijeke Bednje u gradu Ludbregu
(Preuzeto: http://www.ludbreg.hr/hr/ludbreg-centar-svijeta/poloaj-ludbrega.html)
Ako se promatra uzdužni profil, Bednja je nizinska rijeka s vrlo malim
uzdužnim padom. Međutim, pripadajući sliv je isključivo brdski. U gornjem dijelu oblik
sliva je lepezasti, što zajedno s nepovoljnim rasporedom padalina (padaline su
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 12
najintenzivnije upravo na lepezasto proširenom dijelu sliva) rezultira velikom i brzom
koncentracijom dotoka koji redovno formira poplavne valove.
Duž toka Bednje mogu se razlikovati gornji tok (do ušća Železnice), srednji tok
(do ušća Velinečkog potoka), te donji tok do ušća u Dravu. [13]
Prema popisu stanovništva iz 2001.broj stanovnika u gradu Ludbregu iznosio je
3 465, dok prema novijem popisu iz 2011. iznosi 3 594. Zabilježeno je blago povećanje
broja stanovnika u razdoblju od 10 godina.Općina Ludbreg bilježi 8 458 stanovnika.
Broj kućanstava (2011.) na području grada Ludbrega iznosi 1 245, a stambenih
objekata 1 530. [14]
Prema popisu poljoprivrednih zemljišta iz 2003.godine, navedena je površina
raspoloživog zemljišta za cijelu općinu Ludbreg, a iznosi 3 254 ha, dok na korišteno
poljoprivredno zemljište otpada 2 526, 46 ha. Upotreba sredstva za zaštitu bilja koristi
se na 1 412 ha poljoprivrednih zemljišta. Nema podataka za zemljišta na samom
području naselja Ludbreg. [15]
3.2 GEOLOŠKE I KLIMATSKE ZNA ČAJKE
Geološki gledano, veći dio Ludbreške Podravine povezan je s tzv.Varaždinsko-
murskom potolinom, jer su stare naslage tu znatno potonule. Najizdignutije, odnosno
najtanje su na tzv. Koprivničkom pragu. Istočno od Koprivničkog praga započinje
duboka izdužena Dravska potolina. Kvartarne i tercijarne naslage kod Ludbrega dosežu
djelomice dubinu veću od kilometar i pol.
Nanosi rijeke Bednje i njenih manjih pritoka su aluvijalno-proluvijalne naslage,
a leže preko lesoidnih glinovito pjeskovitih siltova na trećoj dravskoj terasi i na
naslagama pijeska i šljunka druge dravske terase u dijelu aluvija Bednje, neposredno
ispod odlagališta otpada. Površinski tok rijeke Bednje usječen je u dobro propusne
aluvijalne naslage sve do ušća u rijeku Dravu. Takav tok moguć je samo zbog činjenice
da je korito Bednje kolmirano sitnozrnim glinovito-prašinastim materijalom što
omogućuje relativno dobru vododrživost rijeke bez obzira na hidrološke prilike.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 13
Klimatske značajke imaju znatan utjecaj na vodu u rijeci Bednji. Oborine, vjetar,
a u manjoj mjeri i temeratura imaju veliku ulogu u nanošenju onečišćenja u korito
rijeke.
Danas, prema Köpenu, na području Ludbrega vlada tip umjereno tople vlažne
klime kontinentalnih obilježja. Stoga, tu postoje velike temperaturne amplitude između
ljeta i zime, što posebno dolazi do izražaja kod ekstrema. Srednje vrijednosti su
razmjerno povoljne, jer je prosječna temperatura u siječnju oko -2°C, a u srpnju 18°C.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.Temperature prirodnih voda
povezana je s temperaturom atmosfere te se mijenja tijekom godine.
Smjer i brzina vjetra mogu imati veliki utjecaj kod raznošenja antropogenih
onečišćivala (npr. pesticidi) s površine terena. Na području Ludbrega dominira smjer
vjetra iz jugozapada. Važno je napomenuti još da je ljeto godišnje doba s velikom
učestalošću slabih vjetrova, dok je najvjetrovitije u proljeće.
Što se tiče oborina na području grada, većih sušnih razdoblja nema. Padaline
opadaju od zapada prema istoku, jer ih uglavnom donose zapadni vjetrovi. Glavni
maksimum je u jesen, a drugi maksimum je u proljeće i rano ljeto. Razmatrajući ukupnu
godišnju količinu padalina, u toplom dijelu godine padne 55 - 60% oborina, dok u
hladnom dijelu godine padne 40 - 45%. Godišnja količina padalina za Ludbreg iznosi
855 mm. Padaline ispiru onečišćenja s poljoprivrednih površina te se kao takve slijevaju
u korito rijeke Bednje i onečišćuju vodu. Bednja je izrazito bujični vodotok gdje protok
direktno ovisi o količini padalina.[13]
3.3 HIDROGEOLOŠKE ZNA ČAJKE
Prema Pravilnik-u o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 55/02,
Članak 42, odluku o zonama izvorišta donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne,
odnosno regionalne samouprave iz članka 41. Zakona o vodama, odnosno iznimno
ravnatelj Državne uprave za vode, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih
voda.
Prema Prostornom planu Varaždinske županije, izmjene i dopune prosinac 2006,
Grafički prilog – kartogram: 5. Postupanje s otpadom, područje općine Ludbreg leži na
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 14
vodonosniku sjeveroistočni dio. Na području općine Ludbreg ne postoji vodozaštitno
područje, odnosno zona izvorišta koju je potrebno osobito štititi.
3.4 IZVORI ONE ČIŠĆENJA NA PODRUČJU GRADA
LUDBREGA KOJI UTJE ČU NA KVALITETU VODE U RIJECI
BEDNJI
Glavni izvori onečišćenja vode u rijeci Bednji su komunalne otpadne vode koje
se direktno, bez procesa pročišćavanja, ispuštaju u korito rijeke. U manjoj mjeri,na
onečišćenje vodotoka rijeke također utječe poljoprivredna aktivnost.
Kućanske otpadne vode nastaju u gradskim naseljima, a u tu skupinu ubrajamo
sve vode koje služe za zadovoljavanje životnih potreba (u kućanstvu, hotelima, uredima,
školstvu, ugostiteljstvu, itd.). Ove vode opterećene su organskom tvari pa je njihova
osnovna značajka biorazgradivost (razgradnja uz pomoć mikroorganizama razlagača).
Onečišćenje oborinskih voda nastaje već tijekom prolaska kroz atmosferu
otapajući pri tome mnoge plinove i štetne čestice (npr. dimovi). Tako na tlo često dolaze
u obliku ''kiselih kiša''. Nakon što padne na tlo, oborinska voda može biti onečišćena na
različite načine: umjetnim gnojivima i pesticidima, uljima i fenolima (curenje iz
motornih vozila) te pijeskom, šljunkom i lišćem (kada se radi o gradskim površinama) i
kao takva slijeva se u korito rijeke.
Industrijske otpadne vode mogu se podijeliti u biološki razgradive (npr. iz
prehrambene industrije) i biološki nerazgradive otpadne vode (npr. iz kemijske i
metalne industrije). Ove otpadne vode mogu sadržavati otrovne i persistentne
(postojane) tvari te eksplozivne, korozivne i zapaljive tvari (teške kovine, kiseline,
nafta i naftni derivati, masti i ulja, radioaktivni izotopi,...). Gospodarski subjekti na
području Ludbrega navedeni su u tablici 2.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 15
Tablica 2. Gospodarski subjekti na području grada Ludbrega (Preuzeto:Komunalno poduzeće
‘’Lukom’’ iz Ludbrega)[16]
Naziv tvrtke Djelatnost
Grafi čar d.d. Ludbreg
Proizvodnja valovitoga papira i kartona, te ambalaže od papira i kartona
Varteks " d.d. Proizvodnja ostale vanjske odjeće, osim po mjeri Lim-mont d.o.o. Proizvodnja ostalih proizvoda od metala, osim za
kućanstvo, d. n. Metakem d.o.o. Proizvodnja ljepila i želatine Farmal d.d. Proizvodnja farmaceutskih pripravaka Lukaps d.o.o. Proizvodnja ljepila i želatine Ludbreška mljekara "Antun Bohnec“
Prerada mlijeka i proizvodnja sira
Dom zdravlja Ludbreg
Upotreba medicinskih preparata, kemikalija i lijekova
" Centar Kova čić " Ludbreg.
