dvolist za pravednije obrazovanje broj 2 · 2017-12-04 · profesora bosanskog jezika i...

Dvolist za pravednije obrazovanje broj 2

š k o l e g i j um drugo polugodište 2010/11.

Rad I:“Moja u~ionica je najljep{a na svijetu. (...) Na bi-jelom plafonu ima {est lijepih lustera. U mojoju~ionici ima pet ormara. U njima stoje na{e lekti-re. Na ormarima ima jedan prelijep cvijet, zelen.(...) U mojoj u~ionici imaju dva bijela ko behar ra-dijatora koji nas griju tokom zime kada je hla-dno. I to je moja prelijepa u~ionica.”

Rad II:“(...) Nekada se u njoj se zabavimo i nasmijemo,a nekad neko pusti i koju suzu, obi}no kad dobi-je lo{u ocjenu. Meni je moja u~ionica najdraàprostorija u mome djetinstvu. Kada krenem iz{kole bude mi jako ào zato {to je to najdraà so-ba moga djetinstva. Ujutro kada ustanem jedva~ekam da krenem u {kolu jer imam jako dobredrugove. Mi se u mojoj u~ionici uvijek dobro sla-èmo.”

Rad III:“Moja u~ionica je jako mala i svijetla. Ona je jako~ista, ali ponekad se digne pra{ina od tr~anja ponjoj. (...) U mojoj u~ionici se odr`aje ~as bibliote-ke, na nju dolaze mnoga djeca iz raznih odjelje-nja. (...) Ja svoju u~ionicu jako volim jer je jakomirisna, a osim toga u njoj provodim {est satidnevno sa svojim drugovima, ali i sa nastavnici-ma koji nas u~e raznim stvarima.”

Rad IV:“(...) U njoj provodimo {est sati radnim danom.Imamo jedno cvije}e, kojem svakim danom opa-daju listovi. Imamo sat koji je neta~an. U na{oju~ionici se nalazi dvanest prozora koje uvijekotvaramo kada se vra}amo sa ~asa tijelesnog ~a-sa. Imamo ~etiri zida koje prljamo nogama. Tako-|er, tu se nalazi {est lustera, koji su jako prljavi.Imamo stolove koji su i{arani.” (...).

Rad V:“Moja u~ionica je veoma ru`na. Zidovi su velikii to mi se ne svi|a. Ima petnaest klupa koje suispisane. Imamo dvije spu`ve i jako su prljave.Ima tu i pet ru`nih ormara. Cvje}e je plasti~no.Pod je do pola oblijepljen linoleumom koji je savsiparan. Zid je isprljan nogama u~enika. (...) U toju~ionici mi je najdra`i sat. On mi pokazuje kad}e zvoniti. (...)”

Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje:Odjeljenje za zajedni~ko jezgro nastavnih planova iprograma u pred{kolskom, osnovnom i srednjemobrazovanju (Mostar)Odjeljenje za srednje stru~no obrazovanje, obuku,obrazovanje odraslih (Banja Luka)Odjeljenje za standarde znanja – u~eni~kihpostignu}a i ocjenjivanje rezultata u pred{kolskom,osnovnom i srednjem obrazovanju (Sarajevo)

Br~ko distrikt BiH / Vlada Distrikta: Odjeljenje zaobrazovanje:Pred{kolsko i osnovno obrazovanjeSrednje obrazovanjeZajedni~ki poslovi obrazovanjaLjudski resursi i zapo{ljavanjePedago{ka institucija

Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiHSektor za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanjeSektor za visoko obrazovanjeSektor za nauku i tehnologijuSektor za ud`beni~ku politiku, analitiku iizvje{tavanje u obrazovanju i nauciInspektorat

Vije}e ministara:Ministarstvo civilnih poslova: Sektor obrazovanja:Odsjek za koordinaciju obrazovne politikeOdsjek za EU integracije i me|unarodnu saradnjuOdsjek za statistiku i informatiku

Ministarstvo prosvjete i kulture RSResor: ProsvjetaOdjeljenje za predškolsko i osnovno obrazovanjeOdjeljenje za srednje obrazovanjeOdjeljenje za visoko obrazovanjeOdjeljenje za razvoj i EU integracije

Republi~ki pedago{ki zavod RS

Zavod za obrazovanje odraslih RS

JU Zavod za ud`benike i nastavna sredstva,Isto~no Sarajevo

Edukratija

[TA NAS IMA MA[ALA Pregled organizacija i institucija

u oblasti obrazovanja u BiH

Kanton br 6. Hercegova~ko-neretvanski kantonMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {portaSektor pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazo-vanja (pomo}nik ministra + 3 stru~na saradnika)Sektor visokog obrazovanja i znanostiSektor za kulturuSektor za {port i informiranjeInspektorat (Glavni prosvjetni inspektor i 5 inspektora)Zavod za {kolstvo Mostar (1 ravnatelj, 1 pravnik, 7 stru~nih saradnika, 1 referent)Pedago{ki zavod Mostar (1 direktor, 2 {efa odjeljenja, 8 stru~nih saradnika, 3 tehni~ko osoblje)

Kanton br 9. Kanton SarajevoMinistarstvo obrazovanja i naukeSektor pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanjaSektor visokog obrazovanjaSektor za informatizaciju obrazovanja i naukeSektor plana, analize i statistikeProsvjetno-pedago{ki zavod Kantona Sarajevo(3 ureda u Sarajevu – 1 direktor, 3 {efa odjeljenja, 27 stru~nih saradnika, 2 vanjska saradnika)

Kanton br 3. Tuzlanski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaOdjeljenje za obrazovanje i nauku (pomo}nik ministra za obrazovanje, 3 vi{a stru~na saradnika, 2 inspektora)Pedago{ki zavod Tuzla

Kanton br 4. Zeni~ko-dobojski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaPedago{ki zavod Zenica (1 direktor, 16 stru~nihsaradnika, 2 tehni~ko osoblje)

Kanton br 5. Srednjobosanski kanton Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaOdjel za obrazovanje (1 pomo}nik ministra, 3 stru~na saradnika, 1 tehni~ko osoblje)

Kanton br. 8. Bosansko-podrinjski kanton Gora`deMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta (1 ministar, 5 stru~nih saradnika, 1 inspektor, 3 referenta)Pedago{ki zavod Gora`de (1 direktor, 2 stru~nasaradnika, 1 referent)

Kanton br. 7. @upanija zapadnohercegova~kaMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta

Kanton br. 10. @upanija hercegbosanskaMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta

Kanton br 1. Unsko-sanski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaUSKPedago{ki zavod USK (1 direktor, 4 vi{a stru~nasaradnika, 5 stru~nih saradnika)

Kanton br 2. Posavski kantonMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta

Podaci prikupljeni sa Interneta. Postoji mogu}nost da neke organizacije nisu "umre`ene!”.

Osvrt na spiskove o spiskavanjubud`eta

Na stranici Centra za istra`iva~ko novinarstvo(www.cin.ba) objavljeni su spiskovi stru~njakaanga`ovanih u komisijama vezanim za obrazo-vnu oblast. Uz svako ime naveden je iznos na-knade honorara za rad stru~njaka u komisijamaza period od 2006. do 2008. godine.

Ono {to se iz perspektive 2011. godine mo`e timimenima, svakom ponaosob, postaviti kao pita-nje, jeste: za {ta su ta~no bili pla}eni? [ta je kon-kretan rezultat njihovog rada?Naprimjer, {ta je rezultat rada grupe stru~njakazvu~no nazvane Stalna stru~na komisija i potko-misija za izradu Okvirnog nastavnog plana iprograma, standarda i normativa za devetogo-di{nju osnovnu {kolu na ~ije su ra~une ispla}ene

Kr~mljenje bez ra~una

KOMUNIZAMJE MRTAV, @IVIO KOMISIONIZAM!!

Marko Ban

sume od 86,770.00 KM (2006. za 49 ~lanova) i77,400.00 KM (2007. za 53 ~lana)? Ili, {ta je rezultatrada Stru~ne komisije za izradu Okvirnog nasta-vnog plana i programa, standarda i normativa zadevetogodi{nju osnovnu {kolu, koja je 2008. go-dine inkasirala 24,900.00 KM (za 24 ~lana)?Jesu li to ovi devetogodi{nji planovi – nejasni, tro-mi, nefleksibilni, anahroni, copy-paste pretho-dnih, osmogodi{njih? Kome su, kada i kako stru~-

njaci objasnili, naprimjer, za{to jedan te isti odlo-mak iz jedne te iste knjige mora biti obavezantekst u ~itankama i za sedmi i za osmi razredosnovne {kole?Kome slu`e arhitekte ovakvih planova i progra-ma: pravima i potrebama djece, ili interesimastranaka koje svoje simpatizere apana`iraju krozrad nikom i niza{ta odgovornih komisija?

KOSKA JE BA^ENA(POKU[AJ DRUGI)

OPREZ PRI LISTANJU!Mo`da neko vreba!Mo`da je zarazno!Mo`da se prepozna{!Mo`da se usudi{!Mo`da sebi napravi{ problem...

OPREZ, KAD TI LIJEPO KA@EM!!!Ako te jo{ zanima, preporu~ujem:uzmi ga kad nema nikog (provjeri hodnik da neko ne bahne);~itaj u zamra~enoj sobi (priklju~aj vrata);ne pri~aj nikome (a i kome bi);ne razmi{ljaj dok ~ita{ (mo`da uvidi{ da je sve istina i da je mnogo nere~enog)...

Izrazite ideje! Izrecite sud! Iska`ite kritiku! Pozovite na raspravu! Po~nite polemiku!Reagujte! Borite se za bolje! Pobunite se protiv gluposti i lijenosti! Obrazovanje je dija-log ravnopravnih.Pi{ite na: skolegijum@gmail.com

10-35 OBJEKTI PROCESA + 37-53 SUB-JEKTI PROCESA + 55-81 PREDIKATIPROCESA + 83-107 ATRIBUTI PROCESA +109-121 APOZICIJE PROCESA + 123-129IZVAN PROCESA

SADR@AJ

12 21 38 58 64

93 96 103 112

HOMEWORK

1. Pa`ljivo pro~itajte citat iz ~itankeza osmi razred devetogodi{njegosnovnog obrazovanja u RepubliciSrpskoj.

(“Ko iskreno i strasno ljubi Istinu,Slobodu i Otad`binu, slobodan je ineustra{iv kao bog, a prezren i gla-dan kao pas.”)

2. Pogledajte pa`ljivo sliku vile uBeogradu koju je Milorad Dodik(izvor: cin.ba) platio 850.000 eura.

3. Uporedite Ko~i}evu sentencu saDodikovom nekretninom i odgovo-rite na pitanje: Da li je Ko~i} glup inaivan patriota ili Dodik ne ljubi is-tinu, slobodu i otad`binu?

Citat preuzet iz ~itanke za osmi razred devetogodi{njeg osnovnog obrazovanja u Republici Srpskoj

Vila Milorada Dodika u Beogradu

OBJEK TI

PRO CESA

12 SIMBOLI^KO REGRUTOVANJE KROZ LITERARNEKONKURSE+13 NISAM SIGURNA DA LI JE PISAC VOLIOBOSNU+14 DRU@IMO SE IZME\U SEBE+16 IZAZAVJESE+18 VESELO JE KOLO NA[E+20 POKA@I [TA(NEKO HO]E DA) ZNA[+21 POMOZITE “DIZAJNERIMA”+22 SVI SU PROLJEVI JEDNAKI, ALI NEKI SUJEDNAKIJI+24 KADA SE DJECA SHVATE OZBILJNO+25 GIMNAZIJALCI MIJENJAJU ZAKONE+26 [KOLA ZA\AKE IZ CIJELOG SVIJETA+27 RODITELJI SE @ALILI NAU^ITELJA+28 BIBLIOTEKA U STRELJANI+29 KNJIGE ZASVE, SVI ZA KNJIGU+30 GASTRO-AKADEMIJA+34 TESTZA DIREKTORE+36 ZNAKOVI PORED PUTA

îje je kora~anje stazama slobode hrabrih vitezova na{e domovine nagra|eno? [ta je ìri sastavljen odprofesora bosanskog jezika i knjièvnosti smatrao dostojnim pa`nje javnosti?

Spomenuti konkurs ponudio je mogu}nost pisa-nja o temi koja je {iroko poznata i pristupa~nauzrastu 14-17 godina (nagra|eni su radovi trojeu~enika osmih razreda osnovnih, kao i prvog,drugog i tre}eg razreda srednjih {kola). Radovi ni-su ocjenjivani lai~ki, ve} naprotiv, s punom pa`-njom i spremno{}u `irija u sastavu “profesora bo-sanskog jezika i knji`evnosti”, kako stoji u kon-kursu.

Biti ili ubiti, pitanje je sadSvi nagra|eni radovi kao polazi{te imaju konkre-tnu situaciju (prepri~avanje ratnog doga|aja odstrane starijeg ~lana porodice ili imaginarnog likakoji pri~a svoj do`ivljaj). Kao protagonisti domini-raju tipi~ne figure vojnika/borca, ali ujedno ioca/djeda/sina. Mjesto radnje je obi~no porodi~nidom (djed pri~a unucima) ili planinski/{umskiprostor, gdje se borbe de{avaju. “Pri~e” tematskiobra|uju obi~no sljede}e situacije: pra}enje odre-|enog vojnika kroz ratne situacije, vojne akcije, po-gibije i stradanja. Nametnutost teme je vidljiva ustereotipnim sintagmatskim obrascima kojima sepribjegava kao stilskim rje{enjima: blagodati toplih

njedara i slobode, ispod slobodnog neba ove napa}ene ze-mlje, prkosna rijeka Bosna, krv na{ih vitezova, ubijanjevlastitog naroda, nedosanjan san najhrabrijih sinova do-movine. Idejna podloga je standardna: opravdanostborbe/stradanja/`rtvovanja za domovinu; ~esto }ese u radovima (iako dosta neubjedljivo) opravdava-ti dva stava: da li je mogu}e na}i smisao u ogro-mnoj ljudskoj `rtvi i kako bi se sami pona{ali u sli-~noj situaciji. Jedan rad odlu~no rje{ava tu dilemu:“Otrgnuto djetinjstvo, bez majke, bez brata... gle-dam. Gledam u razlog, u cilj borbe.Gledam pobjedi u o~i.I opet bih ostao ovdje, opet bih se borio do poslje-dnjeg daha, jer osje}am slobodu u svakom djeli}usvoga bi}a.” (O~i vojnika – prva nagrada, srednja{kola)

@ivot u pro{losti i gladovanje u stvarnostiOvakav i sli~ni konkursi ~esta su pojava bh. obra-zovnog sistema; nagra|eni se radovi ne izdvajajuod niza ostalih na sli~nu temu. Strah od zaboravai “opasnosti” `ivota li{enog ratne traume jedina jekonstanta ovakvih manifestacija. Nastavno tijelo,opet, svjesno odlu~uje da se aktivno uklju~i, pa~ak i da poti~e generaciju koja rat nije do`ivjela –da ga se “prisje}a” i to sje}anje uobli~i i unov~i. Sdruge strane, {esnaest godina poslije, “hrabri vite-zovi” {trajkuju jer im “topla njedra domovine” ni-su ponudila ni{ta osim praznih rije~i, ispranih gla-va – i literarnih radova koji u~estvuju u kolekti-vnoj obmani.

Kako se {kolarac prisje}a rata

SIMBOLI^KOREGRUTOVANJEKROZ LITERARNEKONKURSE

Objekti procesa

Foto: Enes Kurtovi}

Jasmina Bajramovi}

Objekti procesa 13

Foto: Enes Kurtovi}

Osnovno{kolske vje`banke

NISAM SIGURNADA LI JE PISACVOLIO BOSNU

D`eneta Imamovi}

Svela sam, nekako instinktivno, cijeli`ivot tog pisca na `elju da vidi Bosnu,posthumno odredila njegov put, pozvala sam sve da sa mnom krenuna taj sveti put, i obe}ala im najve}idar {to postoji – ljubav prema Bosni.

U {estom razredu sam napisala pjesmu koju je nas-tavnica muzi~kog predloìla za {kolsku himnu:Rodio se u tu|ini, / daleko od drage Bosne, / u èlji datu ljepotu / vidi zemlje ponosite. / I na{a {kola s pono-som sada / ime njegovo slavno nosi. / Krenimo i mi nje-govim putem, / putem srca punog àra. / Jer od ljubaviprema Bosni, / znamo, nema ve}eg dara.Ovu pjesmicu sam napisala na ~asu geografije, s timda me je nastavnica geografije prijavila razrednici,te sam dobila opomenu. Kasnije, kada je, poslije in-tervencije nastavnice muzi~kog, postalo jasno kakose zapravo radilo o vremenu utro{enom na pisanje{kolske himne, moje “nedoli~no vladanje” je za~aszanemareno. Poslije sam pjesmicu recitovala na pri-redbi povodom dana {kole, i za lokalnu televiziju(koja je snimala emisije po {kolama). Sje}am se: doksu me snimali u ruci sam dràla knjigu pisca o komsam pisala, pisca ~ije je ime na{a {kola nosila, knjigukoju nikada nisam pro~itala. Ideju nisam imala o to-me da li je njegovo “srce bilo puno àra”, te da li jestvarno toliko volio Bosnu; ustvari, nisam znala dali ju je uop}e volio. Lagala sam. îni mi se, s dopu-{tenjem. Nastavnica je bila zadovoljna, direktor, hor,

urednik emisije na lokalnoj televiziji... Nastavnica samnom; direktor s nastavnicom, roditelji s prire-dbom, gledaoci s televizijom... Svela sam, nekakoinstinktivno, cijeli ìvot tog pisca na èlju da vidiBosnu, posthumno odredila njegov put, pozvalasam sve da sa mnom krenu na taj sveti put, i obe}a-la im najve}i dar {to postoji – ljubav prema Bosni; ada nisam imala ni par~e pojma o tome ko je on bio,{ta je osje}ao, radio, mislio i o ~emu je pisao. I niko-ga apsolutno nije bilo briga. Ni poslije osnovne {ko-le nikada ni{ta nisam pro~itala od tog pisca: uvijeksam imala onaj |a~ki osje}aj da je to {to je on pisao“ne{to uàsno dosadno”, ne{to za starije. Ni sada,dok ovo pi{em, ne znam zasigurno da li je Pisac vo-lio Bosnu: ~inilo mi se tada kao bogohuljenje zapita-ti se; nisam nikada ni razmi{ljala ozbiljno o tome, ito zbog utiska: da te {krabotine iz osnovno{kolskihvje`banki, ionako, niko ne shva}a ozbiljno.Pjesmicu o Bosni (pa i navedenu) mogla sam na-pisati za nekoliko minuta. Za jednu drugu samosvojila tre}e mjesto na nekom takmi~enju. Dobi-la sam sedamdeset maraka i knjigu o jednom kor-pusu Armije BiH, ~ini mi se, koju je potpisao ko-mandant tog korpusa, a koju (iz jednakih razlogakao i Pisca) nisam pro~itala. Prvo mjesto je osvoji-la u~enica iz moje {kole, neko joj je nacrtao neketenkove ili ne{to sli~no. Ove druge pjesmice se nesje}am. Ni onda kada sam oti{la da mi uru~e na-gradu, nisam je znala napamet. Pla{ila sam se da}u je morati recitovati. Sre}om nisam.

Kakav je to, zapravo, odnos izme|udviju {kola na granici izme|u dvaentiteta poku{ali smo doznatiposjetiv{i O[ “Osman NuriHaxi}” na Dobriwi i O[ “PetarPetrovi} Wego{“ u Isto~nojIlixi.

[kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u

sredini u kojoj djeluje, doprinese stvarawu ta-

kve kulture koja po{tuje qudska prava i osno-

vne slobode svih gra|ana (...). (^lan 6, Okvirni

zakon o osnovnom i sredwem obrazovawu u BiH)

Daleko su jedna od druge, iako ih razdvaja samo

niz zgrada. Mnogo zakonskih, administrati-

vnih i psiholo{kih barikada, stereotipa i

predrasuda dijeli dvije {kole sa jedne i druge

strane entitetske granice. U~enici jedne ka`u

nisu u kontaktu sa u~enicima iz druge, dire-

ktor jedne ka`e da nema nikakve suradwe izme-

|u dviju {kola, dok direktor druge ka`e da se

~eka prvi korak u me|usobnoj suradwi. Kakav je

to, zapravo, odnos izme|u dviju {kola na grani-

ci izme|u dva entiteta, poku{ali smo doznati

posjetiv{i O[ “Osman Nuri Haxi}” na Do-

briwi i O[ “Petar Petrovi} Wego{“ u Isto-

~noj Ilixi. Ponovimo, dijeli ih samo niz zgra-

da i nevidqiva linija razgrani~ewa.

