dvd-v-268-p - slobodanpraljak.com video/opis_sadrzaj/… · dakle, žrtve su nasilja i polaze opet...
Post on 06-Feb-2018
234 Views
Preview:
TRANSCRIPT
DVD-V-268-P
PRVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 13.6.1993.
SLIKA + TON:
Merlićev razgovor s kardinalom Franjom Kuharićem o situaciji u Hrvatskoj i B
i H, ratu i nasilju, zličinu i osveti, misiji mira...
AUDIO 1 NA KAZETI 268
kardinal Franjo Kuharić
Dobra večer štovani gledatelji i dobro došli u još jednu emisiju Slikom na sliku.
Naš večerašnji gost je uzoriti gospodin kardinal Franjo Kuharić. Dobra vam
večer i hvala što ste našli vremena da budete gost ovoj našoj emisiji. Uzoriti
gospodine kardinale, na prostoru bivše Jugoslavije već treću godinu traje
agresiju na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu. Nadzirete li možda sada u
mraku koji nas okružuje ipak možda neki tračak svjetlosti?
To je dobar izraz **** to nasilje svakako nanosi tolike patnje nebrojnim
ljudima. Počevši od djece, odraslih, mladih, starih. Može se dogoditi da u
čovjeku se stvarna jedna mračna vizija života i mračna vizija budućnosti. Ovaj
je rat nametnut, on se vodio na području Hrvatske, sada osobitom agresijom se
vodi na području Bosne i Hercegovine. Situacija je upravo tragična, što svjedoči
toliki broj izbjeglih, prognanih, tolika razaranja, tolika etnička čišćenja i to je
teško nasilje i protiv čovjeka kao osobe, protiv obitelji kao temeljne zajednice. I
protiv društva i naroda i svake narodne zajednice, kao šire zajednice rekao bih i
kao šire obitelji u kojoj se čovjek jednostavno nalazi, u kojoj živi i s kojom živi.
1
Dakle, jedan mrak se nadvio i nad Hrvatsku i nad Bosnu i Hercegovinu. Ima li
kakve perspektive? Crkva ima svoj navještaj nade. I kad god slušamo o
patnjama ljudi mislimo na Golgotu, mislimo na križ. Sigurno, na Golgoti
odvijala je se najstrašnija drama gdje je najneviniji Isus Krist kao bogočovjek
bio razapet na križ, osuđen. Ali ipak veliki petak nije bila zadnja riječ. Zadnja
riječ je Uskrs. Uskrs ne znači samo Isusovo uskrsnuće, nego znači uopće da se u
tim događanjima ipak na koncu ostvaruje pobjeda dobra, pravednosti, istine i
mi s tom vizijom proživljavamo i ovo vrijeme i s toga treba izdržati. Treba
izdržati s nadom da će ipak i to zlo svršiti. I da će opet doći dana mira kad će se
moći živjeti u međusobnom suživotu poštovanja, potpune ravnopravnosti i
slobode.
Da pitam, vi ste nedavno apel Muslimanima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini
da prekinu svoje sukobe koje najviše štete njima samima, a najviše koriste
agresoru. Taj apel imao je veliko medijsko značenje. Jeste li vi zadovoljni ovim
što ste postigli, jeste li uspjeli u svojoj nakani tim apelom?
Ja ne znam koliko sam uspio. Ja samo znam da je apel imao veliki odjek u
svijetu i u medijima, ali koliko sam *** u samoj Bosni, kada slušam vijesti, onda
vidim da nisam uspio. Da se nasilje nastavlja i da to nasilje se sve više umnaža.
I slušamo sada o tisućama,i tisućama Hrvata koji moraju bježati sa svog
ognjišta. Mi smo biskupi sada, sa naše hrvatske biskupske konferencije dali opet
jednu izjavu jer smo konstatirali da se nasilje vrši na ona područja koja su
Vance-Owenovim planom predviđena za Hrvatske provincije. Dakle, i ta
područja su sad izložena jednoj agresiji da se očiste od hrvatskog pučanstva.
Prema tome moj apel koji je bio upućen i Muslimanima i Hrvatima i svima, da
obustave međusobne sukobe i da jednim mirnim i dostojanstvenim dijalogom
poštujući prava svih dođu do sporazuma, nije uspio. Kako vidite nije uspio ni
onaj sporazum o Međugorju koji se potpisao koji je rezultat određenih razmjera
pred međunarodnom javnošću i intervencijom. Nije uspio, to znači da postoje
neki interesi koji jači želi provesti da ostvari svoj cilj na račun slabijega.
2
Što poručiti u ovom trenutku vrlo teškom za Hrvate iz Bosne i Hercegovine?
Imate li možda nakon svih ovih posljednjih događaja nešto još za reći?
Hrvati u Bosni i Hercegovini su prisiljeni nažalost u nekim područjima da
bježe. Dakle, žrtve su nasilja i polaze opet možemo kazat na svoj Križni put. Ali i
tada neka sačuvaju vjeru, neka sačuvaju nadu i neka sačuvaju čistu savjest. To
znači ponesu križ, ali ne *** pod križem i nego kao vjernik mogu im kazati neka
zaista sklope ruke i neka mole da Bog zahvati u te događaje i da on izvadi iz tog
marka opet na svjetlo.
Da. Znači *** su riječi koje slušamo gotovo tri godine, vi ih također i sami često
spominjete u svojim propovijedima, kako odgovorit na te dvije strašne riječi?
Zločin je strašna riječ, ali je, jer strašno pogađa čovjeka. Pogađa njegova
prava, pogađa njegovo dostojanstvo, njegovu imovinu, njegov život. Dakle,
svaki nepravedni napad na dostojanstvo ljudske osobe ili na prava obitelji ili na
prava naroda je zločin. I ovaj cijeli rat je jedan veliki zločin koji rađa mnoge
druge zločine. Ja sam jednom rekao našim braniteljima kad su me pozvali na
jedan svoj seminar i zaželio da im govorim o ratnoj etici. Onda sam im kazao:
Vi rat niste željeli. Hrvatska nije željela rat. Hrvatski narod nije želio rat. Prema
tome vama je rat nametnut na vašem području. U vašoj domovini. Protiv vaše
slobode i protiv vašeg mira. I vi i imate moralno pravo na obranu. Na
samoobranu. A u toj samoobrani nas koju vas potiče vaše dom domoljublje, vi
ne smijete prijeći mržnju i osvetu. Pa su me pitali: kako to? Branimo se, a što to
onda znači? Ne priječi mržnju u osvetu? Pa sam im rekao: ako ste napadnuti,
ako tenk ide na vas vi ćete se braniti, vi ćete njega onemogućiti. Ali kada onaj
vojnik iznutra otvori poklopac i digne ruke na predaju onda je zaštićen pravom.
I onda imate poštivati to njegovo pravo i dostojanstvo i ne smijete na njega
vršiti nikakve osvete, morate s njim čovječno postupati i poštivati međunarodno
pravo kad se radi o zarobljenicima. Ako biste vi njega poslije izložili nekom
mučenju ili nasilju onda bi to i bila mržnja. I to bi bila osveta. A mržnja i osveta
nikada se ne mogu uključiti u kršćanska razmišljanja. Jer kršćanstvo je
3
apsolutni stav protiv mržnje i protiv osvete. Zato sam kazao da je najpoganskiji
izraz kad se kaže: tko se ne osveti taj se ne posveti. To je protiv svake čovječne
civilizacije. Jer val se mržnje negdje mora prekinuti. Lanac nasilja se mora
negdje prekinuti. A on se može prekinuti samo dostojanstvom pristupa i
neprijatelju da se ne prelazi u osvetu i mržnju, nego da se poštuje i tu određene
kriterije moralnosti i čovječnosti.
Vi ste u posljednje vrijeme pohodili neke zapadno europske države i ugostili ste
mnoge ličnosti iz međunarodnog i javnog i političkog života. Jesu li i naši
problemi bili prepoznatljiv i jesu li jesu li ih razumjeli?
Bio sam ove godine u Milanu na poziv kardinala Martinia, bio sam u Monci,
bio sam sada u Parizu i Ruanu, uzvraćao sam posjet delegacije Francuske
biskupske konferencije, koja je bila kod nas koncem prošle godine, bio sam sada
u Esennu i u *** na poziv Caritasa Essenske biskupije. Sigurno je to da kad me
crkva poziva.. Crkva me poziva opet u zajedništvu crkve… Sa zanimanjem za
našu situaciju, za našu patnju, za te naše teške probleme i oni žele znati istinu.
Žele znati uzroke rata. Razloge toga strašnog rata, žrtve, i onda pitaju kako mi
možemo pomoći? Tako, ne radi se samo o materijalnoj pomoći, o karitativnoj
pomoći koju crkva organizira, nego se radi i o informaciji. I zato sam uvijek
nastojao informirati poštujući objektivnost i stvarnost da oni znaju istinu.
Nažalost narod bez države nije poznat. A budući da Hrvati nisu imali svoju
samostalnu suverenu državu oni se nisu mogli predstaviti svijetu i svjetskoj
javnosti, a u toj istoj javnosti bile su prisutne informacije koje nisu poštivale ni
istinu ni objektivnost ni pravednost. I kod nekih se možda čitavih slojeva ljudi
moglo dogoditi da stvore sasvim krivu sliku i o Hrvatskoj i o Hrvatima. Zato to
treba ispravljati, ali treba ispravljati istinu. I zato sam u susretu sa novinarima,
s televizijom, s radijom, uvijek nastojao mirno, objektivno protumačit korijene
ovoga rata, njegove uzroke ali i njegove ciljeve, da oni znaju ipak razlikovati tko
je odgovoran. I tko je napadač a tko je žrtva. I sad se radi o ljudima kako su
raspoloženi. Ima ljudi….
4
Kako su bili u većini raspoloženi?
Ima ljudi, *** bili raspoloženi pozitivno s poštovanjem su saslušali i usvajali
razložnost i *** su objektivnost, ali u tom informiranju uvijek naglašavam ***
zastupamo mir na temeljima istine, pravednosti, slobode i poštivanje prava svih
i svakoga. Tako da i svaki čovjek i svaki narod bude poštivan u svojim temeljnim
pravima i to su uvjeti mira.
I na kraju uzoriti gospodine kardinale, Hrvatski narod ***** brojnim
iskušenjima. Koja su prema vašem mišljenu od tih iskušenja najveća i kako im
se othrvati?
Pa cijela situacija je cijelo iskušenje. Imate toliko elemenata te patnje da
zapravo ne znate koju biste posebno naglasili. U općem ovako vidiku situacije
jedan od najtežih zločina rata su etnička čišćenja. Da su stotine tisuća obitelji
morale napustiti svoje domove u koje su često puta uložile čitav svoj život da ih
izgrade, da si stvore dostojne uvjete života. I to sve moraju napustiti. I to biva ili
opljačkano, razoreno ili zaposjednuto. Dakle, izgubi, stotine tisuća obitelji
izgubilo pravo na svoj mirni život u svom domu u svom području života. Mislim
da je to jedan od najvećih zloćina jer je zahvatio dosita stotine tisuća ljudskih
osoba i obitelji. Onda, veliki, veliki zločin je sada stvoriti tolike prognanike i
tolike izbjeglice koji postaju ovisni o pomoći drugih i kod kojih se može razvijati
jedna dosta opasna psihologija. Jer nemaju perspektive. Ne vidi se još izlaz,
pravi izlaz za povratak. I zato se kod njih možda može stvarati jedno duboko
nezadovoljstvo, razočaranje, možda čak i neki prkos i bezvoljnost. I zato ja
smatram da bi prognanicima trebalo dati nekako neki posao također da on nešto
radi, da stvara da vidi da je koristan. I da ne ovisi samo o pomoći drugih. A to
nije lako riješiti u ovakvoj situaciji kad je i privreda teško pogođena ratom.
Dakle, mi kao crkva, onda tu osjećamo i pastoralne probleme. Na primjer, u
Zagrebačkoj nadbiskupiji još su 23 župe apsolutno nepristupačne jer su
okupirane. Nemate nikakvog pristupa, ako ima tamo još koji ostatak naših
vjernika, ništa o njima ne možete znati i crkve su razorene, uglavnom koliko
5
imam informacija sve je razoreno i sad to je isto jedan pastoralni problem. Što
je sa tim prognanicima koji žele povratak, a ne mogu se vratiti? I zato se
svećenici susreću sa tim ljudskim tjeskobama u kojoj opet moraju unositi nadu,
opet nadu, onu kršćansku nadu da će ipak dobro pobijediti i da će se pravednost
ostvariti i da će se opet početi živjeti na ljudske načine.
Uzoriti gospodine kardinale, hvala vam na vašem gostovanju, hvala vam na
vašim riječima utjehe.
Molim. I želim svima zaista duboku nadu i ….
NOVI PRILOG 13.6.1993., RAI UNO
SLIKA:
Punjenje i ispaljivanje
VBR-a postavljenog
na kamion, Srbi
pucaju, razoreno
Goražde, sarajevski
aerodrom, oklopna
vozila UN-a.
TEKST:
Jučer i sinioć Sarajevo je proživjelo ratni dan, ne
dramatičnijih od ostalih. Brojke i usporedbe
mogu pomoći da se shvati. Plave kacige kažu
kako su Srbi u protekla 24 sata ispalili 160
velikih projektila iz minobacača, topova i
tenkova. Prije dva tjedna Srbi su na grad ispalili
više od 1000 projektila. Na Goražde, 60 km od
Sarajeva, gdje je opkoljeno 70 000 Muslimana,
prije dva dana palo je 5000 projektila. Goražde je
službeno pod zaštitom UN-a, ali svakog dana
tamo pogine 40 – 50 ljudi. Danas je sarajevski
aerodrom zatvoren. Blizu piste pale su 2 granate
pa je zapovjednik Plavaca odlučio privremeno
zatvoriti ga. Pogođeno je gradsko boravištr
generala Morillona. Egipatski Plavci ostali su u
6
svojim skloništima cijelu noć. Rat doista više ne
pravi razlike.
NOVI PRILOG 13.6.1993, SKY NEWS
SLIKA:
Gori selo Ban dol,
britanski vojnici
ulaze u selo, dim,
zgarišta, spaljene
kuće, leš muškarca
na tlu, ubijene
životinje, hrvatski
vojnici na okupu.
TEKST:
Nakon što su pet dana promatrali kako gori selo
Ban dol, britanski su vojnici napokon ušli u selo
da vide što je od njega ostalo. Nije ostalo mnogo.
Zadnjih su se dana ovdje vodile borbe. Sada je u
selu mrtva tišina. Prije rata u većini kuća
stanovali su Muslimani. Sada su sve napuštene, a
većina ih je spaljena. Vojnici su bili upozoreni sa
su ulice pune leševa, no našli su samo jedan.
Nije bilo jasno na kojoj se strani borio, ali je bilo
sigurno da je umro bolnom smrću. Posvuda su
ležale poubijane životinje. Hrvatski su vojnici
rekli kako su Muslimani prvi preuzeli kontrolu, a
zatim su bili prisiljeni povući se. Britanski je
zapovjednik pokušao ustanoviti što se dogodilo.
«Selo je potpuno razrušeno. To nije učinilo
topništvo nego pješaštvo. Kuće su sustavno
spaljivane», kaže on. Razaranje sela samo je
jedan primjer neprestanih borbi u ovim brdima.
Bitke se vode na tri strane oko Viteza. Taj bi
grad, koji drže Hrvatsi, uskoro mogao biti
napadnut.
7
Telefonska veza sa studijom Sky Newsa. Novinarka iz studija: «Što ste još
mogli doznati o događajima u Travniku i Ban dolu?»
U KADRU: iz Viteza Martin Brunt
«Nije posve jasno što se dogodilo. To je selo nastanjeno pretežito Muslimanima.
Kako kažu hrvatski vojnici, jedini koji su se tamo mogli vidjeti, Muslimani su
počeli veliku ofenzivu, hrvatski dio sela. Vidjeli ste rezultat tog napada. No
nakon toga, u protekla tri dana vodile su se borbe. Hrvati kažu kako su uspjeli
zadržati dio sela u svojim rukama i uspjeli odbaciti muslimanske snage. Njihove
su riječi naša jedina informacija i nema dokaza o muslimanskim vojnicima.
Teško je ustanoviti što se točno dogodilo. Isto je i u mnogim drugim selima koja
nisu etnički čista. Godinama su Muslimani i Hrvati živjeli jedni uz druge. Svi
imaju crtu bojišnice u sredini sela. Britanci pokušavaju ustanoviti što se zapravo
dogodilo. No i oni će teško uspjeti dobiti pravu sliku o proteklim događajima.
Ovo je samo jedno selo kod Travnika u kojem je došlo do teških borbi i gdje su
općenito muslimanske snage u ofenzivi.» Novinarka: «Teško je i opsano za
vojnike koji pokušavaju doznati što se dogodilo.Je li bilo teško ući u selo?»
Brunt: «Morali su pregovarati da bi ušli u selo. Sada napokon malo-pomalo
ulaze u sva ta sela. Informacije o zločinima razlog su što oni žele ući u ta sela.
Dosad je bilo malo dokaza o zločinima. Ne zan se točno kako je poginuo onaj
vojnik u Ban dolu. Imao je metak u grudima, a oko glave svezanu žicu. Čini se
da je bio gadno pretučen. Nije jasno je li se to dogodilo prije nego je umro. Iako
se UN-u neprestano govori da su počinjeni zločini, u područjima oko Travnika
ima vrlo malo dokaza o tome.» Novinarka: «Kakvo je stanje večeras u Vitezu?»
Brunt: «Prema vojnim izvoprima čini se da će Muslimani napredovati prema
Vitezu. Postoje i pripreme za ofenzivu na grad. Vidjeli smo da hrvatske obitelji
napuštaju grad. Ne zna se što planiraju hrvatske snage. Prije nekoliko dana
počeli su se ukopavati oko grada.»
8
NOVI PRILOG 13.6.1993., TV 5
Najava: Dopisnik REUTER-a naišao je u mjestu na Gučoj gori (pod
muslimanskim snagama) na skupinu stranaca koji se bore u redovima Armije B i
H. Skupinu Mudžahedina koji su nosili turbane i zelene marame predvodio je
jedan Britanac. Vojni izvori UN-a potvrdili su informaciju i naveli da se u 7.
brigadi Armije B i H bori veći broj dobrovoljaca iz Turske i Afganistana.
SLIKA:
Zemljovid B i H,
Mostar, Istanbul,
Morillon,
Izetbegović u Parizu.
TEKST:
U središnjoj i jugozapadnoj Bosni od jučer su se
borbe i bombardiranja pojačali. Jutros su srpske
snage pojačale obruč oko Goražda i napredovale
prema predgrađu. U Sarajevu paklena noć.
Aerodrom je jutros zatvoren nakon što su na
pistu pale granate. U Mostaru hrvatske i
muslimanske snage razmjenjuju žestoke topničke
hice. Hrvati su, čini se, odbili muslimansku
ofenzivu. Među Hrvatima žrtava nije bilo, ali iz
Mostara se i dalje evakuiraju brojni muslimanski
ranjenici. Turskim zdravstvenim zrakoplovom u
Istanbul je stiglo njih 32. General Morillon jučer
je objavio strogo upozorenje. Nastavi li se
nasilje, UNPROFOR će se povući iz Bosne.
Zapovjedništvo UNPROFOR-a uputilo je poziv
bosanskom vodstvu i građanstvu. Zemlja je na
rubu potpunog, neizbježnog uništenja, rekao je.
Bosanski predsjednik Izetbegović zatražio je
jučer u Parizu djelomično ukidanje embarga na
oružje bosanskim Muslimanima. Čini se da se
9
predsjednik Mitterrand ne protivi ukidanju,
izjavio je on. Bosanski predsjednik je dobi
francusku podršku za postavljanje Plavih kaciga
u okupirano Goražde.
SLIKA + TON:
Voditelj u studiju TV 5: «Dvije su važne činjenice: General Morillon kaže kako
će se UN povući ne prestane li nailje. A Izetbegović zahtjeva: Ukinite embargo
na oružje i dopustite nam da se branimo. Čini se da je stanje još uvijek
nepromijenjeno.»
U KADRU: pisac Georges Walter
«U sustavu liječenja alkoholičara organizacije «Anonimni alkoholičari» neki
kažu kako alkoholičara treba pustiti da ide do dna. Ako se napije, past će u
potok, biti uhićen itd. Kad dođe do dna, možda će nešto potaknuti spasonosni
refleks. Stječe se dojam, ne kažem da je tomu tako, da velesile postupaju kao da
do najgorega mora doći. Ali najgore još nije nastupilo. Mislim da tek počinje.
Taj nam je problem poznat od 1914. Intervjuirali ste me o knjizi «Babilonski
plan» u kojoj se govori o snu južnih Slavena o zemlji koja bi se zvala
Jugoslavija. Bilo je to 1914. Sad je 1993. problem tog saveza još nije riješen. On
nam je poznat. Europljanima bi on trebao biti bliži od somalijskog, a ponašamo
se kao da je riječ o somalijskom problemu. Takozvana međunarodna moć i
autoritet ismijavaju se, ne postoje. Oni se ponašaju licemjerno. Daju izjave,
stvari se otežu. Uskoro će nastupiti najgore.» Voditelj: «Neki kažu kako će to
najgore, ako do njega dođe, pogoditi i te «licemjerne» zemlje koje nisu
reagirale. Mislite li da je to realno, ili je to samo prijetnja?» Walter: «Mislim da
je ta prijetnja posve strana. Neki zamišljaju da npr. SAD potpuno napušta Bosnu
jer će to omogućiti da se rat ne proširi npr. na Kosovo. Ne znam. Ne mogu to
objasniti. Nisam politolog ni povjesničar. Ali stvari se odvijaju kao da postoji
neki cinični račun koji čini da sadašnje stanje ide do samoga kraja.»
10
NOVI PRILOG 13.6.1993., TV CG, iz Ženeve
SLIKA:
Kadrovi sa sastanka.
TEKST:
Lord Owen uoči sastanka s liderom bosanskih
Muslimana, Alijom Izetbegovićem izjavio je da
je najbitnije postići prekid vatre između
hrvatsko-muslimanskih snaga u središnjoj Bosni
i onda pristupiti traženju globalnog rješenja.
Vance-Owenov plan je i dalje aktualno rješenje
za B i H, ali je njegova primjena odgođena zbog
pogoršane vojno-političke situacije na terenu,
reko je Owen. Koncept 3 naroda u 3 države je
neprihvatljiv, istaknuo je Owen, doddajući da
Srbi, Hrvati i Muslimani u B i H trebaju živjeti
zajedno. Ako B i H podijelite, ona jednostavno
više neće postojati, smatra Owen. U toku
prijepodneva Owen i Stoltenberg su se kratko
susreli s Izetbegovićem, Silajdžićem i članovima
B i H Vlade koji su se jučer sastali s
Mitterrandom. Današnji sastanak u Ženevi
sazvan je s ciljem da se krene s progresivnom
primjenom Vance-Owenova plana, točnije da se
počne ostvarivati između strana koje su ga
potpisale i tamo gdje je njegova primjena
moguća.
11
NOVI PRILOG 13.6.1993., SKY
SLIKA:
Kadrovi dolaska na
sastanak.
TEKST:
Međunarodni mirovni posrednici Owen i
Stoltenberg obnovili su svoje diplomatske
napore za svršetak krvoprolića u Bosni. Sastali
su se s muslimanskim predsjednikom
Izetbegovićem u Ženevi, nakon jučerašnjih
razgovora s hrvatskim vođama. Owen je izjavio
kako se nada da će ovog tjedna uspjeti
organizirati pregovore između sve tri zaraćene
strane. Rekao je kako vjeruje da se Vance-
Owenov mirovni plan još može provesti. No
najvažnije je zaustaviti borbe.