Tiskanje, d. n.
Belupo d.o.o. Ludbreg
Proizvodnja farmaceutskih pripravaka
Oprema strojevi d.d.
Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana
Oprema uređaji d.d. Ludbreg
Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo
" Pilana Radašić " Ludbreg
Proizvodnja piljene građe; osim nesastavljenoga materijala za podove; impregnacija drva
K.P.T. proizvodnja d.o.o.
Industrija tekstila i odjeće
Energy plus d.o.o. Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože Ducati komponenti d.o.o.
Proizvodnja ostale električne opreme, d. n.
Stolarski obrt stolarija Kranj čec
Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata
DULEX D.O.O. Ostali završni radovi Agro Altera Proizvodnja, prerada i otkup povrća. Strojarstvo "HORVAT PRODUCTION"
Obrada i prevlačenje metala
Budući da se onečišćenje iz komunalnog otpada širi kroz porozni medij
procesima disperzije i difuzije tijekom kojih dolazi dijelom do razrjeđenja onečišćenog
eluata, a dijelom do smanjenja koncentracije onečišćenja biokemijskim i geokemijskim
sorpcijskim procesima, njegov utjecaj na kvalitetu vode Bednje je puno manji nego
koncentrirani izljev otpadne vode u vodotok.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 16
Poljoprivredna aktivnost uključuje upotrebu mineralnih gnojiva i različitih
pesticida čija je uloga u onečišćenju značajna prilikom kišnih perioda kada dolazi do
ispiranja onečišćivaća s površina. Pesticidi također mogu dospjeti u vodotoke ukoliko se
primjenjuju kod vjetrovitog vremena gdje dolazi do raznošenja onečišćivala putem
zraka. Poljoprivredne površine na području grada Ludbrega dominiraju na nizvodnom
dijelu uz rijeku Bednju. [13]
Ispuštanje otpadnih voda u prijemnik odvija se preko gradskog kanalizacijskog
sustava. U taj sustav odvodnje uključene su kućanske (sanitarne) otpadne vode te
industrijske otpadne vode. Otpadne vode na području Ludbrega ispuštaju se u korito
rijeke kroz tri ispusta čije lokacije su prikazane na slici 3. Prema podacima iz
2011.godine, godišnja količina ispuštene otpadne vode iznosi 299 907,36 m3/god.
Dnevne količine ispuštene otpadne vode iznose 821,66 m3/ dan. Na sustav gradske
odvodnje priključeno je 77,54% kućanstava grada Ludbrega. [16]
Slika 3. Položaj ispusta otpadnih voda
(Preuzeto: http://www.cromaps.com/plan-grada-ludbreg.html)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 17
Prema podacima o količinama ispuštene otpadne vode iz 2009. i 2010. godine
može se zaključiti kako količine otpadne vode u gradu Ludbregu svake godine rastu.
(tablica 3.)[16]. Prema tome, pretpostavlja se da povećanje stanovnika dovodi do
potreba za većim količinama pitke vode, a samim time nastaju i veće količine potrošene
vode koje se odvode kanalizacijskim sustavom. Međutim, slabljenje industrije uzrokuje
manje količine industrijskih otpadnih voda. Uzorci otpadne vode uzimaju se iz ispusta
ispod željezničkog mosta. Mjerenja se provode jedanput mjesečno tijekom godine.
Tablica 3. Količine ispuštene otpadne vode u razdoblju od 2009. do 2011. godine (Preuzeto:
Komunalno poduzeće ‘’Lukom’’)[16]
Godina Godišnja količina ispuštene otpadne
vode (m3/god)
Povećanje količina otpadne vode u odnosu na prošlu godinu (%)
2009. 208.627,00
2010. 215.657,64 3,260
2011. 299.907,36 28,092
Lukom d.o.o. kao javni isporučitelj vodnih usluga obavlja djelatnosti javne
odvodnje, a djelatnost javne vodoopskrbe obavlja Varkom d.o.o. Trenutno je u izradi
idejni projekt sustava za pročišćavanje otpadnih voda naselja Ludbreg. [17]
Prema Pravilniku ograničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)
komunalne otpadne vode, sukladno odlukama o odvodnji, prikupljaju se, odvode i
pročišćavaju na uređaju s najmanje drugim stupnjem pročišćavanja. Do izgradnje
uređaja s drugim stupnjem pročišćavanja, privremeno se dopušta ispuštanje komunalnih
otpadnih voda uz ispitivanje kvalitete otpadnih voda za pokazatelje za planirani stupanj
pročišćavanja te s kontinuiranim zapisom praćenja količine ispuštene otpadne vode iz
sustava javne odvodnje.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 18
4. ISTRAŽNI RADOVI
Svrha istražnih radova je bila utvrditi utjecaj komunalnih otpadnih voda na
kvalitetu vode kod Ludbrega u vremenu i prostoru. Kako bi se utvrdio utjecaj u
vremenu od 1997. do 2007. godine, uzorkovana je voda kod najuzvodnijeg cestovnog
mosta više puta mjesečno tokom jedne godine. Kako bi se utvrdio utjecaj otpadnih voda
u prostoru, ove godine (lipanj 2012.) uzorkovana je i ispitana kvaliteta vode na pet
lokacija na području grada Ludbrega. U nastavku rada analizirani su dosadašnji te
ovogodišnji istražni radovi.
Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) [10] određeno je da Bednja treba
biti II.vrste prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98), što je glavna okosnica kod
prikazivanja rezultata kemijske analize u nastavku rada.
4.1 DOSADAŠNJI ISTRAŽNI RADOVI NA PODRU ČJU GRADA LUDBREGA
Na području grada Ludbrega više godina provodila se analiza vode iz rijeke
Bednje. Prema podacima Komunalnog poduzeća ''Lukom'', mjerenja su provedena u
razdoblju od 1997. do 2007. godine prema zahtjevima sanitarne inspekcije. Nakon
2007. godine od strane sanitarne inspekcije donesena je odluka o prestanku provođenja
kemijske analize vode te se provodi samo analiza komunalnih otpadnih voda koje se
slijevaju u vodotok rijeke.
U tablici 4a. i 4b. navedeni su rezultati višegodišnje analize vode rijeke Bednje.
Mjerenja su se provodila više puta mjesečno (2-4 puta). Kompozitni uzorak vode
dobiven je uzimanjem svakih 20 minuta u vremenu od 6 do 10 sati te u vremenu od 10
do 14 sati. Na taj način dobivene su dvije skupine rezultata analize: prva skupina
rezultata ukazuje na vrijednosti fizikalno – kemijskih parametara u vremenu od 6 do 10
sati, a druga skupina u vremenu od 10 do 14 sati. U tablicama prikazane su vrijednosti
parametara u vremenu od 6 do 10 sati. Uzorci vode uzimani su s cestovnog mosta u
blizini najuzvodnijeg ispusta (slika 3. – i1). Prema pojedinim pokazateljima definirana je
vrsta vode prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Analiza je provedena u
laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 19
Tablica 4a. Rezultati višegodišnje analize vode u rijeci Bednji (od 1997. – 2001.)
GODINA ISPITIVANJA VODE U RIJECI BEDNJI (kontinuirano uzimani uzorci vode svakih 20 min u vremenu od 6 do 10 sati, a kao rezultat uzeta je srednja vrijednost)
1997. 1998. 1999. 2000. 2001.
POKAZATELJI I MJERNE JEDINICE
min max srednja
vrijednost min max srednja
vrijednost min max srednja
vrijednost min max srednja
vrijednost min max srednja
vrijednost
temperatura vode (°C) 4,40 18,00 11,20 3,80 14,20 9,00 7,60 15,50 11,55 2,00 17,80 9,90 5,10 10,20 7,65
pH vrijednost 7,55 7,99 7,77 7,65 8,17 7,91 7,18 7,93 7,56 7,40 7,87 7,64 7,71 7,85 7,78
otopljeni kisik (mg O2/L) 2,70 16,10 9,40 9,20 10,12 9,66 7,28 9,84 8,56 5,10 9,52 7,31 9,60 13,00 11,30
KPK (mg O2/ L) 62,00 76,70 69,35 32,02 70,50 51,26 18,60 105,98 62,29 25,80 124,00 74,90 11,20 18,00 14,60
BPK 5 (mg O2/ L) 6,60 21,30 13,95 5,80 29,40 17,60 2,30 51,40 26,85 2,44 30,60 16,52 1,60 5,80 3,70
amonijak (mg N/L) 0,19 6,73 3,46 0,07 0,11 0,09
nitriti (mg N/L) 0,04 0,27 0,15 0,02 0,03 0,02
nitrati (mg N/L) 2,24 3,29 2,76 1,22 1,48 1,35
ukupni dušik (mg N/L)
0,13 0,14 0,13 0,95 1,27 1,11 0,92 4,38 2,65 3,36 9,64 6,50 1,37 2,70 2,04
ukupni fosfor (mg P/L) 0,16 0,17 0,16 0,32 0,80 0,56 0,14 0,42 0,28 0,14 1,45 0,79 0,10 0,18 0,14
Vrsta vode:
I. Vrsta vode II. Vrsta vode III. Vrsta vode IV. Vrsta vode V. Vrsta vode
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 20
Tablica 4b. Rezultati višegodišnje analize vode u rijeci Bednji (od 2002. – 2012.)