Daleko je moj entitetLocirane svaka na svojoj politi~koj poziciji,

ne uspijevaju na}i zajedni~ki jezik – tako ma-

kar tvrde wihova zvani~na rukovodstva. Me|u-

tim, da slu~aj nije bio uvijek takav svjedo~i ne-

kada{wa suradwa O[ “Osman Nuri Haxi}” sa

drugim {kolama na prostoru Isto~nog Saraje-

va. Direktor O[ “Osman Nuri Haxi}”, Narcis

Polimac, tvrdi da su navedene {kole ostvari-

vale jako dobru me|usobnu komunikaciju u vidu

posjeta, kao i me|usobnih nastupa folklornih

sekcija u okviru manifestacija dana {kole.

Me|utim, dobri “susjedski” odnosi zahladweli

su u posqedwih nekoliko godina kao produkt

stalnih entitetskih trzavica, dodatno poja~a-

nih odlukom da spomenuta {kola pripadne Fe-

deraciji BiH u septembru 2001. godine. Tako je,

jo{ jednom, politika diktirala odnose u obra-

zovawu. Razra~unavawa se nastavqaju kada

Osnovna {kola “Petar Petrovi} Wego{“ do-

bije nove prostorije u blizini O[ “Osman Nu-

ri Haxi}” 2009. godine.

Polimac daqe tvrdi da odnosi ovih dviju {ko-

la nisu lo{i – oni su nikakvi. Iako je, navo-

dno, postojala odre|ena inicijativa ovog dire-

ktora ka uspostavi odre|ene vrste odnosa,

tvrdi da nikada nije dobio povratnu informa-

ciju. Dakle, zvani~ne inicijative za promjenu

odnosa izme|u {kola nema, a sude}i prema izja-

vama wihovih predstavnika – ne}e ih ni biti

Me|usobna saradwa dviju {kolana entitetskoj granici

DRU@IMO SEIZME\U SEBE

Objekti procesa

Foto: Osman Zuki}

Jasmina Bajramovi} / Osman Zuki}

jer za to, naprosto, ne postoji interes. ^iji in-

teres – roditeqa, direktora samih ili u~eni-

ka, a mo`da i svih skupa – ipak nije re~eno.

Sa druge strane, direktorica O[ “Petar Pe-

trovi} Wego{“ Milica Kova~ veli da je va`an

prvi korak u razvoju saradwe izme|u dviju {ko-

la koje djeluju u dva razli~ita entiteta.

“Neko mora u~initi prvi korak. Sara|ujem sa

direktorom susjedne {kole ukoliko do|e do

me|usobnih blagih sukoba izme|u u~enika. A

daqa saradwa – izleti, ekskurzije, priredbe, to

je te{ko organizovati, jer za sve treba i sagla-

snost roditeqa”, rekla je direktorica Kova~,

koja se po`alila na ~iwenicu da se nikada ne

organizuju sastanci direktora na nivou dr`a-

ve, nego jedino na entitetskim nivoima. Pri~a-

ju}i o odnosu ovih dviju {kola, Milica Kova~

spomiwe “na{e” i “va{e” {kole, time potcrta-

vaju}i koliko je, ustvari, dominantna entitet-

ska polarizacija i razdvajawe po nacionalnoj

pripadnosti.

Deus ex machina – ali za {koleKo je taj “neko ko mora u~initi prvi korak”

jo{ uvijek nije definirano, a nisu velike {an-

se da }e se u dogledno vrijeme i pojaviti. Ruko-

vodstva {kola su samo paradigmatski primjeri

apsolutne otu|enosti institucija koje bi tre-

bale zastupati jednakopravnost svih i raditi

na “sklapawu” prijateqstva izme|u djece –

“svojih” i “tu|ih” u~enika. Boravak na “grani-

ci” jeste boravak “svojih na svome”, a granica je

fiktivna onoliko koliko je fiktivna nemogu-

}nost me|usobnog kontakta.

U~enici ovih {kola su `ivi primjer imple-

mentacije politi~kih stremqewa wihovih “en-

titeta”. Na pitawe da li se dru`e s u~enicima

susjedne {kole, odgovor je uglavnom bio nega-

tivan, uz konstataciju da “tamo ne odlaze”. “Ta-

mo” vjerovatno i daqe ne}e i}i, sve dok se vru-

}i krompir odgovornosti prebacuje od {kole,

preko “saglasnosti roditeqa” do politi~kih

partija i nazad, a dru`it }e se izme|u sebe – jer

je tako “najboqe za sve”.

Objekti procesa 15

CITAT>Radni~ki sin podvrgnut takvom (povezanom prirodno--humanisti~kom) obrazovanju ne mo`e misliti druga~ije, nego

onako kako zahteva {kola. Dva puta dva je ~etiri. U pomo}{koli dolaze {tampa i knji`evnost; ona je ilustracija toga {to

mladi u~e u {koli, sli~no kao {to su `ivoti svetaca i mu~enikaslu`ili za ilustraciju teologije.

(^eslav Milo{)

Foto: Osman Zuki}

Na {kolskoj priredbi, pod svjetlimapozornice, {kola nastoji prikazati svojenajljep{e lice. Nastoji ubijediti roditeljei sve prisutne da djecu-u~enike vodipravim putem do znanja. Ima li tremepred nastup?

Dan {kole u Federaciji BiH“Da obasja{ druge suncem, mora{ sunca imati usebi” – rekao je francuski knji`evnik. Mi se nada-mo da }emo vas ve~eras obasjati, a mi sijamo zato{to slavimo veliki jubilej na{e {kole.Dobro ve~e i dobro nam do{li.Zabava }e po~eti drugarstvom, a nadamo se tako izavr{iti.Imati druga je bogatstvo, a u {koli ga sti~emo.Hor na{e {kole pjeva o drugarstvu.

***\aci nau~e da dobro rade samo ono {to vje`bajuda rade, a na{ Kenan vje`ba na harmonici. Zaple-{imo polku uz Kenana.

***U~itelj je pedago{ko sunce od kojeg sti`e potrebnasvjetlost i toplina do svakog djeteta. Slijedi recital:“Mi smo u~itelji”.

***Obrazovanje u vremenu koje dolazi bit }e istodo-bno upu}eno i na kulturu uop}e. Slijede Lejla i vi-olina – Johan Sebastian Bah!

I prkosna je i ponosna, svi je volimo i uvijek joj sevra}amo: Bosna. Literarni rad Ajdine H., ~lanice li-terarne sekcije.

***Jedna je i jedina na{a – Domovina i ljubav. Hor ipjesma: “Reci, Bosno, ljubavi”.

***Sve {to uradimo u {koli prati budno oko direktora.Na{a direktorica je vjerujemo zadovoljna dosa-da{njim uspjehom {kole, ali dozvolimo neka vaspozdravi i ka`e ne{to o {koli.

***U~itelj ima najve}e srce i torbu u koju stanu svinjegovi i tu|i problemi. To najbolje znaju u~iteljikoji su u torbu stavili najdra`e godine radnog sta-`a. Jedan od njih je na{ dragi “U~o” – Smail [.

***Na{oj sve~anosti su se pridru`ili predstavniciOp}ine, a obrati}e nam se g. Sulejman F.

***Na kraju – svaki stanovnik na{e planete rodi sekao dijete. A djeca rastu i jako `ude da se jednogdana pretvore u ljude. Poslu{ajmo jo{ jednom na{hor.

***One koji dolaze u~it }emo da se ponose svojom{kolom, gradom i domovinom. Budu}nost koja jepred nama mora biti ljep{a od na{e pro{losti.

***Hvala vam!

The Show Must Go On!

IZA ZAVJESE

Objekti procesa

Foto: Enes Kurtovi}

Enes Kurtovi}

Svetosavska akademija u Osnovnoj {koli na SokocuGoste te u~enike i nastavnike pozdravio je dire-ktor Osnovne {kole rekav{i da Svetog Savu, kaonajve}eg Nemanji}a, slave Srbi – svi i svuda.

***Svetosavska akademija po~ela je himnom SvetomSavi, a nastavljena dramskim prikazima, posve}e-nim prvom srpskom arhiepiskopu i prosvjetitelju,te nastupom najmla|ih ~lanova folklornog an-sambla i orkestra Kulturno-umjetni~kog dru{tva“Lu~a”.

***“Dobrodo{licu za Svetog Savu” izveli su u~enici VIi VIII razreda, a zatim su se svojim prvim koraci-ma u narodnim igrama, publici predstavili ~lanovimalog folklora.

***O Svetom Savi narod je ispjevao brojne pjesme iispri~ao mnogo legendi. Dio tog narodnog blagapokazali su ~lanovi dramsko-recitatorske sekcije.

***Sve~anost u sokola~koj osnovnoj {koli bila je i pri-lika da se istakne da u~enici ove {kole u~estvuju ubrojnim vannastavnim aktivnostima, posti`u}i za-pa`ene rezultate. To se naro~ito odnosi na doda-tnu nastavu iz srpskog jezika i uspjehe u~enikakoji su poha|ali tu nastavu na regionalnom i re-publi~kom takmi~enju.

***U okviru svetosavskih sve~anosti u Osnovnoj {ko-li Sokolac raspisan je konkurs za literarne radovena temu “Svetitelju na dar”, a nagrade najboljimauru~io je na~elnik Op{tine Sokolac. Rukovodstvo{kole nije zaboravilo ni svoje nedavno penzionisa-ne radnike, kojima su uru~eni prigodni pokloni.

Objekti procesa 17

[kolska priredba je vrlo va`andoga|aj u {kolskom kalendaru.

Nezavisno od povoda, njome {kolajavno prezentira svoja dostignu}a

pred roditeljima, lokalnim zvani~nici-ma i uglednicima, te pred svim

u~enicima. Program priredbe moradokazati da su djeca u pravim ruka-

ma, da ih pravi stru~njaci u~e pravimstvarima. Zato su nervozni i direktori inastavnici. Kad ve} sati rada ulo`enog

u pripremu priredbe ne mogu bitiispla}eni u novcu, mogu se bar

naplatiti potvrdom ispravnog {kolskogputa u obrazovanju djece. U~enikeizvo|a~e pred izlazak na binu tresetrema, da slu~ajno ne zaborave kojistih, ne naprave pogre{an korak u

koreografiji ili ne otpjevaju pogre{noneki ton. Roditelji djece izvo|a~a,

tako|e nervozni, provjeravajuispravnost fotoaparata ili kamera, da

slu~ajno zbog tehni~ke gre{ke ne pro-puste da ovjekovje~e nastup svojih

“zvijezda”. I to im je, ustvari, najve}abriga. Sadr`aj priredbe im nije ni u

peti. Pogledajmo program dviju {kol-skih priredbi koje su organizovane u

bh. osnovnim školama.

CITAT>De~ija saznanja iz istorije, npr., mogu biti veoma obimna, ali nijedan istorijski doga|aj nisu neposredno do`iveli.

A tako je i sa drugim oblastima znanja. U nedostatku vlastitog iskustva, deca su prinu|ena da se

oslone na iskustva starijih – da im veruju.(\uro [u{nji})

Nema ni~eg lo{eg u folkloru kaona~inu o~uvawa starih obi~aja,zanata, plesova, no{wi i sl.Problem je kad neko svjesno radi natome da nam folklor postane svakodnevnica.

Svaka osnovna {kola u BiH, koja iole dr`i do

svoje reputacije, mora imati folklornu sekci-

ju. To je jednostavno “must have” modni dodatak

obrazovnog sistema.

Zvijezde su samo na pozorniciU {koli mo`e biti stotinu |aka zainteresova-

nih za astronomiju, ali pokretawe sekcije mla-

dih astronoma te{ko da }e biti ostvareno. Za-

{to bi djeca dodatno u~ila o kretawu zvijezda,

kometa i drugih nebeskih tijela i ko bi, ne daj

Bo`e, dolazio no}u u {kolu da sa ~lanovima

sekcije posmatra no}no nebo i u~i ih razliko-

vati pojedina sazvje`|a. Nema ni novca da se

nabavi oprema za ovakvu rabotu, ~iji bi se re-

zultati te{ko mogli predstaviti na {kolskoj

priredbi a jo{ mawe wima impresionirati na

priredbi prisutne roditeqe i “one iz dru{-

tveno-politi~kih struktura”.

Koliko para, toliko folkloraZa folklor se uvijek mo`e na}i dvadesetak

u~enica i u~enika prihvatqivih fizi~kih ka-

Opsa-Opsa-Sa

VESELO JE KOLONA[E

Objekti procesa

Enes Kurtovi}

rakteristika (ujedna~ena visina), voqnih da

po instrukcijama (naj~e{}e) nastavnika muzi-

~kog vaspitawa uvje`baju par koreografija, te

da iste, obu~eni u lo{e kopije narodnih no{-

wi, i izvedu na {kolskoj priredbi, a mo`da i

na nekom takmi~ewu. Za razliku od astronoma,

koji se moraju boriti za svoju sekciju, folklo-

ra{i }e uvijek imati podr{ku direktora {ko-

le, a uvijek }e se na}i i sredstva za nabavku

scenske odje}e, koju neupu}eni nazivaju narod-

nim no{wama. Folklor se redovno svede na ko-

stimografirano izvo|ewe plesnih ta~aka uz

muziku sa CD-a. Rijetke {kole imaju folklor s

vlastitom muzi~kom pratwom. Najrje|e su one

koje poku{avaju pro{iriti zanimawe u~enika

i za druge djelatnosti koje ~ine tradiciju ne-

kog kraja, kao {to su ru~ni radovi, narodni

obi~aji, stari kuharski recepti i sl. Tu ve}

ulazimo u podru~je ozbiqnog rada, a to se u

{kolskim sekcijama rijetko sre}e, jer se doda-

tno ne pla}a.

Vuk sit, sve ovce na brojuFolklor kao skup radwi usmjerenih na o~uva-

we tradicionalnih kulturnih vrijednosti ne-

kog podnebqa u su{tini je jedna hvale vrijedna

aktivnost. Pogotovo u dana{wem vremenu glo-

balizacije i ru{ila~kog uticaja moderne maso-

vne kulture, koja nas nastoji uniformisati u

formu idealnog potro{a~a standardiziranih

potreba. Ali i folklor kakav vidimo na {kol-

skim priredbama funkcioni{e na istom ovom

principu po kojem je forma va`nija od su{ti-

ne. Formula je jednostavna: no{wa = folklor =

tradicija = nacionalni identitet = vuk sit =

sve ovce na broju.

Kupi mi, babo, maskirne dimije!To {to npr. u {kolama koje rade po bosanskom

planu i programu ~lanice folklorne sekcije

izvode koreografije sli~ne trbu{nim pleso-

vima uz orijentalnu muziku ne smeta ni nasta-

vnicima, ni roditeqima, ni qudima “iz stru-

ktura”, sve dok su plesa~ice obu~ene u dimije i

{amije, i dok mu{ki ~lanovi ansambla u poza-

dini poziraju sa fesovima na glavama. Dimije i

fes postaju uniforma nacionalne pripadnosti

i simboli identiteta. Treba jo{ samo da se

kreiraju maskirne varijante ovih odjevnih pre-

dmeta.

Imaju li jednak tretmannau~nici, nobelovci,borci protiv fa{izma?Nekriti~kim inesistemati~nim isticanjem religijskihsadr`aja (uz navedeniprimjer to su islike/ikone sv. Save,kri`evi i raspe}a i drugireligiozni simboli) izvankabineta vjeronaukeista prestaje biti fakultativni predmet ipostaje nacionalisti~kosredstvo ozna~avanja iprisvajanja teritorija.

Zbogom, racio. Zdravo, nacijo.

Ve}ina dana{njih roditelja sje}a se takmi~enja “Ti-tovim stazama revolucije”, kojim su bile obuhva}e-ne sve osnovne {kole u BiH, a u okviru kojeg su seu~enici takmi~ili u znanju, literarnim i likovnim ra-dovima i scenskim nastupima na teme vezane za`ivot i revolucionarni put Josipa Broza. Bio je to ti-pi~an primjer kori{tenja {kolskog takmi~enja zastvaranje i ja~anje socijalisti~ke ideologije kod mla-dih nara{taja. Sli~nih primjera imamo i danas u na-{em “demokratskom” dru{tvu, s tom razlikom daje ideolo{ki okvir zamijenjen (tro)nacionalnim.

Srednjovjekovni turniri znanjaTako je Republi~ki pedago{ki zavod RepublikeSrpske i ove {kolske godine organizovao takmi~e-nje u~enika osnovnih i srednjih {kola iz poznava-nja istorije. [kolska takmi~enja 26. februara a op-{tinska 19. marta 2011. godine. Iako u pravilima ta-kmi~enja koja je Republi~ki zavod propisao stojikako “takmi~arski testovi treba da omogu}e maksimalnoispoljavanje znanja, sposobnosti i umije}a u~enika, ste-~enih realizacijom redovne i dodatne nastave, te vannas-tavnim i individualnim radom”, pregled preporu~eneliterature za takmi~enje pokazuje da su kreatori ta-kmi~enja zainteresovani samo za jedan dio gradi-va iz predmeta Istorija. Kao izvor znanja mladimistori~arima propisuje se ud`benik “Istorija za 7.razred osnovne {kole” autora Radeta Mihalj~i}a i

to s akcentom na dio ud`benika od 50. do 76. i 103.do 136. strane, te knjiga “Srbija Nemanji}a i Hilan-dar” Milo{a Blagojevi}a, i to podnaslovi:Srpske zemlje i dràve u ranom srednjem veku, Srpskadràva u Ra{koj ili Srbiji, Udeoni knez Stefan Nema-nja, Borba za opstanak na prestolu, Verska politika Ste-fana Nemanje, Monah Sava i Sveta Gora i Monah Si-meon i podizanje Hilandara. Iste teme bi}e i u foku-su takmi~enja iz istorije u~enika gimnazija i dru-gih srednjih {kola u Republici Srpskoj. Prema kri-terijumima Republi~kog pedago{kog zavoda, da-kle, dobar mladi istori~ar mora poznavati samo ì-votopis Svetog Save i istoriju srpske zemlje i drà-ve u srednjem vijeku.

Ko pjeva, zlo ne misliIako su primjeri iz takmi~enja istorije najuo~ljiviji,ima i primjera ja~anja nacionalnog ega kroz ta-kmi~enja u drugim {kolskim aktivnostima. Tako jePedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona za ta-kmi~enje {kolskih horova propisao i obaveznupjesmu. U {kolskoj 2010/2011. godini svi {kolskihorovi u natjecanju pjeva}e sevdalinku “U |ulba{~i, kraj {im{ira”.Prosvjetno-pedago{ki zavod Kantona Sarajevo uovoj {kolskoj godini organizuje seriju takmi~enjaiz razli~itih disciplina, ali su (svjesno ili ne) izostav-ljena takmi~enja iz poznavanja istorije i jezika.

[kolska takmi~enja

POKA@I [TA (NEKO HO]E DA)ZNA[

Objekti procesa

Foto: Omnibus

Enes Kurtovi}

POMOZITE “DIZAJNERIMA”

Fotografija koja prati ovaj tekst snimak je184. i 185. stranice ud`benika Povijest 8, auto-ra Stjepana Bekavca, Marija Jareba i Mirosla-va Rozi}a. Izdava~ ud`benika je Naklada Al-fa d.o.o. iz Mostara. Ud`benik se koristi uosnovnim {kolama u Bosni i Hercegovini ko-je rade po hrvatskom planu i programu.Pitanje:Koji grb, po va{em mi{ljenju, nedostaje naovoj stranici?a) Grb Postankab) Grb Razvojac) Grb Samostalnostid) Grb BiHe) Ni{ta ne nedostaje

Vidi ~uda, vidi ~u~avaca

SVI SUPROLJEVIJEDNAKI, ALI NEKI SUJEDNAKI JI

Da ste |ak i da morate u toalet, {ta biste uradili?a) zamolili biste kolegu da bude `ivi zid izme|u pisoara i ~u~avca,b) pohvalili biste ovakav wc, jer se i u njemu dru`ite,c) u torbi biste nosili tutu, umjesto knjiga.

Dvadesetak u~enika okupqenih uPAR grupi “Licem u lice” samostalno odabiru problem u svojoj lokalnoj zajednici, te na kreativan na~in osmi{qavaju i rje{ewe.

Djeca nemaju ~esto priliku u~estvovati u dono-

{ewu odluka, naro~ito onih koje se ti~u wiho-

ve budu}nosti. Zdravorazumsko odlu~ivawe,

`ivotno iskustvo i potreba za autoritetom

~esto su argumenti wihovih roditeqa, nasta-

vnika i profesora u me|usobnom nadmudrivawu

– a odrasli uvijek pobijede. Tako da djecu ne

ohrabruju na samostalno razmi{qawe i na dje-

lovawe potaknuto tim razmi{qawem. Stoga je

ukqu~ivawe u~enika u UNICEF-ov Projekat

ja~awa sistema socijalne za{tite i inkluzije

za djecu u Bosni i Hercegovini va`na karika u

osna`ivawu wihovog glasa.