U KADRU: Lord Owen
«Još uvijek nastojimo postići da sva tri konstitutivna naroda ponovno zajedno
žive u B i H, ostvariti razdoblje u kojem treba postići stabilnost prije
demokratskih izbora, očuvanje ljudskih prava, i kraj etničkog čišćenja.»
NOVI PRILOG 13.6.1993., CNN
SLIKA + TON:
Telefonski: novinar iz Washingtona i M. Albright iz New Yorka. Novinar:
«Predsjednik je danas rekao kako nije dužnost SAD-a biti svjetski policajac, ali
policiji UN-a očito treba glavni policajac i to bi neizbježno bile SAD. Nema
akcije ako ne sudjeluju SAD. Je li ta tvrdnja poštena?»
12
U KADRU: Madeleine Albright
«SAD su na vodećem položaju. Svi vjerujemo kako to one i dalje trebaju biti, ali
u novom svijetu moramo djelovati kao partneri u zajednici. Ne želimo biti
jedinim svjetskim policajcem, ali policajaca i policajki mora biti i mi u tome
želimo sudjelovati. I dalje ćemo igrati važnu ulogu u okviru zajedničke
sigurnosti.» Novinar: «Što to znači za Bosnu? SAD su spremne voditi akciju
protiv neprijateljskih snaga u Somaliji. Zašto to ne čine u Bosni?» Albright:
«Kao rezultat pregovora i programa zajedničkih akcija postigli smo podjelu
posla. što se tiče aktivnosti u Bosni, državni tajnik je bio u Europi, bio je tamo i
prije, razgovarao je o ulozi SAD-a, zajedno s NATO-om i našim saveznicima u
Bosni. Poduzeta je zajednička sigurnosna akcija u kojoj i druge zemlje igraju
ulogu u skladu s njihovim interesima i aktivnosti u toj strašnoj operaciji.»
Novinar: «Čini se da zajednička sigurnost bolje djeluje kad surađujete s
Pakistancima nego s Britancima i Francuzima u Europi?» Albright: «Situacije se
međusobno potpuno realiziraju i mi nastojimo surađivati što bolje možemo.
Predsjednik je govorio o odgovornosti Europljana i našoj odgovornosti prema
Bosni, ali ne smijemo prihvatiti da mi tek počinjemo razvijati multilatoralne
akcije. Nitko nije rekao da je to lako. Mnogo je frustrirajućih dijelova, ali s
našim smo saveznicima odlučili da se budući sukobi, i ovaj sad, moraju rješavati
multiletarnim akcijama.» Novinar: «Ovog su tjedna SAD objavile da će 300
vojnika otići u Makedoniju. Je li to početak većih snaga na tom području kako
se bosanski rat ne bi proširio na ostatak Balkana?» Albright: «Tijekom programa
zajedničkih akcija iznesena su tri važna cilja: 1. zaustaviti ubijanje, 2. zaustaviti
sukob, 3. nastaviti pritisak na Srbe. SAD su se, unutar multilateralnog konteksta
obvezale na to. S UN-om ćemo nastojati osigurati tih 300 vojnika za
Makedoniju. Zasad nema pokazatelja o većoj američkoj ulozi. Rekli smo i da
ćemo pomoći UNPROFOR-u, ako zatraže pomoć iz zraka radi sigurnosnih zona.
Državni tajnik i predsjednik Clinton izjavili su da, što se Bosne tiče, imamo ta 3
13
cilja i da ćemo putem podjele rada i sudjelovati na bosanskom pitanju.»
Novinar: «Ako ih sad ima 300, to je već jedna noga na terenu. Bi li se njihov
brojj mogao povećati? Potoji li plan koji kaže: možda će nam trebati više?»
Albright: «Razmatramo sve opcije, ali predsjednik je stalno ponavljao da će
američke snage sudjelovati samo u primjeni mirovnog plana. Ovdje smo, u
sklopu naše politike obuzdavanja, pomogli poslavši u Makedoniju 300 vojnika.
Neću predvidjeti da će ih biti još, ali ovdje je naša posebna dužnost obuzdati
sukob i zaustaviti ubijanje.»
NOVI PRILOG 2.7.1993., Slikom na sliku, CNN
SLIKA:
Humanitarni konvoji
prelaze preko srpskog
teritorija, srpske žene
blokiraju UNHCR-ov
konvoj, karta bivše
Jugoslavije.
TEKST:
Bosanski Hrvati i Srbi traže velike cestarine za
prolazak muslimanskih konvoja preko njihovih
područja. Srpske žene i djeca u četvrtak su
prepriječili put jednom konvoju. UN pokušavaju
već tjedan dana doći do muslimanske enklave
Goražda. No morali su se vratiti u Beograd. UN
kaže kako nisu spremni platiti cijeli iznos
cestarine, ali bi bili voljni platiti pristojbu za
obnovu puta. Dobili smo izvješće UN-ovog
glasnogovornika iz Beograda. Glasnogovornica
UN-a Lyndall Sachs telefonski: «Ne želimo
platiti cestarinu. Nećemo dopustiti da nas
bosanski Srbi niti itko drugi ucjenje. Naime,
dobili smo izvješće kako su i bosanski Hrvati
pokušali učiniti nešto slično u središnjoj Bosni.
14
Sprečavaju ulazak naših konvoja u istočnu
Bosnu, područje kojem je hrana prijeko
potrebna. Naše je stajalište uvijek bilo da se takvi
problemi rješavaju odvojeno. problem pristupa
konvoja UNHCR-a tim opkoljenim područjima
mora se razmatrati odvojeno, a ne vezati uz
druge stvari kao npr. pomoć UN-a pri popravku
cesta, što smo spremni razmatrati. Kad su nam
Srbi prvi put predložili tu cestarinu ili namet,
rekli smo kako smo spremni razmotriti njihov
zahtjev za pomoć, ali nemojmo uvoditi namete
na humanitarne konvoje.»
NOVI PRILOG 10.7.1993., Slikom na sliku
SLIKA + TON:
Izjava Gorana Hadžića za TV Beli Manastir. Novinar: «Naša delegacija RSK _
_ _ _ _ u Ženevi. Kakvi su rezultati?»
U KADRU: Hadžić
«Nažalost rezultati nisu najpovoljniji. Hrvatska strana ne pristaje na realan
sporazum, oni i dalje insistiraju na svojim stavovima, ali isto tako mi smo u
Ženevi promenili možda način razmišljanja i tok pregovora i konačnu su shvatili
svi da RSK postoji kao realnost. Ja sam danas imao razgovor s našom
delegacijom i dao sam novi predlog da tokom ove nedelje predložimo Hrvatskoj
ono što smo predlagali i prije, ali s jednom razlikom jer nama je jasno da nikad
neće biti mira s Hrvatskom dok, s jedne strane Hrvati pucaju po našim
teritorijima, s druge strane mi dok Hrvatskoj ne omogućimo komunikaciju. Da
15
se Maslenički most svakako Hrvatskoj omogući da komunicira, ali da na, poslije
povlačenja Hrvatske vojske, naša policija se vrati u srpska sela na tom području,
znači, ova 3 srpska sela koja su tamo – to su Kašić, Smoković i Islam Grčki. To
bi bio uslov da bi mi omogućili Hrvatskoj komunikaciju preko Maslenice jer mi
smo sad, to se zna, na 4 i pol kilometra daleko, vizuelno vidimo most i možemo
da neposredno onemogućavamo svaku vrstu popravka, a kamoli saobraćaja na
tom mostu.» Novinar: «Mi smo uvek bili za mir, a kako oni reaguju?» Hadžić:
«Mi smo bili za mir i deklarativno ćemo biti, i praktično, i omogućit čćemo
Hrvatskoj komunikaciju i ne samo komunikaciju preko Maslenice, nego i sve
druge komunikacije. Kad se dogovorimo, omogućit ćemo i pokazat ćemo svijetu
da smo za mir, ali isto tako nećemo dozvoliti da se ugrožava suverenitet naše
republike i da se menja njen položaj i mislim da će to svijet da uvaži, a uvažit će
i hrvatski narod. Ne mislim na hrvatsko rukovodstvo koje je tu dosta griješilo
zbog ovih bespotrebnih tragedija što je dozvolilo. Bespotrebno da im omladina
gine na Masleničkom mostu, a mi smo već unapred bili rekli da ćemo dozvoliti
komunikaciju i kad hrvatski narod shvati grešku koju je napravio, mislim da
ćemo se moći konačno mirno dogovoriti kao dobre komšije o razgraničenju.»
Novinar: «Gospodine predsedniče, Republika Hrvatska je izvršila 22. januara
agresiju na našu Republiku. Da l' se oni misle povući sa naše teritorije?» Hadžić:
«Oni _ _ _ _ _ _ _ da se moraju povući i u ovom sporazumu, ako tokom ove
nedelje bude postignut dogovor, oni će se povući, omogućit će im se
komunikacija, omogućit će im se upotreba brane Peruče i aerodroma Zemunik, i
naša policija će se vratiti u srpska sela, a nama nikad hrvatska teritorija, nije nas
interesovala i nek' hrvatska teritorija koja je to, bude njihova, to nas ne zanima.»
Novinar: «Kako vi tumačite ove pretnje RH na novu agresiju?» Hadžić: «Pretnje
su realne jer one moraju uslediti zbog nemogućnosti Hrvatske da živi normalno i
da komunicira. Oni će nas, uslediti ako se ne dogovorimo, ali nisu realne da bilo
šta naprave jer Hrvatska nema snage za jači udarac jer je sve što im je valjalo
već poginulo u ovom prvom dijelu rata kod nas i u drugom dijelu u Republici
16
Srpskoj. To je, ove njihove snage koje su posebno agresivne, ove iz zapadne
Hercegovine _ _ _ _ _ _ _ _ iz Dalmacije. I mislim da nije realno, to bi samo
donelo veliku trageddiju hrvatskom narodu i verovatno malo bilo bi poginulih i s
naše strane. Ali, ovaj, logično je da se mora dogovarati i mi smo za dogovor.
Nadam se da će to hrvatski narod, kao što rekoh maloprije, da uvidi.» Novinar:
«Maloprije ste spomenuli Republiku Srpsku, kakva je saradnja s njom?» Hadžić:
«_ _ _ srpski narod na ovim prostorima mora da živi zajedno, mora da živi u
jednoj državi. Praktično, formalno je najmanje važno kako će se ta država zvati.
Mi s Republikom Srpskom posle referenduma kod njih i kod nas, jasno je da
ćemo živeti jedinstveno zajedno. Sa Republikom Srpskom moramo dogovoriti
sve praktične stvari oko jedinstva da bi se onda dogovarali i oko formalnih
stvari. Mislim da je prvi korak, pored ovih praktičnih stvari, je bio vlada što
omogućuje već – ujedinjenje stranke i očekujemo da se SDS RSK i RS uskoro
ujedine.» Novinar: «Danas ste bili prisutni jednom sastanku regionalnog odbora
SDS-a. Kakvi su vaši utisci?» Hadžić: «Ja sam zadovoljan radom stranke na
ovim prostorima gdje se sad nalazimo, posebno u Baranji, Slavoniji i zapadnom
Srijemu. Nisam zadovoljan u drugim dijelovima Krajine. Desile su se neke
pojedinačne greške, formiranje frakcija, ali na putu smo da objedinimo sve
frakcije i da ponovo dobijemo jaku stranku srpskog naroda. Ovo mogu da kažem
vrlo odgovorno, da sam siguran da ćemo to ostvariti jer nitko od svih lidera, od
svih pojedinaca koji su na neki način otišli možda na neki drugi put nije skrenuo
politički ka krajnjem cilju, opredjeljenju. To je za da konačno hrvatski i srpski
narod ne žive zajedno i mislim da ove sve naše ostale razmirice su naša interna
stvar i ne bi trebalo da to opterećuje narod. I ako, nažalost, narod je zabrinut, ali
nema razloga, mislim, jedinstveni smo po krajnjem cilju našeg srpskog puta.»
Novinar: «Gospodine predsjedniče, vi ste predsednik RSK. Da li svom narodu
imate da poručite nešto?» Hadžić: «Pa ja mogu da kažem da smo dobar deo puta
već otkoračali, da je evidentno da je cilj ostvaren. Srpski narod će živeti zajedno
u jednoj državi, i što želim i drugim narodima da žive zajedno. I mi ćemo se
17
zalagati da i hrvatski narod živi zajedno, da Slovenci žive. Muslimani će dobiti
svoju jednu malu državu i svi će biti zadovoljni.» Novinar: «A u slučaju agresije
na naše prostore, šta ih čeka?» Hadžić: «U slučaju agresije na naše prostore,
jasno je da Hrvatska ne može da ratuje ni sa RSK, a sa nama i RS zajedno,
mislim da bi u tom slučaju Hrvati i u Zagrebu morali dobro da razmišljaju gde
će da se evakuišu.» Novinar: «Je l' to činjenica ili pretnja?» Hadžić: «To je istina
i pogotovo kad se zna da mi prvi nećemo napasti, i zna se koliko treba snage u
napadu, da se napadne, treba da budu snage 4 – 5 puta jače. Hrvati, znači, u tom
slučaju bi doživjeli debakl i mi bi bili u stanju lagano da dođemo do Zagreba, a i
sad smo to u stanju.»
NOVI PRILOG 10.7.1993., TV NS, iz Knina
SLIKA:
Krajolik okupiranog
teritorija oko Knina.
TEKST:
U sedmici na izmaku uz intenziviranje hrvatskih
napada na pojedinim dijelovima dalmatinskog i
ličkog ratišta, u navodnom primirju koje je ušlo
u četvrti dan i glasne hrvatske prijetnje kako je
na ovaj dan «D», 18. juli, u RSK glavne su teme
pregovori u Ženevi, žetva i otkup
poljoprivrednih kultura i početak djelovanja
univerziteta. Duž linije fronta Hrvatska ponovo
gomila snage dovodeći novomobilisane jedinice.
Tako je sredinom sedmice Glavni štab srpske
vojske Krajine objavio da Hrvatska vrši
intenzivne pripreme za agresiju na Krajinu
širokih razmjera i da je dovela pojačanje od
18
nekoliko desetina brigada. U Ženevi i u
govorima kao i na konferenciji za štampu F.
Tuđmanaprovijava da su namjere Hrvatske da se
navodno uspostavi saobraćaj improvizovanim
pontonskim mostom na Maslenici, da navodno
osposobi aerodrom Zadar i isto tako počne
popravak HE Peruča na Cetini. Reagovanja iz
krajinskog šataba nije bilo, ali su novinari uspjeli
doći do odgovora u kome je suština krajinskog
gledanja kako se čulo i u Ženevi, i to ne samo u
vojnom dijelu delegacije. Hrvati mogu graditi
Maslenički most ukoliko ga izmjeste izvan
dometa artiljerijskih oruđa. A na najisturenijim
linijama obrane na Obrovačko-masleničkom i
Vrličko-peručkom pravcu borci srpske vojske
Krajine poručuju.
U KADRU: srpski vojnik Petar Krneta
«I ako pokušaju, neće uspjeti na ovom dijelu terena jer naš čovjek, odnosno naš
borac ima daleko veći motiv da ovo brani i siguran sam da će i obraniti, jer ovo
je naše. Nas ne interesuje ni Split, ni Zagreb, ni Sinj, ali kad se tiče ovog dijela
terena, odnosno ovoga gdje smo mi ovdje, onda tu nema dvojbe da mogu nešto
učiniti i da nas mogu pomjeriti. Jer ovdje su živjeli naši đedovi i prađedovi. Sad
mi živimo i mislim da će naša djeca ostati živiti i da će ovo ostati naše. Kažem
da je motiv našega čovjeka, našega borca daleko veći.»
U KADRU: Petar Mažibrada
«Mi smo ovdje već skoro 2 mjeseca i linije fronte se nisu pomjerale, a dok smo
mi ovdje, nadajmo se da i neće, sto posto neće.»
19
SLIKA:
polja za žetvu, Knin,
fakultetska dobra,
studenti.
TEKST:
O plodnim krajevima i žetvi.
NOVI PRILOG 10.7.1993., HTV
SLIKA + TON:
U Makarskoj Ivo Šipek i Mile Žurković potpisali sporazum između Vlade B i H
i HZ Herceg-Bosna o slobodnoj dostavi humanitarne pomoći za cijelu B i H.
U KADRU: Mate Granić
«Hrvatska je pružila dobre usluge i Hrvatska ima isto tako iskustvo za
vrijemecijelog rata, od početka do sada, svi humanitarni konvoji su iz Zagreba
išli i u Knin i u Topusko i bilo gdje drugo potpuno slobodno, jer što se tiče
poštivanja Međunarodnog humanitarnog prava, Hrvatska stoji na stanovištu da
se ono mora poštivati potpuno, bez ikakvih ostataka. To je i bio razlog zašto smo
pozvali obje strane da dođu ovdje i da se dogovore o sporazumu. Takav stav
potpuno podržavaju sve međunarodne humanitarne organizacije _ _ _ _ _ iako,
sasvim sigurno on znači i početak povjerenja između hrvatskog i muslimanskog
naroda u B i H i sigurno je da će pomoći i političkim dogovorima iako ne
prejudiciram nikakva politička rješenja.»
U KADRU: Hadžo Efendić, potpredsjednik Vlade B i H
«Ja mislim, svi oni koji su potpisali sporazum, da su oni garant da će sporazum
biti i proveden. Naravno, mis mo potpisali nešto što očekivamo da bude
provedeno, a nadam se da će biti iskreni svi oni koji su potpisali sporazum, da će
svoju obavezu izvršiti.»
20
U KADRU: Jadranko Prlić
«Što se naše strane tiče, realnost provođenja ovog sporazuma mi uopće ne
dovodimo u pitanj. Mi smo i prije ovog sporazuma bili u potpunosti spremni i
poštivali smo sve odredbe Međunarodnog humanitarnog prava.»
U KADRU: Efendić
«Samim tim sporazumom se stvara klima i uslovi da se prevazilaze i drugi
problemi. Dakle, ovo je humanitarne prirode sporazum, al' vjerujem da on
omogućuje da se stvara klima za bolje razumijevanje.»
U KADRU: Prlić
«Ipak se može cijeniti da ovaj sporazum, ukoliko se bude realizirao, može da
predstavlja početni korak ka ponovnom uspostavljanju, barem djelomično,
povjerenja između hrvatskog i muslimanskog naroda u B i H.»
NOVI PRILOG HTV, 27.7.1993., iz Ženeve
SLIKA + TON:
Franjo Tuđman na aerodromu u Ženevi. Novinarka: « Očekujete li u ovom
krugu razgovora dogovor?»
U KADRU: Tuđman
«Pa od svakih dogovora se nešto očekuje pa prema tome i od ovog. Osim toga
supresjedatelji su navijestili da neće 3 strane B i H pustiti iz Ženeve dok ne
postignu nekakav sporazum. Prema tome, treba nešto očekivati.» Novinarka:
«Ostajete li vi do kraja pregovora?» Tuđman: «Ne, ja se moram vratiti zbog
državnih poslova najkasnije sutra, ali bude li potrebno, doći ću ponovno.»
21
SLIKA:
Hotel, članovi
predsjedništva B i H
na sastanku,
Izetbegović, Abdić,
novinari pred Palačom
naroda, Bartholomew,
Milošević, karadžić,
mape.
TEKST:
Na stolu pred pregovaračima bit će dva
prijedloga: o konfederaciji i federaciji. Radni dan
je počeo sastankom članova predsjedništva B i H
na kojemu su razgovarali o svojoj pregovaračkoj
poziciji. Zasada to ostaje federacija. Iako se više
ne spominje broj jedinica i dalje se odbija
mogućnost da one budu zasnovane na etničkom
principu. prema ovlastima koje bi imala
federalna vlast, namjera je stvoriti jaku
centraliziranu državu u nizu najbitnijih
funkcija:vanjska politika, obrana, monetarna
politika, energetika.
NOVI PRILOG HTV, 27.7.1993.
SLIKA + TON:
PRESS konferencija Franje Tuđmana prije odlaska u Ženevu. Pitanje je li bila
nužna akcija u siječnju na Maslenici ako se prema Erdutskom sporazumu
hrvatska vojska i policija moraju otamo povući.
U KADRU: dr. Franjo Tuđman
«Prema tome poduzeli smo tu akciju da bismo dokazali, i onima s kojima
razgovaramo, a i svijetu da Hrvatska jeste za pregovore, ali da će Hrvatska, ako
je to potrebno, poduzeti i druge korake da bi uspostavila ustavno-pravni poredak
na svom području. Tada smo poduzeli tu akciju i zato da bismo omogućili
početak izgradnje pontonskog mosta i normalnog mosta. To je, kao što znate,
22
malo usporilo i pregovore koji su se tada vodili, ali je istovremeno protivniku
pokazao to što sam kazao i prema tome ta je akcija bila neophodna.Srbi u
Hrvatskoj, pobunjeni Srbi, morali su se uvjeriti da Hrvatska raspolaže snagama s
kojima je kadra da vrati svoja područja koja su pod njihovom okupacijom, a
sada pod zaštitom mirovnih snaga i mislim da je s tog gledišta to imalo svoj
učinak. A sada, nije riječ o povlačenju Hrvatske vojske, nego je riječ o tome da
smo uspostavili pontonski most, da smo osposobili zadarski aerodrom u
Zemuniku i da ga treba staviti u promet. Prema tome, riječ je o tome da Mirovne
snage osiguraju taj početak prometa i normalno odvijanje prometa na tom
području i da to bude prvi korak u provedbi rezolucije 847, znači, u postupnom
rješavanju svih pitanja UNPA zona u ustavno-pravni, gospodarski i prometni
sustav Hrvatske.»
NOVI PRILOG 27.7.1993., HTV
Najava: U Bugojnu u kritičnom stanju oko 10 000 Hrvata koje su muslimanske
postrojbe zarobile ili ih drže u pritvoru. Mnogo je ranjenih i ubijenih.
SLIKA:
Bugojno, razorene
kuće, mrak, dim,
plamen.
TEKST:
U Bugojnu više od 5000 civila Hrvata vodi bitku
za goli opstanak. Muslimanska vojska hrvatskim
civilima ne dopušta izlazak pod izlikom da ne
želi etničko čišćenje Bugojna. Nije mirno ni u
drugim općinama srednje Bosne.
23
NOVI PRILOG 27.7.1993., HTV
Čitano: Odgovor Adalberta Rebića na dopis što mu ga je poslala veleposlanica B
i H u RH Bisera Turković glede svog posjeta izbjegličkom centru Garešnici.
Rebić odbija sve optužbe upućene Uredu i hrvatskim vlastima da će, zbog
objeda inozemnog tiska uključujući i one iz pisma B i H veleposlannice, Vladin
ured primati muslimankse izbjeglice iz B i H samo u dogovoru s visokim
povjerenstvom UN-a za izbjeglice i zbog spajanja s obiteljima. Kako bi ukinuli
svaku sumnju, prisutno osobito u priloženim informacijama, u naš neispravan
postupak s muslimanskim izbjeglicama.
NOVI PRILOG 27.7.1993., HTV
SLIKA:
Napad na zgradu
televizije, UNPROFOR
u skloništu, trče prema
oklopnom vozilu,
Helmut Kohl.
TEKST:
Tek što su francuske Plave kacige pokušale
postaviti svoju novu komunikacijsku bazu u
zgradi sarajevske TV, počele su padati granate.
Dvije su pogodile samu zgradu, a nema podataka
ima li ranjenih. Francuska traži da se poduzmu
sve mjere koje bi učinile djelotvornom rezoluciju
836 VS-a. Ona govori o zračnoj zaštiti i
povećanju kopnenih snaga UN-a u B i H, a Pariz
je ogorčen namjernim napadima srpskog
topništva na francuski kontingent. U Bruxellesu
Helmut Kohl kaže da neće priznati izmjenu
granica silom te da se protivi američkoj
intervenciji.