GODINA ISPITIVANJA VODE U RIJECI BEDNJI (kontinuirano uzimani uzorci vode svakih 20 min u vremenu od 6 do 10 sati, a kao rezultat uzeta je srednja vrijednost)
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2011. 2012.
POKAZATELJI I MJERNE JEDINICE
min max sred. vrijed min max sred.
vrijd. min max sred. vrijed. min max sred.
vrijed. min max sred. vrijed. min max sred.
vrijed.
temperatura vode (°C)
1,50 16,50 9,00 1,00 16,50 8,75 0,50 19,30 9,90 0,20 17,20 8,70 4,30 20,60 12,45 5,10 19,10 12,10 23,32 25,6
pH vrijednost 7,41 7,80 7,61 7,11 8,03 7,57 7,53 7,94 7,74 7,99 8,21 8,10 8,05 8,47 8,26 7,66 8,25 7,96 8,11 7,71
otopljeni kisik (mg O 2/L)
7,80 13,10 10,45 7,00 9,70 8,35 6,90 8,30 7,60 8,30 14,00 11,15 6,70 11,60 9,15 6,60 10,93 8,77 5,68 5,9
KPK (mg O 2/ L)
14,40 20,40 17,40 12,00 17,40 14,70 10,80 42,90 26,85 15,60 16,20 15,90 9,00 24,00 16,50 12,00 18,00 15,00 6,09
BPK 5 (mg O 2/ L)
2,40 4,10 3,25 1,40 4,10 2,75 1,00 3,40 2,20 2,60 3,86 3,23 1,20 5,40 3,30 1,30 4,90 3,10
amonijak (mg N/L)
0,06 0,59 0,33 0,04 1,20 0,62 0,20 0,51 0,36 0,29 1,00 0,64 0,05 1,03 0,54 0,03 0,32 0,17 0,06 0,03
nitriti (mg N/L)
0,01 0,11 0,06 0,01 0,11 0,06 0,02 0,11 0,06 0,02 0,05 0,04 0,02 0,06 0,04 0,02 0,05 0,04 0,02 0,03
nitrati (mg N/L)
1,26 2,16 1,71 0,76 2,16 1,46 2,01 3,84 2,93 0,18 1,88 1,03 0,36 2,70 1,53 0,18 1,20 0,69 0,66 0,78
ukupni dušik (mg N/L)
1,71 3,44 2,58 1,50 4,45 2,98 3,04 4,53 3,78 2,30 3,24 2,77 1,33 3,93 2,63 0,43 1,76 1,10 1,14 1,13
ukupni fosfor (mg P/L)
0,06 0,99 0,53 0,09 3,00 1,55 0,08 0,29 0,18 0,12 1,50 0,81 0,03 0,32 0,17 0,06 0,16 0,11 0,14 0,28
Vrsta vode:
I. Vrsta vode II. Vrsta vode III. Vrsta vode IV. Vrsta vode V. Vrsta vode
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 21
Noviji podaci iz 2011. godine o kemijskoj analizi vode iz rijeke Bednje
prikazani su u tablici 5. Mjerenja pokazuju kretanje vrijednosti parametara uzvodno –
nizvodno. Uzorci su uzimani na dvije lokacije. Prva lokacija je neposredna blizina
najuzvodnijeg ispusta; ispod cestovnog mosta. Druga lokacija je nekoliko metara
nizvodno od zadnjeg ispusta; ispod cestovnog mosta na zaobilaznici grada Ludbrega.
Mjerenja su provedena u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Prema navedenim pokazateljima u prosjeku rijeka Bednja se svrstava u II. vrstu
vode. Neki parametri pokazuju blago povećanje vrijednosti u nizvodnom dijelu
(elektrovodljivost, amonij, ukupni dušik, kloridi, Na, Zn), dok kod nekih parametara
možemo uočiti smanjenje vrijednosti pokazatelja (otopljeni kisik, nitrati, Ca, Mg). Na
vrijednost ovih rezultata uvelike utječu hidrometerološke prilike (vodostaj rijeke,
aeracija, protok i sl.) te vrijeme kad su uzimani uzorci vode. Stoga nije nužno da
nizvodniji dio pokazuje veće vrijednosti mjerenih pokazatelja.
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 22
Tablica 5. Rezultati kemijske analize vode u rijeci Bednji kod Ludbrega iz 2011. godine →uzvodno – nizvodno(Izvor podtaka: Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije)
PROSTORNA RASPODJELA ANTROPOGENIH ONEČIŠĆIVALA U RIJECI BEDNJI - LOKACIJE
UZORKOVANJA
POKAZATELJI I MJERNE JEDINICE
Ludbreg uzvodno Ludbreg nizvodno
T (oC) 23,32 22,96 pH 8,11 8,05
O (mg O2/L) 5,68 6,62
O (%) 68,54 79,50 električna vodljivost (µS/cm)
563,60 567,60
Amonij (mg N/L) 0,06 0,21
Nitriti (mg N/L) 0,02 0,02
Nitrati (mg N/L) 0,66 0,60
ukupni dušik (mg N/L) 1,14 1,40
ukupni fosfor (mg P/L) 0,14 0,15 TDS(ukupne otopljene tvari) mg/L
281,80 283,60
KMnO4 (mgO2/L) 4,52 5,12
TOC (mg/L) 3,55 3,80 Fluoridi (mg/L) 0,17 0,17 Kloridi (mg/L) 11,62 14,13 Fosfati (mg/L) 0,17 0,15 Sulfati (mg/L) 20,49 20,27 Na (mg/L) 11,45 13,62 K (mg/L) 2,55 2,88 Ca (mg/L) 84,30 82,90 Mg (mg/L) 22,97 22,50 Zn (µg/L) 18,12 18,60
Mn (µg/L)* 21,44 0,00
Fe (µg/L) * 28,72 97,04
* - Uredba o opasnim tvarima u vodama
Ostali prametri nisu definirani Uredbom o klasifikaciji voda NN 77/98
Vrsta vode:
I. Vrsta vode
II. Vrsta vode
III. Vrsta vode
IV. vrsta vode
V. Vrsta vode
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 23
4.2 OVOGODIŠNJI ISTRAŽNI RADOVI
Ovogodišnji istražni radovi provedeni se u svrhu utvrđivanja utjecaja
komunalnih otpadnih voda u prostoru. Tijek istražnih radova opisan je u nastavku rada.
Uzorci vode iz rijeke Bednje uzeti su u svrhu ispitivanja kvalitete vode na
dionici između najuzvodnije i najnizvodnije točke na području grada Ludbrega. Cilj je
utvrditi kretanje vrijednosti parametara i na temelju dobivenih rezultata utvrditi vrstu
vode prema Uredbi o klasifikaciji voda(NN77/98) te utvrditi utjecaj komunalnih
otpadnih voda na rijeku Bednju. Uzorci su uzeti na pet lokacija – ispod cestovnog mosta
kod Kućana Ludbreškog (PV-0), ispod dva cestovna mosta (PV-1, PV-2) u gradu
Ludbregu, ispod željezničkog mosta (PV-3) te ispod cestovnog mosta na zaobilaznici
grada Ludbrega (PV-4) (slika 4). Uzorci vode uzeti su u vremenu od 8h do 10h u lipnju
2012. godine.