Mala pomo} – velika razlikaU osnovnoj {koli “Skender Kulenovi}” u Sa-

rajevu djeca se, nakon nastave, okupqaju sa svo-

jim nastavnicima i pedagogicom da bi razradi-

li plan aktivnosti za tre}i ciklus odr`avawa

ovog projekta. Wih dvadesetak okupqenih u tzv.

PAR grupi “Licem u lice” imaju priliku da sa-

mostalno odaberu problem u wihovoj lokalnoj

zajednici te da na kreativan na~in osmisle rje-

{ewe. Na sastancima im se ~esto pridru`uju i

djeca iz {kola “Sokoqe” i “Osman Nuri Ha-

xi}”, a zajedno diskutiraju o obrazovawu, poro-

dici i dru`ewu. Uo~iv{i da je siroma{tvo, pa

~ak i me|u wihovim {kolskim prijateqima,

sumorna svakodnevnica, u pro{logodi{wem

ciklusu odabrali su nekoliko najugro`enijih

porodica i prodajom svojih radova na izlo`bi

omogu}ili kupovinu osnovnih `ivotnih sred-

stava za te porodice. Iako, kako tvrde dvije

u~enice osmih razreda ove {kole, nisu mogli

vjerovati da }e uspjeti, organizovali su samos-

talno i humanitarni koncert, ~ije su prihode

donirali Udru`ewu za djecu sa posebnim po-

trebama “Oaza”.

Otklawawe sumweI sami ponekad na stra{ne pri~e o porodi-

~nom nasiqu rezignirano slije`u ramenima.

^etrnaestogodi{wa Azra govori da ne zna ka-

ko bi pomogla vr{waku koji je u takvoj porodi-

ci, jer “ne zna kako bi se petqala u porodi~ne

odnose”. Zato je va`no {to ima svoje vr{wake

koji ju mogu razuvjeriti da je bilo koji pro-

blem, a pogotovo onaj koji se ti~e dje~ijeg bez-

bri`nog odrastawa, privatne prirode. Oni ve}

sada prepoznaju da svako slijegawe ramenima

ima kobne posqedice za budu}nost.

U~eni~ki doprinos rje{avawu problema

KADA SE DJECASHVATEOZBIQNO

Objekti procesa

Foto: Jasmina Bajramovi}

Jasmina Bajramovi}

Objekti procesa 25

Foto: Admir Jamakovi}

Pozitivan primjer u~eni~koganga`mana iz sarajevske Tre}egimnazije

Da ima pozitivnih primjera u na{em obrazo-

vnom sistemu dokaz su i u~enici Tre}e gimna-

zije iz Sarajeva. ^lanovi Civitasove sekcije

ove {kole ve} dugo poku{avaju rije{iti pro-

bleme iz svoje okoline o kojima ve}ina wiho-

vih vr{waka ni ne razmi{qa. Prije dvije go-

dine tra`ili su od nadle`nih da tada devasti-

rani Hotel Bristol dovedu u red.

“Bilo je zapu{teno, sme}a na sve strane, a na{i

u~enici su presretani i oduziman im je novac.

Svih 52 u~enika ~lanova sekcije poslali su

mejlove malezijskim finansijerima koji su ra-

nije prihvatili obavezu da renoviraju hotel,

od kojih su tra`ili da {to prije po~nu sa rado-

vima. Prije toga krenuli smo od lokalne vlas-

ti i tra`ili rje{ewe” – ka`e profesorica

Senada Salihovi}, koja vodi sekciju.

Pisali su i svim vije}nicima Op}inskog vije-

}a Novog Sarajeva, prisustvovali sjednici po-

slije koje je ova op}ina izdvojila 30.000 KM ka-

ko bi ogradila prostor oko hotela.

Nau~iti kako mijewati stvari u dru{tvuTra`ili su i da se zaplijewena roba sa dr`av-

ne granice, koja je uskladi{tena i tako bila

neupotrebqiva, usmjeri qudima kojima bi bila

od koristi. Uklawawe napu{tenih automobila

koji su ruglo grada jedan je od posqedwih wiho-

vih projekata.

“Krenuli smo od mjesnih zajednica, tra`ili

podatke, zatim smo fotografisali takve auto-

mobile. Obra}ali smo se preduze}u “Rad” i po-

liciji, a kako oni nisu bili nadle`ni, do{li

smo do Ministarstva prostornog ure|ewa i za-

{tite okoli{a” – obja{wava u~enica Matea

Jerkovi}.

Dobili su obe}awa da }e se jedino izmjenom za-

kona rije{iti ovaj problem. Ni tu nisu stali,

pisali su ~lanovima Skup{tine Kantona Sara-

jevo da podr`e ove izmjene.

Ka`u da }e projekat za wih biti zavr{en tek

kada u zakonu bude rije{eno da se napu{teni

automobili sklone s ulica i tako oslobode

parking-mjesta ~iji je nedostatak jo{ jedan od

problema sredine u kojoj `ive.

Profesorica Salihovi} ka`e da je ciq kod

u~enika probuditi gra|ansku svijest, odgovor-

nost i pokazati im da itekako mogu mijewati

stvari u dru{tvu. Dodaje da su u~enici ~vrsto

rije{eni da istraju u svojim projektima, dosa-

|uju, istra`uju, pa ih na kraju i oni u vlastima

sve ozbiqnije shva}aju.

Vi{e od sekcije

GIMNAZIJALCIMIJEWAJUZAKONE

Admir Jamakovi}

U~enici se biraju isklju~ivo na temeljuvlastitih zasluga, dostignu}a ili potencijala, bez obzira na mogu}nostpla}anja, a konkurs je uvijek anoniman.

Ukoliko nekada posjetite United World College uMostaru (UWC), nu`no se morate zapitati za{to uBosni i Hercegovini nije mogu}e urediti obrazov-ni sistem tako da ravnopravno tretira sve |ake, ada konkursi za upis u srednju {kolu ili fakultet bu-du anonimni, bez davanja povlastica razli~itim ka-tegorijama. Izravni smo svjedoci da su sli~ne {ko-le rijetka pojava, jer ih ovda{nji obrazovni sistemnije tako programirao – da usvojeno znanje budejedini faktor koji uti~e na odabir kandidata i nji-hov upis u odre|enu obrazovnu ustanovu. Ukoli-ko takve {kole postoje, one nisu djelo doma}ihprosvjetnih radnika, nego su dio odre|ene svjet-ske {kolske mre`e – {to svjedo~i mostarski koled`.

Anonimnost pri upisuUnited College u Mostaru je jedan od trinaest ko-liko ih djeluje u svijetu. Ljubazno{}u osoblja po-menute {kole, saznali smo da |aci iz Hong Konga,Indije, afri~kih zemalja, zapadne Evrope, SAD-a,itd., dolaze u Mostar kako bi nastavili svoje {kolo-vanje, a odatle, zahvaljuju}i posebnim programi-ma koji otkrivaju njihove talente i sklonosti, odla-ze na dodatno usavr{avanje. U~enici se biraju is-klju~ivo na temelju vlastitih zasluga, dostignu}a ili

potencijala, bez obzira na mogu}nost pla}anja, akonkurs je uvijek anoniman. Tek po izboru kandi-data odre|eni UWC Nacionalni odbori provjera-vaju jesu li roditelji u mogu}nosti pokriti dio tro-{kova dvogodi{njeg {kolovanja, uz stru~nu po-mo} poreznog ili finansijskog savjetnika.Osim {to {kolu poha|aju u~enici iz cijelog svijeta,ve}ina kandidata je iz zemalja biv{e Jugoslavije, anastavu slu{aju na engleskom jeziku, kao i njihovekolege kojima taj jezik nije maternji. Tako|er, |acipoha|aju ~asove maternjeg jezika, {to je jo{ jedanod karakteristika svih UWC koled`a u svijetu.

Zatraìmo odgovorKako su nam rekli sagovornici, kandidati tokomsvog {kolovanja prakti~no iskori{tavaju usvojenaznanja, tako da na osnovu njihovih vannastavnihaktivnosti (npr: ~asovi reìje, ~asovi robotike, ~aso-vi elektrotehnike itd.) nastavnici predloè studijekoji bi im, shodno tome, odgovarali. To su samoneke (va`ne) smjernice po kojima bi trebalo uredi-ti {kolstvo u BiH, a ure|enost kabineta i nastavnapomagala koja se koriste na ~asovima su jo{ jedanpokazatelj da je u cilju kvalitetnog obrazovanjava`nije ulagati u stru~nost nego pla}ati ljude kojiu ime znanja ispunjavaju razli~ite politi~ke ciljeve.Ovakve okolnosti su razlog pitanja s po~etka tek-sta, a mo`da }emo dijagnosticiranjem problema ubh. {kolstvu najzad ne{to poduzeti kako bismo do-bili odgovor. Ina~e, ostaje nam svakodnevnica.

U posjeti United World Collegeu uMostaru

[KOLA ZA \AKE IZCIJELOG SVIJETA

Objekti procesa

Foto: Osman Zuki}

Osman Zuki}

Objekti procesa 27

U~itelj ne zna da ra~una i pi{e, djecamoraju da u~e njega!

Ko god je kro~io u svet pedago{kog rada s decom,stvarala{tva za decu ili bilo koje oblasti koja pod-sti~e de~ju kreativnost u Srbiji, susreo se sa u~ite-ljem Ljubom Divljakom. Pre osam godina ~ulasam za nekog u~itelja koji je reformu nastave pro-veo pre reforme, ko nije ~ekao da mu zakon ka`eda nastava treba da bude kreativna, interaktivna izanimljiva...Odmah smo krenuli da vidimo to ~udo i napravi-mo reporta`u za Veliko dvori{te. Kad sam u{la unjegovu u~ionicu, samo {to se nisam prevrnula.Deca su zagrljena pevala “Aj {ta }u, {ta }u s }ur-kom u spana}u...” a u~itelj ih je pratio na gitari.“Pst, ve`bamo } i ~!” – objasnio je u~itelj.

Eustahijev pomo}nikûli smo da u~itelj koristi nekakvu lutku mi{a, gi-njolu, pa smo traìli da je vidimo. U~itelj Ljubanam se izvinio u Eustahijevo ime, u~itelj Eustahijeje otputovao na daleki sever, evo |aci mu svakidan pi{u pisma (i ve`baju pisanje), vrati}e se slede-}e nedelje. Ina~e, Eustahije je glavni u~itelj, a u~i-telj Ljuba mu je samo pomo}nik. Nema veze, po-kaza}e nam druga zanimljiva nastavna sredstva.Kraj zida su plasti~ne ~a{e nare|ane u piramidu,koje sluè za turnir u oduzimanju: |ak pogodi ~a-{e lopticom, okrene se i na tabli oduzme broj obo-

renih ~a{a, a komisija prebroji koliko ih je ostalo ida li je rezultat na tabli ta~an. Za sabiranje se neide na turnir, nego kod doktora Sabirkovi}a: u~i-telj Ljuba oka~i oko vrata stetoskop i pregleda re-zultate...Kraj prozora tri fla{e s vodom – to su uzorci snegaiz {kolskog dvori{ta, s parkinga i iz parka. Kad sesneg istopi, pa se prvo malo ispri~aju o agrega-tnim stanjima, mogu da uporede ~isto}u snega ida pre|u na temu zaga|enja.

Ljudi su bogatstvoIna~e, svi |aci u~itelja Ljube bili su pravi ~uvariprirode. Svaki ima svoje drvo iz {kolskog dvori{ta ibrine o njemu i `ivom svetu na njemu. Na ziduoka~eni ekolo{ki zmajevi, i na njima neka ~udnaimena, svaki |ak ima svoje ime za visine. Spremajuse za Zmajadu.(Marija Vukosavljevi}, dio teksta preuzet s interneta.)

Ina~e, anegdota koja se prepri~ava, o u~itelju Lju-bi je i ova: da bi nau~io |ake da pi{u, sam se na-pravio da ne zna slova. I onda su se djeca nadme-tala ko }e mu bolje objasniti i ko }e ljep{a slova na-pisati. I o tome, naravno, pri~ala kod ku}e. A ondasu neki roditelji do{li u {kolu da se `ale, ili da pro-vjere – zar je i to mogu}e u takvoj dr`avi, da nepi-smen ~ovjek bude u~itelj :-)

Ma, ljudi moji, je li to mogu}e?!?!

RODITELJI SE@ALILI NAU^ITELJA

Marko Ban

Roditelji i nastavnici Osnovne {kole“Lukavica” iz Lukavice kod Gra~anicevlastitim sredstvima preuredili subiv{u {kolsku streljanu i napravili biblioteku. Osim nove prostorije, |acisu dobili i novi koncept biblioteke.Rezultat: u~enici vi{e ~itaju.

Gledano iz u~eni~ke perspektive izdvajanje vre-mena za ~itanje knjige ~ini se nadasve herojskimpodvigom vrijednim divljenja, a poseban izazov iveliki teret odgovornosti imaju nastavnici jezika iknjièvnosti, koji trebaju – izgraditi ~itaoca.Zahvaljuju}i timskom radu, odli~noj saradnji me-nad`menta, roditelja i nastavnika, u Osnovnoj{koli “Lukavica” (Lukavica-Gra~anica) po~etkomove {kolske godine otvorena je nova {kolska bibli-oteka u preure|enoj prostoriji nekada{nje {kolskestreljane s povr{inom od 50 m2, koja je do tada slu-ìla kao ostava za sve i sva{ta. Novac za obnovuprikupili su roditelji i nastavnici.Ideja je bila da ovakva biblioteka bude centar svihde{avanja u {koli i glavno mjesto okupljanja u~e-nika bilo kojim povodom, pri ~emu je kao inspira-cija posluìo kultni sarajevski Buybook.Nastavnici su se odrekli slika iz zbornice, a najlje-p{i komadi namje{taja i eksponati iz kabineta pre-mje{teni su u biblioteku. Iako skromno ure|ena,biblioteka je postala najljep{a prostorija u {koligdje u~enici vole boraviti. Reklo bi se da – s mini

stageom i mno{tvom okruglih stolova koji domi-niraju prostorijom – najvi{e podsje}a na kafi}.Knjige su posloène na nekonvencionalan na~in,ne hrbatom prema ~elu – nego naslovnicom, kaou knjiàri. Takvim izlaganjem knjiga razbijena jemonotonija i ujedno u~enicima omogu}ena ma-ksimalna preglednost te jednostavan pristup è-ljenom naslovu – u~enik ulazi u biblioteku, odlazido polica, odabere nekoliko naslova, sjeda za sto,prelistava knjige i bira onu koja mu se najvi{e svi-|a, a ostale uredno vrati na mjesto. Potom odlazido bibliotekara, razduùje pro~itanu i zaduùjeodabranu knjigu. Zbog ugodnog ambijenta i pot-pune slobode u pristupu cjelokupnom bibliote-~kom fondu, biblioteka je prepuna svakim radnimdanom – u~enici iz druge smjene dolaze ~ak i podva sata prije po~etka nastave kako bi prelistavalii ~itali knjige.Biblioteka se koristi i za izvo|enje nastave: je-dnom sedmi~no u~enici imaju ~as knjièvnosti ubiblioteci. Ponekada je organiziran kao ~as slobo-dnog ~itanja na kojem u~enici prelistavaju i ~itajupoeziju, prozu, enciklopedije, ~asopise, rje~nike,monografije i pritom se uvijek desi da barem petu~enika iz odjeljenja odabere ne{to {to }e ponijetiku}i na ~itanje. Kako bi u~enici {to vi{e boravili uovoj prostoriji, sve filmske projekcije, sva gostuju-}a predavanja i prezentacije obavezno se odràva-ju u biblioteci – tako da ona uistinu predstavljasrce {kole.

Mali korak za {kolu, veliki za u~enike

BIBLIOTEKA USTRELJANI

Objekti procesa

Foto: Zulfik \ogi}

Zulfik \ogi}

Objekti procesa 29

Vildana Vrabac Foto: Osman Zuki}

Svaki u~enik je iz svoje ku}ne biblioteke donio kwigu koja mu senajvi{e dopada i podijelio svojeiskustvo ~itawa s kolegama iz razreda.

Nastavnica u Osnovnoj {koli “Alija Nametak”

u Sarajevu, Vildana Vrabac, prepri~ala nam je

kako su weni |aci (drugi razred pred{kolskog

obrazovawa) zavoqeli lektiru. Kako su se u

prvom polugodi{tu upoznali s lektirom, tako

su u~enici ovog razreda, uz inicijativu u~ite-

qice i podr{ku roditeqa, otvorili malu ra-

zrednu biblioteku. Dakle, svaki |ak je iz svoje

ku}ne biblioteke donio kwigu koja mu se najvi-

{e dopada i podijelio svoje iskustvo ~itawa s

kolegama iz razreda. Najvredniji ~itaoci su na

kraju polugodi{ta dobili nagradu – kwigu.

Broj pro~itanih kwiga u~enici su utvr|ivali

tako {to su prijavqivali svoje ~itawe odre|e-

nog {tiva na panou, dok su pojedinci preuzima-

li ulogu bibliotekara ili wegovog pomo}nika.

Prema rije~ima u~iteqice Vildane Vrabac,

djeca pred{kolskog uzrasta sve prihvataju kroz

“Bilo mi je va`no kako }e |aci reagirati to-

kom prvog susreta sa lektirom, jer je taj susret

najva`niji. Stoga sam se odlu~ila za metod ko-

ji }e ~itawe u~initi igrom, a igra im je, ipak,

najva`nija. Nakon {to sam razgovarala sa ro-

diteqima, u~enici su donijeli po jednu kwigu i

tako smo oformili razrednu biblioteku.”

U~iteqica Vrabac je dodala kako postoje na~i-

ni da se privu~e u~eni~ka pa`wa, te da je, osim

igre, jedan od wih i savremeni pristup obrada-

ma nekih nastavnih jedinica.

“\acima je jako zanimqiv vid prezentirawa

gradiva na projektoru. Nakon {to sam shvatila

da imam wihovu pa`wu, poku{avam ~asove u~i-

niti mnogo zanimqivijim skupqaju}i razli~i-

te slike i pu{taju}i zanimqive prezentacije”,

dodala je u~iteqica Vrabac.

Svakako je ovo jedna od pozitivnih pri~a iz bh.

{kolstva, a lektire ne moraju biti obavezno

{tivo, ve} svijet zabave i novih otkri}a.

Kako su |aci zavoqeli lektiru

KWIGE ZA SVE,SVI ZA KWIGU

Osman Zuki}

CITAT>^ovjek koji ne ~ita dobre knjige nema nikakve prednosti nad ~ovjekom koji ih uop}e ne zna ~itati.