24
NOVI PRILOG Slikom na sliku, 27.7.1993., RAI UNO
SLIKA:
Dolazak Miloševića
u Ženevu, Karadžić,
Izetbegović, Owen.
TEKST:
Iz Ženeve, sastanak koji je upravo započeo
nazvan je posljednjom plažom. Dva
supresjedatelja mirovne konferencije upravo su
završila razgovore sa Srbima, Miloševićem i
Karadžićem. Njihov je plan za Bosnu
konfederacija triju malih etničkih republika. Za
pola sata sastat će se sa 7 čalnova bosanskog
predsjedništva. Među njima je i Izetbegović
kojeg je vlastita vlada optužila da vodi Bosance
u katastrofu i fizičko istrebljenje. Owen i
Stltenberg moraju pokušati naći sredinu između
srpskog plana, s kojim se slažu i Hrvati, i
muslimanskog koji traži konfederaciju mini-
država koje nisu etničke i s velikim ovlaštenjima.
Ta dva položaja ocijenjena su kao previše
udaljena. Srbi i Hrvati zbog svojih vojnih
uspjeha smatraju da su u boljem položaju te da
su već dobili suglasnost za svoj plan od
Međunarodne zajednice koja etničku podjelu
sada ocjenjuje kao jedini izlaz iz krvoprolića
kojem nema kraja.
25
NOVI PRILOG 27.7.1993., SKY NEWS
SLIKA:
Izetbegović u Ženebi.
Vojnici neprestano
izbacuju projektile
(oko Sarajeva?),
Karadžić.
TEKST:
Nakon što je 6 tjedana izbivao s pregovaračkog
stola, predsjednik Izetbegović ponovno je u
Ženevi na novom krugu pregovora.
Njegovoodbijanje razgovora dok se ne prekine
opsada Sarajeva i dok ne prestanu napadi na
njegove sunarodnjake, samo je odgodilo
razgovore planirane za prošli tjedan. Budući da
se još vode borbe oko Sarajeva i na sjeveroistoku
zemlje, bosanski predsjednik morao je ili doći na
razgovore ili prihvatiti rješenje na štetu
Muslimana. Ovaj su se put sve strane dogovorile
da će ostati u Ženevi sve dok do nekakvog
rješenja ne dođe, makar koliko dugo to potrajalo.
Mirovni posrednici ovaj su put odabrali malo
mekši pristup. Neće se sastati zajedno sa svim
trima vođama do srijede.
U KADRU: Lord Owen
«Moramo shvatiti da će ovaj proces potrajati. Ne očekujem dramatične
promjene. Za to treba vremena.»
SLIKA:
Članovi bosanskog
predsjedništva, kadrovi
vojnika u akciji oko
Sarajeva.
TEKST:
Uz hrvatsko-srpski plan o trima etničkim mini-
državama, na stolu će se naći i plan bosanske
vlade, izgrađen na osnovama propalog Vance-
Owenovog plana. Prema njemu bi B i H bila
26
federacija s moćnijom središnjom vlasti, a
dijelila bi se po ekonomskim a ne etničkim
granicama. Ova alternativa samo je pokušaj
bosanske vlade da spriječi Hrvate i Srbe da
raskomadaju zemlju. Srpske prijetnje da
Muslimani moraju prihvatiti njihov plan ili
suočiti se s porazom i neodlučnost Međunarodne
zajednice da naoruža Bosance, čine zadatka
pregovarača jako teškim. Posrednici upozoravaju
da istječe vrijeme za mirno rješenje, no mir po
svaku cijenu je neprihvatljiv.
NOVI PRILOG 27.7.1993., CNN, iz Ženeve
SLIKA:
Kadrovi iz Ženeve.
TEKST:
Dok njegovoj zemlji prijeti raspad, Izetbegović
je stigao u Ženevu na pregovore o novom
sporazumu za Bosnu. Njega će, kako se očekuje,
diktirati njegovi neprijatelji. Mirovnim
posrednicima trebalo je 6 tjedana da ga nagovore
da se vrati za pregovarački stol. No, nema nade
da će borbe biti uskoro zaustavljene. Od
njihovog se plana odustalo, pa sada posrednici
mogu tek pokušati spasiti državu za Muslimane
koja bi se mogla održati.
27
U KADRU: Thorvald Stoltenberg
«Mir ima svoju cijenu.»
SLIKA:
Karta B i H.
TEKST:
Nakon više od godine dana borbi, Srbi
kontroliraju preko 70 % Bosne. Hrvatske snage
drže veliki dio juga, a drugdje se i dalje bore
protiv svojih bivših muslimanskih saveznika.
Muslimanima je preostalo područje oko
Sarajeva, Bihaća, Srebrenice, Žepe i Goražda,
oko 10 % zemlje. Vođa bosanskih Srba po
dolasku je i dalje tvrdio kako je za Muslimane
još moguć častan dogovor.
U KADRU: Radovan Karadžić
«Mi nismo pobjednici i ne želim biti pobjednik. Muslimani nisu gubitnici, a ono
što Srbi i Hrvati zahtijevaju za sebe, priznat će se i Muslimanima.»
SLIKA:
Srbi izlaze iz
automobila pred
Palačom naroda s
mapama.
TEKST:
No zemljovidi koje će Srbi danas popodne
uručiti posrednicima nemaju nikakve veze s
onom Bosnom koju Muslimani žele sačuvati.
Oni i dalje odbijaju podjelu zemlje po etničkom
načelu.
28
NOVI PRILOG 27.7.1993., TV Slovenija
SLIKA:
Tenkovi, vojnik s tri
prsta u zraku i drugi
iza njega u koloni,
hrvatski vojnici u
rovu, muslimanski
vojnici prenose
ranjenika.
TEKST:
U Ženevi su sve više uvjereni kako se bosanski
rat neće moći riješiti na bojištima jer je omjer
snaga, prema podacima američkog ministarstva
za obranu ovakav: Srbi imaju približno 90 000
naoružanih vojnika, 300 tenkova i 1100 topova.
Hrvatske jedinice broje 50 000 vojnika, 50
tenkova i 100 topova. Najskromnije je
otpremljeno 70 000 naoružanih Muslimana sa
samo 10 tenkova i 50 topova.
NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 28.7.1993, iz Ženeve (Rakić)
SLIKA:
Dolazak automobila:
Tuđman, Owen,
Karadžić sa pratnjom,
osiguranje Boban,
Abdić, zgrada gdje se
održava sastanak, groe
političara.
TEKST:
Teško idu pregovori u Ženevi. Prije podne
razgovarali su delegati Hrvatske i B i H, te
srpska delegacija i predsjedništvo B i H. Poslije
podne šefovi delegacija te dvojica
supredsjedatelja. Bit problema su mape. Shodno
stvaranju na terenu postavljaju se novi zahtjevi,
možda se želi dobiti na vremenu koliko god to
čudno zvuči. Niti jedna od delegacija ne želi
davati izjave a prema dogovoru ne bi ni trebala
davati izjave, čak niti najopćenitije. Pojedinosti,
29
samo odmahivanje rukom, ili – možda sutra više.
(zatim dio nerazumljiv – slabi ton)
NOVI PRILOG 28.7.1997. HTV - TVD
UN o zračnoj potpori u BIH – Bouthros Ghali novinar: «Gospodine tajniče,
možete li nam kazati jesu li UN sada bliže osiguravanju zračne potpore svojim
trupama u Bosni?»
U KADRU: Bouthros Ghali
«Dan, nadam se da ćemo naći definitivno rješenje u utorak, a možda već i u
ponedjeljak. Još samo _ _ _ _ _ jer su nam potrebni promatrači na tlu, a to ovoga
trenutka nije dovršeno.» Novinar: «Gospodine Ghali, ne brine vas što će to
možda uvući UN i SAD i njezine savjetnike dublje u bosansku krizu i izazvati
srpsku odmazdu čega se UN bojao od samog početka.» Bouthros Ghali: «Ne, ne
brinem se zbog toga jer će zračni napadi biti ograničeni na one položaje s kojih
se budu kršila pravila UN-a.» Novinar: «_ _ _ _ _ _, ostaje jedino da to
pravilima UN-a, o tome budu izvješteni članovi Vijeća sigurnosti i da glavni
tajnik dade zapovijed.» (Jako loš ton).
Inoslav Bešker telefonom iz Rima: «U Rimu se vjeruje da ta zapovijed još neće
stići barem ne tako skoro, naime, dok se ne vidi što će se događati u Ženevi.
Europski atlantski partneri tu nastoje dobiti na vremenu, nastavljajući pa
otkazujući sastanak ministara vanjskih poslova članica Europske zajednice o
bivšoj Jugoslaviji, navješten negdje za početak kolovoza. Današnji je redoviti
sastanak vanjsko političkih stručnjaka u Bijeloj kući, dobio je dodatnu važnost
zbog odluke Francuske vlade da signalizira kako Ujedinjenim narodima tako i
NATO-u želju da se ubrza plan o pružanju zaštite iz zraka kopnenim snagama u
BIH, poslije jučerašnjeg drugog topničkog napada u protekla dva dana.
30
Francuski ministar obrane F. Leotar je danas u New Yorku razgovarao sa
funkcionerima UN-a, a sutra će stići i u Washington da razgovara sa _ _ _ _ _ _
funkcionerima o istom pitanju.
SLIKA za izvještaj iz Rima:
Mnogo kadrova više vrsta
borbenih i transportnih vojnih
aviona.
NOVI PRILOG 28. 7. 1993. Rotim iz New Yorka
Prilog: telefonski izvještaj toliko tonski loš da se tek svaka treća riječ čuje.
NOVI PRILOG 28. 7. 1993. Srednja Bosna – Karačić
SLIKA:
HVO kroz šikaru,
totali, sela i gradića,
ranjenici izlaze iz
vozila, stambene
zgrade – gore, Mostar
– ulice.
TEKST:
Ne mareći za primirje i pregovore u Ženevi
muslinske snage su i danas napadale položaje
hrvatskih Bošnjaka i hrvatskih naselja u
središnjoj Bosni. Posljedice petero poginulih i
sedmero ranjenih civila. U Travniku i Novom
Travniku u večernjim satima je relativno mirno
no čitav dan traje pregrupiranje muslimanske
vojske na platou između Bugojna i Novog
Travnika. Po svoj prilici priprema se nova
muslimanska ofenziva. Iz okupiranog Bugojna
31
uz pomoć UNPROFOR-a i danas je izvedeno 17
ranjenika. Smješteni su u Uskoplju u tamošnjoj
bolnici bez vode. Razlog je eksplozija kamiona
natovarenog eksplozivom što su ga Muslimani
uputili na položaje hrvatskih branitelja. Snažnije
borbe vođene su na žepačkom području gdje su
pripadnici 111. brigade HVO-a osvojili veće
količine streljiva i jedan protuzračni top u
potiskivanju muslimanskih snaga na početne
položaje. Veći dio mostarskog bojišta bio je
miran. Jedino su u Bijelom polju pokušavali
proboj Muslimani ali su odbijeni.
NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV – TVD – Zagreb – Božinović
Tuđman na novinskoj konferenciji.
Najava urednice, tekst novinara, izjava predsjednika Tuđmana, opet tekst
novinara.
AUDIO 2 NA KAZETI 268
Kadrovi su sa konferencije za tisak (doktora Franje Tuđmana).
Spikerica: Hrvatski predsjednik doktor Franjo Tuđman otputovao je u Ženevu
kako bi sudjelovao u nastavku mirovnih pregovora u bivšoj Jugoslaviji. Prije
dolaska ne redovitoj konferenciji za novinare predsjednik je odgovarajući na
mnogobrojna pitanja među ostalim kazao:
Novinar: Većina pitanja upućena hrv. predsjedniku što je i razumljivo odnosila
se na oštećenje pontonskog Masleničkog mosta i daljnje poteze za hrvatske
strane s tim u vezi. Predsjednik Tuđman odgovara: «Oštećenje mosta je
32
barbarski čin, Erdutski je sporazum prošlost, a izigrali su ga pobunjeni Srbi.
Više nećemo razgovarati povlačenju Hrvatske vojske već o tome hoće li srpski
ekstremisti poštovati rezolucije Vijeća sigurnosti. Pontonski će most biti
obnovljen za nekoliko dana. Ako Srbi ponovno napadnu, dobit će odgovor
kakav jedino razumiju. Vrijeme je da Beograd urazumi one koji potiču
ekstremizam i potiču nastavak rata. Gdje je u svemu tome UNPROFOR?
Tuđman: Ukoliko UNPROFOR ne bi dobio ovlašečenja i ne bi obio takvu
opremu da može dovesti te rezolucije Vijeća sigurnosti da Hrvatska više ne bi
bila voljna da produži, da se suglasi sa produženjem takvog mandata. No imamo
još vremena ovaj mjesec i o tome ćemo, vidjet ćemo kako će se stvari odvijati i
ima još do isteka mandata vremena. Ali je bitno kako će se stvari sada razvijati.
Novinar: Hrvatski predsjednik smatra normalnim korakom povlačenje trojice
Hrvata iz predsjedništva BIH nakon svega što je muslimanska vojska počinila u
srednjoj Bosni. Ne vidi opasnost za Hrvatsku prilikom rješavanja krize u BIH i
prenošenja takvih i sličnih rješenja prilikom rješavanja okupiranih područja
Hrvatske. U BIH žive tri konstitutivna naroda. Srbi su u Hrvatskoj nacionalna
manjina sa svim pravima koja im po međunarodnim mjerilima pripadaju i danas
ističe Hrvatski predsjednik. Kuna je naziv novca u Hrvata od 9. stoljeća, dakle
povijesno utemeljen i ne treba ga gledati samo kroz 4. godine jednog režima
odgovara predsjednik Tuđman na novinarsko pitanje o opravdanosti takvog
naziva nove hrvatske valute.
NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV – TVD – blok vijesti
Čitano iz Ženeve, Galić iz Pariza, Gojan – komentar
AUDIO 3 NA KAZETI 268
Blok vijesti.
33
Čitano iz Ženeve: *** Republike otputovao je u Ženevu. Posljednje vijesti koje
o tome stižu su da je Bosansko-hercegovačko predsjedništvo naredilo hitan i
bezuvjetan prekid vatre između vojnih snaga BIH i HVO. Zapovjednik svake
jedinice mora omogućiti potpunu zaštitu civilnom pučanstvu, a ako ne posluša
naredbu bit će smijenjen i smatrat će se odgovornim. Naredbu je potpisao Alija
Izetbegović, a prenosi je FRANCE PRESS. Na Ženevskim pregovorima ***
sudjeluju i predstavnici muslimanske demokratske stranke za Bosnu i
Hercegovinu iz Mostara i Hrvatske muslimanske demokratske stranke iz
Zagreba. Njih je na pregovore pozvao član predsjedništva Fikret Abdić, a pravo
na sudjelovanje stekli su po istoj osnovi po kojoj gospodin Alija Izetbegović
uključio u sustav svog *** poslanstva i predstavnike nekih parlamentarnih
stranka u BIH.
Galić iz Pariza: Pariz je i politički, a ne samo geografski na pola puta između
Birsela i Ženeve na dobrom mjestu da može pratiti paralelnu utrku koju vode
vojnici u diplomati. Tko će naći put za mir u Bosni. Neizvjesnost je velika i
potpuna. Ženevski su pregovori u *** fazi, tvrdi Limond, u uvodniku koji je
napisan prije dolaska predsjednika Hrvatske Tuđmana koji samo pojačava
dojam prijelomnosti. Francuski list barata s podatkom da predsjednik bosanskog
predsjedništva Izetbegović prijeti svojim odlaskom s konferencije. Isključuje da
je posrijedi taktička prijetnja. Dolaskom Hrvatskog predsjednika konferencija u
Ženevi poprima novu dimenziju i dobija mnogo više kombinacija pogotovo što
je njegovu *** i srušeni ponton s *** ždrila. Što se vojne intervencije tiče *** u
Parizu govori ozbiljno *** nakon 11 sati diskusije u sjedištu NATO pakta u
Brislu europske su zemlje, Francuska i Britanija zapravo, ublažile Američku
oštrinu. *** međutim ograničile na zaštitu svojih vojnika nego i Sarajeva.
Inicijativa Sjedinjenih država ostala je u tom smislu na snazi zrelija nego ikad,
procjenjuju pariški mediji. Le Mond jedino konstatira uglavnom **** vlastite
zemlje da je vojnu intervenciju trebalo organizirati prije više od godinu dana.
34
Čini se da je intervencija ozbiljna rezervna mogućnost, ako Ženevski pregovori
padnu na dno Lemaškog jezera.
Gojan – komentar: Za sad još nisu pali ali su več drugi dan barem što se tiče
BIH predsjedništva zamrznuti. Vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović
ponavlja kako mirovne pregovore neće nastaviti dok se bosanski Srbi ne povuku
sa strateški iznimno važne planine Bjelašnica, ali da će ohrabren američkom
potporom u Ženevi ostati. U pismu Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici
Izetbegović je inače zatražio hitne zračne napade protiv bosanskih Srba. Jednim
je drugim pismom sam obaviješten da se predstavnici Hrvata Franjo Boras, Mile
Lasić i Mile Akmadžić, povlače iz BIH predsjedništva. Jer Armija BIH koju
nadziru Muslimani nastavlja napadati Hrvate u središnjoj Bosni i sjevernoj
Hercegovini. Istodobno glavni tajnik Ujedinjenih naroda Bouthros Ghali još
jednom upozorio Washington kako moguću uporabu zračne sile *** Bosni i
Hercegovini treba koordinirati s East Riverom i kako cilj svega mora biti
ostvarenje rezolucije Vijeća sigurnosti. Bon je pak najavio kako neće sudjelovati
u borbenim akcijama NATO-a čak ni slanjem svojih izviđačkih zrakoplova.
Doduše i danas su američki F 14 nadlijetali Sarajevo, a snage bosanskih Srba
nisu s Bjelašnice prestali napadati. I u samom su Sarajevu i snajperisti bili
uobičajeno aktivni, a Srbi su topništvom gađali i područje Zvornika, Brčkog,
Tuzle i Goražda. To znači i zaustavljanje svih humanitarnih konvoja, a dva koja
su krenula iz Beograda zaustavljena su na samom ulazu u Bosnu. Ranjeni borci,
bosanski Srbi, blokirali su ***** držeći kako Muslimani ne poštuju prekid vatre.
NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV – TVD – iz Uskoplja
Novinar – Petar Miloš
U KADRU: Vojnik
«Ja sam zapovjednik ovdje ovih crta u gradu. Sve crte koje su se držale prije
drže se i sada, isto tako svi objekti: MUP, tvornice, škola, pošta, drži se i sad.
35
SLIKA:
Kadrovi ulica
Uskoplja, grupa ljudi,
vojnici HVO-a i dečki
u civilu. Veliki total
krajolika sa selima,
razrušene seoske kuće,
šuma, sela.
TEKST:
Pored čestih pucnjava snajpera padne i pokoja
granata. Vraćaju se prognanici, a dolazi i
pojačanje. Naime, danas se u zapovjedništvu
HVO-a u Gornjem Vakufu javilo 10 momaka iz
sela Ždrinci koji su ovamo došli iz Austrije
napustivši posao o radne papire. Iz hrvatskog
sela Doljani istjerani su muslimanski vojnici koji
su prije 5 dana napravili masakr nad civilima.
Najmanje 34 osobe su ubijene a više od 200
vode se kao nestali, kazao nam je na tiskovnoj
konferenciji u Čitluku koju je održala Komisija
za ljudska prava. Postrojbe HVO-a odbile su
topničko-pješački napad na Buduišiće i Zubiće
kod N. Travnika a na _ _ _ _ _ bojištu HVO je
zauzeo kotu D-_ _ _ Glavica. Na Žepče je danas
palo 400 granata od čega su 3 civila ranjena, no
crte obrane ostale su nepromijenjene.
NOVI PRILOG 3.8.1993., Iz Beograda – Sonja Badel
SLIKA:
Snimci iz Beograda,
Bill Clinton, sastanak
NATO-a, američke
TV postaje, tekst
TEKST:
U Beogradu se ne vjeruje da će doći do strane
vojne intervencije u Bosni. Ipak za svaki slučaj
jugo-predstavnik Zoran Lilić poručio je
američkom predsjedniku Clintonu da bi napadi
36
NATO deklaracije, TV
kamera, F. Abdić.
na srpske vojne položaje ugrozili pregovore u
Ženevi i rasplamsali rat. U istom su tonu i
reagiranja političkih stranaka. Predstavnici
bosanskih Srba tome dodaju da će u slučaju
američke agresije odgovoriti svim sredstvima.
Točno se zapravo ne zna što je sve odlučeno na
sastanku NATO-a u Brisellu. Tvrdi se da je
američka diplomacija doživjela još jedan poraz,
da plan predsjednika Clintona nije dobio podršku
saveznika kako je očekivao, a američkim
medijima se pripisuje da o tim činjenicama nisu
obavijestili domaću javnost. _ _ _ _ _ _ _ temelji
se na tome da konačnu odluku o tome treba
donijeti Vijeće sigurnosti i generalni tajnik .
Ghali. Veliki publicitet dobila je odluka Hrvata,
članova bosanskog predsjedništva, da više ne
sudjeluju u njegovu radu dok ne prestanu
muslimanski napadi na Hrvate u Bosni. Sva
sukobljavanja Hrvata i Muslimana biti će kao
prilika hrvatsko-srpsko ili, kako neki kažu,
kršćansko pribljižavanje nasuprot Muslimanima
koji se inače optužuju za opstrukciju pregovora i
prekršaje primirja.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 3.8.1993.
ORF 2 – reporter Wolfgang Worth
37
SLIKA:
Ljudi trče sagnuti
ulicom, skrivaju se.
TEKST:
U Sarajevu je i dalje ratna svakodnevica. Ljudi
su razočarani.
U KADRU:
Čovjek 1.:«Ne vjerujem više u to da će nam zapad pomoći.»
Žena: «Jedino u što još vjerujem to su moje kante sa vodom.»
Čovjek 2.: «Pun mi je nos tih obećanja. Clinton je često takvo što govorio.»
SLIKA:
Karadžić krupno,
srušeni Maslenički
most, F. Tuđman.
TEKST:
Karadžić je u Ženevi upozorio na proširenje
sukoba. Rekao je kako bi napadi iz zraka i
stranci mogli biti izloženi neprijateljstvima,
primjerice vojnici UN-a, organizacije za pomoć
izbjeglicama, Crveni križ. U Hrvatskoj se čuju
ratne parole. Nakon što su Srbi srušili Maslenički
most hrvatski predsjednik prijeti
protuofenzivom. Franjo Tuđman kaže da snage
UN-a moraju razoružati Srbe na jugu Hrvatske.
Hrvatska će biti prisiljena sama osloboditi
okupirana područja ako snagama UN-a ne uspije
spriječiti ispade poput gađanja Masleničkog
mosta.
NOVI PRILOG 3.8.1993., HTV, Slikom na sliku, SKY NEWS
Reporter – Jackie Rowley, Brisel
SLIKA:
Sastanak NATO-a.
TEKST:
Odluku NATO-a postignutu nakon 12 sati
38
razgovora toplo su pozdravili Amerikanci.
Nakon jučerašnje pometnje u vezi s tim _ _ _ _
ići spremni sami sa zračnim napadom.
U KADRU: W. Christopher
« SAD su zadovoljni odlukom NATO-a u vezi sa zračnim napadima protiv
bosanskih Srba, ako ovi nastave sa opsadom Sarajeva. Zadovoljni smo
jednoglasnom potporom naših saveznika koji dijele našu odlučnost da se nešto
poduzme.»