Slika 4. Lokacije uzorkovanja vode iz rijeke Bednje
(Preuzeto: http://www.cromaps.com/plan-grada-ludbreg.html)
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 24
4.2.1 Laboratorijska analiza
Uzorci vode iz rijeke Bednje dopremljeni su u Laboratorij za geokemiju okoliša
na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu. Ispitivani su sljedeći parametri:
- fizikalno - kemijski (temeratura i pH vrijednost),
- režim kisika (otopljeni kisik i KPK),
- hranjive tvari (amonijak, nitrati, nitriti, ukupni dušik te ukupni fosfor).
4.2.1.1 Ispitivanje pH vrijednosti
Vrijednost pH ispitivana je na samom mjestu uzorkovanja. Korišten je uređaj
pH/oximetar HACH sension 156. pH je mjera kiselosti neke otopine, a određuje se
prema koncentraciji vodikovih (H+ ) iona. Ukoliko je pH vode ispod 7, ona je kisela,
ukoliko je iznad 7, voda je lužnata, a kod vrijednosti pH 7, voda je neutralna. Većina
jezera i tekućica ima pH između 6,5 do 8,5, a to su optimalni uvjeti za život većine
biljnih i životinjskih vrsta. pH ispod 4 i iznad 10 predstavlja uvjete nepovoljne za život
u vodenom biotopu.
4.2.1.2 Određivanje vrijednosti otopljenog kisika
Vrijednost otopljenog kisika ispitivana je na samom mjestu uzorkovanja.
Korišten je uređaj pH/oximetar HACH sension 156. Otopljeni kisik je masa molekula
kisika otopljenih u volumenu vode. Kisik u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i
procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka.Uz vrijednost kisika mjerena je i
temeratura vode. Topljivost kisika u vodi vezana je uz temperaturu. Više kisika otopit
će se u hladnijoj vodi. Za normalan život riba koncentracija kisika mora biti u rasponu
od 8 do15 mg O2/L. Organska tvar koja se prirodno nalazi u vodi (mrtvi biljni i
životinjski organizmi), a pogotovo dodatni antropogeni unos (npr. kanalizacija) troši
kisik prilikom procesa razgradnje. Količina otopljenog kisika ispod 3 mg/l je opasna za
većinu vodenih organizama.
4.2.1.3 Određivanje vrijednosti KPK
Postupak određivanja kemijske potrošnje kisika (KPK) temelji se na oksidaciji
organskih sastojaka u vodi pomoću otopine KMnO4. Utrošak KMnO4 smatra se
relevantnim pokazateljem količine organskih tvari u vodi.
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 25
Vrijednost KPK je izmjerena u Laboratoriju za geokemiju okoliša na Geotehničkom
fakultetu u Varaždinu. Vrijednost KPK dobivena je preko potrošnje kalijeva
permanganata (KMnO4) u postupku titracije. Izražava se u mg/L O2. Za analizu se
koristiti otopina natrijevog oksalata na način da se natrijev oksalat (0,1675 g) otopi se u
destiliranoj vodi u tikvici od 250 ml (1/2 tikvice ispunjena vodom) uz dodatak nekoliko
kapi koncentrirane sumporne kiseline te zagrije da se sav oksalat otopi. Nakon hlađenja
tikvica se napuni do oznake destiliranom vodom. Nakon toga odmjeri se 100 ml uzorka
vode, profiltrira se preko naboranog filter papira i prenese u Erlenmeyerovu tikvicu. U
uzorak se dodaje 15 ml sumporne kiseline (1:3) i zagrijava do vrenja te kuha još 5 min.
U vruću otopinu dodaje se otopina kalijeva permanganata (0,002 M) i kuha još 10 min.
Zatim se dodaje otopina natrijevog oksalata i kuha do obezbojenja. Vruća otopina titrira
se otopinom KMnO4.
4.2.1.4 Određivanje vrijednosti amonijaka
Amonijak nastaje iz organskih spojeva pod utjecajem enzima, te pod aerobnim
uvjetima prelazi u nitrite i nitrate. Amonijak, koji u vodi nastaje kao produkt raspadanja
organskih materija, je veoma jak otrov koji djeluje na centralni živčani sustav kod svih
vrsta riba.
Mjerenje amonijaka provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u
obliku NH3 - N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je dodan
reagens Ammonia Salycylate Reagent Powder Pillow te nakon 3 minute mućkanja
filtrata s reagensom doda se reagens Ammonia Cyanurate Reagent Powder Pillow.
Uzorak je protresen dok se reagens nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen da
miruje 15 minuta kako bi se moglarazviti reakcija između reagensa i amonijaka.
Komponente amonijaka reagiraju sa klorom i nastaje monokloramin koji u reakciji sa
salicilatom stvara 5-aminosalicilat. 5-aminosalicilat se oksidira u prisustvu katalizatora
natrijevog nitroprusida i nastaje plavo obojenje. Plava boja je maskirana žutom bojom
reagensa u suvišku što rezultira zeleno obojenom otopinom, Rezultati se određuju
privalnoj duljini od 655 nm. Metoda je prilagođena prema metodi koju je razvio
Reardon (1966). Kao slijepa proba korištena je destilirana voda.
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 26
4.2.1.5 Određivanje vrijednosti nitrita
Dušik se u obliku nitrita pojavljuje kao prijelazno stanje u biološkoj razgradnji
spojeva koji sadrže organski dušik. Bakterije prevode amonijak u nitrite u aerobnim
uvjetima, a u anaerobnim uvjetima nitriti mogu nastati i bakteriološkom redukcijom
nitrata. Pojavljuje se u vrlo malim količinama jer lako oksidiraju u nitrate. Prisutnost
velikih količina nitrita u ispitivanoj vodi ukazuje na svježe zagađenje organskim
tvarima.
Mjerenje nitrita provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u
obliku NO2- - N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je dodan
reagens NitriVer 3 Nitrite Reagent Powder Pillow. Uzorak je protresen dok se reagens
nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen mirovati 20 minuta. Nitriti u uzorku
reagiraju sa sulfanilnom kiselinom i tvore diazonijevu sol. Ona se spaja s
kromotropnom kiselinom te nastaje ružičasto obojen kompleks čija je koncentracija
koncentraciji nitrata u uzorku. Kao slijepa proba korišten je uzorak vode. Rezultati se
očitavaju pri valnoj duljini od 507 nm.
4.2.1.6 Određivanje vrijednosti nitrata
Mjerenje količine nitrata je važan korak u određivanju kvalitete vode. Prirodni
izvori povećanja koncentracije nitrata u vodi su kiša, snijeg, magla ili raspad organske
tvari u tlu i u sediment u, dok su antropogeni izvori primjena umjetnih gnojiva u
poljoprivredi.
Mjerenje nitrata provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u
obliku NO3- - N. U pripremljene ampule dodaje se 1 ml uzorka te 0,2 ml reagensa LCK
339 Nitrat. Nitratni ioni u otopini koja sadrži sumpornu i fosfornu kiselinu reagiraju s
2,6-dimetilfenolom pri čemu nastaje 4-nitro-2.6 dimetilfenol. Prije mjerenja, ampula se
zatvori i dobro protrese te se ostavi mirovati 15 min. Rezultati se očitavaju pri valnoj
duljini od 370 nm.
4.2.1.7 Određivanje vrijednosti ukupnog fosfora
Prirodne vode sadrže fosfor u vrlo niskim koncentracijama. Povećanje sadržaja
fosfora može prouzročiti niz neželjenih zbivanja (cvjetanje algi, sniženje sadržaja
otopljenog kisika, pomor nekih vrsta riba). Izvori fosfora u vodamo mogu biti prirodnog
SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 27
i antropogenog porijekla (tlo i stijene, industrijske i kućanske otpadne vode, odvodi
gnojenih površina, i sl.).
Mjerenje fosfata provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR
5000 u obliku PO43-. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je
dodan reagens PhosVer 3 Phosphate Reagent. Uzorak je protresen dok se reagens nije u
potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen mirovati 2 minute kako bi se mogla razviti
reakcija između reagensa i fosfata. Ortofosfati reagiraju s molibdatom u kiselom mediju
i nastaje mješani fosfatno/molibdatni kompleks. Askorbinska kiselina reducira
kompleks uz pojavu izrazito plave boje molibdena. Rezultati se očitavaju pri valnoj
duljini od 880 nm. Metoda je preuzeta iz Standard Methods for the examination of
Water and Wastewater. Kao slijepa proba korišten je uzorak vode. Kako bi se dobile
vrijednosti ukupnog fosfora, dobivena vrijednost množi se sa 0,326 [18].