(Mark Twain)

êmu sluè {kolske biblioteke u Bosni i HercegoviniTrebalo bi da sluè ~emu i u ostatku svijeta, no ~i-ni se da to nije ba{ slu~aj... [kolske biblioteke, u ve-}ini slu~ajeva, u BiH sluè za sklanjanje nastavni-ka sa manjkom norme, te upo{ljavanje nastavnika~iji predmeti vi{e ne postoje (uz ~uvanje metli).Ponekad sluè za sklanjanje ro|aka. One pred-stavljaju jedini mirni kutak gdje uposlenici {kolemogu popiti kafu na miru jer “tu niko ne ulazi”, zarazliku od zbornice gdje svi ulaze. Naravno, nesmijemo zaboraviti onu najhumaniju svrhu bibli-oteke: odbrojavanje dana do penzije slu|enognastavnika razredne nastave. Te biblioteke, zabo-ravljene od svakog, bezobrazno gurnute na mar-ginu i {kole i dru{tva, zapravo su jedan od klju-~nih segmenata dru{tva baziranog na znanju. Kodnas, {kolske biblioteke sluè za smje{taj nedovo-ljnog lektirnog fonda, te ono ne{to knjiga koje suzaostale iz vremena kada je te knjige kupovao SIZ.Kako samoupravne interesne zajednice nema, ne-ma ba{ ni knjiga, ni u~ila, ni baza podataka, ni me-dijateka... Pristup po kojem u biblioteci moè radi-ti bilo ko i bilo kad, ne zapitav{i se koje i kakvekvalifikacije bibliotekar mora imati, vrlo je pogu-ban za budu}e generacije.Prvi kontakt s knjigom veliki broj mali{ana ima saulaskom u osnovnu {kolu. Ako u tom momentupogre{nim pristupom (ili nemanjem pristupauop{te) zatvorimo vrata biblioteke, nastaje nepo-

pravljiva {teta. Ona je vidljiva ve} u starijim razre-dima osnovne {kole – ~itanje saètkovog saètka –saètak lektire, naravno, pokupljen sa prve progu-glane web stranice, koriste}i magi~nu formulu u{amanskoj ku}ici na po~etnoj strani Googlea:“dervi{ i smrt lektira”. Oni dovitljiviji ukucaju“dervi{ i smrt fabula i likovi”. Po lektiru malo kou|e u biblioteku. A ne daj boè pro~itat' ne{toosim lektire. No, tako je to u na{oj zemlji brdovi-tog Balkana, a u svijetu je to mal~ice druga~ije.Dàba nama visoko{kolske i nau~ne biblioteke.U na{oj definiciji {kolska biblioteka je “mjesto zasmje{taj knjiga i u~ila koje slabo ko zatraì jer bibliote-ka i ne radi svaki dan a i ako radi onda ba{ i nema to {tokorisnik traì, {to zbog para {to zbog lijenosti a bogamii zbog neobrazovanosti i neznanja uposlenih. Ona je imjesto katarze jer ako biblioteka ima zaposlenog kvalifi-ciranog bibliotekara, dobar dio nastavnika je u {oku {toza to treba fakultet”.U tu|oj (anamo njihovoj) definiciji, preciznije uManifestu za {kolske biblioteke, koje je proklamovaoUNESCO, u preambuli se kaè: [kolska knji`nicapruà obavijesti i spoznaje bitne za uspje{no uklju-~ivanje u suvremeno dru{tvo koje se temelji na zna-nju i informacijama. [kolska knji`nica omogu}ujeu~enicima stjecanje vje{tina za doìvotno u~enje,razvija njihovu ma{tu i pomaè im da postanu od-govorni gradani. Nadalje, u ovom revelacijskomdokumentu, ovi stranci (grozan narod) idu tolikodaleko pa kaù: [kolska knji`nica je osnova svake

Objekti procesa

Sa{a Madacki

GASTROAKA DE MI

dugoro~ne strategije razvoja pismenosti, obrazova-nja, pruànja informacija, gospodarskog, dru{tve-nog i kulturnog razvoja. Za rad {kolskih knji`nicaodgovorne su lokalna, regionalna i dràvna upravakoje, shodno tome, moraju izraditi odgovaraju}epravne propise i utvrditi razvojne planove. Financi-ranje {kolske knji`nice – za stru~no osoblje, nabavugra|e i opremu – mora biti redovito i dostatno, aknji`ni~ne usluge besplatne.A sad dolazi ono najgore. Ne lezi vraè, oni tvrdeda je {kolska knji`nica [...] sastavni dio obrazovnogprocesa. A ne administracija kao kod nas. Kod nasje normalnije da biblioteka ide uz ra~unovodstvonego uz nastavu. Pa u nastavi se predaje, a ne ~i-taju se knjige!Zadaci koji stoje pred {kolskom bibliotekom su:• potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrta-

nim u nastavnom planu i programu {kole;• poticanje trajnih ~itateljskih navika i u`ivanja u

~itanju i u~enju;• omogu}avanje stjecanja stvarala~kog iskustva

pri kori{tenju i kreiranju informacija kao pomo}pri u~enju i razumijevanju, te poticanje ma{te iu`ivanja u ~itanju;

• poticanje svih u~enika da nau~e i koriste vje{tinekoje }e im pomo}i pri vrednovanju i kori{tenjuinformacija, bez obzira na njihovu vrstu, koli~i-nu i izvor, kao i razvijanje osje}aja za na~in ko-municiranja unutar zajednice;

• osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim,nacionalnim i globalnim izvorima i mogu}nosti-

ma koje }e u~enicima omogu}iti doticaj s razli~i-tim idejama, iskustvima i stavovima;

• organiziranje aktivnosti koje poti~u kulturnu idru{tvenu svijest;

• suradnja s u~enicima, nastavnicima, adminis-trativnim osobljem i roditeljima radi postizanjaciljeva {kole;

• promicanje na~ela da su sloboda mi{ljenja i slo-bodan pristup informacijama preduvjeti za us-pje{no i odgovorno sudjelovanje u gra|anskomdemokratskom dru{tvu;

• promicanje ~itanja i promicanje kori{tenja {kol-ske knji`nice u {kolskoj i {iroj dru{tvenoj zaje-dnici.

Da, da, ovo je minimum standarda kada se pro-mi{ljaju {kolske biblioteke. A ne kao kod nas: bibli-oteka je uto~i{te za one sa kojima ne znamo {ta }e-mo. A kod groznih stranaca biblioteka ima mjesto.Stvarno je fuj {to moramo primijeniti minimumna~ela. A taman smo se navikli...

Recept za bibliodolmuDa je biblioteka prijeko potreban sistem koji sluìuzvi{enom cilju osiguranja dostupa svekolikoj{tampanoj i elektronskoj gra|i na jednakoj osnovidokazano je u bezbroj radova, proglasa, manifes-ta. Naàlost, kod nas kao da takvi tekstovi nisuprevedeni. Ili su prevedeni, pa koriste kao podlo-ga za guljenje krompira. Ili cvekle. Cijeli svijet ku-puje knjige za biblioteke, pretpla}uje se na rele-vantne baze podataka, kreiraju se namjenski re-pozitoriji elektronske gra|e s evaluiranim sadrà-

Objekti procesa 31

jima koji korisnicima garantuju kvalitetu. No, ka-ko mi uvijek znamo bolje, mi se jo{ uvijek dr`imooprobanog recepta za {kolsku biblioteku, te ka`e-mo da je za dobru bibliodolmu potrebno sljede}e:

Za temeljac:2-3 metra knjiga sa mekim koricama u boji marini-rati da ogrezne u policama3-4 metra knjiga sa tvrdim koricama posloìti dadi{eNaramak o{te}enih knjigaSto, stolica, podguznjakPokvarena pisa}a ma{ina sa miljeom prekoPe~at (moè kakav bilo, samo umrljajte otisak dase ba{ ne vidi ako je recimo od veterinarske stani-ce koja vi{e ne radi)Prstohvat spajalica (moè {arenih, lijepo izgleda)Ne{to kartica i karton~i}a (da li~i na katalog)2-3 papira, bijela (jedan uvu}i u pisa}u ma{inu)FikusMerdevine za dofa}anjeRe{o, dèzva bakrena i fildàna po èljiSahan, kalajisaniPleta}e igle i ne{to vunice

Borosane i {al za le|aGraha za gatanje (tetovac)

Za ukras:Bibliotekar/kaNe{to djece da u|e pokatkadKo voli moè zaljutiti standardima i normativimaSve sastojke smjestiti u podrumsku prostoriju bezprozora, zagrijati na 21 stepen i pustiti da se udin-sta. Dràt zatvoreno na tihoj patnji jedno dvade-set godina. Povremeno dolit’ malene plate (plati-ce) da ne zagori. Sitno isjeckati kartice i uloìti uormar za serviranje. Ukrasiti natpisom BIBLIOTE-KA. Sve spojiti i dràti u {pajzu na hladnom. Kadse uhvati mem i gljivice postupak ponoviti.Ovako pripremljena biblioteka je vrlo te{ka za po-dnijeti, pa uz nju servirati neki digestiv. Pretjeranakonzumacija moè uzrokovati povi{en holesterol,i sr~ane bolesti. Ovako pripremljena bibliotekakod bibliotekara izaziva vrtoglavicu, nesanicu, de-zorijentisanost, a kod {kolske djece i omladinetrajnu funkcionalnu nepismenost, nedostatak kri-ti~kog razmi{ljanja i trajnu hipertekstuaciju ne-kvalitetnog elektronskog materijala.

Objekti procesa

Evropski recept pogledati u vrlo sumnjivim publi-kacijama Me|unarodne federacije bibliote~kihdru{tava i ustanova, posebno Smjernice za knji`ni-~ne usluge za djecu i Smjernice za knji`ni~ne usluge zamlade` dostupne na web stranicama na:www.ifla.org/en/publications/51

BibliosaurusiPaleobibliotekarstvo prou~ava razvoj bibliote~kogìvota na zemlji, starih bibliotekara i korisnika na-laze}i dokaze u fosilnim zapisima i stijenama. Ovanauka je do{la do bezbroj otkri}a, ~ak i onih potre-snih – da su se nekada bibliotekari i korisnici vo-ljeli, nisu se me|usobno napadali, a knjiga je bilou izobilju, i nevjerovatno, neki fosili govore da su~ak bili i ljubazni jedni prema drugima. Naravno,bibliosaurusi me|usobno nisu imali zavjet nena-padanja, ali fosilni ostaci govore u prilog ~injenicida nisu bili agresivni kao ovi danas – njihovi po-tomci koji su evoluirali u homo bibliothecariusa.Nadred bibliosaurusa je imao ~itav niz porodica,sa vrlo za~udnim vrstama:Minderosaurusi – tada vrlo rijedak oblik ìvota,danas vrlo rasprostranjen ali kao Homo MindericusKatalogus Neradi{ Neradi{. Prisutan je u svim bibli-otopima. Gdje god na|e prikladnu meku i ravnupovr{inu zauzme karakteristi~an poloàj, tzv. leè-}i poloàj.Mrgudosaurusi – vrsta sa spojenim obrvama u pri-jete}i poloàj sa malim okicama, isto tako vrlo rije-dak oblik ìvota. Hranio se nesigurnim i prepla{e-nim korisnikosaurusima, danas poznat kao Biblio-thecarius facultatis universitas studiorum.Bonafidesaurusi – najrasprostranjenija vrsta u do-ba trijasa. Veselo je skakutao od police do police sknjigama, preporu~ivao knjige i druge izvore in-formacija korisnicima, nudio pomo} u traènjudodatnih izvora, bio na usluzi kako malim korisni-kosaurusima, tako i onim u poodmakloj dobi. Ne-vjerovatno je to {to je ~ak po{tovao informacijskepotrebe pojedinca, tragao za jedinstvenim pristu-pom svakom bi}u koje bi do{lo u bibliotop. Vrlouznemiruju}a je ~injenica da je ~ak dozvoljavaokorisnikosaurusu da mu postavlja pitanja i ~ak jena njih odgovarao sa zavidnom precizno{}u. Da-nas uznemiruje ~injenica da je (ako je trebalo) ra-dio prekovremeno a sve zbog dobrobiti zajednicekojoj sluì. Neki se paleobibliotekarontolozi slaùu stavu da je ~ak dotle i{ao da je anticipirao ~itala-~ke potrebe i ~itao (sic!) prikaze knjiga, kako bi iz-

vr{io {to bolji odabir gra|e za svoj bibliotop. Ovavrsta je evoluirala u Bibliothecariusa normalisa, {toje danas vrsta pred izumiranjem. UNESCO usvom zadnjem istraìvanju tvrdi da su na svijetuostala samo ~etiri primjerka.Penzosaurusi – izuzetno dugovje~na vrsta. @ivjelisu oko 200 godina u prosjeku. Registrirani su fosiliove vrste iz gornje krede u radnoj pozi, {to govoriu prilog da su kreativno stvarali u bibliotopu jakodugo. Bili su ~uveni po svojoj mudrosti, i njima seobra}alo za pomo} u te{kim situacijama kada je bi-la potrebna vrlo rijetka i specifi~na gra|a. Ovavrsta je danas evoluirala u svoju suprotnost. Bibli-othecarius penzionerius tvrdi da se nekad znao red,da se radilo mnogo i naporno, no nikako nije u sta-nju da objasni nepostojanje podataka o tom radu.Upravnikosaurusi – interesantan oblik ìvota. Zarazliku od prethodnih koji su ìvjeli u mezozoiku,ovaj oblik izumire ve} u srednjem devonu (pale-ozoik). Neki nau~nici misle da je zapravo rije~ omitskom bi}u, jer nije prona|en niti jedan fosilizi-rani ostatak. Pominjanje ove vrste je registrirano udnevnicima penzosaurusa. Po predanju, bili suizuzetno po{teni, s osje}anjem za pravdu, ravno-pravnost i jednakost. Bri`ljivo su planirali razvojbibliotopa, radili ankete o zadovoljstvu korisniko-saurusa i bibliosaurusa, korigovali pogre{ke nakonstruktivan na~in. Kritikovali jesu, ali nisu kriti-zirali. Imali su osje}aj za op{te dobro, zagovaralisu dijeljenje znanja i cjeloìvotno u~enje. Danassu evoluirali u direktore.

Objekti procesa 33

Test za direktore

Da ste direktor {kole na ~ijem prilazu za u~enike kom{ije mjesecima parkiraju aute, Vi

NE BISTE:

a) Ne biste pozvali saobra}ajnu policiju, jerznate da njen prioritet nije bezbjednost u~eni-ka nego bezbjednost politi~ara u saobra}aju.(Kad ste vidjeli policijski auto ispred autobusas u~enicima, a koliko puta ste vidjeli autobuspolicije iza auta s politi~arima?)b) Ne biste djeci rekli da smiju sprejom {aratipo autu kao po {kolskim zidovima, jer takavauto jednom mo`e biti i va{.c) Ne biste zabadali nos u ono {to vas se ne ti-~e. (A ne ti~e vas se ni{ta izvan {kolskog dvori-{ta.)d) Ne biste imali ni{ta protiv da se i {kolskoigrali{te pretvori u parking.

Rje{enje testa:Zar nemate va`nijih stvari da rje{avate?

a) Dva nastavnika u jednoj u~ionicib) Dva ministra u jednom kabinetuc) Dvije {kole pod jednim krovomd) Dva pedago{ka zavoda na jednom bud`etu

a) Stopa nepismenih u BiHb) Zahtjev prosvjetara u {trajku za pove}anje platac) Procent usvojenog gradivad) Ud`beni~ka politika na putu

a) Strategija obrazovanja u BiHb) Zajedni~ka nastavna jezgrac) Seminar za nastavniked) Roditeljski sastanak

a) Tri palme na ostrvu sre}eb) Tri nastavna plana i programa u BiHc) Istorija/historija/povijest u ud`benikud) Okre}e se kolo sre}e

a) [arenilo u rasporedu ~asovab) Vjeronauka u rasporedu ~asovac) Nastava za daltonisted) Tri nastavna plana i programa u BiH

a) Iskopavanje piramida u tokub) Budu}nost je ve} po~elac) Filozofski fakultet na putud) BH student u EU

a) Put u rajb) Put u pakaoc) Reforma pro formad) Leti odavde, dok jo{ nije kasno

a) Nije za slikanjeb) Nije za djecuc) Nije za {kolstvod) Nije za [kolegijum

Provjeri svoje znanje

ZNAKOVI PORED PUTAKako se snalazite na putu kroz bh. {kolski sistem?Koliko poznajete znakove kojima je obilje`en ovaj put?

SUB JEK TIPRO CE SA

38 JABUKE I KRU[KE+39 MO@E I VO]NA SALATA+40 I JARE, I PARE+42 PRIPREM(N)A, POZOR, SAD!+43 JESAM LI TI REKAO DA SE PREVI[E TRUDI[?+44 SPORI NA INTERNETU, BRZI NA ORU@JU+46 DNEVNIK NASTAVNIKA+52 PROBLEM I RJE[ENJE+54 TEST INTELIGENCIJE

Ministrica u Vladi Sredwobosanskog kantona, GretaKuna, do kraja svog mandata svestrano radi na podizawu mladihvo}waka, u kojima se uzgajaju iskqu~ivo jabuke ili iskqu~ivokru{ke. A nije ministrica poqoprivrede.

O sistemu obrazovawa “dvije {kole – jedan

krov” ministrica obrazovawa, nauke, kulture i

sporta u Vladi Sredwobosanskog kantona Gre-

ta Kuna izjavila je (29. 08. 2007., u Travniku, za

FTV): “Ja ne znam za{to ka`ete da postoji pro-

blem, mislim to, to nisu nikakvi problemi, to

su dvije {kole, dva nastavna plana i programa,

jedna je {kola, odnosno jedan nastavni plan i

program se izvodi u prizemqu, a drugi nastavni

plan se izvodi na katu. Mislim da nema proble-

ma, a to {to su dvije {kole pod istim krovom,

ide se kao sjediwavawe, odnosno realizovawe,

odnosno redukcija potro{we, odnosno kao ide

se prema tome da se smawe izdaci. Znate, da ne

do|e skupqawe, odnosno objediwavawe kru{a-

ka i jabuka nego da to bude gdje su kru{ke da bu-

du kru{ke, gdje su jabuke da budu jabuke.”

Ova izjava ~esto se koristi kao primjer kako

na{i politi~ari razumiju sistem obrazovawa

i kako u segregaciji u~enika ne vide ni{ta lo-

{e, ve} naprotiv smatraju to idealnim siste-

mom za bh. realnost. Izjava je izazvala kritike

od strane nevladinih organizacija i pojedina-

ca, ali to nije uzdrmalo ministarsku fotequ

Grete Kune. [tavi{e, wena ustrajnost u borbi

za nacionalno ~iste u~ionice nastavqena je

nesmawenim entuzijazmom.

Pro{le {kolske godine Mre`a vije}a u~enika

(mreVuk) u Novom Travniku organizovala je

akciju pod nazivom “Jabuke i kru{ke se mogu

mije{ati” ~iji ciq je bio zajedni~ko dru`ewe

u~enika razli~itih nacionalnosti. Me|utim,

ovogodi{we dru`ewe ne}e biti odr`ano jer je

ministrica Greta Kuna uputila dopis svim

osnovnim i sredwim {kolama u kojem je poru-

~ila da: “Prema ~lanku 27. Zakona o osnovnom

i ~lanku 35. Zakona o sredwem obrazovawu u

{kolama nije dopu{teno politi~ko djelovawe

i organizirawe.”

Zar ne bi trebalo, pozivaju}i se na navedene

~lanove zakona, i ministrici zabraniti weno

politi~ko djelovawe po {kolama?

Segregacija koja traje

JABUKE IKRU[KE

Subjekti procesa

Foto: Enes Kurtovi}

Enes Kurtovi}

Subjekti procesa 39

Prosvjetni radnici uSrednjobosanskom kantonu nisupokrenuli {trajk sa zahtjevom za ukidanje sistema “dvije {kole pod jednim krovom”.

Generalni {trajk prosvjetnih radnika Srednjobo-sanskog kantona po~eo je 5. maja 2011. godine, arazlog za {trajk je, prema predstavnicima sindika-ta, “nezadovoljstvo prosvjetara raspodjelom bu-d`etskih sredstava za 2011. godinu jer smatraju danisu ravnopravni s drugim korisnicima tih sred-stava.” Dakle, o platama je rije~.

Ravnopravnost?Boris Marjanovi}, predsjednik Sindikalne podru-`nice Srednje {kole “Vitez” u svojoj izjavi u povo-du {trajka navodi: “Mi ne inzistiramo na pove}anjupla}a, nego na ravnopravnosti. Kako je svima neka bu-de i nama, ni bolje, ali ni lo{ije.” Zanimljivo je poima-nje “ravnopravnosti i jednakosti” u kantonu u kojemjo{ uvijek egzistira segregacioni sistem obrazova-nja kojim se djeca razli~itih nacionalnosti ~ak i fi-zi~kim barijerama razdvajaju u {kolama. Ako pro-svjetni radnici stvarno `ele da im bude kao i dru-gima, pa dakle i djeci koju podu~avaju, onda nekazamisle svijet u kojem, recimo, u {oping-centru do14.00 kupuju Bo{njaci, a poslije 14.00 sati samoHrvati, ili da u prizemlju kafi}a kavu piju jedni, ana spratu kahvu drugi, s tim da u kafi}e ulaze na

razli~ite ulaze. Je li to ravnopravnost za koju sesindikati {kolstva zalaù?Organizaciju {trajka nije sprije~ila tad aktuelnaministrica {kolstva ovog kantona, Greta Kuna,smatraju}i valjda da {trajk nije nikakva politi~kaaktivnost. Po njoj, mnogo opasnije bilo je djelova-nje grupe u~enika koji su poku{ali organizovatidruènje u~enika razli~itih nacionalnosti. Takavoblik zajedni~kog djelovanja ministrica je svojimdopisom {kolama – zabranila. Ispostavlja se da“jabuke i kru{ke” mogu zajedno, ali samo {trajko-vati. Li~ni, materijalni interes prosvjetnih radnika,izraèn u broju na dnu platne liste, jedini je razlogza pokretanje {trajka u prosvjeti. Za interese pro-fesije, za interese djece/u~enika, za interes budu-}nosti bh. dru{tva, neka se bori neko drugi.

Nova vlada, stari problemiRecimo, neka se bori novi ministar obrazovanja.Kako se {trajk odvija u turbulentnom vremenupromjene vlasti u ovom kantonu, desilo se da sin-dikat jednog dana pregovara sa premijerom, a dadrugog dana kantonalna skup{tina izabere novogpremijera i novu vladu. Na`alost, dosada{nje pro-mjene vlasti zavr{avale su se samo na personal-nim izmjenama u sastavu vlada. Dakle, borba senastavlja: neko za fotelje, neko za platu i topliobrok, neko za pravednije obrazovanje.

