disanje, fonacija - ffzg.unizg.hr · aritenoida je primaknut, drugi razmaknut (manji trokut) pri...

Elen Mari Pletikos 4. 12. 2003.Opća fonetika - predavanje

Disanje, fonacija

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 2

Disanje

mirno - aktivno disanjeomjer faze udaha i izdaha:

u mirnom disanju: 40% - 60%u govoru se dulji do 10% - 90% (jer se govor ostvaruje na izdahu)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 3

mišići koji sudjeluju u disanju:udisajni mišići:

izvanjski interkostalni (međurebreni) (rebra se podižu i šire)ošit (dijafragma) koji se spušta, njegova kupola se smanjuje, potiskuje trbušne organe na dolje i otvara prostor širenju pluća

izdijsajni mišići:unutanji međurebreniizdisajni trbušni mišići(pri jakom izdahu uključuju se i udisajni mišići)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 4

Udisajni mišići

izvanjski interkostalni(međurebreni)

ošit (dijafragma)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 5

Izdisajni mišići

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 6

Redoslijed uključivanja mišića u govornim disanju:

udahza trajanja rečeničnog izdaha prvo se uključuju udisajni mišići (koji usporavaju izdisanje), zatim djeluju elastične sile, a pred kraj izdisajni mišići

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 7

Dišni volumen u govoruukupna zapremina zraka u plućima je oko 7 litara ( 2 litre neistisljivog zraka i 5 litara vitalnog kapaciteta)vitalni kapacitet

količina zraka koja se nakon maksimalnog udaha može izdahnuti (oko 5 litara)

neutralni položaj plućaje kad su u njemu 2 litre neistišljivog zraka i 2 litre (oko 40% vitalnog kapaciteta), kad su svi mišići opušteninakon udaha, pluća se u taj položaj vraćaju bez rada izdisajnih mišića, samo silom teže i elastičnim silama tkiva (kao i nakom maksimalnog izdaha)

mirno disanje odvija se na ½ litre zraka (10 % vitalnog kapaciteta)govor se odvija na 1 litri (mjera jedne rečenice) (25 % vitalnog kapaciteta)u pojačanom govoru koristi oko 40% vitalnog kapaciteta

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 8

Dišni volumen u govoru

disanjem je oblikovan velik dio govora (mnoge prozodijske osobine): pulsiranje slogova, naglasci riječi, rečenična intonacija, rečenični naglasak, stanke, jakost govora, tempo

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 9

Fonacija: građa grkljana

grkljanske hrskavice:

prstenasta h. (krikoida)štitasta h. (tiroida)dvije vokalne h. (aritenoide)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 10

Struktura grkljana i glasnice

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 11

Mišići grkljana

po funkciji su:napinjači (tensori: krikotiroidni)zatvarači (aduktori: krikoaritenoidni bočni i aritenoidni)otvarači (abduktori: krikoaritenoidni stražnji)vibratori (tiroaritenoidni ili vokalni m.)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 12

mišići grkljana po položaju se dijele na vanjske i unutarnje:krikotiroidni – izvanjski m. (o njemu ovisi napetost glasnica - prejako stezanje izaziva napetost i drugih grkljanskih mišića te hiperkineziju grkljana)tiroaritenodini mišići – unutarnji m. (antagonistički krikotiroidnom)aritenoidni – unutarnji m., približavaju vrhove aritenoida pa time i glasnice do položaja za glasanjebočni krokoaritenoidni (njegova aktivnost zatvara intermembranozni dio, i otvara interkartilaginozni dio, aktivan pri višim tonovima i šaptu)stražnji krikoaritenoidni (otvara intermembranozni dio, aktivan u prekidanju glasanja)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 13

Stražnji krikoaritenoidni m.

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 14

Lateralni krikoaritenoidni m.Ariaritenoidni m.

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 15

mišići koji okomito pomiču grkljan:

grkljan podiže: tirohioidnim. (toroida-jezična kost) te jezični mišići koji su povezani s jezičnom kosti

grkljan spuštaju:sternotiroidni m. (sternum-tiroida), sternohioidni(sternum-jezična kost), omohioidni (lopatica-jezična kost)

spuštanjem grkljana povećava se nadgrkljanksa šupljina, a glasnice zadebljavaju (tamnija boja, niži ton)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 16

Glasnice

glasnice: dva nabora (mišići, sluznica i ligamenti) kojima se nastavak dušnika sužava u intermembranozni (međuglasnički) prolaz tzv. rimu glottidis (glotis)

sastoje se od ligamenata (vokalna sveza) koji idu od unutarnjeg brida štitaste hrskavice do vokalnih hrskavica (aritenoida)od tiroaritenoidnog mišićai od sluznice (prema nekim teorijama treperi samo nabor sluznice)

iznad glasnica jedan par nabora tzv. lažne glasnice (kada one preuzmu ulogu glasanja glas je slab, hrapav, dubok – naziva se ventrikularni glas), a među njima su Morgagnijeve šupljineako glasnica nema nakon laringektomije – ezofagijalni govor

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 17

četriri karakteristična oblika međuglasničkog prolaza (glotisa):

pri jakom disanju otvoren je i intermembranizni i interkartilaginoznidio (peterokut)pri mirnom disanju, tihom šaptu, izgovoru bezvučnih suglasnika također, ali manje (trokut)pri jakom šaptu otvoren je samo interkartilaginozni dio, jedan dio aritenoida je primaknut, drugi razmaknut (manji trokut)pri glasanju je zatvoren po cijeloj dužini, a glasnice trepere

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 18

Tijek glasanja

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 19

Kvocijent otvoratrajanje faze otvora glasnica naspram trajanja cijelog titraja o njemu ovisi boja glasa

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 20

Mjerenje treperenja glasnica

stroboskopijaelektroglotografija (laringografija)

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 21

Laringograf

Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 22

Teorije foniranja

Mioelastična aerodinamična teorija (Mueller i Helmholtz, 19 st.)

Glasnice trepere zbog zračne struje (kao usnice brrr)Pritisak zraka pod glasnicama se probija i one se razmiču, a potom se Bernoullijevim efektom (smanjenim bočnim tlakom) primiču

Neurokronaksična teorije (Husson, 1950.)Glasnice aktivno trepereBrzina treperenja glasnica ovisi o impulsima iz CNS-aJačina glasa ovisi o subglotičkom tlaku