U KADRU: Malcom Rifkind
«Naravno, ako se bude upotrijebila zračna sila, što bi moglo postati potrebno, to
je jedan vrlo važan korak koji UN dosad još nisu poduzele. No moramo biti
sigurni da snage UN-a na terenu znadu što se događa o tome je jučer
dogovoreno na sastanku ambasadora NATO-a.»
SLIKA:
Avioni NATO-a u
letu.
TEKST:
Zrakoplovi već patroliraju iznad Sarajeva. U
sastavu su i britanski Ja_ _ _ _ i He_ _ _ _. Cilj
je da Sarajevo ne padne u ruke Srba dok se vode
Ženevski mirovni pregovori. Bosanci koji ionako
nerado sudjeluju u pregovorima u Ženevi poslali
su svog izaslanika sa obaviješću da neće svoje
sudjelovanje na današnjim sastancima, što je
povećalo strah da će američka prijetnja izravnom
intervencijom protiv Srba izazvati lažne nade.
Jutros je njihov ministar vanjskih poslova izjavio
kako je odluka NATO-a pomogla.
U KADRU: Haris Silajdžić
«Mislim da će to spasiti tisuće života. Spasit će ove pregovore i kredibilitet
Međunarodne zajednice.»
39
SLIKA:
Lord Owen, snimatelj.
TEKST:
Mirovni posrednik Lord Owen zabrinut je ovim
govorima o ratu smatrajući da on štetno djeluje
na ono što je on nazvao konstruktivnom
atmosferom.
U KADRU: Lord Owen
«Ako sadašnje stanje usporedimo s prošlima moramo reći kako je opća razina
nasilja u Bosni prije bila veća. Zato zabrinjava ovaj razgovor o ratu kada
zapravo dobivamo bolji odgovor na prekid vatre i ozbiljno pregovaramo.»
TEKST:
Reakcija bosanskih Srba bila je pesimistična.
U KADRU: Radovan Karadžić
«Bili smo blizu rješenja i tada je došlo ovo. Muslimani ne žele razgovarati jer se
nadaju vojnoj intervenciji. To ne pomaže ovoj konferenciji.»
SLIKA:
NATO-ovi avioni.
TEKST:
Amerikanci su nametnuli odluku o zračnim
napadima, hoće li to poremetiti potpuno
osjetljivu ravnotežu u Ženevi, nije sasvim jasno.
NOVI PRILOG 3.8.1993., HTV, Slikom na sliku, CNN
Reporter Wolf Blitzer javlja se iz Bijele kuće.
U KADRU:
«Dužnosnici Bijele kuće kažu da su članice NATO-a sada prihvatile inicijativu
predsjednika Clintona. Kažu da je to velik korak naprijed prema miru u Bosni.
Saveznici su Srbima dali ultimatum da prekinu opsadu Sarajeva i drugih
zaštićenih enklava u Bosni. Predsjednik Clinton je maloprije govorio o
ciljevima NATO-a.»
40
U KADRU: Bill Clinton
«Prije svega poruka je da su saveznici odlučni u namjeri da zaštite snage UN-a
te osiguraju program humanitarne pomoći. Druga je poruka da mi želimo
uspješan i pošten mirovni sporazum koji bi se tad mogao provesti. Želimo da
borbe prestanu, da prestane bombardiranje Sarajeva i prekine se jad prije nego
dođe još jedna zima i poteškoće koje ona donosi.»
U KADRU: reporter
«NATO je pozvao svoje razne vojne organizacije da do ponedjeljka izrade vojne
planove. Kažu kako je zapravo riječ o ultimatumu Srbima. Dužnosnici Bijele
kuće tvrde da ne žele upotrijebiti zračne napade. Nadaju se da će prijetnja biti
dovoljna da uvjeri Srbe u odlučnost saveznika.» Pitanje: «Predsjednik je
spomenuo zaštitu snaga UN-a. Ne bi li UN trebao nešto učiniti?» Reporter: «UN
će morati podržati prijedlog NATO-a. NATO je prilično siguran da će UN to
učiniti. Ranije se NATO obvezao da će upotrijebiti vojnu silu za zaštitu osoblja
UN-a na terenu. Ova posljednja izjava ide dalje i jasno daje na znanje da će se
zračni napadi upotrijebiti ne samo da bi se prekinula opsada Sarajeva već i da se
osigura dolazak humanitarne pomoći. Ova obveza NATO-a ide mnogo dalje od
prijašnjih.»
NOVI PRILOG 3.8.1993., RTS B1
Zoran Lilić, predsjednik Jugoslavije upućuje pismo Billu Clintonu
AUDIO 4 NA KAZETI 268
Pismo Zorana Lilića Billu Clintonu.
41
Novinar: *** dakle Zoran Lilić predsjednik tzv. SR Jugoslavije poslao je svom
američkom kolegi Billu Clintonu pismo. U tom pismu Lilić pokušava Clintonu
razjasniti srbijansko-crnogorska stajališta.
Spikerica: Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Zoran Lilić uputio je
poruku predsjedniku Sjedinjenih američkih država Billu Clintonu u kojoj je
izrazio veliku zabrinutost zbog nagovještaja jačanja vojne opcije u Bosni i
Hercegovini, upravo u trenutku kada je postignut vidan napredak na
pregovorima u Ženevi. U poruci se iskazuje uvjerenje da uspješan i ohrabrujući
razvoj mirovnih pregovora u Ženevi pruža realnu šansu da dođe do prekida
tragičnog građanskog rata u Bosni. I da se postigne pravičan i trajan mir koji
zadovoljava legitimne interese sva tri naroda na prostoru Bosne i Hercegovine.
Imajući to u vidu u poruci je ukazano da bi i borbeno angažovanje američkih
vazduhoplovnih snaga u BIH moglo ne samo da ugrozi mirovni proces već i da
izazove nove sukobe.
NOVI PRILOG 3.8.1993., HTV, Slikom na sliku, CNN
Studijski razgovor s Robertom Mc Farlaneom, bivšim Reganovim savjetnikom –
govore o stanju u Bosni.
U KADRU:
Pitanje: «Mislite li da smo u slučaju Bosne poslušali povijest? Mc Farlan: «Čini
se da današnje prijetnje i sredstva koja su odabrana neće promijeniti konačan
ishod, a to je po mom mišljenju konačna opsada i zauzimanje Sarajeva i čitave
Bosne. Mislim da još nismo naučili obuzdati etničke sukobe i dovesti ih do
prihvatljivog rješenja.» Pitanje: «Mislite li da će Srbi poduzeti sveopći napad na
Sarajevo s obzirom na ono što su do sad dobili u Ženevi?» Mc Farlan: «Ne.
Prijetnje zračnim napadima samo će odgoditi konačnu opsadu, no ishod je isti.
Nema potrebe za iznenadnim nasilnim napadima kada bi se ova enklava, koja
42
ovisi o pomoći izvana, ubrzo izgladnjela. Ne mislim da će današnje prijetnje to
promijeniti.» Pitanje: «Jesu li Srbi otpočetka bili vojno dovoljno jaki i do sad su
se suzdržavali ili nisu bili vojno sposobni to učiniti?» Mc Farlan: «Bili su
zauzeti učvršćivanjem na drugim frontama, no sad se postupno usredotočavaju
na Sarajevo i druge muslimanske enklave. Uskoro će moći prekinuti sve
opskrbne putove, uključujući dopremu pomoći iz zraka koju zapad namjerava
prekinuti.» Pitanje: «Stalno govorimo o Srbima, no i Hrvati su se ponekad
uplitali u operacije UN-a. postoji li mogućnost da NATO bombardira i Srbe i
Hrvate?» Mc Farlan: «Ako prijetnje budu ostvarene i Hrvati bi mogli biti
napadnuti. No čini se da su izgledi da Muslimani zadrže položaje oko Sarajeva
jako mali.» Pitanje: «Da ste vi Clintonov savjetnik, isto biste mu savjetovali?»
Mc Farlan: «U Američkom je interesu da se izbjegne proširenje rata. U sukob bi
se mogle uplesti i Grčka i Turska ako Srbija napadne Makedoniju i Kosovo.
Predsjednik je tamo postavio svoje snage kako bi spriječio da do toga dođe. Na
to je interes SAD-a. kad bi to danas mogli ponovno učiniti, u našem bi interesu
bilo, da smo učinili nešto mnogo ranije, da smo očuvali integritet BIH, da smo
spriječili srpsko širenje. To bi zahtijevalo odlučnost u upotrebi sile. Tada to
nismo učinili, a ne vidim ni da to činimo sada. Povukli smo crtu malo dalje, u
Makedoniji i Kosovu. No crte mora biti jer je u našem interesu izbjegavanje
općebalkanskog rata.» Pitanje: «Mislite li da će saveznički zrakoplovi napasti
bos. Srbe?» Mc Farlan: «Mislim da neće!»
NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV Slikom na sliku
M. Karačić – srednja Bosna
SLIKA:
Nasmijana pripadnica
TEKST:
U Gornjem Vakufu, odnosno Uskoplju situacija
43
HVO-a sa kolegama,
grad, švenk na rijeku,
radio-stanica, vojnici
na položajima.
je gotovo ista kao i prije muslimanske ofenzive.
HVO kontrolira tvornice, škole, poštu,
partizansko groblje, dakle lijevu obalu Vrbasa o
čemu govore i ove današnje snimke. Radi i radio.
A svoj posao odrađuju i vojnici na prvim crtama
i to sa mnogo optimizma.
U KADRU: Vojnik I
«_ _ _ _ kreni i Zenica! Nemaju što oni drugo tražiti ovde.» Vojnik II.: «Bile su
žestoke borbe. Imaju ogroman broj ljudstva, međutim, nitko iz ovoga grada, to
jest mi, nikada nećemo izići odavde – jedino mrtvi!»
SLIKA:
Vojnici i Mladić.
TEKST:
HVO ne samo da neće napustiti Uskoplje, već su
dobili i pojačanje.
U KADRU: Reporter
«Slučaj je htio, kada smo ovdje došli u Gornji Vakuf da zateknemo jednu grupu
momaka, koji su upravo došli izvana i javili se ovdje u zapovjedništvo. Koliko
vas ima?» Momak: «Nas je deset, stigli smo iz Linza, iz sela smo Drinaca, svi
radimo u inozemstvu, 5, 6 godina, neko 3, 4, i tako dalje. Odlučili smo da
dođemo pomoći. Ostavili smo familiji i djecu, sve u Australiji. Bili smo i u
prvom sukobu, došli smo i sada po cijenu da izgubimo, a ovom prilikom bi
pozdravio sve one koji nisu htjeli poći sa nama. I ona poruka koju smo im
ostavili. Da je bolje da ih majka nije rodila, nego što su živi, ako dođemo _ _ _ _
i vratimo se slučajno u Linz. Što se tiče Uskoplja, na 10 mjesta imali smo
razgovore sa ljudima i na 10 mjesta su nas vračali da idemo uzalud, ali upravo
ovaj ovdje momak je bio uporan. Ja moram ići kući, kaže moram ići, Drinci
neće pasti. I evo stigli smo, Drinci nisu i neće pasti nikada.» Pitanje: «Kako je
bilo na putu?» Momak: «Pa bilo je naporno. Krenuli smo sa tri auta, stigli smo
do dva. Jedno je auto ostalo u Solinu u kanalu, ako komu treba neka ga opravi-
što ču mu ja.»
44
SLIKA:
Ljudi sa konjima, baba
Kata sa vojnicima piju
kavu.
TEKST:
Vračaju se mještani koji su zbog panike nedavno
bili napustili svoja sela. Baba Kata govori kako
se vratila u svoju domovinu u svoju kućicu-
slobodicu. Baba Kata je najbolja logistika za
HVO.
U KADRU: Baba Kata
«Nemere nestat!! Kruva, kave, varenike, sira, mesa, piletine….neka jedu, neka
kolju mi junca, sve zadovoljna. Dajem im dušom svom.»
SLIKA:
Avion u letu.
TEKST:
Kratki odmor ne prekida ni buka NATO aviona.
Oni samo podsjećaju da na ovim prostorma rat
još traje.
NOVI PRILOG 16. 8. 1993. HTV – TVD – Ženeva
Najava + Galić (izvještaj)
AUDIO 5 NA KAZETI 268
Najava i izvještaj Galića iz Ženeve.
Najava: U Ženevi napredak u pregovorima. Vođe triju zaraćenih strana u BIH
postigli su načelni dogovor o budućem statusu Sarajeva. Izetbegović, Boban i
Karadžić pristali su i na slobodno razmještanje vojnih promatrača Ujedinjenih
naroda u svim područjima BIH. State Department večeras je ipak upozorio
bosanske Srbe da prijetnja zračnim udarima i dalje vrijedi. Pregovori u alači
naroda i dalje prati Mirko Galić.
45
Galić: Ako se dan po jutru može poznati onda bi ova Ženevska runda mogla do
nečega i dovesti. Na prvom sastanku koji je trajao gotovo 4 sata pregovarači su
apsolvirali ispit koji su mnogi smatrali najtežim, budući status Sarajeva.
Glasnogovornik konferencije *** potvrdio je večeras, postignut je načelni
sporazum, Sarajevo će biti otvoreni grad pod kontrolom Ujedinjenih naroda sve
do izbora i novoga ustava. Bit će kao i prije rata podijeljeno na devet općina
izuzimaju se Pale, neće imati nikakve vojne snage osim UNPROFOR-a i s njim
će upravljati trojna administracija. Posebna komisija od 3 člana Miro Lasić,
Momčilo Krajišnik i Muhamed Filipović razraditi će praktično i detalje ovaj
načelni sporazum. Strahuje se da bi Sarajevo moglo blokirati konferenciju. Srbi
su tražili polovinu. Muslimani sve za sebe. Čak su supredsjedatelji konferencije
Owen i Stoltenberg htjeli ostaviti pregovore o Sarajevu za sami kraj. Utoliko je
brzi sporazum iznenađujući i ohrabrujući ali to je tek prvi korak na dugom putu
pogotovo ako se pokaže da muslimanska delegacija želi primijeniti takav model
i na druge velike i sporne gradove: Tuzlu, Banja Luku, Mostar i Brčko. Što bi u
tom slučaju bilo jače: princip analogije ili razlika? Pregovarači su na prvom
koraku pokazali spremnost za kompromise u stilu pismene izjave Mate Bobana
da ona strana koja odbija *** kompromise, koja nameće temeljne promjene
unutarnjih granica bira rat i biva za nju odgovorna. Jeli to početak nove
odgovornosti? Pregovori se nastavljaju sutra, na odgovor ne treba dugo čekati.
NOVI PRILOG 16. 8. 1993. HTV – TVD – najava + Karačić –
Srednja Bosna
AUDIO 6 NA KAZETI 268
Slika za Karačića je arhivska – viđena
Karačić iz Srednje Bosne, prije tog najava.
46
Najava: Tijekom dana naši su reporteri iz središnje Bosne javljali o novim
muslimanskim napadima na području Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Najžešće
bitke HVO je vodio oko Uskoplja. Je**** promjene na bojištima?
Karačić: Večernji sati na Bosanskom bojištu protječu uz povremeno
oglašavanje muslimanskih snaga, pješačkim oružjem i minobacačima. Pri tom
napadač koristi rasprskavajuće streljivo što izaziva požar ****. U samom gradu
postrojbe HVO-a učvrstile su svoje dostignute položaje dok su na užem sektoru
na prostoru *** i današnji dan obilježili muslimanski pokušaji da iz smjera
Blagaja probiju obrambenu crtu. Hrvatski su branitelji sve napade odbili a pri
tom je jedan branitelj lakše ranjen. Muslimanska se vojska jednako provela i u
Doljanima, općina Jablanica. Svi pokušaji muslimanskih snaga da uđu u selo
koje su nedavno počinile veliki zločin pravodobno su i djelotvorno osujećeni. I
nešto sjevernije na ramskom području to oružje se čulo čitav dan. Samo ramski
su branitelji zadržali obrambenu crtu nepomaknutom. U Uskoplju su se pak
vodile snažne borbe i u gradu i u selu Garešnica. Hrvatska se još ******
Trnovača i Bobašincu su granatirana a nema dojava o stradalima. U središnjoj
Bosni borbe su u večernjim satima smanjene. NOVI PRILOG 16. 8. 1993. HTV – TVD – Zagreb
SLIKA + TON:
Nikica Valentić u razgovoru sa Hannom Suhockom, Branislav Kumorowski u
razgovoru s Jankom Bobetkom, delegacije u posjeti Poljskim postrojbama UN u
Slunju.
47
NOVI PRILOG 19. 8. 1993. HTV Slikom na sliku ATN CNN
Reporterka Libby Weiner – Ženeva
SLIKA:
Milošević izlazi iz aviona.
TEKST:
Čovjek koji je vodio ovaj rat, srpski predsjednik
Milošević, danas je opet u Ženevi, sad bi
razgovarao o miru.
U KADRU: Pitanje Novinara
«Jeste li ovdje da biste dali konačni poticaj za mir?» Milošević: «Nadam se.»
Novinarka: «Što očekujete?» Milošević: «Uspjeh.»
SLIKA:
Auti na aerodromu,
Alija Izetbegović
krupno.
TEKST:
Ali te su nade propale odmah. Predsjednik
Izetbegović bijesno je optužio Srbe rekavši da bi
njihove akcije mogle upropastit pregovore.
U KADRU: Alija Izetbegović
«Upravo sam doznao da su srpski vojnici još na Igmanu. Ima ih više od 100.
prosvjedovat ću zbog toga. Možda ću i prekinuti pregovore ako ne obećaju da će
se povući.»
SLIKA:
Karte Bosne, gledaju
političari.
TEKST:
Kamen spoticanja ostaje raspodjela teritorija,
premda je, kažu posrednici oko većine sporazum
već postignut.
U KADRU: Lord Owen
«Glede zemljovida mnogo smo napredovali, ali uvijek postoje neki dijelovi oko
kojih se žestoko bore.»
SLIKA:
Vožnja kamere oko
stola sa političarima,
Tuđman, Milošević.
TEKST:
Ogorčeni neprijatelji na bojnom polju, pred
kamerama u Ženevi uspijevaju se našaliti ali
pregovorima sad trebaju pravi ustupci. Dolazak
48
predsjednika hrvatske i Srbije možda će ubrzati
postupak.
U KADRU: Novinarka
«Sinoćnja objava UN-a da je sve spremno za zračne napade, dana je kako bi se
učinio pritisak za nalaženje rješenja. Govori se kako je sporazum pitanje dana, a
ne tjedana.»
NOVI PRILOG 19. 8. 1993. Slikom na sliku
Zagreb – Široki Brijeg Ivan Bender gradonačelnik Neuma
AUDIO 7 NA KAZETI 268
Gradonačelnik Neuma Ivan Bender
Spikerica: Večeras Slikom na sliku u Širokom Brijegu. Tamo je gradonačelnik
Neuma gospodin Ivan Bender. Dobro večer.
Bender: Dobro večer.
Spikerica: U Ženevi se raspravlja o granicama, a hrvatski je tisak posljednjih
dana dosta govorio o Neumu i dovodio u pitanje njegovu pripadnost Hrvatskoj.
Odnosno Hrvatskoj Republici u BIH. Šta vi kažete o tome?
Bender: Mi smo davno rekli svoje, ovo što Alija Izetbegović u Ženevi izjavljuje
i karte koje prezentira to nas samo zabavlja i zasmijava.
Spikerica: Kakvo je inače raspoloženje u Neumu?
Bender: U Neumu je raspoloženje sasvim normalno, mi smo odavno *** i
odredili se čiji je Neum, kakav je Neum i mi normalno radimo svoj posao.
Imamo puno povjerenje u izaslanstvo hrv. naroda koje nas predstavlja u Ženevi.
Spikerica: ***** kalkulacije kako će Neum biti dakle pod patronatom Sarajeva.
On će biti otvoreni grad pod patronatom Ujedinjenih naroda. Što bi to značilo
za Neum?
49
Bender: Sve to što ste rekli, točno je piše se, priča se o tome, međutim mi
smatramo iz Neuma da su to puste želje, pusti snovi nekakvih crtača
imaginarnih karata. Hrvatski narod Neuma je jasno kazao i neki dan u Dnevniku
mogli ste vidjeti što Hrvati Neuma misle. Gdje Neum treba da pripada kakav je
Neum i ja kao gradonačelnik Neuma ne mogu ništa dodati i oduzeti nego samo
kazati da ćemo mi nastaviti započetim putem.
Spikerica: Možete li nam reći koliko Hrvata živi u Neumu, koliko Muslimana?
Bender: U Neumu živi trenutno oko tri tisuće i 800 Hrvata. Negdje 3, 4
procenta je Muslimana. Bilo je nešto i Srba, međutim oni su svi pobjegli. Imamo
u Neumu veliki broj izbjeglica, sve izbjeglice u Neumu su uglavnom Hrvati i
ima nešto i Muslimana.
Spikerica: Recite uopće kako se snalazite s tim izbjeglicama?
Bender: Ima puno problema jer je Neum opterećen izbjeglicama već od rujna i
listopada 91. godine. Zahvaljujući dobroj organizaciji u Neumu i pomoć u
prvom redu organizacije Caritasa i UNHCR-a. Mi smo osigurali da su sve
izbjeglice u Neumu imale dostojan smještaj i sve ono što dolikuje jednom
čovjeku da normalno živi.
Spikerica: Ima li i koliko Muslimanskih izbjeglica?
Bender: Ima nešto i Muslimanskih izbjeglica ali od prilike onoliko koliko i
procentualno živloi prije ovog rata u Neumu.
Spikerica: I kakav je tretman prema njima?
Bender: Tretman muslimanskih izbjeglica je isti kao i Hrvata, jer oni su svjesni
da su tu manjina i da se moraju uklapati u to, a mi smo to jasno i rekli. Da je
Neum hrvatski i da svi oni koji žive u Neumu bili domaći Muslimani ili onaj
broj Srba koji je ostao ili izbjeglice koje su došle muslimanske moraju se
uklapati i poštivati važeće propise Hrvatskog Vijeća obrane općine Neum.
Spikerica: Recite nam kakvo je sada vrijeme u Neumu, kupate li se ima li
turista?
50
Bender: Pa u Neumu je vrijeme sprano i vruće. Domaći narod se ne kupa. Naši
vojnici su na granicama na crtam obrane. Ove izbjeglice i prognanici nije ni
njima do kupanja. Tako da ipak u Neumu se osjeća sve ovo što se oko nas
dešava. Nije to Neum više onaj bivši, nema puno razdraganih turista i gostiju jer
mi bi u ovo doba ranijih godina bili puni turista iz domaćih granica a bilo bi i iz
inozemstva. Talijana, Njemaca, Austrijanaca, Rusa itd. Danas su u Neumu naši
turisti izbjeglice i prognanici iz centralne Bosne, iz Jajca, iz Ravnog, iz Stoca.
Mi Neumljani smo nastojali, vjerujem svima pomogli onoliko koliko je trebalo i
kad se ovo sve završi, vjerujem da će ti naši Hrvati koji će se vratiti u svoje
prostore koji pripadaju hrvatskom narodu u centralnoj Bosni, i u Bugojnu, i u
Jajcu, i Travniku, i u Stocu, i u Ravnom, i u Mostrau sa zadovoljstvom i
pohvalno se sjećati Neuma i svih onih akcija koje smo mi prema njima u Neumu
poduzimali.
Spikerica: Gospodine Bender, hvala vam lijepa što ste večeras bili gost emisije
Slikom na sliku.
Bender: Hvala i vama i pozdrav svim hrvatskim braniteljima.
51
NOVI PRILOG 19. 8. 1993. Šagolj – Kiseljak
Najava urednice o tomu, kako se istina o Bosni na koju u Ženevi upozorava
Mate Boban, teško probija u svijet, a ta je istina krvava za Hrvate u BIH.