[trajk prosvjetnih radnika

MO@E I VO]NASALATA

Foto: Enes Kurtovi}Enes Kurtovi}

Za{to nastavnike-štrajka~e nepodr`ava {ira zajednica? Zaklju~itekoliko se situacija u BiH razlikuje odone u Srbiji. [kolegijum po odobrenjuautora prenosi skra}eni tekst, koji uintegralnoj verziji mo`ete pro~itati nawww.pescanik.net

[trajk nastavnika u {kolama u Srbiji obi~na je la-krdija. To je tako ne samo zbog toga {to se dogovo-ri potpisuju pa poni{tavaju; {to se deca pozivaju u{kolu, da bi ih onda nastavnici sa {kolskih vratavra}ali ku}ama; {to roditelji zovu {kole da pitajukada }e ponovo po~eti da rade, a iz {kola im se od-govara da gledaju vesti kako bi to saznali. Re~ je olakrdiji pre svega zato {to jedna i druga strana,sindikati nastavnika i vlada, nisu ni u kakvomsporu. Po{to je sukob prividan, bilo bi nefer tvrdi-ti da su samo nastavnici sa ~etiri svoja sindikatakrivi za nered; na pravljenje haosa zajedno sa nas-tavnicima i njihovim sindikatima svojski je pri-onulo i ministarstvo prosvete uz sna`nu podr{ku~itave vlade.

Nastavnici bez podr{ke javnostiMinistarstva, ministri i vlada ovde me ne zanima-ju. Zanimljivi su mi nastavnici. Preciznije, intere-suju me dve stvari: njihova upornost da istraju uzahtevima i odsustvo solidarnosti gra|ana Srbijesa {kolskim radnicima. [to se ovog drugog ti~e,

kada vlast nije funkcionalna (biram re~i!), gra|anis pravom mogu da je pozovu na odgovornost iupozore je da se upristoji. Imati pristojnu vlast in-teres je svih gra|ana. Oni koji se organizuju i upu-te jedan takav jasan zahtev treba da ra~unaju nato da }e ih drugi gra|ani podr`ati. U proteklih de-setak dana, koliko traje {trajk radnika u prosveti,to se nije dogodilo. Njihovi zahtevi toliko su parti-kularni da u njihovom ispunjavanju niko drugi nevidi svoj poseban ili op{ti interes. U jednom na-opakom smislu, nastavnici su tako postigli ne{to{to je u na~elu te{ko zamisliti: iako je re~ o {kola-ma, iako je re~ o deci, dakle iako je re~ o op{teminteresu uz koji se vezuju i jake emocije, oni suuspeli ~itavu stvar da predstave kao da se ti~e sa-mo njih i vlade. Naravno, to im je po{lo za rukomjer su kao jedini ozbiljan razlog za {trajk istakli –ve}e plate.

Budètski ovisniciRe~ je tu o dràvnim slu`benicima ~ije se plate iz-dvajaju iz budèta. Primitivna logika neumoljivaje. Ovako postavljenim zahtevom, nastavnici di-rektno ugroàvaju sve druge korisnike budèta, aposredno i gra|ane ~ije prihode oporezuje drà-va: svaki dinar koji ode za {kole jeste dinar manjerecimo za policajce ili lekare. (Ta logika nu`no na-me}e i pitanja poput: da li je za gra|ane va`nijeda zadovoljni budu lekari ili {kolski nastavnici?Verujem da nastavnici nikada ne bi rizikovali da

[trajk nastavnika u Srbiji

I JARE, I PARE

Subjekti procesa

Foto: Enes Kurtovi}

Dejan Ili}

eksplicitno postave to pitanje, pa je utoliko neja-sno kako ne uvi|aju da ga svojim zahtevom impli-citno name}u.) Zato ne ~udi {to niko ne podràva{kole u {trajku. No, primitivna logika nije jedinakoja se ovde moè primeniti. Nju su nastavnicimogli izbe}i bar na dva na~ina.Jedan je neuverljiv, i upravo taj su izabrali sindika-ti. Svoje zahteve oni pravdaju neracionalnim tro-{enjem budèta: novca o~ito ima, kaù nam {kol-ski predstavnici, ali se on rasipa raznim proneve-rama ili neopravdano visokim primanjima drà-vnih slu`benika na visokim poloàjima. Po{to tone moèmo da spre~imo, zaklju~uju nastavnici, je-dnostavno za sebe traìmo ve}i udeo u raspodelibudèta. Razume se, nastavnici su u pravu kadakonstatuju ~injenice, ali da li je to dovoljno da nji-hov zahtev bude legitiman? Naàlost, zbog toganjihov zahtev nije manje sebi~an. Oni pre}utnopriznaju da ne èle da re{avaju problem: nasta-vnici bi da samo sebe za{tite od lo{ih posledica ne-racionalnog raspolaganja budètom. Stoga ih nikootvoreno ne napada, ali ih niko ni ne podràva.Dugoro~no gledano, njihov zahtev u stvari je lo{:on dodatno razara dru{tveno tkivo i tako u~vr{}u-je vlast sada{njeg reìma. (Kada ovde kaèm re-ìm, mislim na ono {to smo dobili posle izbora2003, i {to traje i danas, bez obzira na smenu stra-naka na vlasti).

Nije sve u novcu, ima ne{to i u lovi[to se drugog na~ina ti~e, izgleda da su ga bar ne-ki nastavnici svesni kada kaù da novac nije jedi-ni problem, da je stanje u {kolama lo{e, da nasta-vni programi ne valjaju, te da oni èle da se to po-pravi. Ali, njihovo pona{anje ne potvr|uje da tozaista i misle. Novac ostaje jedina stvar oko kojerazgovaraju {kole i vlast, ako je suditi prema ono-me {to vidimo u vestima. Moèmo, me|utim, pre-tpostaviti da nas u vestima laù, to jest da medijinamerno prikrivaju prave razloge za {trajk. To ni-je realna pretpostavka: {kole i nastavni programiu Srbiji lo{i su ve} decenijama. Za sve to vremenastavnici nijednom nisu zbog toga {trajkovali.Uvek je re~ bila o platama.Zamislimo sad da {kole {trajkuju zbog nepodno{-ljivog stanja u Srbiji: nastavnici zahtevaju da seodmah prekine sa nerezonskim i nezakonitim tro-{enjem budèta. U prvom koraku, njihove plateuop{te ih ne zanimaju, oni ho}e da se uvede red utro{enje sredstava od kojih zavisi funkcionisanje

dràve. Takav zahtev moè ra~unati na op{tu po-dr{ku. Ali, to je jasan politi~ki zahtev, {to otvaraprostor sindikatima za izgovor da se oni time nebave. (To bi bilo tek delimi~no ta~no. Zahtev jestepoliti~ki, ali se postavlja u ime gra|ana zabrinutihza svoju dràvu: stoga svako ima pravo da ga pos-tavi.)Hajde onda da vidimo {ta je u nesumnjivoj nadle-`nosti {kolskih sindikata. Moèmo zamisliti danastavnici {trajkuju zato {to su {kole u lo{em sta-nju, {to su {kolski programi neprimereni, ili zato{to se bez njihovog u~e{}a upravo odvija reformagimnazija o kojoj nigde ne mogu da se obaveste.Ponovo ih u prvom redu ne zanimaju plate, alitraè, na primer, da se 27. januar vi{e ne slavi kaodan {kole jer se tako diskrimini{e nezanemarljivbroj dece i gra|ana Srbije. (Mogli bi recimo da pre-dloè da dan {kole bude datum ro|enja Vuka Ka-radì}a, ili mo`da Dositeja Obradovi}a.) Znamome|utim da bi sa ovakvim zahtevima prosvetniradnici u Srbiji sasvim sigurno mogli da ra~unajune na podr{ku nego na o{tru osudu, i to ponajma-nje od strane vlasti. Ali, {ta mari: oni bi mogli daistraju u tim zahtevima jednako uporno kao {totraè ve}e plate, a na osude bi mogli jednostavnoodgovoriti kako je upravo re~ o u~incima lo{eg{kolstva kada se na razumne predloge odgovaranerazumnim optu`bama.Dobro, to moèmo samo da zami{ljamo. U Srbijidanas jedino novac ima vrednost univerzalnogopravdanja: uzmi, ako moè{ i koliko moè{, jerako ne uzme{ ti, uze}e neko drugi; je li to zasluè-no ili nezasluèno, sasvim je nebitno, jer smo od-govorni samo za sebe i vlastitu dobrobit. Tako ato-mizovano i nesolidarno dru{tvo u Srbiji gradi seve} dve decenije, a temelji su mu u {kolstvu i skle-panoj svetosavskoj tradiciji. Ne samo da ne èle toda promene nego najve}em broju nastavnika toverovatno uop{te ne smeta, i zato izme|u njih ivlasti nema su{tinskog spora. Plate su tehni~ko pi-tanje: i {kolski sindikati i oni koji sa njima prego-varaju puki su pla}enici jedne naopake dràve ko-ju ne èle da menjaju.

Subjekti procesa 41

Kako nastavnici reaguju na pitanje omogu}nostima interaktivne i besplatne pripremne nastave za u~enike zavr{nih razreda osnovnih{kola?

Profesor informatike u osnovnim {kolama u Ni{ui Grabovcu, Sa{a Popovi}, rje{ava zadatke za novivid testiranja u~enika osmih razreda (zavr{ni test)i postavlja ih na You Tube, time otvaraju}i mogu-}nost u~enicima da se pripremaju uz svesrdnu po-mo} nastavnika, a i roditeljima da ne strahuju odminusa na ra~unu zbog instrukcija.

Ako sam nastavnik, nisam budalaPotaknuti ovim primjerom, posjetili smo nekolikosarajevskih osnovnih {kola s pitanjem: da li moèmoo~ekivati ne{to sli~no od ovda{njih nastavnika priro-dnih nauka (matematike, fizike, hemije)? U Osnov-noj {koli “Vladislav Skari}” nastavnice fizike i hemi-je su nepovjerljivo slu{ale o navedenom primjeru, azatim su neprijateljski i neljubazno ustvrdile da ta-kvo {to “ovdje nije mogu}e” iz raznoraznih razloga:“nastavnici nisu motivirani za to”, “za neznanje dje-ce iz matematike odgovorni su oni koji predaju ma-tematiku, ne ja”, “djeca ne znaju temelje”, “nastavni-ci imaju drugih problema”, “roditelji i djeca samoho}e petica iz predmeta koje predajemo” itd. Nazahtjev da kaù ko je odgovoran za takvo besper-spektivno stanje, kategori~no ponavljaju da ne èleda “imaju problema” i {utnjom zavr{avaju razgovor.

U osnovnoj {koli “Grbavica”, nastavnica fizike, Fa-hreta Sijer~i}, mnogo je susretljivija; iako smatrada je takav poduhvat sjajan, tvrdi da su za to po-trebni adekvatni ljudi i veliko vrijeme i zalaganje.Tvrdi da je sjajan na~in rada sa u~enicima prikazi-vanje eksperimenata preko npr. Skypea, ukolikonemaju mogu}nosti da iste eksperimente urade u{kolskim kabinetima.Problem bh. obrazovanja le`i u ~injenici da su i nastavniki u~enik na margini; nastavnici su zatrpani administraci-jom i edukativnim radionicama nepravedno nametnutimod strane Ministarstva, koje se, s druge strane, ne trudiulo`iti u ono {to je bitno, poput programa za nadareneu~enike, opremanja laboratorija itd. Nama nastava budeodmor od svih birokratskih stvari kojima smo zatrpani, au svemu tome gubi se sam u~enik, rekla je Sijer~i}.

Dodatno znanje (ne) mo`e biti besplatnoSasvim slu~ajno ovdje su anketirani prosvjetni ra-dnici u Sarajevu. Da su ista pitanja postavljena uNi{u, ve}ina odgovora bila bi ista ili sli~na. U birokratizovanom obrazovnom procesu umireideja prosvjetiteljstva. Znanje je postalo roba, aoko svake robe, pa i ove, vrte se trgovci i kupci. Alida {kolska klupa ne mora biti pija~na tezga, i dasvaki nastavnik, li~no i pojedina~no, slobodno ikreativno, mo`e vratiti zaboravljeni smisao svompozivu, to pokazuje primjer Sa{e Popovi}a.

Mission Impossible

PRIPREM(N)A,POZOR, SAD!

Subjekti procesa

Foto: Internet

Subjekti procesa 43

Ispovijest nastavnice koja je svoj entuzijazam `rtvovala kako bi se prilagodila uslovima radne sredine.

Prva stvar koju su primijetili bili su bijeli

zidovi u~ionice. “[to je u~ionica ne{to ~u-

dna?! Nastavnice, {to u~ionica izgleda kao

pred kre~ewe? Nedostaje {arenilo kabineta

za engleski.” “E, pa nema.” Nastavnica je poski-

dala postere, leptiri}e i sve one {arene ukra-

se koji su u~ionicu osnovne {kole ~inile u~i-

onicom. Za{to je to napravila?

To nije tvoj posaoMjesecima nisam kupovala novu garderobu, jer

sam novac tro{ila na kwige, priru~nike, ha-

mer-papire, qepilo... Kopirala sam u~enicima

listove, testove, pravila skripte, kupovala im

uxbenike, nabavqala CD-ove. Nisam mogla da

gledam neke svoje u~enike kako kao siro~i}i

sjede na ~asu. Lijepo mi je govorio direktor:

“To nije tvoj posao. Nemoj to da radi{, niko ti

ne}e re}i hvala.” Zaru~nik se qutio na mene

zato {to ogromnu koli~inu svoje energije tro-

{im na {kolu i na djecu. Nisam se dala odvra-

titi od svoje nakane da u~enike motivi{em da

imaju snove, da imaju ciqeve, jer ve}ina mojih

kolega razgovara sa wima kao da ta djeca ne}e

daqe u `ivotu od motike. Ja sam rekla da su mo-

ji u~enici ve}i i boqi qudi od mene. Ali ne

Mrak prosvjete

JESAM LI TIREKAO DA SEPREVI[ETRUDI[?

mijewaju se oni samo zbog jedne osobe koja je tu

samo jednu {kolsku godinu. Ovdje se nastavnici

i roditeqi poznaju. “Jel' ti otac zaklao pili-

}e?” “Prodaje l' mama krompir? Nek’ ra~una na

mene” – ~esti su razgovori izme|u djece i nas-

tavnika na redovnoj nastavi.

I told you so! (Jesam li ti rekao?)Skoro sam i{la nadre|enom da ga informiram

o stawu u~enice Ajle, koja ina~e ne pri~a sa

nastavnicima zbog traume koju je do`ivjela kao

mala. Nema jednog bubrega i ima ugra|en kate-

ter. Djevoj~ica se sasvim normalno pona{a na

odmoru, meni nerijetko do|e da me pita imam li

kredita, jer ho}e da nazove mater. Ali kada tre-

ba ozbiqno da se radi, ona obori glavu do klupe

i ne mo`e{ joj ~ak ni sa usana ~itati kada {a-

pu}e ne{to. U~enica nije kategorisana, disle-

ksi~na je i disgrafi~na i ovih dana je oti{la u

ekstrem djeteta sa emotivnim poreme}ajem –

prestala je da pri~a i sa drugarima. Kada sam

oti{la da ka`em nadre|enom koje sam sve meto-

de primijenila i kako se Ajla po~ela pona{a-

ti, on mi je rekao da joj probam uzeti kwige i da

vidim kako }e reagovati, pa da ga informi{em

naredni dan. Jo{ mi je natuknuo da se previ{e

trudim oko djece i da ne zaboravim da sam ja sa-

mo godinu dana ovdje pa uop{te nema potrebe da

ula`em napore da mijewam ne{to. Naravno, Aj-

la nije reagovala pa sam ~ekala ~etvrtak da joj

vratim kwige. Ajlin tata je do{ao u srijedu da

ka`e kako ja neozbiqno i neodgovorno radim sa

djecom. I{ao je i direktoru da se `ali na moj

rad, a direktor mi je rekao da se ne bojim. Ne}u

snositi sankcije. “Samo ti radi kao {to si do

sada radila.” A u glavi mi odzvawa: ”Jesam li ti

rekao da se previ{e trudi{?”

Ali ne}u vi{e. Od sada se “furam” na starije

kolege. Djeca su samo posao koji moram da odra-

dim. Nema mijewawa enterijera u~ionice i na-

bavqawa tehni~ke opreme. Radim sa onim {to

dobijem da radim. Ne zanima me porodi~na situ-

acija u~enika, za{to nema uxbenike. Nema vi{e

kopirawa testova, radnih listi}a, nema vi{e

igara. Od sada sankcioni{em sve i postajem naj-

vje{ti~avija vje{tica me|u nastavnicama.

SPORI NAINTERNETU,

BRZI NA ORU@JUObrazovni sistem Bosne i Hercego-vine, razbijen na dvanaest samos-talnih i nezavisnih administrati-vnih jedinica, grupisanih oko trirazli~ita nastavna plana i progra-ma, mogu}e je predstaviti na mapii kao ~ovjeka s pi{toljem uperenimu sopstvenu glavu.

U me|uvremenu, ova karta predroditelje i nastavnike postavlja jo{jedno pitanje:Kako se geografija danas izu~ava una{im {kolama? Koliko se koristeprednosti interneta? Da li je goo-gle-maps zamijenio starinske atla-se, ili izdava~ka industrija ne odus-taje od svog monopola na prodajuzastarjele tehnologije? Za{to je va-`no znati ono: ispred sjever, iza le-|a jug, desno istok, lijevo zapad,mahovina na sjeveru itd., ako sva-ko od nas ima mobitel u ruci i nanjemu kompas, mapu, geografskudu`inu i {irinu svoje pozicije?Ili, da presko~imo odmah na kraj:Koliko nastavni planovi i progra-mi, ra|eni pame}u predratnih ka-drova i ljudi podozrivih prema in-ternetu i digitalnoj tehnologiji,uop{te komuniciraju s u~enicima iu~enicama kojih se ti~u?

DNEVNIKNASTAVNIKA

Namir Ibrahimovi}

Odgajati i obrazovati ili formulare popunjavatiSve }emo zanemariti ako povedete na{e dijete na ekskur-ziju, kaù roditelji nakon dugotrajnog i iscrpljuju-}eg razgovora. U toku sastanka optuìli su upravu{kole da je nepravedna prema njihovom djetetu,bez razloga mu je drasti~no sniàvano vladanje;kako posjedovanje noèva, drskost prema nasta-vnicima i ostalom osoblju {kole, pu{enje u {kol-skim prostorijama, isticanje fa{isti~kih simbolaionako nije toliko bitno, tvrde da je antisemitizamop}e stanje bh. dru{tva. Uzalud je uvjeravati ih da je dijete postiglo napre-dak, da ima znatno bolje ocjene i iz u~enja i vlada-nja i da {kola jednostavno ne moè kr{iti odlukeNastavni~kog vije}a vezane za ekskurziju. Naime,jo{ u januaru ove godine jednoglasno je usvojenaodluka da u~enici koji po~etkom aprila imaju vla-danje “dobar”, “zadovoljava” i “lo{e” ne mogu i}ina ekskurziju. No, roditelji se ne mogu pomiriti stim. Napravili ste od njega kriminalca, delinkven-ta, sve odluke donosite samo da on ne ide na ek-skurziju, tvrde roditelji i prijete ministarstvima,sudovima, ombudsmanima, helsin{kim komiteti-ma te ponavljaju: Sve }emo zanemariti ako povedetena{e dijete na ekskurziju.Ekskurzija na kraju osnovne {kole, putovanje zaopra{tanje od nastavnika i prijatelja, simboli~na,obrazovnim sistemom nametnuta prekretnica uu~eni~kim ìvotima. Znate li vi koliko je njemu ta ek-

skurzija bitna, uporni su roditelji, i kako }e se on osje-}ati ako ne ode sa svojim razredom; zapravo, on ve} sadtrpi posljedice va{e odluke. Podsje}amo ih da se u~e-nik popravio i da se ne vidi na koji na~in {kolskemjere negativno uti~u. Te nudimo da majka krenesa sinom na ekskurziju. Ona ne prihvata; smatrada bi to bilo poni`enje za dijete, da bi ga prijateljiiz razreda zadirkivali. I u tom trenutku ne misli napsihi~ke posljedice – ne `eli prihvatiti ponudu ipomo}i svom djetetu.[kola nije promijenila svoju odluku, a roditelji suispunili ono {to su obe}ali – poslali su inspekciju,najavili tu`bu. Inspektore ne zanima su{tina slu~a-ja, nego samo prate dokumentaciju, da li su zapisni-ci vo|eni po propisima, da li su po{tovani Zakon iPravila {kole. Odgoj i obrazovanje se prepu{taju uruke prava i tako prestaje razgovor o djetetu i po~i-nje rasprava o formalnostima. To {to su mjere {kolepomogle da se u~enik popravi vi{e nije bitno, va`noje da li je napravljen propust u izricanju tih mjera –rezultat jeste vidljiv, ali dijete ne ide na ekskurziju isve treba ispitati. Na zahtjev roditelja, naravno.