4.2.1.8 Određivanje vrijednosti ukupnog dušika (TN)
Ukupni dušik (TN) analiziran je uređajem TOC Shimadzu/TOC-VCPN. Uzorak
se nakon predtretmana ubrizgava u kivetu za razlaganje uzroka koja ga zagrijava na
720°C. U kiveti uzorak prelazi u dušik-monoksid koji se nakon odvlaživanja i hlađenja
prenosi strujom pročišćenog zraka (130 mL/min) do kemiluminiscencijskog detektora.
Nakon usporedbe sa signalom standardnog uzorka uređaj određuje koncentraciju TN- a
u uzorku.[18]
Rezultati laboratorijske analize iz 2012. godine prikazani su u tablici 6.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 28
Tablica 6. Rezultati laboratorijske analize vode rijeke Bednje (2012. godina)
LOKACIJA UZORKOVANJA VODE
PV-0 PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
POKAZATELJI I MJERNE JEDINICE
PV-0/1
PV-0/2
PV-0/3
sred. vrijed.
PV-1/1
PV-1/2
PV-1/3
sred. vrijed.
PV-2/1
PV-2/2
PV-2/3
sred. vrijed.
PV-3/1
PV-3/2
PV-3/3
sred. vrijed.
PV-4/1
PV-4/2
PV-4/3
sred. vrijed.
FIZIKALNO - KEMIJSKI
temperatura vode (°C)
25,60 25,60 25,60 25,60 24,70 24,60 24,50 24,60 24,40 24,40 24,40 24,40 24,60 24,50 24,50 24,53 24,40 24,40 24,30 24,37
pH vrijednost 7,99 8,00 8,00 8,00 7,62 7,72 7,78 7,71 7,82 7,83 7,84 7,83 7,76 7,77 7,78 7,77 7,74 7,74 7,74 7,74
REŽIM KISIKA
otopljeni kisik (mg/L)
4,70 4,90 4,70 4,77 5,90 6,00 5,80 5,90 4,60 4,80 5,30 4,90 4,80 4,30 4,30 4,47 3,10 3,00 2,90 3,00
KPK (mg O2/ L) 5,28 5,64 6,56 5,83 5,52 6,32 6,44 6,09 5,76 5,28 5,52 5,52 5,6 5,04 5,84 5,49 6,16 6,56 6,32 6,35
HRANJIVE TVARI
amonijak (mg N/L) 0 0,07 0,01 0,03 0,06 0,03 0,01 0,03 <0,0
1 <0,0
1 <0,0
1 0,01 0,37 0,46 0,43 0,42 0,01 0,01 0,33 0,12
nitriti (mg N/L) 0,03 0,03 0,03 0,031 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,03 0,03 0,03 0,04 0,04 0,04 0,04
nitrati (mg N/L) 0,81 0,80 0,77 0,79 0,81 0,75 0,78 0,78 0,66 0,71 0,71 0,69 0,64 0,65 0,72 0,67 0,66 0,49 0,79 0,65
ukupni dušik (mg N/L) 1,27 1,56 1,14 1,32 1,08 1,17 1,13 1,13 1,19 1,14 1,21 1,18 1,55 1,61 1,67 1,61 1,20 1,25 1,42 1,29
ukupni fosfor (mg P/L) 0,28 0,25 0,22 0,25 0,20 0,33 0,33 0,28 0,24 0,23 0,19 0,22 0,25 0,25 0,24 0,25 0,19 0,18 0,23 0,20
Vrsta vode:
I. Vrsta vode II. Vrsta vode III. Vrsta vode IV. vrsta vode V. Vrsta vode
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
5. ANALIZA REZULTATA
Rezultati dosadašnjih analiza ukazuju kako otpadne vode u velikoj mjeri
negativno utječu na kvalitetu vode u rijeci Bednji te je
vrijednosti dotičnih pokazatelja
kako komunalne otpadne vode
Državnom planu za zaštitu voda
zadovoljavati kriterije II vrste vode, vrijednosti pojedinih parametara prekora
dopuštene vrijednosti za navedenu vrstu vode.
vrijednosti pojedinih parametara kroz vrijeme i u prostoru.
parametra prikazano je grafi
plavom linijom, za II. vrstu vode zelenom linijom, za III. vrstu žutom linijom, za IV.
vrstu narančastom, a za V. vrstu crvenom linijom.
5.1 PROMJENA KVALITETE VODE
Promjena kvalitete vode u vremenu
rezultata mjerenja dotičnog parametra
do 2007. godine, uzorkovana je voda na lokaciji PV
tijekom jedne godine. U grafi
minimalne vrijednosti te srednja godišnja vrijednost.
parametara iz 2011. i 2012. godine.
Vrijednost pH se
se u granicama za I. vrstu vode.
Slika
6,00
6,50
7,00
7,50
8,00
8,50
9,00
pH
vri
jed
no
st
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
ANALIZA REZULTATA
Rezultati dosadašnjih analiza ukazuju kako otpadne vode u velikoj mjeri
ču na kvalitetu vode u rijeci Bednji te je zabilježen trend opadanja
čnih pokazatelja kroz godine. Rezultati analize vode iz 2012. ukazuju
kako komunalne otpadne vode još uvijek degradiraju vodotok rijeke Bednje.
Državnom planu za zaštitu voda NN 8/99 koji propisuje da rijeka
zadovoljavati kriterije II vrste vode, vrijednosti pojedinih parametara prekora
dopuštene vrijednosti za navedenu vrstu vode. U nastavku prikazano je kretanje
vrijednosti pojedinih parametara kroz vrijeme i u prostoru. Kretanje vrijednosti
parametra prikazano je grafički. Granične vrijednosti za I. vrstu vode ozna
plavom linijom, za II. vrstu vode zelenom linijom, za III. vrstu žutom linijom, za IV.
astom, a za V. vrstu crvenom linijom.
PROMJENA KVALITETE VODE U VREMENU
Promjena kvalitete vode u vremenu formirana je na osnovu godišnjeg prosjeka
ata mjerenja dotičnog parametra. Kako bi se utvrdio utjecaj u vremenu od 1997.
do 2007. godine, uzorkovana je voda na lokaciji PV-1 (slika 4.) više puta mjese
U grafičkom prikazu rezultata navedene su godišnje maksimalne i
minimalne vrijednosti te srednja godišnja vrijednost. U analizu uključ
parametara iz 2011. i 2012. godine.
Vrijednost pH se tijekom godina nije značajno mijenjala. Vrijednosti pH kre
se u granicama za I. vrstu vode.
Slika 5.Kretanje vrijednosti pH kroz vrijeme
Vrijeme (god)
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 29
Rezultati dosadašnjih analiza ukazuju kako otpadne vode u velikoj mjeri
zabilježen trend opadanja
Rezultati analize vode iz 2012. ukazuju
degradiraju vodotok rijeke Bednje. Prema
koji propisuje da rijeka Bednja treba
zadovoljavati kriterije II vrste vode, vrijednosti pojedinih parametara prekoračuju
U nastavku prikazano je kretanje
Kretanje vrijednosti dotičnog
ne vrijednosti za I. vrstu vode označene su
plavom linijom, za II. vrstu vode zelenom linijom, za III. vrstu žutom linijom, za IV.
U VREMENU
na osnovu godišnjeg prosjeka
Kako bi se utvrdio utjecaj u vremenu od 1997.
više puta mjesečno
kom prikazu rezultata navedene su godišnje maksimalne i
U analizu uključene su vrijednosti
mijenjala. Vrijednosti pH kreću
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Veće koncentracije otopljenog kisika ukazuju
vrijednost otopljenog kisika nalazi se unutar granica za I. vrstu
vrijednosti obuhvaćaju svih pet vrsta vode u rasponu od 11 godina. Nalošija vrijednost
zabilježena je 1997. godine. Noviji rezultati iz 2011.i 2012. godine prema srednjoj
vrijednosti rezultata, ukazuju na
Slika
KPK prikazuje vrlo visoke vrijednosti. Od 2007. do 2002. godine zabilježene su
vrijednosti koje svrstavaju vodu
iz 2000. godine. Kretanje vrijednosti tokom 11 godina obuhva
vrstu vode. Noviji rezultati (2012.) ukazuju manje vrijednosti u odnosu na prethodne
godine te se nalaze u granicama II. vrste vode.
strane Zavoda za javno zdravstvo.