SLIKA:
Kadrovi maskirnih
civila u Kiselajku,
razrušene kuće, ubijeni
starci i djeca, krv po
cesti.
TEKST:
Ovo su snimci pokolja Izetbegovićevih
bojovnika u selu Kiseljak kod Žepče. Ovo je
djevojčica od 14 godina. Pala je samo zato što je
hrvatsko dijete. I ovaj starac je smetao
Izetbegovićevoj vojsci samo zato što je Hrvat. to
je Izetbegovićeva građanska država. U samom
mjestu Kiseljak koje je mučki napadnuto od
Izrtbegovićevih bojovnika koji su se preobukli u
odore HVO-a nekoliko sati nakon pokolja, došli
su hrvatski branitelji i oslobodili Kiseljak. Za 43
Hrvata je već bilo kasno. U samom selu na
svakom mjestu krvave okućnice i kućni pragovi.
Ljudi prepoznaju ubijene. Snimci ove tragedije
obišli su svijet. A iz Žepča smo također dobili i
kazivanje svjedoka o krvavom piru
Izetbegovićevih zločinaca nad civilima Hrvata.
Bilo je i onih što su se branili ugledavši
Mudžahedina, koji su da bi zavarali Hrvate ne
samo obukli uniforme HVO-a nego se i
međusobno dozivali hrvatskim imenima.
U KADRU: Mještanin
«Kad sam vidio ovdje da je masakr, vidio ih odozgor idu od……. Marijana kuće
i viču razna imena: Mato, Anto, Stipo, Pero viču, svaka imena druga, ne viču
muslimanska nikakva. Ja sam ih vidio četvoricu, ja sam imao ovdje stariju
lovačku pušku i ja sam tude vidio onaj jedan, ovo što sam ga zakačio, on je imo
52
ovdje neku oznaku, eno, vidio sam SHB, onu dol' Pantove. I bio je od mog sina
kuće, leti Kalašnjikov, ovdje se okrenuo, ja sam ga ovdje bio, ja sam ovdje iz
lovačke puške pucao na njega i on je se skljoko dole. Okrenuo je se bio ovako
valjda. Ja sam ga valjda uvatio s leđa negdi kako, nisam gledao. A onaj jedan se
pojavi, izleti odma iza njega, tude bliže, ja sam njega ranio, ne znam, prolatio je
možda tamo dalje….. Puk'o sam i na njega, onda sam ga ranio, i onaj jedan je
još doletio. Ja sam mog'o i njega tući, al' mi žena nije dala. Više, kaže, nemoj. Ja
sam uletio u Magazu, bio sam bez košulje. I onda, u Magazi sam tude ček'o. Sad
čekam masakr (?) šta ću drugo više, i žena mi je tude, a čujem i njih, robe ih,
viču ozdol mi snaji, Veri i djeci viču: Ajde, predajte se, nećemo vam ništa. A
onda je došla dotle naša vojska, ovaj HVO. Ona je njima bacila ključeve i oni su
otišli, ovaj, ona je otišla sa dječicom niz baru, a ovo je ostalo mrtvo što je ostalo,
tu je.»
SLIKA:
HVO vojnici u
oklopnom vozilu u
Kiseljaku.
TEKST: Potresna je i priča starice koja se samo slučajno
spasila. Mudžahedini su je tjerali ispred sebe kao
živi štit u borbi s postrojbama HVO-a.
U KADRU: Starica
«……uhvatili su me u Magazi, pa su me svezali. Ja sam svu noć samo gospu
zvala da me spasi. I kad su me gonjali uz potok, niz potok i dotjerali me gor'
donekle, onda sam ja pala na jednu ledinu i rekla sam: ja ne mogu dalje, ubijte
me. I onda su me uzeli da me gone, i tako su nas gonili, i djecu i žene. Žene,
djeca, bosi. Golo, boso. Ali, oni viču da makar uzmemo nešto odjeće. Kaže,
nema ništa uzet, nema ništa uzet, samo ići. I s nama su dolje na prugu, nas štitni
zid poredalo po šini da sjedimo, a da preko nas pucaju ovi drugi – naša vojska.
Naša je vojska pucala al' sve iznad nas, a oni su iza naših leđa polegli po kanalu.
Onda su nas kasnije stirali na jednu baru opet, da opet pucaju na nas. Ovi naši
nisu tili pucat' na nas, nego su pucali tamo dalje i tako su oni ginili. Bilo ih je
mrtvih kol'ko oćete.» Novinar: «Je l' bilo mrtvih Muslimana. Kol'ko ste ih
53
vidjeli?» Starica: «Jeste, bilo ih je. ja sam ih vidjela, kad sam išla na svoju šumu.
Najmanje 8-9, vidila sam ih mrtvih, i ranjenih. I to sve. Onda kad su nas gore
potrali, ja više nisam mogla dalje iz potoka, tu sam ostala i prenoćila. I samo
rekoh: Majko Božija, spasi me, izbavi me. Kad ja pogledam – naša četri vojnika
idu.» Novinar: «Rekosmo, postrojbe HVO-a su u selu i nakon svega, bojovnici
ipak razmišljaju ovako…»
U KADRU: Vojnik HVO-a
«Ova je bol teška, al' međutim bit će još sigurno za njih i težih stvari nego što su
nama napravili oni. I mogu samo da poručim: iz naših kuća, nek' se to zna i
Ženeva i Izetbegović tamo, da ih je stid! UNPROFOR im dovlači hranu. Oni su
odavde pošli da nose benkice za djecu, malu djecu. Dijete od 10 dana su odveli s
majkom u šumu odavde. To bi treb'o da zna i onaj tamo koji pregovara i svi oni
da vide ovu našu sliku ovdje. Nismo mi toliko tom patnja, nego nama svijet
nameće patnju sa tim Mudžahedinima, Islamcima.»
U KADRU: Drugi vojnik HVO-a
«Linije su vraćene na početne položaje. Evo što se desilo, mislim, ne ponovilo
se nikome, ni nama, ni njima na ovakav način. Ali eto, pretrpjet ćemo tu bol u
sebi, opstat ćemo i ovo će biti Hrvatska zemlja.»
U KADRU: Prvi vojnik
«Sto posto će ovaj Kiseljak ostat Hrvatski, Žepče, i dalje ova regija. Po svaku
cijenu mi ćemo se borit i nećemo uzmaknut' nigdje.»
SLIKA:
Kadrovi ubijenih.
TEKST:
Dok Alija Ženevu pretvara u svojevrsni teferič,
njegove modre ovdje prave nove krvave pirove. I
dalje Izetbegović hoće da bude pred svijetom
jadan. Kome međutim još?
54
NOVI PRILOG 19. 8. 1993., SKY NEWS
SLIKA:
Izetbegović, Boban,
Tuđman i Milošević.
TEKST:
Današnji razgovori u Ženevi pružaju do sad
najveće nade da će borbe biti prekinute. Owen
kaže kako će nastojati da se mirovni sporazum
donese u nekoliko idućih dana, ali to je jako
osjetljivo pitanje.
U KADRU: Lord Owen
«Dogovorili smo se o ustavu nove unije zemalja BIH. Morali smo poći
otpočetka jer je to drukčija struktura od one od one u Wance-Owenovu planu.
Ostaju još zemljovidi. Oni predstavljaju najveći problem.»
SLIKA:
Kadrovi iz Ženeve.
TEKST:
Kako bi ukazao na nesigurnost pregovora, Bos.
predsjednik Izetbegović, čije snage nadziru samo
10 % Bosne, prijeti napuštanjem pregovora. On
traži da se potpuno prekine srpska opsada
Sarajeva zbog dogovora koji je taj grad proglasio
demilitariziranom zonom i stavio ga pod upravu
UN-a. Da bi se pregovori nastavili, nakon poziva
supredsjedatelja, razgovorima su se pridružila i
dvojica moćnika iz sukoba. Milošević, zabrinut
zbog ratom nametnutih problema u privredi, činit
će pritisak na Karadžića da pristane na
zemljovid koji Bosnu dijeli na 3 etničke mini-
države. Karadžić, lije snage nadziru 70 % BIH,
ne želi ustupiti mnogo teritorija. Tuđman je
politički otac vođe bosanskih Hrvata Mate
55
Bobana. Oni će pokušati odvariti Bobana od
južnog grada Mostara koji Hrvati žele obraniti i
poslije učiniti glavnim gradom. Nakon dolaska,
Boban je dao samo kratku izjavu za tisak.
U KADRU: Mate Boban
«Ne prikazati istinu znači isto proizvoditi laž. Molim vas, pokušajte naći istinu.»
SLIKA:
Borbeni avioni
NATO-a.
TEKST:
Dok su se razgovori nastavljali, u NATO-ovoj
bazi u sj. Italiji borbeni su «Jaguari» pripremali
za slučaj da UN zatraži zračne napade na srpske
ciljeve u Bosni. To je upozorenje onima u Ženevi
na cijenu još jednog neuspjelog dogovora.
NOVI PRILOG 19. 8. 1993., Srpska TV, Plitvice
SLIKA:
Kadrovi sa sastanka.
TEKST:
Na Plitvicama borave zamjenici kopredsjednika
mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, Knut
(?) i kopredsjednici su izjavili da su oni vođeni
na osnovu sporazuma iz Ženeve od prošlog
tjedna, a da će srpska strana od sutra dati
odgovor hoće li sporazum, koji u sebi uključuje
sve što definira prethodni erdutski, prihvatiti.
Krajinski predstavnici na čelu s Hadžićem
56
sumnjaju da će osnovni uvjet za primirje,
povlačenje oružnika, ispoštovati hrvatska strana.
U KADRU: Goran Hadžić
«Očekujemo da se Erdutski sporazum dalje odradi oko nekih tehničkih stvari i
mi ispod Erdutskog sporazuma nećemo ići na našu štetu i smatramo da hrvatska
nažalost vjerojatno neće ispoštovati Erdutski sporazum, ali učinit ćemo i ovaj mi
dodatni korak-ponovno naglašavam ka miru jer smatram da je ratna opcija
krajnja opcija i mi nema potrebe da idemo u ratnu opciju ako to nije neophodno.
Ja se nadam da će svoj autoritet da založe UN i ako ne mogu hrvatsku da prisile
da napusti okupirane teritorije, bar mogu preko UN-a da upute sankcije prema
Hrvatskoj i da Hrvatska snosi na neki način ovo što je pogriješila, što je napala
krajinu 22. januara. Od 22. januara do danas Hrvatska nije snosila nikakve
sankcije, nažalost.» Novinar: «A zbog čega se erdutski sporazum ne smatra
dovoljnim zadatkom?»
U KADRU: Gerd Arens
«Pa znate, u dokumentu koji smo mi predložili ceo Erdutski sporazum je sadržaj
tog dokumenta. To je ovaj neki ankes 'A' i tamo se sve nalazi. Znači da Erdut je
uračunat u taj dokument samo da smo to malo proširili.»
NOVI PRILOG 19. 8. 1993., TV Banja Luka
Čitano: Predstavnici privrednih komora RSK i RS dogovorili povezivanje
privrede dviju republika u jedinstven privredni sistem. Dogovoreno je stvaranje
jedinstvenog monetarnog tržišnog sistema i imenovanje zajedničkog
ekonomskog savjeta, a predviđeno je formiranje rade grupe za antiinflacioni
program. Carinske barijere između RSK i RS bit će ukinute.
57
NOVI PRILOG 19. 8. 1993., TV Banja Luka
Čitano: Goran Hadžić ukazao na pojavu paravojnog organiziranja. S tim u vezi
vrhovni savjet obrane RSK naredio je vladi i komandantu srp. vojske Krajine da
preduzmu hitne zakonske mjere protiv aktera paravojnog organiziranja kao i
nosilaca dr. oblika neprijateljskog djelovanja protivno interesima RSK.
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV, iz Ženeve
SLIKA:
Tuđman, Milošević,
Izetbegović na
sastanku.
TEKST:
Nakon razgovora Tuđman - Milošević vidljiv je
napredak glede hrvatsko-srbijanskih odnosa,
Milošević se slaže s tim da pregovori s
pobunjenim Srbima mogu biti samo na teritoriju
Hrvatske - Beograd je zainteresiran za mir, kaže
Tuđman. To se ne može reći za Izetbegovića -
večerašnji sastanak nije donio napretke jer musl.
vođa želi samo pristati na ustavna načela, a sa
sobom nosi novi zemljovid sa zelenim livadama
po Bosni.
U KADRU: Franjo Tuđman
«Razgovarali smo, razumije se, prije svega, o rješenju krize u BIH, o
prihvaćanju paketa koji su predložili supredsjedatelji konferencije. Srpska strana
ga prihvaća, prihvaća ga Hrvatska. Muslimanska ima nekakvih primjedba koje
dobrim djelom vračaju čitavu konferenciju na, ako ne potpuno na početak
osnove, a ono otvara ona pitanja o kojima se dugo raspravljalo. Imali smo
razgovore i sa supredsjedateljima, imali smo i bilateralne razgovore. Ne može se
čovjek oteti dojmu da musl. delegacija, iako g. Izetbegović izražava spremnost
58
za prihvaćanje, ipak postavlja takve zahtjeve koji sprečavaju potpisivanje
sporazuma. Za sada, to sam čuo otvoreno od američkog ambasadora, gosp.
Redmana, Izetbegović se izjašnjava da prihvaća ovaj ustavni, ustavno načelo.
Ali postavlja pitanja ona koja su bitna, zapravo razgraničenje. Razgovarali smo
o tome i sa Izetbegovićem i sa Miloševićem. Sa Miloševićem smo još
razgovarali, razumije se i o problemu UNPA zona u Hrvatskoj. Poznata je stvar
da predstavnici lokalnih Srba odlaze u Beograd, da se oni iz Beograda
opskrbljuju sa svime pa, prema tome i naoružanjem i jasno da je problem BIH
na svoj način povezan i sa rješenjem. Znači UNPA zona u Hrvatskoj. Složili
smo se da rješenje kakvo je predloženo u BIH, s kojim su hrv. i srp. strana
zadovoljna, u većoj ili manjoj mjeri hrv. strana, jasno, izrazila je i svoja
nezadovoljstva s obzirom na mnoga pitanja, ali ipak radi osiguranja mira,
prestanka rata Hrvati su pristali na takvo rješenje, da to rješenje u BIH stvara
pretpostavke za normalizaciju hrv.-srp. odnosa u cjelini, pa prema tome i za
rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj u okviru ustavno-pravnog poretka hrvatske i
za normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije što bi bilo također osnova za
stvaranje stabilnog međunarodnog poretka u ovom dijelu Europe, za što su
zainteresirani ne samo Hrvatska i Srbija, nego i sve susjedne zemlje, od Grčke,
Bugarske, Rumunjske do Mađarske koje također pogađa ova kriza na tlu bivše
Jugoslavije i sankcije koje se sada provode prema Srbiji. Prema tome, ti su
razgovori bili usmjereni u tom smislu kako da se postigne sada sporazum o BIH
i kako da se postupno ide na rješavanje i na miran način UNPA zona u
Hrvatskoj. Prije svega sporazum o prekidu vatre s tim da sam dao do znanja g.
Miloševiću da više nema nikakvih razgovora sa kninskim Srbima izvan
Hrvatske. Razgovori se mogu voditi u Zagrebu ili u Kninu ili bilo gdje u
Hrvatskoj, ali nigdje ne u inozemstvu. On se s time suglasio.» Novinar: «Smatra
li Milošević, prema večerašnjim vašim razgovorima, Srbe u Hrvatskoj kao
manjinu?» Tuđman: «Pa čim je pristao na to da Srbi u Hrvatskoj trebaju
rješavati svoje pitanje u okviru Hrvatske, pregovorima s hrv. vlastima, onda se
59
to podrazumijeva. Ja i g. Izetbegović bili smo obaviješteni da je u razgovorima
sa Srbima pristao, da su se sporazumjeli o tome da će sutra potpisati ovaj
sporazum, da su se sporazumjeli o prekidu vatre, ne znam, o zamjeni
zarobljenika itd., da su došli do nekakvog zajedničkog priopćenja da bi onda i za
vrijeme sadašnjeg razgovora, kojeg smo vodili tamo, došlo jedno drugo
priopćenje. Prema tome, nema neke stalnosti, u onome što se dogovorite prije
podne, poslijepodne se mijenja i to se ipak odnosi pretežno na delegaciju g.
Izetbegovića.»
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV
SLIKA:
Mostar-dim, kolona
UN-ovih vozila
Španjolskog bataljuna;
susret Prlić - Jakovich;
Thorn - Berry u
bolnici u Novoj Bili,
«liječnici bez
granica»; napadi po
Sr. Bosni; prognanici
u Čapljini.
TEKST:
General Slobodan Praljak večeras je zapovjedio
jednostrani prekid vatre za postrojbe HVO-a. No
unatoč tome i večeras se u Mostaru čuju
povremene detonacije i pucnjava iz pješačkog
oružja s lijeve obale Neretve, inače u današnjim
silovitim topničko-pješačkim sukobima HVO je
pomaklo linije u ulici Ričina i na bulevaru uz 6
ranjenih vojnika dok su gubici na musl. strani
daleko veći. Danas su se u bazu UNPROFOR-a
u Međugorju vratili vojnici Španjolskog
bataljuna koji su više dana bili taoci Muslimana
na lijevoj obali Neretve. Njih je posjetio am.
veleposlanik u BIH Victor Jakovich koji je prije
toga tijekom dana razgovora s predsjednikom
60
HVO-a Jadrankom Prlićem. Visoki je gost iznio
stajališta glede BIH naglasivši da je unutarnje
uređenje stvar dogovora 3 konstitutivna naroda.
Posjetom bolnici u Novoj Bili šef za civilna
pitanja UNPROFOR-a Cedric Thorberry uvjerio
se u izuzetno težak položaj ranjenika i bolesnika.
Nakon njega u Novu Bilu su stigli i članovi
organizacije «liječnici bez granica» te posjetili
tamošnju bolnicu iz koje će narednih dana biti
evakuirani ranjenici i bolesnici kako je to
dogovoreno u današnjem razgovoru između
Rasima Delića i Milivoja Petkovića. Ni dolazak
predstavnika međ. hum. organizacija u srednju
Bosnu nije spriječio nove musl. napade. U
Vitezu je bilo ranjenih od musl. granata, a
povremeno su snage MOS-a napadale položaje
HVO-a i civilne ciljeve u Novom Travniku i
Kiseljaku. U Čapljinu je stiglo i tu razmješteno
gotovo 3 000 prognanih Hrvata iz Kaknja.
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV, iz Ženeve
SLIKA + TON:
Boutros Ghali, čini se, već priprema provedbu novog ženevskog BIH paketa, uz
ostalo najavivši i upozorivši:
U KADRU: Ghali
«Svaka vojna akcija u Bosni u suradnji s NATO-om morat će dobiti suglasnost
UN-a. Sutra ću se sastati s glavnim tajnikom NATO-a Wernerom i raspravit
61
ćemo o tom pitanju i o suradnji naših dviju organizacija. Ali, želim ponoviti da
svaka vojna akcija mora dobit suglasnost UN-a.» Ghali je izjavio nakon susreta
s Kozirovim koji je obećao Rusku vojnu potporu provedbi tog plana.
U KADRU: Kozirov
«Ako sporazum bude postignut i ako VS donese rezoluciju o tome te ako glavni
tajnik tako odredi u skladu s posebnim ovlastima, tada ćemo proučiti svoje
mogućnosti i naravno pridonijeti provedbi plana.» U ulozi Amerikanaca u tome
govori
U KADRU: Bill Clinton
«Sad su spremne sudjelovati u višestrukim međunar. naporima za održavanje
mira u Bosni, ali ne znam još pojedinosti. Želim da me se obavijesti i želim znati
da je to provedivo u djelo. Ja sam svakako otvoren za dogovor.» BIH je bila
tema i Bonskih razgovora vanjskoministarskih kolega, Belgijanaca Willyja
Claesa i Njemca Klausa Kinkela. Claes je upozorio da je EZ-ov plan za Bosnu
bio onaj Vence-Owenov plan te, premda EZ podržava i ovaj novi plan, istaknuo
je: «I danas tvrdimo da Owen-Stoltenbergov plan nije naš plan i nismo spremni
činiti posebne pritiske, posebno ne na Muslimane, radi postizanja sporazuma.»
NOVI PRILOG Slikom na sliku, 31. 8. 1993., HTV
Čitano: F. Tuđman odgovarao je u Ženevi na pitanja novinara pa i na pitanje je li
Milošević odustao od planova u velikoj Srbiji.
SLIKA + TON:
U KADRU: Franjo Tuđman
«Mislim da jest. Barem se tako izričito izjašnjava i čini mi se da je položajem u
koji je Srbija dovedena došao u takvu poziciju da nema, sve kad i ne bi htio, da
nema drugog izlaza. A među nama rečeno, znači, s takvim rješenjem BIH gdje
došlo do stvaranja i Srpske Republike u BIH, ali je došlo do stvaranja Hrvatske
62
Republike, znači, na svoj način većim dijelom srpsko nacionalno pitanje kako su
ga oni postavljali je dobilo svoje rješenje i sad bi se moglo kazati da je čak u
interesu takvog rješenja da se na miran način riješi i pitanje Srba u Hrvatskoj.
Rekao bih ovo: Srbi su doveli u situaciju, i zbog toga što nisu uspjeli sa svojom
agresijom u hrvatskoj, što su u Bosni ostvarili i nego što su imali prava pa su po
svojim nekakvim koncepcijama, pa su morali sada odustati od 15-tak posta
možda osvojenih teritorija, Srbi su dovedeni u situaciju da oni žele mir.
muslimani, naprotiv, žele produžetak rata. To stalno sve proizlazi iz tijeka čitave
ove konferencije. Oni postavljaju na svakom novom sastanku ove konferencije
neke nove zahtjeve i kod toga je gotovo zapanjujuće kako ih ne zabrinjavaju
žrtve. Pred godinu dana ja sam čuo od najodgovornijih ljudi njihovih u
razgovorima, onda kad se govorilo da ima 60 000 žrtava među Muslimanima,
nije važno hoće li ih biti 200 000. Ovih dana smo mogli čitati, ne znam tko je to
bio, Ganić, je li, koji je rekao: ima 200 000, ako treba još, 200, 250. Prema tome,
ima kod jednog djela muslimana te jedne iracionalne politike koja vodi u
bezdan, da se nastavi rat bez obzira na žrtve, na posljedice.»
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., RTS, iz Ženeve
SLIKA:
Kadrovi iz Ženeve-
Owen, Tuđman,
Karadžić, Ganić.
TEKST:
Lord Owen upozorio: ako propadnu ovi
pregovori može doći do još goreg ratnog sukoba.
Pregovori su počeli sjednicom kojoj su
prisustvovali svi osim Izetbegovića, ali su
sudionici znali kakvi su muslimanski stavovi kao
i što musl. strana pokušava da postavi kao nove
uvjete. Pregovori su prekinuti bez definitivne
63
odluke, a hrv. predsjednik Tuđman je prvi
napustio palaču naroda objašnjavajući da je
Izetbegović ponovno prepreka za prihvaćanje
sporazuma. Opći je utisak da prijedlog plana
treba prihvatiti pri čemu se još razgovara o tome
da li prvo prihvatiti cijeli plan ili usporedno s tim
nastaviti i s «peglanjem» nesporazuma i
neusuglašenih dijelova. Jugosl. delegacija i
delegacija Srba iz BIH u 15 h je s musl. stranom
raspravljala o praktičkim pitanjima. Potvrđeno je
da se došlo do izvjesnog napretka, da se može
računati na izvjesnu razmjenu teritorija kao i
razmjenu zarobljenika, da će biti dostignut
sporazum o otvaranju vruče linije između musl. i
srp. strane kao i snabdijevanju Sarajeva
neophodnim živ. potrebama. Musl. delegacija
cijelo vrijeme razmišlja hoće li prihvatiti
ponuđeno jer to nije ono što su željeli, mada im
je i podrška iz svijeta sve tanja.