Bje`imo od Facebboka!U~enike ne treba ni{ta pitati, dovoljno je postatiFacebook prijatelj s njima. Na svojoj teritoriji onise osje}aju suvereno: objavljuju fotografije dne-vnih aktivnosti, komentiraju nerazumljivim sim-bolima, psovku su sveli na razinu uzre~ice. I nima-lo im ne smeta {to me|u prijateljima imaju i poko-

Subjekti procesa

jeg nastavnika. “Nismo u {koli”, re}i }e ako se na~asu spomene njihova javna Facebook aktivnost. [ta da radi nastavnik? Pita se da li roditelji redo-vno prate Facebook profile vlastite djece, da li raz-govaraju s njima o tome ili im je sasvim prirodnoda dijete pa`nju drugih dobija tako {to }e poziratina slici kao kulisa za kriglu pive, s cigaretom u ru-ci? Ho}e li nastavnik razgovarati s u~enikom o to-me? Nasamo ili pred drugim u~enicima? Ili }e sepraviti da ni{ta nije vidio? Ho}e li zvati roditeljena razgovor? Otvara se niz pitanja gdje nastavniksam, a ne pravilnici i zakoni, odu~uje {ta ho}e iline}e raditi (spreman na posljedice). Dru{tvenemreè i blogovi nisu polje djelovanja {kole, tvrdive}ina nas – na osnovu ~ega }emo djelovati; {ta senas to ti~e – imaju roditelje i nek se brinu o njima!Obrazovanje se po ko zna koji put predalo predobiljem informacija koje ranije nije moglo imati:svi patriotski ciljevi, svi te{ki matemati~ki zadaci,brojni testovi, sve ocjene padaju pred fotografi-jom trinaestogodi{njaka koji s cigarom u ruci i kri-glom piva ispred sebe pozira svom prijatelju. Va-`no je da u {koli ne pravi probleme i da prati nas-tavu, pona{anje izvan {kole ionako nije mjerljivo.Vidimo u~enika i ne prepoznajemo ga, iako je ve}8 godina s nama – kao da je imao paralelni ìvot. Ignoriranjem novih medija, zatvaranjem o~ijupred o~iglednim propustima u ostvarivanju cilje-va iz znanja i odgoja, izbjegavanjem dodatne edu-kacije – nastavnici, kao uposlenici {kole, sebi ola-k{avaju posao, ali kao odgovorni gra|ani oteàva-ju ìvot svima.

Pokaì da sakrije{!U toku dvije {kolske godine, nastavnik (s punimradnim vremenom) odrì preko 1200 ~asova. Je-dan od njih je i tzv. ogledni. Na jednom od 1200~asova nastavnik mora pokazati rasko{ vlastitogtalenta – 45 minuta mora izgledati potpuno dru-ga~ije, slikovitije, vizuelno bogatije, s mnogo an-gaòvanjim u~enicima, odnosno, nastavnik morapokazati kako ne radi na ostalim ~asovima. Ogledni ~as postaje parada za direktore, savjetnike,radne kolege... nastavnici se takmi~e ko }e smislitispektakularniju prezentaciju, ko }e donijeti vi{e {a-renih papira, ko }e osmisliti ljep{u grafofoliju, ko }eorganizovati interesantniji kviz i to sve na jednom~asu. Sudar nastavnih sredstava kreira skladno obi-lje znanja – sude}i po reakcijama prisutnih. Strah,nervoza i neizvjesnost usele se u nastavnika dese-

tak dana ranije: neprijatno mu je {to }e s u~enicimaraditi pred publikom, pred gostima koji ocjenjuju,analiziraju, propituju. Ve} dvije godine nije radioovakav ~as – boji se ho}e li ispasti kako treba, ho}eli neko od prisutnih primijetiti pogre{ku; ho}e liu~enici pokazati sve {to ih nije nau~io? Strah i ner-voza nestaju kad se oglasi zvono, kad ~uje ~estitke;gosti kaù da su uìvali; kaù da nikad nisu bili naboljem ~asu i bilo bi super da svaki ~as bude takav,uz naravno nagla{avanje paradoksa da to, ipak, ni-je mogu}e. Djeca su presretna: kona~no jedan ~asna kojem nije dosadno predavanje, na kome nemaklasi~nog ispitivanja. Kreativnost je rijetka kako bi-smo je vi{e cijenili, misle djeca. U {kolama gdje se ne provjerava znanje, gdje seocjene daju za boju o~iju i dje~ije suze; gdje se la-k{e daju ocjene nego znanje, gdje se nastavnici vi-{e boje agresivnog roditelja nego u~eni~kog ne-znanja, ogledni ~as je jedan od na~ina da prikrije-mo rupe u obrazovnom sistemu – mi, nastavnici,moèmo pripremiti zanimljive i kreativne ~asove,ali samo jedan od 1200! Prije nekoliko godine odlu~io sam da moj oglednibude kao i svi drugi ~asovi; da ne budem nasta-vnik-licemjer i da prema u~enicima imam istiodnos sa gostima i bez njih na ~asu. Ne èlim dami ogledni ~as bude izgovor za zanimljiv, kreati-van i ~as na kojem }e djeca usvojiti znanje. Propi-suju}i ogledni ~as, obrazovni standardi od nas tra-è pretvaranje, zavaravanje i prikrivanje. Akodrugima pokazujemo samo posebno pripremljene~asove, onda je ne{to truhlo u na{em poslu.

Subjekti procesa 47

To je samo dijeteînimo li mi nastavnici dobro u~eniku ako imamorazumijevanja za delinkventna pona{anja samozato {to smo prijatelji s njegovim roditeljima? Dali je va`nije tvrditi “to je samo dijete” i zanemari-ti posjedovanje noèva, boksera, vrije|anja nasta-vnika, tu~e s drugim u~enicima, laganje, kra|e idruge prekr{aje regulisane pedago{kim pravilni-cima o pozitivnim i negativnim modelima pona-{anja? To je samo dijete, ponavlja nastavnik i suprotstavljase ve}ini koja ne zaboravlja {ta je u~enik radio u Ipolugodi{tu. On je samo znatièljan i naivan, oprav-dava nastavnik pona{anje svog omiljenog u~enika.Dobro je to dijete, izgovara nastavnik gledaju}i u li-ce kolegicu na koju se u~enik izderao tokom ~asa. Primje}ujem da moj kolega nije bio toliko angaò-van kada se radilo o drugoj djeci, rado je podizaoruku, slaù}i se s odlukama ve}ine; nije traìo ola-kotne okolnosti i nije se pozivao na pra{tanje. Po-~etkom decembra u~enik je ka`njen premje{tajemu drugo odjeljenje jer je napravio niz prekr{aja:pu{io je u {kolskom WC-u, pokazivao je drskost uu~ionici, pojedine nastavnike nije po{tovao, lagaoje, imao kod sebe hladno oru`je, bio nemiran na~asovima, ukrao i prodao mobitel... I nakon pre-mje{taja u drugo odjeljenje odlu~io biti drugi u~e-nik. Sve samo da bi imao primjerno vladanje nakraju {kolske godine i da bi i{ao na |a~ku ekskur-ziju. Jedan ispad s ~asa (kada je izazvao smijehodjeljenja spominjanjem fa{isti~kog pozdrava) ro-ditelji pravdaju op}eprisutnim antisemitizmom u

dru{tvu i zanemarivim u odnosu na sav trud kojije njihovo dijete uloìlo u popravljanju pona{anjai ocjene iz vladanja. Nastavnici cijene trud i pove-}aju vladanje na dobar. Problem jo{ uvijek ostaje:ne moè i}i na ekskurziju zbog odluke Nastavni-~kog vije}a da u~enici s dobrim vladanjem s krajaIII tromjese~ja ne obiljeè kraj osnovne {koleodlaskom u inostranstvo. Takav oblik kazne je od-gojna mjera u~eniku da shvati kako se u ìvotu nemogu tek tako ~initi prekr{aji i o~ekivati da nakonnekog vremena svi na to zaborave.No, spomenuti nastavnik ne misli tako. Pretho-dnih godina, ispostavit }e se, osiguravao je odli-~an uspjeh u~eniku mole}i predmetne nastavnikeda mu poklone nezasluène ocjene. Zajedno sau~enikovim roditeljima izraàva nepovjerenjeodlukama ostalih nastavnika, ne suprotstavljaju}inijedan argument osim da je to samo dijete. Nasta-vnik koji se na ovaj na~in brine za u~enika ponià-va svoju profesiju, subjektivnost stavlja ispred pe-dagogije i ne pomaè drugim u~enicima u odras-tanju. Idealno bi bilo da takav nastavnik otvori svoju{kolu i da u~enici te {kole na|u odgajatelja koji }erazumjeti divljenje hladnom oru`ju, koji }e po-hvaliti kra|u i koji }e aplaudirati drskom pona{a-nju. Mo`da bi tada shvatio da stavljanje prijatelj-stva s roditeljima ispred odgoja i obrazovanja dje-teta {teti i njemu i roditeljima i u~eniku.

Suzama do peticePanika je – {kolska godina bli`i se kraju i ocjenetreba popraviti. U~enici kalkuliraju, zbrajaju i dije-le – predvi|aju prosjek ocjena. Znatan broj njih,pritisnuti roditeljskim zahtjevima i vlastitim ambi-cijama, kasno uvi|a da op}i uspjeh na kraju godi-ne ne}e ispuniti zadata o~ekivanja. Testovi u majuoduzimaju slobodno vrijeme; u~enici pani~no na-dokna|uju propu{teno. “Ako ja iz ovog testa dobijem 5 pa odgovaram je-dnom ili dva puta jo{, mogu li ja imati odli~nu za-klju~nu ocjenu?”, pita u~enik koji od dosada{njih12 ocjena ima samo dvije petice. Uzaludno je go-voriti da nema potrebe baviti se kalkulacijama pri-je nego vidimo ocjene iz zavr{nog testa. “Ali meni}e biti potrebna zaklju~na petica kako bih pro{aoodli~nim”, uporan je u~enik. Zaboravlja da u ra-zredu ima jo{ desetak u~enika koji imaju ocjenesli~ne njegovim i da je premalo ~asova do kraja{kolske godine da bi u~enici usmeno odgovarali.

Subjekti procesa

Ne znaju objasniti za{to ranije nisu mislili o ocje-nama; slijeù ramenima i govore da su isto radili ipro{le godine iz drugih predmeta – lo{e ocjene uprvih 6 mjeseci, a onda u posljednjem trenutkuizborena petica. Pou~avaju}i djecu, nau~ili smo ih da svako dobro-voljno javljanje podrazumijeva i ve}u ocjenu; akose dijete javilo da odgovara za 5, ono mora i dobi-ti 5. “[ta }e, jadno dijete, trudilo se”, poja{njavakolega, “iako nije znalo za 5, dao sam mu 5 – da nepla~e.” Suzama je utaban put do ve}e ocjene. “Fi-no je dijete, mirno na ~asovima; a ko }e provjera-vati njegovo znanje. U drugim {kolama je i gore;daju 5 za mnogo manje znanja”, pravda nastavnikupisivanje nezasluène zaklju~ne ocjene. [kola je u~iteljica ìvota – ne historija. Nije va`noznati, nego plakati. U~enik shvati da je lak{e pla-kati, nego nau~iti. Nastavnik ne daje ocjenu naosnovu pokazanog znanja, ve} na osnovu vlasti-tog saàljenja. Tako rijeke suza i nastavnici punirazumijevanja naprave poplavu odli~nih u~enikau osnovnim {kolama.

Zaklju~ivanje ocjena na lijepe o~i[kolska godina je zavr{ena. Protekle dvije sedmi-ce pro{le su u intenzivnom razgovoru s roditelji-ma o zaklju~nim ocjenama. “Eto, mo`e li moje di-jete ikako odgovarati za ve}u ocjenu? Stvarno jeu~ilo ovih dana i s instruktorom radi, vjerujte.”Roditelji vrlo dobro znaju da se ocjene dobijaju to-kom cijele {kolske godine, tako|er znaju da u ovoj{koli imaju termine za konsultacije sa svakim pre-dmetnim nastavnikom, imaju redovne roditeljskesastanke kao i informativne sastanke s voditeljemodjeljenja, {to je sasvim dovoljno za kvalitetnopra}enje u~enikovog rada. Sve neredovne izos-tanke roditelji zaborave kad je potrebno za dijeteosigurati ocjenu vi{e. Strategije su razli~ite: direktni razgovor s predme-tnim nastavnikom, pritisak na voditelja odjeljenjaili direktoricu {kole ili drugog nastavnika s kojim jeprijatelj od davnina da razgovaraju s predmetnimnastavnikom i ubijede ga da ispita u~enika. Razgo-vori, uglavnom, po~inju blagim prebacivanjem kri-vice na dijete uz obavezno navo|enje razloga za{tonije bilo kontinuiranog u~enja; sve je popra}enooptu`bama na dje~ija interesovanja u kojim je {ko-la na posljednjem mjestu. No, usprkos svemu, akomo`e ikako, kad nastavnik bude imao vremena, dapita dijete za ve}u ocjenu. Nastavnik pristaje.

Ako dijete dobije priliku odgovarati za ve}u ocje-nu, podrazumijeva se da }e je i dobiti. To je nekonepisano pravilo kojim valjda nastavnici ostalimu~enicima pravdaju poklanjanje ocjene: evo, vidise da je u~enik radio. Uspostavljeni kriteriji tokomtrajanja {kolske godine mi ne dozvoljavaju da za-`mirim na oskudno znanje u~enika: znam da }ebiti suze, o~ekujem dolazak roditelja u {kolu, aline mogu pove}ati zaklju~nu ocjenu jer ne mogupogledati u lice ostalim u~enicima koji imaju vi{eznanja i ocjenu koju njihov prijatelj èli, a ne zna.Lak{e mi je pretrpjeti dje~ije suze i optu`be rodi-telja nego jednakom ocjenom ocijeniti nejednakoznanje. âs se tek zavr{io, imam poziv. Ljutiti ènski glasizraàva ogor~enje mojim postupkom: zbog jednerije~i vratio sam dijete na mjesto i uni{tio sav nje-gov trud. Nakon {to objasnim da nije bila jedna ri-je~, nego mnogo vi{e neznanja i da je nemogu}ebilo zaklju~iti ve}u ocjenu, ona po~inje optuìvatii druge nastavnike koji su tako|er nepravedniprema njenom djetetu. Za{to slu{ati ispovijest roditelja koji bez argume-nata i konkretnih primjera optuùje moje kolege?Za{to se argumentovano braniti od optu`bi bezargumenata? Zato {to i nastavnici zloupotreblja-vaju svoje pravo: od nekih u~enika traè puno to-ga i pravedno ih ocjenjuju, a drugi dobijaju ocje-ne na porijeklo, socijalni status, rodbinske veze.Zato strpljivo razgovaram i obja{njavam za{to nemogu biti jedan od takvih nastavnika.

Subjekti procesa 49

Nastavnicima cvije}e, {koli 0 KMNije neobi~no da povod za neki praznik nema ve-zu sa savremenim na~inom obiljeàvanja: Praznikrada postao je praznik izleti{ta, ro{tilja, ra`nja isme}a; boì}i i bajrami slave konzumerizam i tr`necentre. Meni, manjinskom mu{kom uposleniku uosnovno{kolskoj obrazovnoj ustanovi, 8. mart jepraznik u~iteljica i nastavnica te prvi vjesnik pro-lje}a – jo{ visibabe nisu ni pomolile glave iz pro-mrzlog tla, a kolegice u rukama drè pregr{ti ruà,karanfila, puzavica, saksija i celofana. Cvje}are togdana prodaju vi{e nego u toku cijele godine (akoizuzmemo dan podjele |a~kih knjiìca), a muèvii taksisti odvoze mirsne cvjetne kamare u razli~itedijelove grada. Nastava je skra}ena, nastavnice inastavnici se po~aste u zbornici, pojedu kola~ i po-piju sok i tako zaslade skra}eni radni dan.Pokloni su {kolskim pravilnicima i propisima za-branjeni, ali niko ne smatra cvije}e zabranjenimpoklonom – time u~enici iskazuju pa`nju, tvrdeslavljenice. Prije nekoliko godina, kada su osmo-martovski pokloni bili legalna koruptivna sred-stva u borbi za ve}e ocjene, dje~ak je nastavnicipoklonio kori{teni ru` za usne. Naknadno }e seustanoviti da je sam uzeo ru` iz mamine torbe, bo-je}i se da ne bude jedini u~enik koji taj dan ne}epokloniti ne{to svojoj razrednici. Znao je da rodi-telji bez posla nisu u mogu}nosti isprazniti nov~a-nik da izazovu smije{ak na licu nastavnice.Pro{le godine u {koli je Vije}e roditelja predloìloda njegovi ~lanovi po odjeljenjima skupe novac zapostavljanje snjegobrana i tako osiguraju u~eni~keglave prilikom ulaska i izlaska. Akciju je podràlone{to vi{e od polovine roditelja, skupio se nekakonovac za dvije strane gdje se nalaze dva {kolskaulaza. Druge dvije ~ekaju bolja vremena. A treba-lo je samo 2500 KM.Kad bi se novac potro{en za bukete, pojedina~neruè i karanfile, saksije i dodatne poklone, usmje-rio {koli, a ne nastavnicama i u~iteljicama, dobili

bismo i snjegobrane i dodatnu nastavnu opremu isredstva za ~i{}enje i te~ni sapun i toalet-papir –sve ono za {ta resorno ministarstvo ve} drugu go-dinu daje 0 KM. Roditelji misle da se trebaju pona-{ati kao i kantonalna vlast.

U~eni~ke re~enice i ostale pismene nepogodeNave~er dok sam jela zvala me je Dànela i rekla mi da jeMedina rekla njenoj mami da je Dànela namjerno uni{ti-la cvije}e, pi{e u~enica u svom pismenom radu. Re~e-nica jeste izdvojena, nemate rad u cjelini pred so-bom, no dovoljno je da se shvati kako nije savladanatemeljna vrijednost pismenosti: biti jasan. Naravnoda u~enica usmeno ne bi izgovorila ovakvu re~eni-cu, preciznija bi bila u izrazu. Trenutni sistem pisanjapismenih sastava u osnovnoj {koli mijenja u~enike,tjera ih da koriste neki druga~iji jezik, da poku{ajupoga|ati {ta bi to u~itelji/nastavnici voljeli ~itati. Svi smo ve} pro{li to: nastavnik napi{e nekoliko te-ma na tabli, mi otvorimo zada}nice i pi{emo rad najednu od ponu|enih tema. Drìmo se pravila kom-pozicije pismenog rada i trudimo se pisati druga~i-je, biti knjièvnici koji }e u svemu vidjeti dobro,gdje se svaka nesre}a zavr{ava brzim dolaskomvozila Hitne pomo}i: suze obavezno prelaze u smi-jeh dok cvije}e miri{e na sve strane, a Sunce nas to-plo gleda. Naravno, sa {to je manje mogu}e pravo-pisnih gre{aka. U~enici tako prije usvoje pravopi-sna pravila nego logi~ke zakonitosti re~enice. Autizam je neizlje~iva bolest, ali se moè izlije~iti uz redo-van rad i pomo} volontera. Uvijek me iznenadi njegova ̀ i-vahnost i indolentnost. Ima dva sina, ali je jedan u Ame-rici. Sve su ovo pravopisno ispravne i besmislene re-~enice. I {ta raditi? Napisati re~enice na tabli, u~eni-ci }e se nasmijati, objasniti ta~no {ta nije dobro u re-~enici, zapisati nekoliko mogu}ih varijanti oblikova-nja misli u re~enicu kako bi i drugima bilo jasno daìvahnost i indolentnost ne mogu biti u jednoj re~e-nici, naprimjer. Nastavnik s u~enicima ponekadprepravi i cijeli jedan rad (nasumi~no izabran), po-kaè mjesta gdje se tekst moè pro{iriti, {ta je nepo-trebno u radu, kako do}i do originalnosti, no ni{tane vrijedi. I naredna pismena vje`ba donosi sli~nerezultate. Tema je prepri~avanje ]opi}eve pripovi-jetke ûdesna sprava. U~enici pi{u i ovo: Na to bi sedjed naljutio da Petrak nije po~eo da pri~a kako su konjibolji od ljudi, te da konj nije zavidan, da konj nikada ne biprevario, da konj nikada ne bi oteo ènu. Ili: Onda je ne-ko vrijeme Samardìja govorio “bi li konj svome najboljem

Subjekti procesa

drugu ukrao ènu” i djed se rastuì. Ili: To nije mogao sa-znati jer je djed Rade bio tajanstven, ali je saznao. Najlak{e mi je crvenom hemijskom olovkom, kaoprstom po masla~ku, pro}i kroz u~eni~ki rad; po-dvu}i lo{e re~enice, predloìti mogu}e ispravke, is-praviti pravopisne gre{ke te ostaviti komentar uzocjenu na kraju rada. Vi{egodi{nja praksa isprav-ljanja radova (minimalno 6 ih ispravim u jednomodjeljenju u toku {kolske godine) uni{ti svaku na-du da }e radovi biti bolji; da }u naredne {kolske go-dine ~itati u u~eni~kim sastavima precizne i jasnere~enice te da }e one biti u vezi jedna s drugom.Jedina nada je u potpunoj promjeni sistema pisa-nja pismenih sastava: predvi|ene ~asove za pi-smeni na~in izraàvanja organizirati tako da u~e-nici s nastavnikom vi{e mjeseci rade na svom radui da se ocjenjuje sposobnost u~enika da usvoji su-gestije i na taj na~in pobolj{a svoj sastav, a da sezada}nice i pismene {kolske zada}e koriste je-dnom ili dva puta godi{nje.