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
14,00
16,00
18,00
Oto
plj
en
i k
isik
(m
g/L
)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
e koncentracije otopljenog kisika ukazuju na dobro stanje voda. Srednja
vrijednost otopljenog kisika nalazi se unutar granica za I. vrstu
ćaju svih pet vrsta vode u rasponu od 11 godina. Nalošija vrijednost
zabilježena je 1997. godine. Noviji rezultati iz 2011.i 2012. godine prema srednjoj
ukazuju na III. vrstu vode.
Slika 6. Kretanje vrijednosti otopljenog kisika kroz vrijeme
KPK prikazuje vrlo visoke vrijednosti. Od 2007. do 2002. godine zabilježene su
vrijednosti koje svrstavaju vodu čak u V. vrstu. Najveća zabilježena vrijednost KPK je
iz 2000. godine. Kretanje vrijednosti tokom 11 godina obuhvaća granice
rstu vode. Noviji rezultati (2012.) ukazuju manje vrijednosti u odnosu na prethodne
godine te se nalaze u granicama II. vrste vode. Vrijednost KPK 2011. nije ispitivana od
strane Zavoda za javno zdravstvo.
Vrijeme (god)
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 30
na dobro stanje voda. Srednja
vrijednost otopljenog kisika nalazi se unutar granica za I. vrstu vode. Minimalne
aju svih pet vrsta vode u rasponu od 11 godina. Nalošija vrijednost
zabilježena je 1997. godine. Noviji rezultati iz 2011.i 2012. godine prema srednjoj
Kretanje vrijednosti otopljenog kisika kroz vrijeme
KPK prikazuje vrlo visoke vrijednosti. Od 2007. do 2002. godine zabilježene su
a zabilježena vrijednost KPK je
ća granice za III., IV. i V.
rstu vode. Noviji rezultati (2012.) ukazuju manje vrijednosti u odnosu na prethodne
Vrijednost KPK 2011. nije ispitivana od
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimu
m
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Najlošije vrijednosti BPK zabilježene su u razdoblju od 1997. do 2000. godine.
Srednje vrijednosti BPK
zabilježeno je opadanje vrijednosti
Minimalne vrijednosti kod doti
Slika
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
140,00K
PK
(m
g O
2/L
)
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
BP
K (
mg
O2/L
)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Slika 7. Kretanje vrijednosti KPK kroz vrijeme
Najlošije vrijednosti BPK zabilježene su u razdoblju od 1997. do 2000. godine.
BPK uglavnom su u granicama V. vrste vode. Nakon 2000. godine
ježeno je opadanje vrijednosti koje se nalaze u granicama II. i III. vrste vode.
imalne vrijednosti kod dotičnih godina dosežu vrijednosti i za I. vrstu vode.
Slika 8. Kretanje vrijednosti BPK kroz vrijeme
Vrijeme (god)
Vrijeme (god)
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 31
me
Najlošije vrijednosti BPK zabilježene su u razdoblju od 1997. do 2000. godine.
uglavnom su u granicama V. vrste vode. Nakon 2000. godine
koje se nalaze u granicama II. i III. vrste vode.
za I. vrstu vode.
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
U razdoblju od 11 godina zabilježene su vrijednosti amonijaka koje uklju
sve vrste vode. Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. godine gdje srednje i
maksimalne vrijednosti dosežu granice za V. vrstu vode.
(2011., 2012.), vrijednosti se nalaze u granicama I. vrste vode.
Slika
Najlošije vrijednosti nitrita zabilježeni su 2000. g
nalazi se u granicama V. vrste vode, srednja u granicama IV. vrste vode te minimalna
vrijednost u granicama III. vrste vode.
granicama II. vrste vode, a nako
2011., vrijednost pokazatelja ukazuje na II. vrstu vode, dok podaci iz 2012. ukazuju na
promjenu u vrsti vode obzirom na prethodnu godinu. Zastupljena je III. vrsta.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Am
on
ija
k (
mg
N/L
)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
U razdoblju od 11 godina zabilježene su vrijednosti amonijaka koje uklju
sve vrste vode. Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. godine gdje srednje i
maksimalne vrijednosti dosežu granice za V. vrstu vode. Prema novijim podacima
jednosti se nalaze u granicama I. vrste vode.
Slika 9. Kretanje vrijednosti amonijaka kroz vrijeme
vrijednosti nitrita zabilježeni su 2000. godine. Maksimalna vrijednost
nalazi se u granicama V. vrste vode, srednja u granicama IV. vrste vode te minimalna
vrijednost u granicama III. vrste vode. Godine 2001. srednja vrijednost nalazi se u
granicama II. vrste vode, a nakon 2001. u granicama III. vrste. Prema podacima iz
2011., vrijednost pokazatelja ukazuje na II. vrstu vode, dok podaci iz 2012. ukazuju na
promjenu u vrsti vode obzirom na prethodnu godinu. Zastupljena je III. vrsta.
Vrijeme (god)
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 32
U razdoblju od 11 godina zabilježene su vrijednosti amonijaka koje uključuju
sve vrste vode. Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. godine gdje srednje i
Prema novijim podacima
odine. Maksimalna vrijednost
nalazi se u granicama V. vrste vode, srednja u granicama IV. vrste vode te minimalna
srednja vrijednost nalazi se u
rste. Prema podacima iz
2011., vrijednost pokazatelja ukazuje na II. vrstu vode, dok podaci iz 2012. ukazuju na
promjenu u vrsti vode obzirom na prethodnu godinu. Zastupljena je III. vrsta.
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Srednja i maksimalana vrijednost nitrata nalazi se unutar grani
II. i III. vrstu vode. Minimalne vrijednosti kod doti
vrstu vode. Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. te 2004. godine koje se nal
granicama III. vrste vode. Noviji rezultati (iz 2011. i 2012. godine) obuhva
vrijednosti za II. vrstu vode.
0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3N
itri
ti (
mg
N/L
)
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
Nit
rati
(m
g N
/L)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Slika 10 . Kretanje vrijednosti nitrita kroz vrijeme
Srednja i maksimalana vrijednost nitrata nalazi se unutar granič
II. i III. vrstu vode. Minimalne vrijednosti kod dotičnih godina dosežu vrijednosti za I.
Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. te 2004. godine koje se nal
granicama III. vrste vode. Noviji rezultati (iz 2011. i 2012. godine) obuhva
vrijednosti za II. vrstu vode.
Slika 11. Kretanje vrijednosti nitrata kroz vrijeme
Vrijeme (god)
Vrijeme (god)
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 33
Kretanje vrijednosti nitrita kroz vrijeme
Srednja i maksimalana vrijednost nitrata nalazi se unutar graničnih vrijednosti za
nih godina dosežu vrijednosti za I.
Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. te 2004. godine koje se nalaze u
granicama III. vrste vode. Noviji rezultati (iz 2011. i 2012. godine) obuhvaćaju
Kretanje vrijednosti nitrata kroz vrijeme
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Najlošije vrijednosti ukupnog dušika zabilježene su 2000. godine koje svrstavaju
vode u III. vrstu. Nakon 2000. godine vrijednosti se nalaze u granicama II. i III. vrste
voda. Prema novijim rezultatimama (2011., 2012.) vrijednosti ukupnog dušika nalaze se
u granicama II. vrste vode.
Vrijednosti ukupnog fosfora variraju tokom godina te je obuhva
vrsta vode. Najlošije zabilježena vrijednost je vrijednost iz 2003. godine koja vodu
svrstava u V. vrstu. Prema podacima iz 2011. godine, voda se svrstava u II. vrstu, a
prema podacima iz 2012. u III. vrstu.
Slika
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
Uk
up
ni
du
šik
(m
g N
/L)
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
Uk
up
ni
fo
sfo
r (m
g P
/L)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Najlošije vrijednosti ukupnog dušika zabilježene su 2000. godine koje svrstavaju
de u III. vrstu. Nakon 2000. godine vrijednosti se nalaze u granicama II. i III. vrste
Prema novijim rezultatimama (2011., 2012.) vrijednosti ukupnog dušika nalaze se
vrste vode.
Slika 12. Vremenski niz vrijednosti ukupnog dušika
Vrijednosti ukupnog fosfora variraju tokom godina te je obuhva
vrsta vode. Najlošije zabilježena vrijednost je vrijednost iz 2003. godine koja vodu
svrstava u V. vrstu. Prema podacima iz 2011. godine, voda se svrstava u II. vrstu, a
cima iz 2012. u III. vrstu.