NOVI PRILOG 31. 8. 1993. CNN
SLIKA + TON:
U KADRU: Haris Silajdžić
«Naš je parlament odbio plan u sadašnjem obliku. Ovakvog ga ne možemo
prihvatiti. Milijun naših ljudi protjerano je iz domova. Kako da im kažemo da
njihove kuće sad pripadaju agresoru zato što mi nismo imali tenkove.»
64
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., TV5
SLIKA:
Kadrovi muškaraca
puštenih iz hrv. logora
u Čapljini i Stolcu,
susreti s rodbinom.
TEKST:
Dolaze iz dva logora koje drže hrvatske snage u
predjelu Mostara, na jugu Bosne, Stolca,
Čapljine. Evakuirale su ih snage UN-a. Vraćeni
su u domovinu, u Jablanicu na Bosanskoj strani.
600 muslimanskih civila, protjeranih iz svojih
kuća, već nekoliko mjeseci drže zatvorenima
bosanski Hrvati u ime etničkog čišćenja. U stvari
sloboda tih zatvorenika, većinom žena i djece,
nije besplatna. Postignuta je nakon dugotrajnih
pregovora sa snagama UN-a, ali odgovara
Hrvatima kojima su ti Muslimani već postali
teret. Jer logori u kojima su bili zatočeni,
otkriveni su i snimljeni. Slike koje su obišle
svijet otkrivaju okrutnost hrv. snaga koje nemaju
što zavidjeti srp. snagama isto krivim za etničko
čišćenje. Prije nego su ih oslobodili, Hrvati su im
rekli da će biti sretni u budućoj Izetbegovićevoj
državi. U očekivanju, izgubili su sve: zemlju,
kuće, prošlost, da bi se suočili s nepoznatim ali
ponekad s rođakom ili prijateljem.
65
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., CNN
SLIKA:
Kadrovi zatočenika u
logoru.
TEKST:
600 Muslimana, uključujući i starce i bolesne,
Hrvatski su vojnici predali španjolskim
vojnicima UN-a. Još jedna skupina izbjeglica
stjerana iz svojih domova zbog pogrešne vjere i
zato što su na pogrešnoj strani fronte. No
muškarci među njima pokazuju prave znakove
oskudice. 100 njih bili su zatočenici u 3
zatvorenička logora. Njihova su tijela dokaz o
nepravilnoj prehrani. Kad su jednog čovjeka
pitali zašto je oslobođen, on je rekao: zato što su
nas se Hrvati htjeli riješit.
Novinarka: «Zašto su vas pustili iz zatvora i rekli vam da dođete ovdje ?
U KADRU: Muškarac
«Zato što sam ovakav. Hrvatska mi je vojska rekla da sam slobodan čovjek.»
SLIKA:
Zatočenici u redu za
hranu, zatočenici
pored ceste i UN
vozila.
TEKST:
Na muslimanskom se teritoriju odmah napravio
red za hranu. Čak ako će dobit samo nekoliko
suhih keksa. No ljudi koji tjednima, čak
mjesecima nisu pravilno jeli, jedva su to
dočekali. Nemoguće je znati koliko još ima
zarobljenika kod sve tri strane u ovom sukobu,
no ovo sigurno nisu posljednji paćenici prije
kraja rata.
66
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV
Najava: kad je riječ o Hrvatima koji su žrtve Muslimana u sr. Bosni takve vijesti
teško dolaze do stranih mjesta.
SLIKA + TON:
Djevojčica spava nakon trodnevnog puta autobusom. Novinar pita dvogodišnju
Moniku (u Čapljini) gdje joj je otac, onda odgovora da je u Varešu. Nešto stariji
dječak odgovara kako su ih iz domova potjerali Muslimani.
Sedamdesetogodišnja Mara Galić govori o sudbini kakanjskih Hrvata
protjeranih u lipnju i smještenih u Varešu.
U KADRU: Mara Vazalić
«Patili smo se, nismo imali higijene, nismo imali hrane, davali su nam samo
sendvič.» Novinar: «Koliko ste dana putovali sad do Čapljine?» M. Vazalić:
«Tri dana i tri noći.» Novinar: «Kuda ste sve prošli?» M. Vazalić: «Kroz srpski
teritorij.» Novinar: «Je li bilo problema sa Srbima?» M. Vazalić: «Nije, fino su
nas primili, dočekali, hranu nam iznijeli da nismo mogli potrošiti kol'ko smo u
putu išli, samo smo umorni previše.»
U KADRU: Serafina Juko iz sela Juke (s djetetom na rukama)
«……s plaćom i tugom, s jadom….nije nam bilo lako.»
U KADRU: Gina Marić iz sela Bjelavić (s djetetom u naručju)
«Svašta nam govorili. Tjerali su nas sa naših ognjišta, kuće palili…… Eto vam
Tuđman šta vam je dao, sve nam je živo odneseno, opljačkano naše…»
U KADRU: Antonija Bogalić iz Kraljeve Sutjeske
«To je užas. Sela su popaljena, nekoliko kuća je još ostalo, nije popaljeno, al' to
je opljačkano, ništa nema.»
67
U KADRU: Mate Gošnjak iz Gošće sela
«Odjednom su nas blokirali, napali, kuće blokirali hrvatske sve, da nismo mogli
izaći, oružja, što smo imali, oduzeli, protjerali nas….»
U KADRU: Kruno Kordić, dopredsjednik HVO Čapljina
«Radi se o 2 930 osoba. Uglavnom se radi o ženama, djeci i starcima. Vrlo
velika zastupljenost je djece, možda i do 60 % i to nižeg uzrasta. Mi smo ih
smjestili u osam naših naseljenih mjesta, tamo smo koristili sve slobodne
prostore koje smo imali…» Čapljina je otvorena srca primila nove prognanike.
Već otprije ovdje je smješteno 7 500 prognanika, iz svih krajeva BIH. Čapljinci
vjeruju da će uz pomoć hum. organizacija svima pružiti bar minimalne uvjete za
život.
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., SKY NEWS iz Mostara
SLIKA:
UN vozila ma
mostarskim ulicama i
ljudi oko njih,
Thornberry dolazi u
bolnicu u Novu Bilu, s
ranjenicima.
TEKST:
53 španjolska vojnika UN-a već su 6 dana u
Mostaru kao taoci muslimanima kojima su došli
pomoći. Bez ikakvog pomaka u pregovorima za
njihovo puštanje, kriza je postala jako neugodna
za Izetbegovića na današnjem nastavku
razgovora u Ženevi. UN veoma su ljuti na
muslimane koji ih drže u opsjednutom istočnom
djelu grada i koriste ih poput štita protiv
hrvatskih napada. Raspravljalo se o akciji za
njihovo spašavanje kad su se borbe obnovile.
Granate su padale oko konvoja ugrožavajući
68
živote vojnika koji su spustili krovove svojih
vozila. Doprema hrane američkim i njemačkim
avionima također je otkazana. Šef UN-a za
civilna pitanja C. Thornberry, koji je i sam bio
talac tri dana, sve dok muslimani nisu odobrili
odlazak 100 civila, ponovno će se pokušati
vratiti u Mostar. Kao dio dogovora koji je
dopustio ulaz UN-u u Mostar, Thornberry je
posjetio hrvatsku bolnicu u samostanu i sam se
uvjerio u tamošnje vrlo teške životne uvjete.
Zatražio je od UN-a pomoć pri evakuaciji
ranjenika iz Nove Bile, hrv. enklave u središnjoj
Bosni koja je u potpunom muslimanskom
okruženju. Mostarski muslimani traže da UN
proglasi Mostar sigurnosnom zonom. Još kažu
da će njihove žene i djeca i dalje blokirati put
kako bi spriječili odlazak Španjolaca.
NOVI PRILOG 31. 8. 1993., RTL, Mostar
SLIKA:
UN kolona, dim,
pucnjava, detonacije,
ljudi trče, novinari u
garaži, ljudi oko UN
konvoja, žena
TEKST:
Muslimanski geto u Mostaru. Nešto poslije 10
sati. Gore kuće i automobili, a između Hrvata i
Muslimana već 3 sata traju žestoke topničke
borbe. Svugdje vrebaju snajperisti, prolaznici
pokušavaju sačuvati živu glavu, a novinari su se
69
pregovara, UN vojnici
se vesele što su
pušteni, vojnici nose
ranjenika na nosilima,
ranjenici u bolnici.
sklonili u jednu garažu. Sada je 12 sati. Konvoj
UN-a nalazi se na vatrenoj crti obiju strana. Ali,
nakon 6 dana blokade stvari se odjednom
pokreću. UN i Muslimani pregovaraju. U 14. 40
konvoj je iznenada propušten. Olakšanje u
vojnika, napokon su slobodni. Za to vrijeme po
Mostaru i dalje padaju granate. U posljednja 24
sata samo u bolnici umrlo je 14-oro ljudi. Odjel
za pacijente postao je odjelom za poginule.
Bolnica je stalna meta hrvatskih napada. Glavni
liječnik je očajan. Kaže da je čitav grad blokiran.
Ova je granata nasreću pogodila samo uništeni
tavan. Ljudi u musl. dijelu grada se nadaju kako
će UN uskoro poslati zaštitine snage.
NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV
SLIKA + TON:
Izjava dr. Franje Tuđmana nakon prekida mirovne konferencije u Ženevi.
Pitanje: «G. predsjedniče, konferencija je prekinuta zbog odbijanja Muslimanske
strane?»
U KADRU: Dr. Tuđman
«Da.» Pitanje: «Kako komentirate?» Tuđman: «Pa na svoj način je iznenađujuće
zbog toga što su i veoma važni čimbenici u okviru konferencije bili uvjereni da
će Alija Izetbegović ipak pristati na sporazum koji, s kojim ima razloga da bude
nezadovoljan kao što je nezadovoljna i hrv. strana, ali ipak je taj sporazum bio
70
takav da je nuđao bos. muslimanskoj republici u okviru unije BIH i životni
prostor i jedno rješenje koje se moglo smatrat zadovoljavajućim. Gotovo svi, a
razgovarao sam, znači osim sa supredsjedateljima i mojim pomoćnicima, i s
predstavnikom Amerike, ambasadorom Redmanom i sa zamjenikom ministra
Ruskog ministra Vanjskih poslova-gotovo svi su bili uvjereni da je predloženo
rješenje takvo i da su razgovori koji su vođeni s Izetbegovićem davali osnove da
će sporazum biti potpisan, odnosno mir biti potpisan. Međutim, musl. strana je
ponovno postavila, opetovano postavila neke nove zahtjeve koji nisu mogli biti
prihvaćeni ni s Hrvatske, ni sa srpske strane i bez obzira što su ti zahtjevi što se
tiče, zahtjevi prema Srbima u stanovitom smislu imali moralne osnove, jer na
kraju, znači, oni su tražili sva ona područja u istočnoj Bosni i pretražili dio onih
područja u ist. Bosni koji su nekad nastavali muslimani. Međutim, zahtjev
prema hrv. strani da im se teritorijalno ustupi hrv. Neum, hrv. područje koje je
bilo predviđano u sastav HR Herceg-Bosne, koji je povijesno 1718.
Požarevačkim mirom Bosna, odnosno Turska dobila od dubrovačke republike
kupovinom, a i zbog toga što su se Dubrovčani željeli zaštiti od Mlečana pa su
prodali i dali taj Neum Klek, al' isto tako i Sutorinu da bi onda taj izlaz na more
za Bosnu u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji bio predan Crnoj Gori, a zadržan
samo ovdje na hrv. tlu i to očito s jednom tendencijom razdvajanja hrv.
područja, cijepanja zapravo južnog dijela hrvatske s Dubrovnikom u sklopu
jedne velike imperijalističke politike velike Srbije da jednom kad-tad prisvoji
Dubrovnik. Kad to nije Srbima uspjelo, ni prije, niti u ovom ratu, sada
Muslimani postavljaju takav zahtjev da se njima da to područje, prema tome, da
teritorijalno baš ne prepolove, ali je u svakom slučaju podjele. Prema tome to je
jedan zahtjev koji je neosnovan, ali samo u razgovorima-hrv. strana čak i u tom
pogledu-bili spremni da učinimo stanoviti postupak, da pokažemo dobru volju,
da ako bi se pokazale i tehnološke i ekološke mogućnosti za izgradnju nekakve
luke u njihovu korist na hrv. teritoriju, da bismo u tom slučaju dopustili, zapravo
učinili smo tu krajnju koncesiju da bismo dali svoj prilog miru, da se ne bi
71
mogla na nas prebaciti nikakva odgovornost za to što je konferencija propala.
Međutim, kao što vidite pobijedila je ta jedna iracionalnost u musl. politici i ja
sam na kraju konferencije, zahvaljujući se supredsjedateljima, Lordu Owenu i g.
Stoltenbergu na naporima koje su ulagali, a zaista su i oni i njihovi suradnici
činili sve da konferencija uspije, da se postigne jedan zadovoljavajući mir. I kad
je na kraju Fikret Abdić, koji je zapravo prihvaćao taj sporazum, ostao usamljen
u musl. vodstvu, kad su s Izetbegovićem bili Silajdžić i Filipović, odbijajući
sporazum, pa je Fikret Abdić predložio da se ostane još jedan dan, ja sam kazao
da bih prihvatio i tu mogućnost da nije javna tajna da se iz užeg kruga musl.
vodstva dalo znati i govorilo da, bez obzira što A. Izetbegović pregovarao, na
što on pristao ili ne pristao, da muslimani neće pristati. Do te spoznaje su očito
došli i supredsjedatelji konferencije i oni su zaključili konferenciju rekavši da će
ostati na raspolaganju idućih tjedana ili mjeseci, pozivajući na to da se bare ne
obnove ratne operacije, no jasno je da će se rat u BIH, nažalost, vjerojatno
nastaviti tako dugo dok se ne postigne političko rješenje. I zbog toga je takva
odluka musl. vodstva iracionalna i nerazumljiva. Ona će šteti svima u BIH, ali i
svim okolnim zemljama, ne samo Hrvatskoj, Srbiji nego i, kao što su to za
konferencijskim stolom istakli, s ratom u BIH pogođene su i susjedne zemlje, od
Grčke, Bugarske, Rumunjske, Mađarske do Austrije, Slovenije. Prema tome,
svijet je zainteresiran da se obustavi rat i da se spriječi čak da to ne postane
žarište jednog šireg sukoba.» Pitanje: «G. predsjedniče, jeli Hrvatska spremna i
dalje, to će zanimati Hrvate u BIH i drugdje u svijetu. Jeli spremna i dalje
sudjelovati u slijedećim konferencijama ako budu sazvane i ako se Muslimani
nakon nekog vremena predomisle?» Tuđman: «Je, pa razumije se da ćemo biti
spremni za sudjelovanje jer smo zainteresirani zaista za mir. Zainteresirani smo
zato da prestanu stradanja hrv. naroda u BIH, da se osigura njegova budućnost.
Zainteresirani smo da se osiguraju granice hrvatske. zainteresirani smo za to da
se konačno možemo-povezano s rješenjem bos. krize-da se riješi problem
UNPA zona u hrvatskoj i da se po okončanju rata možemo posvetiti izgradnji
72
hrvatske. Prema tome mi ćemo sve učinit da potaknemo nove pregovore, novi
mir, međutim, u sadašnjim okolnostima je ovih dana to beznadno. Treba
očekivati šta će poduzeti Muslimani koji su, evo bili odgovorni za to što se
konferencija svršila neuspjehom.» Pitanje: «I moje zadnje pitanje: Nije prošlo
nezapaženo, vi ste se sastali s predsjednikom Srbije, Miloševićem. Radi se o
normalizaciji hrv.-srp. odnosa kao preduvjetu za eventualno ukidanje sankcija
protiv Srbije. Kakvo je hrvatsko stajalište?» Tuđman: «Pa, ja sam se sastao kao
sa svim drugim sudionicima, tako i s predsjednikom Miloševićem i oko pitanja
formulacija, definitivnih formulacija ovog sporazuma o BIH, ali razumije se,
razgovarali smo i o tome kako treba postići normalizaciju hrv.-srp. odnosa, prije
svega rješenjem UNPA zona u hrvatskoj. Ja sam g. Miloševića upoznao da sam
hrv. delegaciji kazao da više ne može ići na pregovore s kninskim Srbima bilo
kuda u inozemstvo, da se pregovori mogu voditi u Zagrebu ili Kninu ili bilo gdje
u hrvatskoj, ali nikada više u inozemstvu. G. Milošević se složio s time i kazao
da će on također svoj utjecaj ispuniti u tom smislu da im kaže da trebaju da
pregovaraju bilo u Kninu, bilo u Zagrebu i da treba ići na rješavanje konkretnih
pitanja u smislu i prometnica i dalekovoda i željezničkih i cestovnih prometnica
i naftovoda, i uopće normalizacije odnosa u cilju sveukupne normalizacije hrv.-
srp. odnosa. Razumije se da sam ja ponovno istaknuo i taj problem da zahtjev
Srbije i Jugoslavije za ukidanje sankcija mi promatramo povezano s rješenjem
UNPA zona u Hrvatskoj.»
NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV iz Ženeve
Najava: Bob Dole traži Američku akciju kojom bi se spriječila podjela Bosne.
Od Clintona se traži da pokrene zračne akcije protiv srp. agresije u BIH.
SLIKA + TON:
Bobanova izjava nakon prekida konferencije u Ženevi.
73
U KADRU: Mate Boban
«Zamolio sam ih da vam kažu oni tko to neće u rat, jer je vrijeme da se to kaže.
Ako vam to oni ne kažu, onda vas sve pozivam tamo dolje pa da vidite tko
napad, tko se brani, tko ubija, tko je za život.»
NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV, iz Ženeve
SLIKA + TON:
U KADRU: Lord Owen
«Mislim da razgovori nisu uspjeli zbog toga što nije postignut sporazum oko
zemljovida. O tom se pitanju strane nikada nisu slagale jer svi žele više
teritorija, a nijedna ih strana nije spremna ustupiti. To je bila temeljna činjenica.
Došli smo ovdje kako bi smo potpisali sporazum, ali to nije bilo moguće. Stoga
su pregovori prekinuti, no nadam se tek privremeno.»
U KADRU: Izetbegović
«Nažalost ovaj krug pregovora nije uspio. Musl. izaslanstvo je jutros svoje
minimalne zahtjeve kako bi buduća musl. republika bila politički i ekonomski
sposobna za opstanak. No nije dobila zadovoljavajući odgovor, stoga su
pregovori prekinuti.»
U KADRU: Milošević
«Ne mogu vas čuti s ove udaljenosti. No dali je moralno produljiti sankcije
Srbiji i dok plan odbijaju muslimani.» Iako su svi govorili o prekidu pregovora,
nitko se nije usudio prognozirati kada će se oni nastaviti.
74
NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV
Najava: Musl. snage i dalje drže zatočene hrv. civile zbog čega je održan
prosvjedni skup Hrvata u Mostaru, a Muslimani i dalje napadaju na području
Uskoplja, Žepča i Viteza.
SLIKA:
Međugorje-
UNPROFOR,
predatsvnici HVO-a i
Muslimana, oklopna
vozila UN-a; Mostar,
vozila UN-a,
panorama grada i
okolnih brda,
panorama G. Vakufa.
TEKST:
U Međugorju se sastalo izaslanstvo HVO-a i
Muslimanske vojske ciljem da se umanje patnje
naroda na obje strane Mostara. Potpisan je
sporazum u 8 točaka u kojem su obje strane
prihvatile obvezu da poštuju prekid vatre te da se
izvrši razmjena uhićenika po principu «jedan na
jedan» dok se ne postigne končan sporazum na
višoj razini zapovijedanja. Dogovoreno je i da se
osigura slobodno kretanje pripadnika
UNPROFORA-a Euro promatrača. Obvezali su
se da će propuštati sve humanitarne konvoje bez
postavljanja bilo kakvih uvjeta, a sva sporna
pitanja rješavat će se uz posredovanje
UNPROFOR-a. U Mostaru su ponovno nakon 2
mjeseca vozila UNPROFOR-a obje strane
Neretve obišao je zapovjednik mir. snaga za BIH
general Briquemont. Povodom Ženevskih
pregovora oglasio se oglasio se i mostarski HDZ
s porukom da hrv. narod neće prihvatiti
protektorat nad Mostarom već samo Mostar kao
nepodijeljeni glavni grad republike Herceg-
Bosne. Borbe između HVO i musl. vojske su na
75
području Drežnice, sjev. Mostara. Napadi musl.
snaga su odbijeni kao i oni na području Gornjeg
Vakufa, a dobre su se vodile i u samom gradu. U
ostalim dijelovima sr. Bosne musl. je vojska
uglavnom izazivala iz pješačkog naoružanja.
NOVI PRILOG Slikom na sliku, 1. 9. 1993., HTV iz Ženeve
SLIKA + TON:
Izetbegovićeva izjava u Ženevi
U KADRU: Alija Izetbegović
«Što se tiče mapa, postojala su tri naša temeljna, esencijalna zahtjeva. Prvi se
ticao područja u istočnoj Bosni. Postavili smo minimalne zahtjeve za ispravku
mape u tom dijelu. Drugi dio se ticao ispravka mape u krajini, to je na
sjeverozapadu republike. U obadva ova područja ticalo se isključivo prostora na
kojem su živjele većinsko musl. stanovništvo. I tu smo tražili musl.
stanovništvo. I tu smo tražili minimalne korekcije. Ukupno, kada smo
preračunali razlike o ispravci – 4% površine BIH. I konačno tražili smo izlaz na
more i to na području Neuma, to znači, to jeste na teritorij BIH. Na žalost ovim
zahtjevima nije udovoljeno.»
NOVI PRILOG 1. 9. 1993., SKY NEWS
SLIKA:
Sally Becker, ranjeno
TEKST:
Nakon što je prošlog tjedna spasila petoro
76
dijete na nosilima,
kola hitne pomoći,
Becker za volanom.
ranjenike djece, Sally Becker ponovno je stavila
život na kocku u pokušaju spašavanja još neke
djece iz ratne zone. Kada je odlazila nije bilo
znakova u skorašnjem skandalu. Još je jednom u
vozilu hitne pomoći bježala od snajpera i granata
kako bi preko bojišnice došla do musl. dijela
Mostara.
«To je bilo nešto najgore što mi se ikad dogodilo. Stalnu su pucali na mene.
Onda smo dva sata čekali u unakrsnoj vatri nekoga tko bi nam pomogao pri
spašavanju djece i pripremi za put. Majka je bila u užasnom stanju jer je jedno
dijete koje sam došla spasiti u međuvremenu umrlo. Drago mi je što sam izvukla
ostalo dvoje djece, jer bi oni ubrzo umrli. Bilo je grozno.» Priča S. Becker
SLIKA:
Djeca na bolničkim
krevetima, s
mnogobrojnim rana po
tijelu, španj. baza UN-
a.
TEKST:
Sad nitko ne želi znati ništa o tome. Njezina
spasilačka akcija trajala je 8 sati. Zatim je otišla
u Španjolsku bazu UN-a u Međugorju očekujući
njihovu pomoć pri evakuaciji ranjenika. Iako su
prije pomogli, ovaj se put to nije dogodilo.
SLIKA + TON:
Sally Becker: «Možete li im dati malo kruha i vode za put?» UN su im nerado
dali nešto kruha i jogurta. Nisu im pomogli niti su se pobrinuli za one koji su
spašeni. Nisu imali liječnike za ranjenu djecu. Sally: «O ovom su vozilu…..»