Prvi put s u~enicima na no}enjeProstor {kole isklju~ivo obavezuje u~enike da sepona{aju po propisima, ~im se na|u izvan nje va-è druga pravila. U to sam se uvjerio i prije dvijesedmice kad sam s kolegama oti{ao na dvodnevnoputovanje s u~enicima VII razreda. Duga vo`njaautobusom i no}enje u hotelu i nastavnicima iu~enicima postaje dan koji se nikada ne zavr{ava;ko }e koga prevariti; na koji na~in iza}i iz sobe, aostati neprimije}en. Zajedni~ko slu{anje muzike je historijski pojam; sva-ko, sa slu{alicama u u{ima, gleda negdje kroz prozorili poku{ava spavati nadokna|uju}i rano subotnjeustajanje. No, nakon nekoliko sati, mira u autobusunema i sve je vi{e hodanja, premje{tanja i galame.Nikako da shvate {ta se sve moè desiti ako voza~bude primoran naglo zako~iti. Disciplinska sveska idnevnik su ostali u {koli tako da u~enici ne vide na-~in kako im ijedan nastavnik moè priprijetiti. Gdjesmo sad, kad }emo sti}i i koliko jo{ ima je lak{e re}i negopratiti put ili ~itati nazive mjesta sa tabli pored puta.Jednosatne pauze u ve}im gradovima ih ne zanima-ju previ{e, historijske objekte je nepotrebno i spomi-njati, a kamoli obilaziti tako da }evabdìnice i pizze-rije postaju mcdonaldsi provincije u pozadini. Ni ko-lege ni ja nemamo ni{ta protiv toga, va`no je omo-gu}iti djeci da borave u gradovima koji su samo ta-~ke na imaginarnoj geografskoj karti, kako bi nakrat-ko vidjeli da dràva BiH nije jednaka Sarajevu.

Fudbalski teren kod hotela obradovao je dje~ake vi-{e nego ~itava Bosanska krajina, op}a je tuga nasta-la kad su shvatili da u sobama postoji samo jednauti~nica te je nemogu}e uklju~iti i TV i elektri~nuantenu istovremeno. Epizode turskih sapunica bit}e propu{tene kao i va`na fudbalska utakmica. Po-ku{avamo s recepcionerkom prona}i prostor gdjebi se svi u~enici mogli druìti, ali u~enici brzo odus-taju i traè da se vrate u sobe. U me|uvremenu suotkrili i trgovinu gdje mogu kupiti energetska pi}atako da polovina djece od sobe do sobe hoda s li-menkom u kojoj je lijek protiv spavanja. Molimo ihda ne kupuju vi{e, a oni se hvale kako su ve} tri li-menke popili. Dogovaramo se da izaberu sobu ukojoj }e se druìti i molimo ih da ne izlaze ~esto.Dogovor je tu da se ne po{tuje, pokazuju u~enici.Smatraju da je hodnik hotela mjesto susreta, gala-me, sva|e, pri~e... Te{ko im je razumjeti da su tu idrugi gosti koji nemaju razumijevanja za cjelono-}nu buku. Upozorenja nastavnika prihvataju trenu-tno, pokazuju da razumiju i kaù da ne}e vi{e bitipotrebe opominjati ih. Ali to {to su obe}ali desetakminuta ranije, to su i prekr{ili. Nastavnik stoji predvratima, a u~enici izlaze i ulaze kroz prozore. I po stoti put nastavnik se pita vrijedi li putovati su~enicima, treba li preuzeti odgovornost za nepre-dvidiva doga|anja. Priu{titi u~enicima zadovolj-stvo da se druè, upoznaju se, pamte pri~e sa za-jedni~kog putovanja je na jednoj strani, a na dru-goj strah da ne povrijede jedni druge, da ne pa-dnu prelaze}i s jednog balkona na drugi, da se nepredoziraju energetskim pi}ima. A opet, pozivatiu~enike na po{tivanje ne~ega {to se ne u~i na ~a-sovima, {to se ne ocjenjuje, nije po{teno. Prave}iNPP za devetogodi{nje osnovno obrazovanje,stru~njaci su previdjeli putovanja, zajedni~ka no-}enja, poèljne oblike pona{anja, obzir premadrugima, ostavljaju}i nastavnicima da ih tome u~edva puta u toku {kolovanja – kada odlaze s dje-com na ekskurzije.

Subjekti procesa 51

PROBLEM IRJE[ENJE

[kola sa dvije fiskulturne saleU dvije fiskulturne sale sedmi~no se moè odràti 120 ~asova.Prva gimnazija (640 u~enika) za svoje potrebe koristi 80 sati.Uprava ne dopu{ta u~enicima susjedne osnovne {kole danastavu tjelesnog odgoja izvode u prostorijama srednje {kole.Kao razloge navode stara ulazna vrata koja treba restaurirati;nepostojanje odvojene mu{ke i ènske svla~ionice, jer, postandardima ne moè se mije{ati mu{ka i ènska odje}a; mo-gu}e sukobe gostuju}ih i doma}ih u~enika; tradiciju koja nepamti da je neka druga obrazovna institucija koristila prosto-rije najstarije bh. srednje {kole.

[kola bez fiskulturne saleO[ “Safvet-beg Ba{agi}” nema svoju fiskulturnu salu za u~eni-ke od VI do VIII razreda (preko 270 u~enika). Oni nastavu tje-lesnog odgoja imaju u objektu FIS koji je udaljen petnaestakminuta hoda od {kolske zgrade. Na putu od {kole do FIS-a iobratno u~enici osnovne {kole su meta maloljetnih delinkve-nata koji im otimaju novac i mobitele. U~eni~ki neprijatelj su ivremenske nepogode – ponekad znaju mokri slu{ati nastavuu poslijepodnevnoj smjeni, jer ih je na putu od fiskulturne saledo {kole zatekao pljusak.

Sportsko igrali{te SFF-aJavno igrali{te je u funkciji samo kada je takmi-~enje sarajevskih gimnazijalaca, te 9 dana uokviru Sarajevo Film Festivala kad postaje do-ma}in Open Air kina. Na ovom prostoru plani-rana je gradnja sportske dvorane, no niko nezna re}i kada }e se plan i realizirati. U zemljigdje je sport isklju~ivo voajerska disciplina, te-{ko je o~ekivati izgradnju sportske dvorane.Bolje D`eko u Manchester Citiju nego osnovacu dvorani.

TEST INTELIGENCIJE

Koji naslov odgovara objemaslikama?

a) Jedna stvar vodi drugojb) Tribune na tribinec) Drvo se navija dok je mladod) Stado naprijed, ostali stoj

PRE DIKA TI

PRO CE SA

56 FANTIGONA+57 NA OGLEDNO-UGLEDNOM ^ASU+58 DRAMA, ALI U TEKSTU+59 SAT GLEDANJA U SAT+60 POZORI[TE, [TA JE TO+62 ENTERIJER NA SLICI NIJEREPREZENTATIVAN ALI JE REALAN; I VE] JE TO ZNAKZA UZBUNU+64 POGLUPI PO NARE\ENJU+80 STARAOPREMA, STARI UD@BENICI+82 RAZDJELJAK I BRKOVI

Predikati procesa

Na zvani~nom web portalu osnovnih i srednjih{kola Kantona Sarajevo, skola.ba, u sekciji za nasta-vnike – Ogledni ~as, data su dva modela pripremeza predmetnu nastavu b,h,s jezika i knjièvnosti.Iako se radi o dva razli~ita knjièvna djela, tragedi-ji Antigona i baladi Hasanaginica, pitanja i formulaci-je su uop{tene i ponavljaju se. Metodi~ki instrukto-ri o~ito nemaju problema s prepisivanjem.Me|utim, mogu li se ista pitanja koja se odnose naAntigonu i Hasanaginicu primijeniti na Fatu, i dali se vic moè metodi~ki obraditi kao balada i tra-gedija?

Do|e Fata Muji.– Mujo, jesi li znao da se u seksu mogu mijenjatipolo`aji?– Kako?– Naprimjer, da ne bude{ ti gore a ja dole, negoobratno.Mujo slegne ramenima, legnu, ugase svjetlo, krenuu akciju, tek u mraku Fata iznena|ena vikne: uj!.– [ta, bona, bi?– Pa opet meni u|e!

Tema: “Mujo i Fata”Faza Ia) @eljeni rezultati:Trajno razumijevanje– Va`nost jedinstva u razli~itosti– Va`nost jednakosti polova u `ivotu porodice i dru{tva

– Neminovnost prihvatanja promjena koje donosi ìvotb) Znanje i vje{tine:Kriti~ka analiza narodnog vica:– izvr{iti karakterizaciju likova, odnose me|u likovima sposebnim akcentom na odnose u patrijarhalnoj porodici– traganje za uzvi{enim u ìvotu jedinke– spremnost istaknutih likova (i ljudi uop}e) na indivi-dualnu `rtvuc) Su{tinska pitanja:– {ta je smisao i cilj na{eg ìvota?– teza: ljubavni odnosi povezuju ljude, a nesloga ih raz-dvaja (razviti diskusiju na ovu temu)– upu}enost individue jedne na drugu u njihovoj pozi-cionoj razli~itosti, kroz potrebu za op}enje i komunika-ciju razli~itosti– primjer iz ìvota: mu{karci i èneFaza II:Vjerodostojno ocjenjivanje– ponovo opisati scenu izme|u Muje i Fate u kojoj se~uva opstanak, identitet, jedinstvo– prezentirati originalnu scenu iz vica i zbivanja u ku-}i protagonista

O~igledno, ovakvim povr{nim, formalisti~kim ibirokratskim metodi~kim uputstvima ne samo daAntigona postaje junakinja vica nego postaje ja-sno za{to |aci sve vi{e prepisuju lektire s interne-ta. Za{to da to ne ~ine kad njihovi odgajatelji i po-u~avatelji prepisuju svoje pripreme?

Metodika

FANTIGONA

Foto: OmnibusJasmina Bajramovi}

Kao jedan vid ocjenjivanja nastavnika u bh. {kola-ma se izvode ogledno-ugledni ~asovi, kojima prisus-tvuju stru~ni organi {kole (direktor, zamjenik dire-ktora i pedagog). Osim {to se tada pose`e za inova-cijama u nastavi iz bilo kog predmeta – savreme-nim metodi~kim oblicima rada, nastavnim poma-galima – primjetno je i ve}e u~e{}e u~enika. Me|u-tim, neki dublji problemi kao {to su tradicionali-zam u nastavi i neprihvatanje savremenih oblikarada od strane nastavnika, te kli{eizirani i konzer-vativni oblici obrade nastavnog gradiva i na~inaocjenjivanja samo pokazuju nelogi~nost i besmi-sao ovih ~asova i sliku stanja u na{im {kolama.

U~ini ~as zanimljivimU savremenim metodi~kim ud`benicima jedan odosnovnih principa dobro izvedene nastave pred-stavljaju inovacije i sposobnosti nastavnika da ~asu~ini zanimljivijim, {to se postiè grupnim obli-kom rada (interaktivnim), audio-vizuelnim pred-stavljanjem nastavnog gradiva preko grafoskopa,laptopa, cd-playera i drugih savremenih pomaga-la. Na{a nadle`na ministarstva su se brzo dala ukupovinu tih pomagala, a rukovodioci {kola i nas-tavnici su hvalospjevima do~ekivali predstavnikevlasti, dok su {tampani i elektronski mediji te (sa-svim normalne) obaveze institucija dràve redo-vno biljeìli i prenosili. Ostalo je da nastavnici kaostru~no osposobljena lica to u nastavi primjenjuju.

Muke po metodici I

NA OGLEDNO--UGLEDNOM ^ASU

Predikati procesa 57

Nedim Ali}

Me|utim, ta pomagala su ostala da skupljaju pra-{inu u podrumima {kola, a nastavnici ih se sjetejednom ili dva puta godi{nje, pani~no ih tra`e}i iunose}i ih u u~ionicu za ogledno-ugledne ~asoveili neke “nenajavljene” posjete lica iz pedago{kogzavoda, a sve kako bi ostavili {to uvjerljiviju slikuo svojoj stru~nosti, te osvojili bodove za sticanjevi{ih stru~nih zvanja u nastavi. Jer, ocjenjivanjenastavnika samo na ovakav na~in, za samo jedan~as koji se mnogo prije najavi, sasvim je neobjekti-vno, te daje jedan povr{an uvid u njegov rad.No, nisu rijetki ni slu~ajevi da se, zbog rijetkog ko-ri{tenja tih savremenih pomagala u nastavi, ~asvrlo ~esto (ukoliko se grafoskop ili laptop ne moguuklju~iti) pretvori u neogledno-neugledni i dramatek slijedi. Panika, znoj i crvenilo na licu nastavni-ka – neizvjesnost sudbine oglednog ~asa se nas-tavlja. Slijedi improvizacija i (m)u~enje za sve pri-sutne na ~asu. Savjetnik ministarstva vrlo ~estoodspava dobro, zabilje`i da je ~as bio uspje{an, teda se nastavnik naro~ito isticao.

1:0 za ex cathedruVe} sljede}i ~as sve se vra}a na staro; klasi~ni oblikrada, majka svih metodika, stare pripreme za ~as,koje se ponavljaju svake godine (ovisno koliko seradi u nastavi), ispitivanje i ocjenjivanje koje seuglavnom bazira na pukom u~eni~kom memorisa-nju informacija iz ud`benika i ono {to se zabiljeì-lo u svesku dok je nastavnik diktirao. O kreati-vnosti u~enika, njihovoj individualnoj sposobnos-ti da istraè neki problem i iznesu ga pred kolega-ma, sposobnosti njihovog grupnog rada, podje-dnakom u~e{}u svih u~enika, rijetko se moè go-voriti.Nadle`na ministarstva obrazovanja u na{oj ze-mlji, pedago{ki zavodi i druge institucije kojima jeto posao ni{ta ne poduzimaju da se ovakvo stanjepromijeni. A sami su se obavezali u zakonima da}e: garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svudjecu i dostizanje zadovoljavaju}eg standarda znanja,vje{tina i sposobnosti; te osigurati dosljednost kvalitetastandarda obrazovanja u svim {kolama i na svim nivo-ima obrazovanja. (Okvirni zakon o osnovnom i sre-dnjem obrazovanju u BiH)Godine prolaze, brojne generacije mladih zavr{a-vaju osnovne i srednje {kole, vlade, savjetnici i mi-nistri za obrazovanje se mijenjaju, a stanje u {ko-lama je isto – zadovoljavaju}eg standarda i kvaliteta nina vidiku.

Predikati procesa

Odnedavno je javnosti dostupna nova publika-

cija pod nazivom Drama u {koli, autorice Edi-

ne Murti}. Radi se o metodi~kom osvrtu na dra-

mu kao nedovoqno obra|enu kwi`evnu vrstu u

bh. nastavnom programu (djelo je predvi|eno za

nastavnike, studente i profesore). Besplatni

primjerci obezbije|eni za sve osnovne i sre-

dwe {kole.

Obja{wavaju}i podvrste dramskih oblika,

autorica navodi da komedija, za razliku od tra-

gedije, ima mnogo savitqiviji oblik. Takva sa-

vitqivost, vaqda, o~ituje se i u komediji in-

trige, koja zasniva radwu na zamr{enom zaple-

tu sa puno neo~ekivanih obrta sa neo~ekiva-

nim, nepredvi|enim, neobi~nim situacijama

(...). Istu }emo stilsku redundantnost primije-

titi i u poja{wavawu dramskog opusa ^ehova,

pisca koji je obiqe`io rusku realisti~ku, gra-

|ansku dramu XIX vijeka, dakle modernu dramu,

kod koga se u dramama doga|aji, iako dramati-

~ni odvijaju le`erno, kao da smo pripremqeni

za wih. Ruska realisti~ka drama je moderna dra-

ma u kojoj su doga|aji dramati~ni, a ujedno i le-

`erni. I daqe: Sve se odigralo, mada niko nije

umro i mada ne mo`emo govoriti da se sve sre-

tno zavr{ilo, ali qudi to podnose kao {to

podnose vlastitu sudbinu, posebno kako god se

ispoqava. Rasprava o va`nosti dramskog lika

ili radwe je ve} dobila svoj historijski smi-

sao, jer se o tome vi{e i ne raspravqa.

Me|utim, par stranica poslije, analiziraju}i

dijelove Aristotelove Poetike, zakqu~uje da

je dilema o tome da li je va`niji lik ili dra-

ma, odnosno radwa – vje~na.

Put kroz teoriju drame, a samim tim i du{e je

trnovit u toj mjeri da se odre|ene tvrdwe mora-

ju naglasiti nekoliko puta: S obzirom da u dra-

mi nema naratora, likovi moraju sva pre`iv-

qavawa i estetske do`ivqaje sami izraziti.

(...) Likovi moraju jasno i do kraja izraziti

pre`ivqavawa s dna wihove du{e.

Ve} i prvo ~itawe pokazuje da je Drama u {ko-

li jo{ jedan u nizu doma}ih savremenih uxbeni-

ka pisan na brzinu, bez ideje, s idejom da se pra-

znine mogu popuwavati {upqinama. A najve}a

je {teta {to je besplatan.

Muke po metodici II

DRAMA, ALI UTEKSTU

Jasmina Bajramovi}

Mjesto radnje: Srednja ekonomska {kola u Saraje-vu.Razlog posjete: odràvanje tzv. “pripremnog ~a-sa” b,h,s jezika i knjièvnosti.Naime, studentica knjièvnosti naroda BiH i b,h,sjezika, u okviru predmeta Metodika nastave knji-èvnosti, du`na je da se “pripremi” za ono {to jojdonosi ìvot nakon fakulteta: rad u {koli. Predauditorijem sastavljenim od u~enika “pripremlje-nih” za ovu vrstu posjete i stru~nog ìrija od je-dnog ~lana (profesora spomenutog predmeta)izlaè nastavnu jedinicu Moderna u ju`noslaven-skim knjièvnostima.

Scenarij je tuPriprema za ~as je napisana i scenarij je tu: mo-derna u evropskom kontekstu, Charles Baudela-ire i Cvije}e zla, uticaji na ju`noslavenski kontekst,zatim: A. G. Mato{, Aleksa [anti} i M. ]. ]ati}. Na-kon nabrajanja uslijedio je osvrt na Jovana Du~i}ai Boru Stankovi}a, a zatim analiza pjesme Jesenjeve~e. Studentica povremeno, kroz gomilu zamor-nih knji`evnohistorijskih ~injenica koje je primo-rana da izlo`i, uspijeva postaviti pitanje u~enici-ma, zainteresovati ih za materiju. Me|utim, kako~as odmi~e, u~enici su za tu pri~u sve manje zain-teresovani, a sve vi{e gledaju u sat u o~ekivanjuvelikog odmora.I jedni i drugi, nakon zvuka zvona, uzdi{u s ola-k{anjem zbog zavr{ene “agonije”. Po~etni~ko

Muke po metodici III

SAT GLEDANJAU SAT

Osman Zuki}

hrvanje s prvim naznakama “problema struke” nezavr{ava se s uzdasima studenata; zabrinjavaju}eje s kojom se mukom probijaju kroz “probne” ~a-sove, kojih je ionako tako malo da ne uspijevajuotresti eventualnu tremu i osmisliti metodi~kipristup koji }e u nastavu podjednako uklju~iti iu~enike.Sada se postavlja pitanje da li je pukom metodi-~kom pripremom mogu}e predvidjeti sve situaci-je koje budu}u nastavnicu ili profesoricu mogudo~ekati na samom ~asu, ili pripremni ~as studen-te vodi u slijepu ulicu zavaravaju}i ih da sati takoprolaze i u nastavi – za platu, a ne za ocjenu?

[ta kaè praksaKako smo imali priliku saznati od nekada{njihstudenata knjièvnosti koji odra|uju pripravni~kista` u {koli ili su tamo zaposleni, teorija je jedno –praksa drugo, a navedeni fakultetski kolegij dale-ko je od prakse s kojom se susre}u u radu.Damir [aboti}, profesor bosanskog jezika i knjiè-vnosti u Perzijsko-bosanskom koledù u Ilija{utvrdi da mu takvi ~asovi nisu pomogli u kasnijemsusretu sa strukom.“Hospitacija mi je pomogla utoliko {to sam tadabio u prilici da li~no prelistam dnevnik i da prisus-tvujem ~asu, a da ne budem prozvan. Da studen-ti imaju ve}eg udjela u tom procesu inicijacije, ko-rist bi bila ve}a, i za njih i za njihove budu}e u~e-nike”, rekao je [aboti}.Da sama priprema i obrada nastavne jedinice nijenajve}i problem, rekla nam je i studentica drugogciklusa na odsjeku za Knjièvnosti naroda BiH(njeno ime poznato je redakciji [kolegijuma).“Imala sam priliku da se, kroz pripravni~ki rad uosnovnoj {koli, li~no uvjerim da je jedan od pro-blema s kojima se biv{i student susre}e u u~ionici inastavni plan i program, odnosno podjela istog nanastavne jedinice. Na fakultetu nas ne u~e ovakve’tehni~ke’ za~koljice, ali su jako bitne u samom nas-tavnom procesu. Tako|er, metodi~ki pristupi kojestudenti preuzimaju iz mahom zastarjele literature(Dragutin Rosandi}, Metodika knjièvnog odgoja iobrazovanja, [kolska knjiga, Zagreb, 1988 – jedna jeod takvih knjiga, op. a.) nisu pogodni za realizaci-ju na ~asu; ~as je previ{e kratak za op{irne pripre-me kakve se tamo navode, a sami ’knji{ki’ pristupine podrazumijevaju pretjeranu interakciju u~eni-ka, koja je klju~na za uspje{nu nastavu.”