Slika13. Kretanje vrijednosti ukupnog fosfora kroz vrijeme
Vrijeme (god)
Vrijeme (god)
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 34
Najlošije vrijednosti ukupnog dušika zabilježene su 2000. godine koje svrstavaju
de u III. vrstu. Nakon 2000. godine vrijednosti se nalaze u granicama II. i III. vrste
Prema novijim rezultatimama (2011., 2012.) vrijednosti ukupnog dušika nalaze se
Vremenski niz vrijednosti ukupnog dušika
Vrijednosti ukupnog fosfora variraju tokom godina te je obuhvaćeno svih pet
vrsta vode. Najlošije zabilježena vrijednost je vrijednost iz 2003. godine koja vodu
svrstava u V. vrstu. Prema podacima iz 2011. godine, voda se svrstava u II. vrstu, a
Kretanje vrijednosti ukupnog fosfora kroz vrijeme
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimu
m
Godišnji
minimum
Srednja
vrijednost
Godišnji
maksimum
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
5.2 PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU
Kako bi se utvrdio utjecaj otpadnih voda u prostoru, ove godine (lipanj 2012.)
uzorkovana je i ispitana kvaliteta vode na pet lokacija na podru
Točka PV-0 uzeta je kao ''nulto'' stanje prema kojoj
parametara na nizvodnijim lokacijama. Valja napomenuti kako je nulta to
degradirana otpadnim vodama uzvodnijih gradova te ispiranjem s poljoprivrednih
površina, pa se ova lokacija (PV
dobivanja pouzdanih rezultata
hidrometerološke prilike prilikom uzorkovanja te
ubačenog onečišćenja s prirodnom vodom
Vrijednost pH na svih pet lokacija zadovoljava kriterije I. vrste vode. Vrijedno
pH je nešto veća na uzvodnoj lokaciji PV
Vrijednosti rezultata ukazuju da je voda rijeke Bednje blago alkalna.
Vrijednosti otopljenog kisika u prosjeku svrstavaju vodu u III. vrstu.
Najnizvodnija lokacija (PV
svstavaju vodu u IV. vrstu.
količina organskih tvari koje u vode dospjevaju putem komunalnih otpadnih voda.
7,55
7,60
7,65
7,70
7,75
7,80
7,85
7,90
7,95
8,00
8,05
PV-0
pH
vri
jed
no
st
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU
Kako bi se utvrdio utjecaj otpadnih voda u prostoru, ove godine (lipanj 2012.)
uzorkovana je i ispitana kvaliteta vode na pet lokacija na području grada Ludbrega.
0 uzeta je kao ''nulto'' stanje prema kojoj će se uspoređ
ara na nizvodnijim lokacijama. Valja napomenuti kako je nulta to
degradirana otpadnim vodama uzvodnijih gradova te ispiranjem s poljoprivrednih
površina, pa se ova lokacija (PV-0) ne može smatrati ''čistom vodom'' u smislu
dobivanja pouzdanih rezultata. Također, na dobivene rezultate znatno utje
hidrometerološke prilike prilikom uzorkovanja te količina i stupanj širenja i m
ćenja s prirodnom vodom.
na svih pet lokacija zadovoljava kriterije I. vrste vode. Vrijedno
ća na uzvodnoj lokaciji PV-0. Najmanju vrijednost bilježi lokacija PV
Vrijednosti rezultata ukazuju da je voda rijeke Bednje blago alkalna.
Slika 14. Kretanje vrijednosti pH u prostoru
Vrijednosti otopljenog kisika u prosjeku svrstavaju vodu u III. vrstu.
Najnizvodnija lokacija (PV-4) prikazuje nešto niže vrijednosti otopljenog kisika te
vrstu. Povećana potrošnja kisika ukazuje na prisutnost ve
tvari koje u vode dospjevaju putem komunalnih otpadnih voda.
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 35
PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU
Kako bi se utvrdio utjecaj otpadnih voda u prostoru, ove godine (lipanj 2012.)
čju grada Ludbrega.
e se uspoređivati vrijednosti
ara na nizvodnijim lokacijama. Valja napomenuti kako je nulta točka
degradirana otpadnim vodama uzvodnijih gradova te ispiranjem s poljoprivrednih
čistom vodom'' u smislu
er, na dobivene rezultate znatno utječu
stupanj širenja i miješanja
na svih pet lokacija zadovoljava kriterije I. vrste vode. Vrijednost
vrijednost bilježi lokacija PV-1.
Vrijednosti rezultata ukazuju da je voda rijeke Bednje blago alkalna.
Vrijednosti otopljenog kisika u prosjeku svrstavaju vodu u III. vrstu.
4) prikazuje nešto niže vrijednosti otopljenog kisika te
ana potrošnja kisika ukazuje na prisutnost većih
tvari koje u vode dospjevaju putem komunalnih otpadnih voda.
Srednja
vrijednost
pokazatelja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Slika 15
Vrijednosti KPK na svih pet lokacija zadovoljavaju
prosjeku najveća vrijednost zabilježena j
točki PV-3.
0,00
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
6,00
7,00
PV-0
Oto
plj
en
i k
isik
(m
g O
2/L
)
5,00
5,20
5,40
5,60
5,80
6,00
6,20
6,40
6,60
PV-0
KP
K (
mg
O2/L
)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Slika 15. Kretanje vrijednosti otopljenog kisika u prostoru
Vrijednosti KPK na svih pet lokacija zadovoljavaju kriterije za II. vrstu vode. U
ća vrijednost zabilježena je kod najnizvodnije točke PV
Slika 16. Kretanje vrijednosti KPK u prostoru
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 36
. Kretanje vrijednosti otopljenog kisika u prostoru
za II. vrstu vode. U
čke PV-4, a najmanja u
. Kretanje vrijednosti KPK u prostoru
Srednja
vrijednost
pokazatelja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Amonijak prikazuje zadovoljavaju
lokacije PV-3 koja prikazuje znatno lošije rezultate u odnosu na uzvodnije to
temelju dobivenih vrijednosti
nešto bolje vrijednosti u odnosu na to
uzvodne lokacije prikazuju vrijednosti za I. vrstu vode.
Vrijednosti nitrita su na svih pet lokacija visokih vrijednosti što odgovara III.
vrsti vode. Na najnizvodnijoj to
nitrita. Nitriti ukazuju na razmjerno blisko zaga
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
PV-0
Am
on
ija
k (
mg
N/L
)
0,000
0,005
0,010
0,015
0,020
0,025
0,030
0,035
0,040
0,045
PV-0
Nit
riti
(m
g N
/L)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Amonijak prikazuje zadovoljavajuće obzirom na klasifikaciju vode,
3 koja prikazuje znatno lošije rezultate u odnosu na uzvodnije to
temelju dobivenih vrijednosti, voda se svrstva u III. vrstu. Lokacija PV
nešto bolje vrijednosti u odnosu na točku PV-3 te ju svrtavamo u II. vrstu. P
uzvodne lokacije prikazuju vrijednosti za I. vrstu vode.
Slika 17. Kretanje vrijednosti amonijaka u prostoru
Vrijednosti nitrita su na svih pet lokacija visokih vrijednosti što odgovara III.
vrsti vode. Na najnizvodnijoj točki PV-4 zabilježeno je neznatno poveć
ti ukazuju na razmjerno blisko zagađenje organskom tvari.
Slika 18. Kretanje vrijednosti nitrita u prostoru
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 37
obzirom na klasifikaciju vode, osim
3 koja prikazuje znatno lošije rezultate u odnosu na uzvodnije točke te na
voda se svrstva u III. vrstu. Lokacija PV- 4 prikazuje
3 te ju svrtavamo u II. vrstu. Prve tri
Kretanje vrijednosti amonijaka u prostoru
Vrijednosti nitrita su na svih pet lokacija visokih vrijednosti što odgovara III.
4 zabilježeno je neznatno povećanje vrijednosti
enje organskom tvari.
etanje vrijednosti nitrita u prostoru
Srednja
vrijednost
pokazatelja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Vrijednosti nitrata prikazuju zadovoljavaju
Međutim, neznatno poveć
PV-1). Razlog tome su poljoprivredne površine izvan grad
PV-0 i PV-1) pri čemu dolazi do ispiranja površina gdje su korištena umjetna gnojiva.