U KADRU: Pripadnik UN-a
«Ne razumijem.» Sally: «…ranjena djeca. Vidjeli ste ih i sami.» No Španjolci,
koji su i sami tek spašeni iz Mostara, okrenuli su leđa vozilu hitne pomoći.
Unutra je ležao 3-godišnji Elmir oslijepljen granatom. Još je u šoku od
77
eksplozije u kojoj je stradao njegov 5-godišnji brat Damir. Njihova je majka
Senada također u stanju šoka. Njihov se djed pita zašto im nitko ne želi pomoći.
U KADRU: Sally Becker
«Ovo je bezdušno, no ja se ne sramim. Neka se srame organizacije koje ne žele
pomoći ovoj djeci.» Skandal se ogleda u tome da joj, nakon što je spasila obitelj,
nitko ne želi pomoći da ovu djecu otpremi u bolnicu. To uključuje UNHCR,
međunarodni Crveni križ i UNPROFOR. Ironično, vojnici HVO-a nakon 2 sata
sažalili su se na djecu svojih neprijatelja. Svojim su ih vozilom, veoma opasnim
putem, prevezli u svoju bolnicu, u hrvatskom gradu Splitu.
NOVI PRILOG 1. 9. 1993., SKY NWES
Reporterka Sally Becker
Najava Merlića, kako je novinarka bila vrlo oštra u osudi međunarodnih
humanitarnih organizacija.
U KADRU: Sally Becker
«Oni nisu bili odgovorni. Naredbe dolaze s vrha. Ograničenja određuju ti ljudi s
vrha, ne ono koji rade npr. u međunarodnom Crvenom križu ili UNHCR-u ili
drugdje. Zakone donose ljudi s vrha.»
Sky centre: «Jamačno ste očajni načinom na koji su se ljudi s vrha ponijeli
prema vama i vašem slučaju?» S. Becker: «Sinoć je bilo tako, no to je bilo
nakon što je druga strana, koja nije znala da dolazim, pucala na mene. Danas
sam tako sretna što su djeca na sigurnom, u bolnici, tako da više ništa nije
bitno.» Sky centre: «Gdje ste pronašli tu djecu i židovski par koji ste spasili?» S.
Becker: «Djeca su trebala biti evakuirana još prošlog tjedna, no liječnici su prvo
htjeli stabilizirati njihovo stanje. Tad sam im obećala da ću se vratit po njih. Za
mene je to bio dio te iste evakuacije. Židovski par sam pronašla u gradu. Znala
78
sam kako se zovu. Treba izvući još jednu obitelj. Nastojimo dobiti garantna
pisma iz Izraela kako bi oni odmah mogli napustiti zemlju.» Sky centre: «Činite
li to na svoju ruku?» S. Becker: «Da, Lynn mi pomaže. Organizira stvari
telefonom i razgovara s ljudima.» Sky centre: «Kako dobavljate vozila hitne
pomoći, kako dolazite do tih ljudi i izvlačite ih?» S. Becker: «Najprije sam
imala Renault 4, no posudila sam vozilo hitne pomoći iz bolnice u hrvatskom
dijelu Mostara, kako bih iz muslimanskog dijela izvlačila ljude. Sad sam im ga
vratila.» Sky centre: Očito im se ne sviđa to što vi uzrokujete međunarodne
incidente poput ovoga. Hoćete li nastaviti raditi ili se vraćate kući?» S. Becker:
«Sve dok sam potreba Hrvatima i Muslimanima, ostajem. Sve dok im mogu
pomoći, bit ču ovdje.» Sky centre: «Čak i riskirajući da stalno pucaju po vama
dok izvlačite djecu? Život vam je u stalnoj opasnosti.» S. Becker: «Kad bi mi
netko ponudio oklopno vozilo, to bi mi mnogo pomoglo. Ne zbog mene, no
užasna je odgovornost znam da ta djeca mogu poginuti zato što su sa mnom, u
lako probojnom vozilu hitne pomoći.» Sky centre: «Koliko djece mislite da biste
još trebali izvući?» S. Becker: «Želim ići u Novu Bilu u središnjoj Bosni i
evakuirati djecu otamo. Liječnici na muslimanskoj strani pregovaraju s Armijom
BIH kako bi iznudili dopuštenje da odem tamo i izvučem hrvatsku djecu jer su i
oni u jednakim uvjetima. Dali su mi poruku za hrvatske liječnike u kojoj
naglašavaju da pokušavaju učiniti isto kako bi im se odužili.» Sky centre: «Da
imate samo jedan zahtjev za svijet, što bi to bilo?» S. Becker: «Jedno oklopno
vozilo i njihovu daljnju potporu, kakvu su pružali i do sad. Ima koriti od nje.»
NOVI PRILOG 1. 9. 1993. Split – M. Čavar
SLIKA:
Ranjena dječica u
TEKST:
Tro i pol godišnji Elmir i dvanaestodnevna
79
bolničkim krevetićima
i njihova majka.
Elvira sa svojom majkom stigli su u 4 ujutro u
Split. Dovezlo ih je sanitetsko vozilo HVO-a, a
prve liječničke prognoze govore, da su izvan
životne opasnosti. U okruženju svjetskih
mirotvoraca, predstavnika UNPROFOR-a i
UNHCR-a u Međugorju, svetište kraljice mira,
gdje se svatko tko iziđe iz mostarskog ratnog
pakla, osjeća sigurnim, sigurnost života malom
Elmiru i Elviri i njihovoj majci Senadži Grejo
bila je ugrožena. Birokrati svijeta odjednom nisu
mogli osigurati prijvoz da splitske bolnice. Bez
ikakvog uvjetovanja radosni što mogu pomoći
učinili su to sestre i liječnici sanietskog stoežra
HVO-a. Kad je u pitanju život dijeteta nitko se
nije dvoumio za pričanje ali je iapk svijesna tko
joj je pomogao.
U KADRU: Sendžana
«Iz Međugorja su nas prihvatili sanitetskim vozilom od HVO-a, prebacili su nas
u Split u bolnicu, te pomogli. Zahvaljujem se.»
SLIKA:
Dječak krupno.
TEKST:
Dječakov život sada je posve sigurno izvan
životne opasnosti.
U KADRU: Dr. Mihovilbiočić
«Djevojčica ima lakše ozljede, dok je dječak, ima teške ozljede: ozljede trbuha,
obje noge, desne šake i lijevog oka. Ozljede u trbuhu su bile vrlo teške. On je
operiran u Mostaru. Međutim mislim da bi nastavak liječenja tamo u
neadekvatnim uvjetima bio katastrofalan po dječaka. On je došao u našu
80
ustanovu, mislim da je sada izvan životne opasnosti. Nastavljamo liječenje i
nadamo se da će biti sve u redu.»
SLIKA:
Djetešce u naručju
majke.
TEKST:
Ponovimo još jednom. Životi Elmira i Elvire su
spašeni. No ne od onih čija je to jedina zadaća,
nego zamislite, od ratnih neprijatelja.
NOVI PRILOG 2. 9. 1993. TVD – Mostar / Sr. Bosna
Reporter Karačić
AUDIO 8 NA KAZETI 268
Karačić se javlja iz Mostara.
Karačić: Muslimanske su snage prekršile primirje na mostarskom bojištu i
večeras po položajima branitelja pucali iz pješačkog oružja i minobacača. Pri
tome su koristili zapaljivo streljivo, a posljedica je više požara na Humu. Taj
*** borbe između muslimanske vojske i postrojba HVO-a vođena su na
području Viteza. Poslije 13 sati granatirano je samo gradsko središte od čega je
7 civila ranjeno dok je jedna osoba poginula. Obrambene crte HVO-a ostale su
međutim nepomaknute jednako kao i novotravničkoj općini gdje su
muslimanske snage također povremeno pokušavale pješačke prodore. Mira nije
bilo ni na Žepačko-zavidovičkom području, a i danas su na meti muslimanskih
snaga bila hrvatska sela Biljačić i Dubravica. Dva su pripadnika 111. brigade
HVO-a ranjena prilikom odbijanja napada na ova naselja. Danas su u 15 sati
nastavljeni pregovori o evakuaciji ranjenika između hrvatske i muslimanske
strane pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a. No pregovori ne daju još uvijek
rezultate. Naime, za danas dogovoreni humanitarni let radi izvlačenja ranjenika
iz franjevačke bolnice u Novoj Biloj odgođen je jer je muslimanska strana
81
zaprijetila da će srušiti helikopter, priopćio je glavni stožer HVO-a pozivajući se
na poruku primljenu preko zapovjedništva UNPROFOR-a.
SLIKA za audio 8:
Kadrovi Mostara pod
dimom borbe. Hum-
požari. Totali sela pod
dimom. Vojnici HVO
kroz šumu. Auto UN-
a, ranjenici u bolnici,
helikopteri u letu-
projuri pokraj helića,
projektil.
NOVI PRILOG 14. 9. 1993. TVD – Čurić iz Ženeve
Najava urednice-prilog-izjave Tuđmana i Izetbgovića.
AUDIO 9 NA KAZETI 268
Prilog Čurića iz Ženeve s najavom.
Najava: Poštovani gledatelji dobra vam večer. Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman vratio se večeras iz Ženeve u Zagreb. Tijekom boravka u
Ženevi uz posredovanje supredsjedatelja Lorda Owena i Torvalda Stoltenberga,
hrvatski predsjednik i predsjednik muslimanskog vodstva u Bosni i Hercegovini
Alija Izetbegović potpisali su zajedničku deklaraciju o uvjetima za hitnu
uspostavu mira u Bosni i Hercegovini. O današnjim razgovorima iz Ženeve Jozo
Čurić.
Ćurić: Sastanak je počeo točno u podne. Tuđman, Šarinić, Matić, Žužul i
Biščević razgovarali su s Izetbegovićem, Silajdžićem, Ganićem, Filipovićem i
82
Komšićem. U rukama je tekst deklaracije koja u srpskim redovima izaziva buru.
Slijedio je ručak Tuđman, Izetbegović, Owen i Stoltenberg, Silajdžić i Šarinić.
Nakon stanke ambasador *** Biščević priprema tekst deklaracije s izmjenama
koju na trećem sastanku uvečer potpisuju dva predsjednika. Alija Izetbegović
napisana je funkcija predsjednik predsjedništva BIH.
Tuđman: Sporazumili smo se o tome da se oba predsjednika poduzmu odmah
korake za obustavljanje svih neprijateljstava, za oslobađanje svih zatočenika, za
neometanost humanitarnih koraka i uopće za rješavanje svih spornih pitanja
između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini i za stvaranje pretpostavki za
trajnu suradnju između Republike Hrvatske i unije Bosne i Hercegovine.
Izetbegović: Ja bih o ovome što je predsjednik Tuđman rekao, samo dodao,
slažem se s ovim svim što je rekao, ali bih rekao da je novost ovog…jer da ima
jedna, da kažem, nov kvalitet u ovome, u ovoj deklaraciji, to što smo predvidili
mehanizme da se to sprovede.
Ćurić: Jedno je potpis, a drugo je provedba. Neki komentiraju kako će se sada
točno pokazati tko je među Muslimanima za pakt s Beogradom, tko je za koju
stranu, tko je za mir. Sada je opće rješenje krize korak bliže. Neki komentatori u
Ženevi govore o snažnom pritisku američkog predsjednika Clintona na Aliju
Izetbegovića da učini korak miru. Tu su i pitanja: gdje je Mate Boban i što on o
tome kaže? Hoće li Izetbegović imati dovoljno vlasti da u svom djelu dogovor i
provede?
SLIKA za audio 9:
Urednica krupno,
rukovanje Tuđmana i
Alije i ostalih
političara. Razgovori
oko stola. Krupno-
Tuđman govori, Alija
83
govori, reporteri, opet
razgovori oko stola,
reporteri, Alija.
NOVI PRILOG 14. 9. 1993. TVD – Raguž – Uzdol
(Na kazeti 44 detaljni opisi ubijenih)
AUDIO 10 NA KAZETI 268
Najava urednice, prilog Raguža iz Uzdola (masakr)
Najava: Napadi muslimanske vojske na sve položaje Hrvatskoga vijeća obrane
na smjeru od Golubca do tunela na sjevernoj mostarskoj bojišnici prema
vijestima pristiglim oko 20 i 30 iz glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane i još
traju, izvijestila je Herceg-bosanska agencija. Muslimanske su snage tijekom
poslijepodneva i večeri najavile napadati po svim crtama razgraničenja u
Mostaru koristeći pješačko oružje, snajpere i eksplozivne naprave. U večernjim
satima zamijećeno je grupiranje muslimanske vojske na području Kosora
priopćio je glavni stožer HVO-a, a prenosi HABENA??.
Raguž: Krvoproliće kakvo se na pamti na prostorima Hrvatske Republike
Herceg-Bosne počinile su muslimanske snage nad nedužnim civilima u selu
Uzdol u ramskoj općini. Prema posljednjim podacima 38 civila, među kojima su
uglavnom žene djeca i starci, zvjerski su ubili muslimanski vojnici. Dogodilo se
to jutros oko 6 sati iznenada kada su muslimanski zlikovci iz više pravaca upali
u hrvatsko selo Uzdol i na spavanju ubili više žitelja. Jedno dijete ubijeno je
metkom u potiljak dok je bježalo putem. Stradale su cijele obitelji, a strahuje se
da je broj ubijenih mještana i veći jer se pretpostavlja da broj mrtvih ima i u
spaljenim kućama. Selo Uzdol je naime potpuno spaljeno. U popodnevnim
84
satima muslimanska vojska silovito napada gotovo sve obrambene crte HVO-a u
Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Najžešće borbe vode se na sjevernim
obalama mostarske općine. Tako su u 15 sati i 25 minuta muslimanske oružane
snage topništvom i pješaštvom silovito napale položaje HVO-a u području sela
Vrdi??. Napad je izveden i na sve položaje HVO-a u pravcu Golubca. Prema
posljednjim vijestima pristiglim u 21 sat žestoke borbe još uvijek traju. Vode se
i u samom gradu Mostaru. Na području srednje Bosne muslimanska vojska
napada položaje HVO-a oko Busovače, Viteza, Kiseljaka i Novog Travnika, a
na grda Žepče danas je ispaljeno preko 700 različitih projektila.
SLIKA za audio 10:
Ubijeni civili, starci,
djeca, sela gore, u kući
ubijeni, zgarišta, totali
krajolika sa selima pod
dimom, grad-gore
višekatnice.
NOVI PRILOG 14. 9. 1993. Zagreb (Raić nov)
Najava + prilog o stradanjima Hrvata u BIH.
AUDIO 11 NA KAZETI 268
Raić o stradanjima Hrvata u BIH. Govori generalni vikar bosanske nadbiskupije.
Najava:….U Bosni i Hercegovini razdvojio je desetke tisuća hrvatskih obitelji.
Mnogi su prognani, drugi su još uvijek ostali, ali njih svjetski mediji i svjetska
diplomacija jednostavno zaboravljaju. Koliko je u ovom ratu tragična sudbina
Hrvata, najbolje svjedoče podaci koje je prikupila katolička crkva.
85
Spiker: Generalni vikar vrh bosanske nadbiskupije, odnosno sarajevske
nadbiskupije iznosi porazne podatke. Na tom povijesno čisto hrvatskom
prostoru, gdje se svaka povijena riječ veže jedino uz hrvatski narod, uskoro neće
biti čovjeka koji bi to mogao ispričati. A još prije rata na to području živjelo je
oko 530 000 katolika. Srpska agresija prognala je 155 000 Hrvata, a
muslimanska oko 130 000. Zbog nemogućnosti života oko 100 000 Hrvata
napustilo je svoje kuće. Zbroj je tragičan. Samo 141 000 ostala je živjeti u
najgorim mogućim uvjetima. Generalni vikar dr. Pranjić ipak vjeruje. Nadu mu
daju podaci iz Sarajeva. U tom mrtvom gradu Hrvati i dalje žive. Prema
posljednjim podacima svećenici su obišli i blagoslovi 11 000 domova. Ovi
podaci o stradanju Hrvata te njihove ispovijesti uperene su prije svega svjetskoj
diplomaciji. Sve vijesti koje dolaze iz Bosne dovoljne su sam za sebe, a na
svijetu je da se napokon pokrene i učini nešto konkretno za spas nevinih civila.
SLIKA ZA AUDIO 11: Vikar bos. nadbiskupije govori okupljenim ljudima.
Fotografije masakra, predviđanje.
NOVI PRILOG 14. 9. 1993. Uzdol-masakr
Prilog Šagolja te razgovori sa Markom Dragićem pom. za IPD brigade «Rama»
AUDIO 12 NA KAZETI 268
Prilog o masakru iz Uzdola i razgovor sa Markom Dragićem
Novinar: Nažalost stanje na bojištima na kojima se sukobljavaju Muslimani i
Hrvati nije u suglasju sa Ženevskom deklaracijom. Naime, Glavi stožer HVO-a
javlja da su muslimanske jedinice večeras napadale položaje HVO-a na
sjevernoj mostarskoj bojišnici. Inače kao što ste mogli vidjeti u prvom
Dnevniku Hrvatske televizije muslimanske su jedinice rano jutros u selu Uzdol,
istočno od Prozora počinile težak zločin nad hrvatskim civilima. Taj zločin
86
dogodio se neposredno uoči Ženevskom sastanka hrvatskog predsjednika i Alije
Izetbegovića.
Novinar 2.: Novi pokolj Izetbegovićeve vojske nad hrvatskim civilnim
pučanstvom. Ovaj put ovdje na Uzdolu, selu istočno od Prozora, muslimanska
vojska danas je pobila više od 30 civila. Najviše među njima staraca, žene i
djece. Strašna slika na svakom koraku. Prosto, ponestaje riječi. Izbezumljeni
ljudi i žene koji su uspjeli izbjeći muslimanskom nožu nakon današnjeg
oslobođenja Uzdola gdje su stigle odmah uz naše bojovnike i HTV ekipe. Ovo je
najveća tragedija pučanstva ramije nakon onog strašnog četničkog pokolja 1942.
Evo, ubili su majku i dvoje djece na putu. Ubili su, evo, baku i unuku na
krevetu. 4 starice od 80 godina ubijene pred kućom, a onda kuća zapaljena. Ubili
su, evo, ženu i onda je spalili zajedno sa kućom. Što je Izetbegovićevoj vojsci
kriv ovaj dječak od 10 godina, prvo metak u potiljak, a onda strašni nož. I to bi
se nabrojao, a naročito do kraja, izdržao gledat. Gospodine Dragiću, evo,
snimljeno je sve na terenu, danas je bilo dosta oprečnih informacija. Koliko su
Muslimani pobili civila u Uzdolu?
Dragić: Mi smo danas u Uzdolu našli 38 civilnih žrtava. Strahujemo da ih ima i
više. Ovo je najcrnji dan u povijesti Rame, od 42. godine kada su četnici u dva
dana pobili 900 Hrvata.
Novinar 2.: Mnogi se pitaju kako se ovo moglo desit?
Dragić: Ne treba se tu iznenađivat, od Alijine vojske nemamo što drugo
očekivat. Oni cijelo vrijeme napadaju sve što je hrvatsko. Ubijaju naše žene,
djecu, naše roditelje, starce. I nakon svega onoga što se događalo u Trusini, što
se dogodilo u Doljanima, što se dogodilo kod Žepča, što se događa u Srednjoj
Bosni mora nam bit jasno s kim imamo posla.
Novinar 2.: Gospodine Dragiću, recite kako večeras stoji što se tiče crte obrane?
Dragić: Ramski bojovnici, kao i bojovnici Hrvatskoga vijeća obrane su duboko
potrešeni ovom tragedijom. Ali je unatoč svemu, još smo odlučniji i spremniji
87
da krenemo i oslobodimo Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. I da obranimo
prostore koje sad kontroliramo.
Novinar 2.: Hvala vam lijepo.
Dragić: Molim.
SLIKA za audio 12:
Ubijeni civili na cesti,
u kući, u dvorištu,
dječak, žena plače,
leševi na cesti, baka i
unuka na krevetu,
spaljena kuća i tijela,
total sela dim se vije,
krupno dječak (metak-
nož) reporter sa M.
Dragićem u studiju –
pričaju.
NOVI PRILOG 14. 9. 1993. Slikom na sliku-Stolac
Novinar Blaško Raguž
SLIKA:
Total Stolca, katolička
crkva, lik majke Božje
s djetetom-reljef,
rječica, ulica.
TEKST:
Na prostore današnjih općina: Čapljine, Stoca,
Neuma i Ravnog, Hrvati su se naselili u VII-
mom stoljeću. Vrlo ravno, nakon dolaska
prihvatili su kršćanstvo. Na tom prostoru točnije,
na prostoru Stolačke općine pronađen je, uklesan
88
u kamenu, najstariji lik djevice Marije s djetetom
na Balkanu. 1939. god. ovdje je živjelo 25 000
Hrvata, a danas živi svega 16 500. Stalni ratovi i
progoni hrvatskih naroda uvjetovali su
smanjenost Hrvata na ovim prostorima.
U KADRU: Ravnatelj kulturno-inf. zajednice jug. Ist. Herceg-
Bosne Željko Raguž
«Inače Stolac se nalazi u istočnoj Hercegovini na prostoru Trebinjske biskupije
prve katoličke biskupije formirane za Hrvate. Ta je biskupija stara preko 1 000
godina, i sto godina starija od Zagrebačke. Stolac se nalazi u središtu jedne
geopolitičke osnovice, koja se proteže od Mostarskog Bijelog Polja, preko Stoca
do Ravnog, te nazad na Neretvi na zapad. Ta geopolitička osnovica je odbarna
južne Hrvatske od Ploča do Prevlake.
SLIKA:
Vinogradi.
TEKST:
Zemlja na području istočno-Hercegovačkih
općina u najvećem je broju u vlasništvu Hrvata.
U KADRU: Ured za Katastar općine Stolac Željko Obradović
«Stanje u Katastru je kristalno jasno. to stanje oslikava tko je pravi domaćin na
ovim terenima. Znamo da se u zadnje vrijeme barata sa gruntovnim podacima.
Mnogi lažu, ne bi li pridobili javnost na svoju stranu. U Stocu je 75 % katastra u
hrvatskim rukama. Tu izuzimam jedno mjesto u zajednicu Berković. Gdje živi
srpski Življaj. Muslimani nemaju katastarskog posjeda, oni žive u Čaršijama,
njih dalje od Stoca nema.»
SLIKA:
Total Stoca, crkva,
rječica.
TEKST:
Tražiti da ovi prostori pripadnu bilo kome osim
Hrvatima, kažu nam Stocu, značilo bi svojevrsno
negiranje svih nacionalnih, povijesnih, kulturnih,
89
gospodarskih i zemljopisnih principa, odnosno
međunarodnih konvencija. Mnogima nije
poznato da recimo u Stolačkoj općini u 10
mjesnih zajednica samo u 2 nisu Hravti u većini.
U KADRU: predsjednik HVO-a Stolac Anđelko Marković
«Znali smo za državni projekat Srbije, da državna granica Srbije bude na rijeci
Neretvi. U taj prilog idu i projekti: «Gornji horizonti» i projekat srpske
akademije znanosti i umjetnosti «Hrastos?» u kojima su sudjelovali i istaknuti
intelektualci projugoslavenske orjentacije općine Stolac – muslimanski
intelektualci. Početkom rata ne da smo skupa pružali otpor, nego su nas ometali
u pružanju otpora srpskom agresoru.» Pitanje: «Što mislite na ove zemljovide iz
Ženeve?» A. Marković: «Ako smo se obranili, vojnički, od srpskog agresora,
ako smo se obranili od Muslimanskog agresora, koji je pokušao dva, tri puta,
vjerujem da ćemo se, uz pomoć prve brigade HVO-a «Knez Domagoj». Na
čijem čelu je pukovnik Obradović, obraniti i od Ženeve.»
SLIKA:
Od zoom od tvrđave
na ulicu Stoca, parola
na staklu sa znakom
mira-ne dam ovaj
grad.
TEKST:
14 stoljeća opstojnosti Hrvata ovim prostorima
veliki su pečat i dokaz čiji su to prostori u
daljnjim razmatranjima činjenica na ženevskim
pregovorima o Bosni i Hercegovini.
90
NOVI PRILOG 22. 9. 1993. HTV, Slikom na sliku
ORF-mandat UNPROFOR-a
SLIKA:
Novinar krupno,
vožnja kroz spaljena
sela, zgarišta,
postrojbe UN-a.
TEKST:
Potkraj rujna ističe mandat UN-a u hrvatskoj.
Hrvatski predsjednik Tuđman snagama UN-a
predbacuje neučinkovitost i ne želi odobriti
produženje mandata. Hrvati kritiziraju činjenicu
da su dijelovi države još pod okupacijom Srba.
Vojnici UN-a nisu razoružali Srbe u krajini kao
što je predviđeno mandatom. Zagreb zahtijeva
povlačenje 22 tisuće vojnika UN-a ako se njihovi
zadaci ne promjene.
NOVI PRILOG 22. 9. 1993. HTV Slikom na sliku
Srpski dnevnik B1 o povlačenju UN-a iz Hrvatske.
AUDIO 13 NA KAZETI 268
Beogradska televizija o povlačenju UNPROFOR-a iz Hrvatske.
Spiker: Hrvatska je danas saopštila da će tražiti povlačenje 14 hiljada Plavih
šlemova raspoređenih na hrvatskim teritorijiama. Prema tom zahtjevu rok za to
povlačenje je 30. novembar, a uslov je da mirovne snage Ujedinjenih nacija od
Saveta bezbednosti dobiju veća ovlaštenja. Iz policijskog vrha u Zagrebu
ocenjeno je da novi mandat UNPROFOR-a je neprihvatljiv u formi koju
predlaže generalni sekretar Ujedinjenih nacija Bouthros Ghali. U agencijskoj
vijesti nema detaljnih objašnjenja šta je to neprihvatljivo.
91
NOVI PRILOG 22. 9. 1993. HTV Slikom na sliku
Merlić razgovara telefonom dr. Mariom Nobilom u New Yorku.
Merlić: «Kada je objavljeno ovo izvješće Boutros Ghalia Vijeću sigurnosti i
koje su konkretno točke s kojima Hrvatska nije zadovoljna?» Nobilo: «Pa on je
službeno poslao dokument danas međutim mi smo ga imali još jučer i već smo
onda _ _ _ _ _ _ našu vladu da u tom smislu zauzme jasno i oštro stanovište,
mislim da je nezadovoljstvo Hrvatske opravdano činjenicom da, do duše jeste
izašlo u susret u tom izvještaju u pogledu razdvajanja mandata iako ima velikih
elemenata koji _ _ _ _ _ _ o tom razdvajanju, ali se nije izašlo ususret
posljednjih i ranijim zahtjevima Hrvatske za pretvaranje mandata u efikasniji
kako bi se ispunio Vanceov plan i rezolucije VS-a. I mislim da zbog toga
Hrvatska mora odgovorno i s punom ozbiljnošću preispitati svoj konačni stav
prema mandatu, prije svega mislim da to mora učiniti hrv. sabor koji, čujem, je
zakazan sutra i koji će ozbiljno shvatiti ovaj izvještaj i stav Hrvatske.» Merlić:
«Već dosad u odnosima Hrvatske i VS-a, Boutrosa Ghalija i UN-a bilo je
nekoliko ovakvih, rekli bismo situacija koje su navješćivale možda neke oštrije
postupke jedne i druge strane. međutim do sad se uvijek Hrvatska prilagodila i
pristala je na, rekli bismo, manje ustupke, a očekivala je uvijek u nekakvoj
budućnosti bolji rezultat. Jeli ovaj put isto moguća situacija da se Hrvatska
povuče i da pristane ne nešto što joj ne odgovara. Dakle, drugim riječima, grubo
rečeno ide li možda hrvatska na neki blef?» Nobilo: «Mislim da mi nismo
blefirali ni u posljednja dva slučaja. Mislim da smo ipak u zamjenu dobili nešto
što možda nije toliko vidljiva _ _ _ _ _ , to je međunarodno pravno definiranje
statusa okupiranih područja. Posljednjim, ono što sad Palestinci i Izraelci rade
temelji se na rezolucijama VS-a od prije 20 godina. One su, znači, u
međunarodnom pravu čvrsto sjele, međutim Hrvatska sada kada ima to rješenje,
želi naprosto riješiti problem tim i sličnim načelima. Moramo ovaj put sasvim
92
odlučno reći da, ili će doći promjena mandata pa će VS zauzeti takvu odluku
koja je mnogo oštrija i jača od ovog izvješća generalnog tajnika, ili će Hrvatska
biti primorana da otkaže gostoprimstvo, dakle, snagama UN-a, naravno
otvarajući mogućnost da, ako dođe do involviranja trupa u Bosni, da se onda
zadovolji i naš zahtjev da NATO trupe svojom stabilnošću i snagom uđu i u
Hrvatsku da bi primijenile rezolucije VS-a i Vanceov plan. Naravno to bi bila
sasvim druga situacija i značila bi de facto napuštanje postojećeg koncepta,
odnosno mandata.» Merlić: «G. Nobilo, još jedno pitanje. Kakva je sada dalje
procedura? Tko, dakle, služeno ulaže prosvjed? Hoće li to biti predsjednik u
nedjelju il' se možda već kakav dokument predao nekome? Kome i kada se
možda očekuje odluka o tom našem prosvjedu?» Nobilo: «Naravno da sabor ima
konačnu odluku o stavu prema izvještaju Boutrosa Ghalija i mislim da je to
potrebno zato da bi se vidjelo da li iza bilo koje odluke stoji cijela Hrvatska, sve
njezina vlast – ne samo vlada nego i parlament. I javnost ako hoćete. Mislim isto
tako da je važno naglasiti da postoje razlike u pristupu između sekretarijata koji
bi htio prebaciti odgovornost dijelom na hrvatsku, dijelom i na VS za daljnje
poteze i da je sada loptica u dvorištu VS-a. Mi ćemo maksimalno nastojati prije
konačne odluke o mandatu da utječemo na odluku VS-a svojim stavom i mi
ćemo naravno biti dosljedni u tome….. Postoji mogućnost da VS donese odluku
da uz gl. 7. ipak odluči ipak da zadrži mandat, ali time preuzima veće
odgovornosti u agresivnijem nametanju o primjeni mandata i time se dovodi u
poziciju koja bi bila u velikoj mjeri bez presedana da eventualno djeluje mimo
volje…….. Na čijem teritoriju postoje mirovne snage. I mislim da je bilo to
samo primjera radi osim zemljama kao što je Somalija i Bosna gdje nikakva
centralna vlast ne funkcionira.» Merlić: «Imate li možda neke naznake kada se
očekuje definitivna odluka VS-a.» Nobilo: «Mi smo ovdje zaustavili svaku
odluku dok se o tome ne izjasni hrv. sabor i hrv. vlada i ostavili smo mogućnost
da pred. Tuđman u zadnjim kontaktima VS-om s generalnim tajnikom vidi što
zapravo, kako izaći iz ove situacije i dali je VS spremno imati drugačiji pristup
93
nego što ga najavljuje i nudi u posljednjem izvještaju gen. tajnik.» Merlić: «Još
samo jedno pitanje, a to je kakve su reakcije danas bile, ako ih je uopće bilo u
zgradi UN-a u New Yorku na ove vijesti iz Hrvatske?» Nobilo: «Pa mi več
imamo vrlo intenzivne konzultacije sa svim članicama VS-a. Mi pripremamo
našu delegaciju koja u najvećem sustavu dolazi, diplomatski pripremamo teren
tako da se doista, kao što ste vi rekli zadnji put, ne bi pomislilo kako Hrvatska
želi neke manje ustupke i da blefira. Mi ovaj put dosita ne blefiramo i mi
moramo ili napraviti značajan proboj u ovom procesu, ili odgovorno donijeti
odluke koje će nam omogućiti da i dalje svim legitimnim sredstvima, bilo
pregovorima, bilo upotrebom sile, razriješimo problem jer je strategija Srbije
očito u tome da dobije veći dio Bosne, da se polako izvlači iz sankcija i izolacije
da bi onda zamrznula naš konflikt na godinu dvije i onda se osnažena okrenula
protiv Hrvatske. to hrv. niti smije, niti može riskirati.» Merlić: «Ipak još samo
jedno pitanje budući da se tema nadovezuje ne temu. To je: Koliko je utjecaj,
ako ga uopće ima, ovih pregovora posljednjih koji su održani na ovom brodu,
nosaču aviona «Invisible» u Jadranu, na eventualno razrješenje ove situacije s
UNPROFOR-om u Hrvatskoj?» Nobilo: «Veliki, jer ako do mira dođe i do
potpisivanja, onda svi su izgledi da će NATO ući u Bosnu da bi primijenio taj
sporazum, a on ne može riskirati da ga blokiraju nekakvi lokalni odmetnici mora
početi primjenjivati plan. naravno, to bi moglo dovesti do novog obrasca, do
nove situacije u kojoj bi i Hrvatska mogla biti ono za što se mi zalažemo-isto
tako tretirana. Međutim, to se mora dogoditi i mi stalno upozoravamo i
pregovarače i VS da ne samo razgovarati o Bosni, a zanemarivati jednako veći
ili još teži problem….»
94
NOVI PRIOLOG 7. 10. 1993., HTV, Dnevnik
SLIKA + TON:
Izetbegovićeva izjava u New Yorku.
U KADRU: Alija Izetbegović
«Držim da bi inicijativa o obnavljanju londonske konferencije koja bi riješila
sve probleme na području bivše Jugoslavije dobro došla.» Na pitanje postoji li
mogućnost konfederacije između BIH i Hrvatske kaže: «Ako Hrvatska podnese
takav prijedlog, mi ćemo ga razmotriti. Ali ja sam predložio da naša bosanska
republika i hrv. republika u Uniji republike BIH budu jedno zajedničko područje
i taj prijedlog još uvijek je na snazi.» Naglasio je i kako prihvaćanje ženevskog
plana dolazi u obzir samo ako se u njemu učine trajne izmjene.
NOVI PRILOG 7. 10. 1993., HTV, iz BIH
SLIKA:
HVO na položaju,
ispaljivanje razorene
kuće….
TEKST:
Tijekom dana musl. vojska je napadala položaj
HVO-a na planini Čabulji, sjeverno od Mostara
na što su branitelji žestoko uzvratili. Napadi na
Vitešku crtu obrane koji su započeli popodne
traju i u večernjim satima. Na području Viteza
palo je više od 100 projektila. Granatiran je i sam
grad. Tri su civila poginula, a 7 ih je ranjeno. Na
području Novog Travnika 1 osoba je poginula, a
jedna ranjena. Ne prestaju topnički napadi n
Lepenicu i Volujak s musl. položaja na Grabu.
Odbijen je napad na Donje Žeželevo u
Kiseljačkoj općini.
95
NOVI PRILOG 21. 10. 1993., Dnevnik, HTV, iz BIH
SLIKA:
Ulične borbe-G.
Vakuf, Mostar-
oslobođeni Muslimani,
hrv. izbjeglice iz
Kaknja, HVO-u u
Čitluku na seminaru.
TEKST:
Musl. vojska silovito je napala položaje oko
Žepča, napadi su odbijeni. Borbe se vode i na
području Gornjeg Vakufa gdje musl. pokušavaju
zauzeti dijelove grada pod nadzorom HVO-a.
Sukladno dogovoru o razmjeni zatočenika u
Mostaru Hrvati su još sinoć Muslimanima
predali 50 zatočenika, dok musl. strana još
uvijek nije oslobodila zatočene hrvate iz istočnog
dijela grada. Prolaz konvoja u okome su zatočeni
Hrvati ne dopuštaju Muslimanske žene. Jučer
pristigli Hrvati iz Kaknja razmještaju se u
mjestima Herceg-Bosne. U organizaciji
međunarodnog komiteta Crv. križa u Čitluku je
održan seminar za časnike HVO-a zbornog
područja J I Hercegovina. Teme su bile međ.
hum. pravo, ženevska konvencija i ratno pravo.
NOVI PRILOG 12. 11. 193., HTV, Dnevnik
Čitano: Stiglo priopćenje u kojemu stoji da je predsjednik Tuđman na prijedlog
komisije za pomilovanja jučerašnjom odlukom o pomilovanju oprostio
izdržavanje kazne određenom broju osoba građana RH srpske nacionalnosti koje
su pravoćno osuđene za krivično djelo pripremanja oružane pobune protiv RH, a
koje nisu okrvavile ruke. U priopćenju stoji kako je svojim aktom milosti predsj.
96
Tuđman uvažio zamolbe za oprost od izdržavanja kazne koje su te osobe,
prethodno razmijenjene, iz Beograda uputile predsjedniku RH iskazujući
odanost RH u kojoj žele živjeti zajedno sa svojim obiteljima i koju smatraju
svojom domovinom.
NOVI PRILOG 12. 11. 1993. Dnevnik HTV
Najava: Iz ureda pred. HR Herceg-Bosna priopćavaju kako je na osnovi njegove
zapovjedi za zapovjednika glavnog stožera HVO-a imenovan gen. puk. Ante
Roso. Na osobni zahtjev dužnosti je razriješen dosadašnji zapovjednik general
bojnik Slobodan Praljak.
SLIKA:
HVO na položaju,
vojnici oko Zemunice,
oštećen Crveni
Toranj….
TEKST:
Napadnuto područje Viteza i Žepčko. Na
Kiseljačkoj bojišnici nakon civilnih hrv. žrtava
danas snažni kontraudar postroji HVO-a: crte su
pomjerene u korist HVO-a, zaplijenjeno je
naoružanje. Na području Tomislavgrada i
Uskoplja stalno je koncentriranje musl. snaga. U
Mostaru stalne provokacije.
NOVI PRILOG 12. 11. 1993., Slikom na sliku, HTV
Vijesti dana: Pred. Tuđman oprostio izdržavanje kazne odr. Broju osoba građana
RH srp. nacionalnosti. Nakon 5-satnih razgovora u Sarajevu Granić i Siljadžić
dogovorili o ponovnom susretu na kojem će utvrdit prekid vatre između hrv. i
musl. snaga.
97
SLIKA + TON:
Gen. bojnik Slobodan Praljak više nije zapovjednik Gl. stožera HVO-a. U
Kiseljaku oslobođen dio općine Fojnice i zarobljeno nešto oružja i streljiva. U
napadu na Vitez korištene granate s klorom.
NOVI PRILOG 18. 11. 1993. HTV, iz BIH
SLIKA:
Karta područja
Fojnice; Ranjenici u
bolnici u Lašv. Dolini;
Bolnica u Mostaru –
stigla hum. pomoć;
Uskoplje – pucnjave
po ulicama, HVO,
porušene kuće; Split-
ranjenici dovezeni
helikopterima.
TEKST:
U sr. Bosni najjače borbe na području Fojnice
musl. vojska pokušava probit obrambene crte
HVO-a na Bašinom brdu kako bi nadzirale važnu
prometnicu Fojnica-Kiseljak. Tijela 9 ubijenih
od ukupno 42 masakrirana civila iz Vreških sela
isporučena su HVO-u Kiseljaka. Svi ubijeni su
civili. U Lašvanskoj dolini nije bilo većoh
sukoba, ali u bolnici i umiru ranjenici jer
nedostaju lijekovi i sanitetski materijal. Pozivaju
se liječnici dragovoljci. Tehničke ekipe u pratnji
UNPROFOR-a zbog pucnjave s musl. položaja
morali su odgoditi popravak dalekovoda Zenica-
Busovača tako da sela u Lašvanskoj dolini i dalje
nemaju struje. U bolnici mira u Mostaru pristigla
hum. pomoć iz Njemačke prikupljena od
Bavarskog stanovništva. Postrojbe HVO-a pod
kontrolu su stavile selo Vrse, jako Mus. uporište
98
kod Uskoplja u samom gradu stalno napadaju
projektilima i snajperima. U Split 3 helikoptera
hrv. ratnog zrakoplovstva dovezla 70-tak
ranjenik HVO-a uglavnom iz Kiseljaka i Vareša.
Kiseljačka bolnica je prepuna i radi u teškim
uvjetima.
NOVI PRILOG 24. 11. 1993., HTV, Slikom na sliku
SLIKA + TON:
Glavne vijesti: predsjednik Tuđman prihvatio poziv min. vijeća EU na sastanak
u Ženevi. Sastanak će se održati 29. studenog u Palači Naroda.
Milošević, Karadžić i Izetbegović potvrdili dolazak u Ženevu.
Konvoj hum. pomoći koji je nakon mjesec dana zastoja krenuo iz
Tomislavgrada stigao u Zenicu. UNPROFOR će od nove godine smjeti pucati
ako netko zaustavi transport hum. pomoći, vojnici će pratiti konvoje u oklopnim
vozilima.
Vojni promatrači UN-a izvješćuju da Bos. Srbi i danas topništvom napadaju
Maglaj i Olovo. Snažne borbe tijekom noći i na području Uskoplja i Fojnice
gdje su postrojbe HVO-a napredovale potisnuvši Muslimane.
NOVI PRILOG 24. 11. 1993., HTV, iz BIH
Najava: «U Franjevačkoj bolnici u Novoj Bili stanje je dramatično. U bolnici je
90 bolesnika, a ostali su zbog slabog grijanja razmješteni po privatnim kućama.
Nužna je hitna evakuacija 50 teških ranjenika.
99
SLIKA + TON:
U Franjevčkom samostanu u Fojnici Muslimnai su prekjučer ubili Gvardijana
Fra Nikicu Miličevića i vikara Fra Leona Migića. Musl. vodstvo nije dozvolilo
niti da se tijela dvojice ubijenih prenesu u Kiseljak-pokopani su uz samostan.
Snimka Miličevića kad je blagoslovio zastavu Fojničke brigade HVO-a «Josip
Ban Jelačić»
U KADRU: 20. 12. 1992. Miličević
«U ovom času stoji pred nama sveti i veliki zadatak da vjekovnu čežnju hrv.
naroda pretočimo u istinu. Da smo mi Hrvati oni koji se baštine gruntovno pravo
na ovu ovdje zemlju i nikome je nećemo dati ni dopustiti da nama upravlja u
ime nekog ili nečega. Mi imamo to pravo i to nam pravo od sada pa nadalje
nitko ne smije uzeti. Kad spomenem ljude. Uvijek je bilo ljudi u hrv. narodu i
danas ih ima. A ja vam s ovog mjesta poručujem jednu istinu: U ime onih
veterana dolje i u ime sloga znanja povijesti, oružje koje ste dobili nikome ne
predajte za živu glavu dokle god ne imademo crno na bijelo napisano da je ovo
naša zemlja i da nam je nitko niti smije niti može oduzeti. Molim se Bogu za
vas, za sve nas, da nas Bog čuva, štiti i brani na ovom svetom putu, a vas molim
da dostojanstveno po imenu čovjeka velikana hrv. povijesti, Josipa Jelačić
doslovno i dosljedno držite ono što je našim očevima i djedovima uvijek bila
svetinja: poštenje i čast. Da zato borimo se, da to nastojimo uvesti u svoje
redove i da nastojimo postići taj ideal.» Fra Ivan Pervan vodio je molitvu
(prosvjed) zbog ubojstva dvojice franjevaca.
U KADRU: Žena
«Tražimo da UNPROFOR obezbijedi nesmetan izlazak svih Hrvata, isporuku
mrtvih tijela naših Hrvata koji su ostali, koji su ubijeni od strane Muslimana.»
100
NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV, Dnevnik
SLIKA:
Bolnica u Novoj Bili,
liječnici previjaju
ranjenu djevojčicu,
drugi ranjenici,
kamioni koji kreću za
Bosnu, vozači, Ganić.
TEKST:
U franjevačkoj bolnici u Novoj Bili nalazi se 84
teška ranjenika, od toga 12 djece. Zbog
nemogućnosti njihova evakuiranja samo jučer
preminula su trojica. Od 70 000 stanovnika koji
žive pod opsadom Muslimana brine samo 7
liječnika. 37 teretnjaka, 324 tone pomoći krenulo
je u Novu Bilu i Bosnu Srebrenicu. Među
vozačima kamiona mnogo je dobrovoljaca-ne
očekuju neprilike, samo se boje loših vremenskih
uvjeta.
U KADRU: Sloboda Praljak
«Doslovce 10 000 ljudi je ovo dalo. Snaga tih ljudi i _ _ _ _ _ _ _ ta ideja je
dobra u brizi za Hrvate srednje Bosne, omogučava upravo da ja danas kažem još
jedno: da smo produžili ciljeve ovog konvoja i da konvoj više ne ide samo za
Novu Bilu nego će dio ići za bolnicu u Zenici, u skladu sa našim vrijednostima
da se pomognu bolnice bez obzira na vjeru i naciju.»
NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV
Čiitano: Zapad je upozorio hrvatsku kako postoji mogućnost da se suoči sa
sankcijama ne obuzda li se snage bosanskih Hrvata koje blokiraju hum. pomoć
namijenjenu civilima u Bosni. Ljudi s terena, pripadnici UNPROFOR-a danas u
Zagrebu potvrđuju kako ima povremenih ometanja hum. konvoja, no kako to
čine sve tri sukobljene strane. Glasnogovornik UNPROFOR-a Bret Lodge
101
spominjući 2 incidenta kod Gornjeg Vakufa u kojima je, prema njegovim
riječima, HVO otvorio vatru na vozila UNPROFOR-a ipak je objasnio: Hrv. je
zapovjednik priznao da je do toga došlo zbog loše informiranosti njegovih ljudi
na terenu.
NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV
SLIKA + TON:
PRESS o zaustavljanju hum. konvoja.
U KADRU: Bret Lodge
«To je politički i vojni problem. UNPROFOR, UNHCR ali i UN osudit će
svakog tko koristi hum. konvoj kao oružje u ovako ozbiljnoj situaciji. Jer
situacija u BIH je itekako ozbiljna. Dolazi zima, a posljedice će biti još
ozbiljnije.» Stanje u Hrvatskoj je džentlmentsko. Jer u svim zaštitnim sektorima
postignuti su džentlmenski sporazumi. Posljednji je postignut u sjevernoj UNPA
zoni. Koje su koristi?
U KADRU: Bernard Jacobs
«Kao prvo ponovni prelasci na prijelazu Turan te uspostava vrućih telefonskih
linija. Sve je to preduvjet za postizanje trajnog prekida vatre, a pripreme su u
tijeku.» Jacobs u svom izvještaju kao mjesto pregovora navodi Knin, glavni grad
RSK. Je li riječ o pristojnosti prema Srbima ili o neznanju?
NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV
Čitano: Predsjednik HZ Herceg-Bosne Mate Boban donio slijedeću odluku: 2.
bezuvjetno i jednostrano raspustiti sve zatočeničke centre na području HR
Herceg-Bosne. 2. vlada HR Herceg-Bosne i sva nadležna tijela izvršit će ovu
102
odluku do 17. 12. 1993. Boban je donio odluku i o utemeljenju i imenovanju
članova predsjedničkog vijeća koje će u njegovoj odsutnosti i spriječenosti
obavljati tekuće poslove iz njegove nadležnosti. Imenovani su Pero Marković,
Mile Akmadžić, Mr. Vladislav Pogarčić, Krešimir Zubak, Ivo Živković, Mr.
Jozo Martinović, Perica Jukić, gen. puk. Ante Roso i Ivo Lozančić.
KRAJ KAZETE
103
top related