Vrijednosti ukupnog fosfora ukazuju na II. i
vrijednosti zabilježene su na uzvodnijem dijelu vodotoka gdje se osje
primjenjenih umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Fosfati se u vodama
razgrađuju vrlo sporo.
0,00
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
PV-0
Nit
rati
(m
g N
/L)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Vrijednosti nitrata prikazuju zadovoljavajuće vrijednosti za II. vrstu vode.
utim, neznatno povećanje vrijednosti zabilježeno je kod uzvodnijih to
1). Razlog tome su poljoprivredne površine izvan grada Ludbrega (izme
čemu dolazi do ispiranja površina gdje su korištena umjetna gnojiva.
Slika 19. Kretanje vrijednosti nitrata u prostoru
ukupnog fosfora ukazuju na II. i III. vrstu vode. Nešto ve
vrijednosti zabilježene su na uzvodnijem dijelu vodotoka gdje se osje
primjenjenih umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Fosfati se u vodama
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 38
e vrijednosti za II. vrstu vode.
anje vrijednosti zabilježeno je kod uzvodnijih točaka (PV-0,
a Ludbrega (između lokacija
emu dolazi do ispiranja površina gdje su korištena umjetna gnojiva.
Kretanje vrijednosti nitrata u prostoru
III. vrstu vode. Nešto veće
vrijednosti zabilježene su na uzvodnijem dijelu vodotoka gdje se osjeća utjecaj
primjenjenih umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Fosfati se u vodama
Srednja
vrijednost
pokazatelja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
Petra Sačer
Slika 20.
Vrijednosti ukupnog dušika
Najlošiji rezultati zabilježeni su na
PV-1.
Slika 21.
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
PV-0
Uk
up
ni
fosf
or
(mg
P/L
)
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
1,20
1,40
1,60
1,80
PV-0
Uk
up
ni
du
šik
(m
g N
/L)
Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu
er
Slika 20. Kretanje vrijednosti ukupnog fosfora u prostoru
Vrijednosti ukupnog dušika na svim lokacijama su u granicama II. vrste vode.
ajlošiji rezultati zabilježeni su na lokaciji PV-3. Najbolje rezultate prikazuje lokacija
Slika 21. Kretanje vrijednosti ukupnog dušika u prostoru
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
PV-1 PV-2 PV-3 PV-4
Lokacija uzorkovanja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
er 39
u prostoru
na svim lokacijama su u granicama II. vrste vode.
3. Najbolje rezultate prikazuje lokacija
Kretanje vrijednosti ukupnog dušika u prostoru
Srednja
vrijednost
pokazatelja
Srednja
vrijednost
pokazatelja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 40
6. ZAKLJU ČAK
Rezultati provedenih ispitivanja kvalitete vode u rijeci Bednji pokazuju kako
komunalne otpadne vode degradiraju vodu u rijeci Bednji kod Ludbrega. Državnim
planom za zaštitu voda (NN 8/99) određeno je da voda u Bednji treba biti II. vrste prema
Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Međutim, taj je uvjet samo djelomično ispunjen.
Prema rezultatima provedenih analiza, voda u rijeci Bednji varira od I. pa sve do V.
vrste, što je u potpunosti neprihvatljivo.
Analiza promjene kvalitete vode u vremenu prikazuje poboljšanje kvalitete vode
tijekom godina. Najlošije vrijednosti zabilježene su u razdoblju od 1997. do 2000.
godine gdje određeni analizirani pokazatelji (KPK, BPK) ukazuju u prosjeku na V.
vrstu vode. Prema rezultatima analize iz 2011. i 2012. godine, najlošije vrijednosti
nalaze se u granicama III. vrste vode (vrijednost otopljenog kisika, nitrita te ukupnog
fosfora). Pretpostavlja se kako je do poboljšanja kvalitete vode došlo zbog slabljenja
industrije u području grada koje se nalazi uzvodno od lokacije uzorkovanja. Također na
vrijednosti rezultata utječu velike varijacije hidrometeorološih uvjeta tijekom godine, pa
je za dobivanje pouzdanih rezultata potrebno provesti detaljnija ispitivanja koja
obuhvaćaju uzimanje i analiziranje uzoraka vode više puta tijekom jedne godine. U
analizu je važno uključiti koli činu, sastav otpadnih voda te stupanj miješanja iste s
vodom iz rijeke Bednje.
Analiza promjene kvalitete vode u prostoru ukazuje na lošije vrijednosti dotičnih
parametara kod nizvodnijih lokacija uzorkovanja. Najlošija zabilježena vrijednost
(otopljeni kisik) u prosjeku obuhvaća granice za IV. vrstu vode. Ova vrijednost
zabilježena je na najnizvodnijoj lokaciji. Vrijednosti ostalih parametara su u granicama
II. i III.vrste vode.
Rezultati provedenih analiza promjene kvalitete vode u rijeci Bednji kod
Ludbrega pokazuju da neadekvatno ispuštanje i zbrinjavanje otpadnih voda ima
negativan utjecaj na kvalitetu vode u rijeci Bednji. Stoga je potrebno što prije pristupiti
rješavanju ovog problema kroz provedbu izgradnje pročistača otpadnih voda kod
Ludbrega.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 41
LITERATURA
1. Zakon o vodama NN 153/09
2. Tušar, B. (2004.): Ispuštanje i pročišćavanje otpadne vode, Croatiaknjiga,
Zagreb
3. Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera,
Zagreb
4. HRVATSKE VODE - pravna osoba za upravljanje vodama
http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=35
http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=585 (preuzeto 20. 4. 2012)
5. Barčić, D., Španjol, Ž., Vujanić, V., Rosavec,R. (2005.): Problematika zaštite
vode i mora u Republici Hrvatskoj, Šumarski list br. 11-12, 611-622 -
http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/200506110.pdf(preuzeto 20.4. 2012.)
6. Vouk, D. : Pročišćavanje otpadnih voda – Pravne okosnice i zakonodavni okviri
- http://www.webgradnja.hr/clanci/prociscavanje-otpadnih-voda-pravne-
okosnice-i-zakonodavni-okviri/293/ (preuzeto 22. 4. 2012.)
7. Usporedba zakonske regulative Republike Hrvatske sa direktivama Europske
unije na području zaštite kopnenih voda
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZivotneSredine/ZastitaKopne
nihVoda.htm (25. 4. 2012.)
8. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)
9. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda
10. Državni plan za zaštitu voda NN 8/99
11. Tušar, B. (2009.): Pročišćavanje otpadnih voda, Kigen d.o.o., Zagreb
12. Prostorni plan uređenja grada Ludbrega – izmjene i dopune 2008
13. Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada ”Meka” kod
Ludbrega, GFV, siječanj 2007.
14. Popis stanovništva 2011.-
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf (preuzeto 25. 5. 2012)
15. Popis poljoprivrede 2003. -
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/census_agr.htm (preuzeto
25.5. 2012)
16. Podaci dobiveni iz Komunalnog poduzeća ‘’Lukom’’
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 42
17. Komunalno poduzeće ‘’Lukom’’ –
http://www.lukom.hr/kanalizacija (preuzeto 1. 6 . 2012.)
18. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 21th edition, 1995, American Public Health Association, American WaterWorks Association, Water Environment Federation
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega
Petra Sačer 43
SAŽETAK
AUTOR : Petra Sačer
NASLOV RADA : Utjecaj komunalnih otpadnih voda na kvalitetu vode u Bednji kod
Ludbrega
KLJU ČNE RIJEČI : komunalne otpadne vode, rijeka Bednja, Ludbreg, kvaliteta vode
Sažetak:
Na području grada Ludbrega u vodotok rijeke Bednje ispuštaju se značajne
količine komunalnih otpadnih voda bez procesa pročišćavanja. U radu je prikazan
utjecaj neadekvatnog ispuštanja efluenata u korito rijeke. Zasebno je analizirana
promjena kvalitete vode u Bednji u vremenu, odnosno prostoru.
Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) određeno je da Bednja treba biti II.
vrste prema Uredbio klasifikaciji voda (NN77/98). Prema provedenim ispitivanjima
vrijednosti parametara kvalitete vode (fizikalno – kemijski, režim kisika, hranjive tvari),
taj uvjet nije ispunjen. Neadekvatno zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda ima
negativan utjecaj na kvalitetu vode u Bednji. Stoga je potrebno što prije pristupiti
rješavanju ovog problema kroz provedbu izgradnje pročistača komunalnih otpadnih
voda kod Ludbrega.
top related