Predikati procesa

^iwenica je da u~enici opozori{tu ne mogu nau~iti iz~itanki u kojima pi{e da pozornicu~ine glumci koji se kre}u i drugipredmeti neophodni za predstavunego kroz ~este posjete pozori{tu.

U~enici jedne osnovne {kole na periferiji, u

blizini Sarajeva, raduju se svakoj posjeti gla-

vnom gradu i drugim dijelovima BiH, bez obzi-

ra da li je posjeta edukativnog ili zabavnog ka-

raktera. Ovaj put red je do{ao na posjetu pozo-

ri{tu.

Nakon {to sam u~enicima {estih i sedmih ra-

zreda najavila da }u ih voditi u Pozori{te

mladih da gledaju predstavu, za wih ~udnog i ne-

poznatog naziva (Skapino), bili su odu{evqe-

ni. Nisam znala pravi razlog wihove odu{ev-

qenosti. Pitala sam se da li je to radost zbog

prve posjete pozori{tu, da li radost zbog toga

{to }e djeca s periferije jo{ jednom vidjeti

malo puta voze}i se autobusom, da li radost

zbog dru`ewa popra}enog najnovijim hitovima

turbo folk drekavica, koji tokom vo`we do

Sarajeva i nazad odjekuju s u~eni~kih telefo-

na. Odgovor sam dobila tek nakon zavr{ene

predstave i reakcija u~enika.

Pozori{te nije kinoSvaki dan sam tro{ila po nekoliko minuta ~a-

sa obja{wavaju}i u~enicima gdje idu, koliko

novca im treba za pozori{nu ulaznicu, koliko

za prevoz do Sarajeva, {ta to ustvari idu gleda-

ti, i za{to. Mnogi nisu znali da pozori{te ni-

je isto {to i kino, pa sam im morala obja{wa-

vati razliku izme|u pozori{ne predstave i

filma; onda se na|e{ u ~udu kad shvati{ da ni-

su u~enici jedini koji tu razliku ne znaju, i

prosto se iznenadi{ kad vidi{ da to ne znaju ni

oni odgovorni za odgoj i obrazovawe tih mladih

qudi. Opra{ta se u~enicima, budu}i da su jo{

mladi i da bi to trebali shvatiti na ~asovima

medijske kulture. A {ta s ovima drugima?

Organizacija odlaska u pozori{te trajala je

dvije sedmice. Morao se utvrditi ta~an broj

u~enika koji `ele i}i u pozori{te kako bi se

znalo koliko novaca trebaju izdvojiti za auto-

bus, jer je {kola “siroma{na” pa ne mo`e iz

skromnog buxeta izdvojiti 150 KM da plati

u~enicima odlazak na jednu pozori{nu pred-

stavu. Ne treba napomiwati da bi to trebao bi-

ti obavezan dio nastave iz podru~ja medijske

kulture.

Kona~no je do{ao taj dan.

Krenuli su s osmijehom na licu, dotjerani,

(upozorila sam ih da nije lijepo i}i u pozori-

{te u trenerci) jedva ~ekaju}i da stignu na

odredi{te i pogledaju predstavu koju sam im

Nastava u praksi

POZORI[TE, [TA JE TO

Foto: pozoristemladih.baAlisa Kadri}

prethodno nahvalila i rekla da sam sigurna da

}e im se svidjeti.

Stigav{i pred pozori{te, preuzela sam ula-

znice sa blagajne, poredala u~enike “dva po

dva”, podijelila im ulaznice i objasnila da su

sjedi{ta numerisana i da ne mogu sjediti gdje

ho}e. Naglasila sam da sve pi{e na karti. Mno-

gi nisu shvatili moje upute, pa sam nakon pobu-

na ostalih posjetilaca ~ija su mjesta zauzeli,

u~enike morala posjesti na wihova mjesta.

Razli~ite reakcijePosmatrala sam reakcije dok je trajala pred-

stava. Mnogi su u`ivali pomno prate}i sve

{to se de{ava na sceni, dok su drugi tipkali na

svoje mobitele, tiho vode}i tajnovite razgovo-

re i pitaju}i koliko ima do kraja predstave. Je-

dni su pak razgledali enterijer pozori{ta, gu-

`vali i derali afi{e koje su dobili na ulazu,

zijevali i nervozno cupkali nogama.

Tako su pro{la skoro dva sata, za neke brzo kao

dlanom o dlan, za neke kao godina.

Nakon {to smo na ~asovima razgovarali o doj-

movima s predstave, dobila sam razli~ite odgo-

vore na osnovu kojih sam mogla izvu}i zakqu~ke

o ~esto potcijewenoj va`nosti nastave medijske

kulture, a odgovori su sqede}i: glumci su dobri,

svaka im ~ast; jedan glumac je imao super star-

ke, da su meni onakve; ona glumica bezveze pjeva;

onaj crni dobro pjeva operu; Skapino je najboqi

jer je sve oko sebe uspio prevariti; ovdje se svi

bore samo za novac; predstava je odli~na, nasmi-

jali smo se; na kraju se sve lijepo zavr{ilo, i na

drugoj strani sqede}e: samo smo xaba dali 5 KM;

smje{niji je Izet Fazlinovi} nego ova pred-

stava; boqe je bilo da nisam i{ao, mogao sam se

dosad naspavati; za{to nismo i{li u ono pra-

vo pozori{te, tamo je qep{e i sl...

Neke od ovih odgovora nisam shvatila ozbi-

qno, ali je zanimqivo ~uti {ta su sve u~enici

zapazili gledaju}i jednu pozori{nu predstavu.

Bilo mi je drago {to su barem neki u~enici

shvatili poruku predstave, na wima blizak na-

~in (pohlepa za novcem, spremnost na podvalu i

sl.). Razo~arana sam bila {to su mnogi krenuli

u pozori{te samo da se zabave putuju}i do Sa-

rajeva i nazad, a jo{ vi{e {to su neki rekli da

je predstava bezveze i dosadna.

Ako su to zapa`awa u~enika o predstavi koja je

{kolski primjer na kojem se u~i o pozori{tu,

onda ja kao nastavnik imam te`ak zadatak i ve-

liku odgovornost da, prije svega, kod u~enika

razvijem naviku odlaska u pozori{te kroz koje

}e vremenom nau~iti prepoznati vrijednosti

pozori{ne umjetnosti i shvatiti da je pozori-

{te jedno od mjesta na kojem u~e o `ivotu,

dru{tvu i svijetu u kojem `ive.

^iwenica je da u~enici o pozori{tu ne mogu

nau~iti iz ~itanki u kojima pi{e da pozornicu

~ine glumci koji se kre}u i drugi predmeti ne-

ophodni za predstavu nego kroz ~este posjete

pozori{tu, ne kroz teoriju, nego kroz praksu.

Zato ja kao nastavnik dajem sebi zadatak da sva-

ku generaciju u~enika barem dva puta godi{we

odvedem u pozori{te, pa makar i sami morali

snositi tro{kove prevoza i pozori{ne karte,

koja je u ovom slu~aju prejeftina. Makar dotle

dok uprava {kole ili neko na vi{em nivou ne

shvati da je potrebno izdvojiti finansijska

sredstva za posjete u~enika pozori{tu, {to se

smatra obaveznim dijelom nastave podru~ja me-

dijske kulture.

A dotad, bilo bi lijepo kada bi tim novcem fi-

nansirali svoj, mo`da prvi odlazak u pozori-

{te, i poku{ali uo~iti razliku izme|u filma

i pozori{ne predstave!

S muhom za kruhom

ENTERIJER NASLICI NIJEREPREZENTATIVANALI JE REALAN;I VE] JE TO ZNAKZA UZBUNUKako je mogu}e da u~ionica u jednoj srednjoj {koli izgleda ovako?

(Neispravne instalacije, prljav{tina, od vlage ras-to~ena drvenarija, mjesecima neoprani prozori,zastarjela u~ila...) Ono {to se sve ~e{}e zaboravljajeste da {kola nije samo obrazovna ustanova ne-go mjesto gdje se pou~ava o moralu. To pou~ava-nje ne zavisi od ud`benika, nego prije i iznadsvega od li~nog primjera vaspita~a.Svaka zapu{tena {kola je ogledalo moralno za-pu{tene zajednice. [ta poru~uju djeci odgajateljikoji su spremni zapo~eti {trajk zbog pove}anjatoplog obroka i plata, ali im ne smeta da ga zara-|uju me|u krepanim muhama?Pitate se, gdje je ova {kola i u kakvom je {kolstvumogu}a?Dobro pitanje.

Svezame, otvori seKnjige se sve manje ~itaju, djeca sve vi{e vremenaprovode pred ekranima ra~unara. Sve {to nudeknjige, ~ini se, i jo{ vi{e, nudi internet. Za{to bi|ak sedmog razreda, naprimjer, ~itao DnevnikAne Frank ako moè ~itati, na Facebooku, dnevni-ke svih svoji prijateljica, ili prijatelja? Knjige su de-bele, monohromne, dosadne, nerealne; svijet ~inemuzika, filmovi, tra~evi, fotografije, idoli iz TV se-rija; li~ne istorije u nastanku. Sve se de{ava brzo,na ekranu, sve je kratko, jasno, i sve zadovoljava upotpunosti o~ekivanja tinejdèra.Kad odrastu, i kad se {kolska lektira skine s popi-sa dosadnih obaveza, ~ita}e jo{ manje. Replicira}ese u svoje roditelje koji prema knjigama imajustrahopo{tovanje, ili se odnose prema njima kaoprema feti{u, ali bez potrebe, iz svog bi}a, da u ~i-tanju vide korist.[kola za ovu po literaturu sumornu perspektivuima presudnu odgovornost. Ona mlade privodiknjizi kao civilizacijskoj vrijednosti koja se podra-zumijeva sama po sebi, bez rasprave i bez argu-menata. Razumljivo je da privedeni ùde za slo-bodom, koja je izvan korica knjiga.Za tu`ni nesporazum izme|u djece i knjièvnostikrivi su isklju~ivo odrasli. Me|u njima, prije svih,sastavlja~i nastavnih planova i programa, kojiknjièvnost koriste kao sredstvo indoktrinacije,kao sredstvo utiskivanja nacionalizma u identitetepojedinaca. Odmah za njima tu su stru~njaci, pe-

dagozi, psiholozi, autori ud`benika i nastavnici,koji pravima djece na slobodu izbora pretpostav-ljaju vlastiti konformizam. Zadràti posao u siste-mu ideolo{kog aparata va`nije je nego osporitinjegove motive i ponuditi realne alternative. Naj-zad, odgovorni su i roditelji, koji na svom iskustvunisu osvijestili ulogu literature u moralnom razvo-ju li~nosti. (Naravno, izuzetaka ima, ali su oni ma-lobrojni, i vrlo ~esto ucijenjeni èljom i potrebomdjeteta da se ne izdvaja i ne isti~e u pitanjima odva`nosti za razrednu grupu.)Jedna mogu}a strategija otpora zloubotrebi knji-èvnosti i istovremeno jedan oblik anga`mana zaafirmaciju knjièvnosti jeste izrada alternativne~itanke. Ud`benik koji bi pored obaveznih i ~estobezvrijednih tekstova (jer su stilski lo{i, ili eti~kisumnjivi, ili neprilago|eni uzrastu, ili dati uodlomcima, itd.) ponudio i njima suprotne, obave-zao bi sve nivoe {kolskog sistema da preispitajusvoje pozicije, i svoju praksu. Takav ud`benik mo-rao bi proiza}i iz kompetentnog istraìvanja aktu-elnih ~itanki i iz primjedbi na njihov sadràj i me-todi~ku opremu. Istovremeno, morao bi imati svi-jest o potrebama i navikama djece, o njihovim ge-neracijskim afinitetima i okruènju u kom ìve.Jedan takav pojavio se 2008. godine u Sarajevu.îtanka Svezame, otvori se odgovor je grupe autorana rezultate nekoliko analiza sadràja ud`benikajezika i knjièvnosti, ~iji su glavni nalazi upravonavedeni.

Poziv na polemiku

POGLUPI PONARE\ENJU

Predikati procesa

Izvor: Sajt Ministarstva

Nenad Velièkoviæ

^itanka, uz sve opravdane prigovore koji se uvi-jek mogu staviti svakom pionirskom poslu, nasto-ji posti}i najmanje tri cilja:1. Metodi~ki jasno i pregledno protuma~iti knji`e-

vna djela i u vezi s njihovim ideolo{kim anga-`manom razja{njavati vrijednosti.

2. Razvlastiti nacionalni identitet kao najvi{u vri-jednost, zala`u}i se za ravnopravnost identiteta,afirmi{u}i univerzalne vrijednosti sadr`ane uPovelji o ljudskim pravima; odnosno, u odgoj-nom smislu, umjesto drugom dati prednost tre-}em stadiju moralnog razvoja, po poznatoj Kol-bergovoj ljestvici (vidi str. 79).

3. Razli~itim strategijama suprotstaviti se domina-ciji elektronskih medija i poku{ati motivisatiu~enike za kreativno ~itanje knji`evnih djela.

U ostvarenju ovih ciljeva grupa autora (profesoraili magistara knji`evnosti, nastavnika u {kolskojpraksi, lektora sa dugogodi{njom praksom i je-dnim od vode}ih grafi~kih dizajnera u zemlji) kre-irala je ~itanke za 5, 6. i 7. razred osnovne {kole, za~iji su koncept karakteristi~na sljede}a rje{enja:a) grupisanje tekstova u poglavlja po osnovu vrije-

dnosti, a ne `anrovske ili istorijske povezanosti;b) insistiranje na razumijevanju leksike i stilskih

postupaka, koje je preduslov razumijevanjusmisla;

c) funkcionalne i bogato opremljene margine, ko-je }e ~itaoca i tuma~a opskrbiti potrebnim zna-njem o kontekstu knji`evnog teksta.

d) grafi~ko oblikovanje stranica, s velikim brojemfotografija, s rasporedom koji podsje}a na orga-nizaciju sadr`aja na internetu.

U obra}anju korisnicima (|acima, nastavnicima,roditeljima...) na po~etku ~itanke Svezame, otvorise, stoji:“îtanka je podijeljena u vi{e poglavlja, tako da tekstoveu njima povezuju zajedni~ke teme, o kojima se na ~asumoè razgovarati ili pisati. Knjièvna djela uvijek sunastajala u nekoj zajednici i u nekom vremenu, i uvijeksu iskazivala ~ovjekov (umjetnikov) odnos prema ìvotu.(A ìvot je u svemu, i sve je u ìvotu: ljubav i mr`nja,sre}a i nesre}a, pravda i nepravda... pa ~ak i smrt.)Poglavlja ~esto po~inju ilustracijama koje na prvi po-gled namju mnogo veze ni sa knjièvno{}u ni sa samomnajavljenom temom. Ali, kao {to mnogi pjesnici vjeru-ju, “sve je sa svim u vezi”, i upavo je otkrivanje tih ve-za avantura u koju nas ~itanje knjiga poziva. Da, ba{tako! – ljepotu i veli~inu svemira moèmo otkriti u knji-gama – razmi{ljaju}i o smislu pro~itanog.

Uvodni tekst otkriva u kakvoj su vezi ilustracije sa te-mom poglavlja. On je ~esto provokativan, postavlja za-nimljiva pitanja i o~ekuje iskrene i pametne odgovore.Za pronalaènje takvih odgovora ne}e biti dosta nekoli-ko minuta, ne}e ni cijeli {kolski ~as, ali cijela {kolska go-dina mo`da ho}e. Ako se o pitanjima bude razmi{ljalo, irazgovaralo u {kolskom dvori{tu, na odjeljenskoj zaje-dnici, u porodici, na internetu.(U sre}u se uzda ljud.) Naslovi poglavlja su ponekad~udni, u frazama na koje smo navikli promijenjena je je-dna rije~ ili samo jedno slovo. I to }e biti jedan zadatak,sa razgovor u {kolskoj klupi: kako se smisao promijeniotom jedva primjetnom promjenom, i u kakvoj je vezi ta-kav naslov sa sadràjem poglavlja.Knjièvna djela, rekli smo, uvijek su u vezi sa svijetomu kojem nastaju. Pored njih, u ~itanci, prona}i }e{ uo-kvirene slike i tekstove koji se trude dopuniti tvoje zna-nje o pokrenutoj temi. Nekada su te dopune vezane zaknjièvne pojmove i u njima se obja{njavaju termini ko-je }e{ tako lak{e razumjeti i kojima }e{ se onda ~e{}e ko-ristiti. A nekada su ~itave male pri~e, koje nas iz knjiè-vnog teksta odvode u druge oblasti znanja.Naravno, ~itanke nema bez knjièvnih djela. U ovoj ihima, {to cijelih (pjesama, pri~a, basni...) {to odlomaka(pripovijetki, romana...) preko ~etrdeset! Sva se ne}e ~i-tati, i o svima se ne}e raspravljati na ~asovima. O koji-ma i kada ho}e, odlu~i}e Tvoj nastavnik ili Tvoja nasta-vnica. Ali na njihovu odluku moè uticati i Tvoja èlja!Jedan od ciljeva na{e ~itanke je da nau~i{ {to vi{e rije~i,da razumije{ lak{e druge {ta govore, i da Tebi bude lak{eizraàvati misli i osje}aje. Nekada se to moè grimasomili dodirom, ali nekada, zaista, nema drugog na~ina negorije~ima, i re~enicama. [to su one jasnije i ljep{e, tvojamisao }e potpunije i brè sti}i do onoga kome se obra}a{.”Ud`benik je na konkursu Federalnog ministarstvaobrazovanja i nauke dobio visoke ocjene recenze-nata i po~etkom {kolske 2008/09. godine na{ao sena trì{tu. Me|utim, {kole su se (nastavnici? stru-~ni aktivi? direktori? kantonalni ministri?) sveje-dno opredijelili za tradicionalne, na koje su navi-kli. Samo zanemarljivo mali broj njih odlu~io sekoristiti Svezamovu ~itanku. Za{to? Kako se izme|uvi{e ponu|enih ~itanki nastavnik odlu~uje za je-dnu? Najbolja mu je ona na koju je navikao?Ili ona koja je najmanje zahtjevna?Ili ona koja je najbolja u svojoj ideolo{koj zada}i –afirmaciji nacionalizma?

Svezame, zatvori sePrilika da se na ovo pitanje poku{a odgovoritiukazala se nakon {to sljede}e, 2009., godine ud`-benik istog tima, Svezame otvori se 6, nije dobio po-zitivnu ocjenu. U tekstu Svezame zatvori se(1) razo-bli~en je jedan mehanizama dràvnog aparata –pozicija stru~nog recenzenta. Recenzent, pozivaju}ise na autoritet zasnovan na tituli (konretno aka-demskoj, doktorskoj) prosu|uje neobjektivno, ne-argumentovano i ideolo{ki podobno. To ~ini u je-dnom komplikovanom sistemu bodovanja, pre-zentiranog javnosti uop{tenom tabelom, koja os-tavlja utisak egzaktnosti i objektivnosti, a u su{tinije pokri}e za manipulaciju.(2)Oni koji nakon objavljivanja takve tabele imajupriliku birati jedan od dozvoljenih ud`benika, iza-bra}e onaj s vrha liste, ne sumnjaju}i na korumpi-ranost ili nestru~nost stru~njaka. Ukoliko su nasta-vnici ti koji biraju ud`benike, a to nije uvijek i svu-gdje praksa(3), oni naj~e{}e nemaju vremena daanaliziraju ponudu, jer im se za taj posao ostavljanerealnih dva dana ili manje. Podrazumijeva se dauvid u rukopise kojima je trijaà prethodno pre-sudila niti nemaju.Takav alibi, a to je za ovaj tekst od presudne va-`nosti, nastavnici nisu imali 2010. godine.Imali li su dovoljno vremena da upoznaju i ocije-ne alternativni ud`benik (jer je ~itanka Svezameotvori se 5 dvije godine bila dostupna i vidljiva).Pred njima su bila dva koncepta: jedan klasi~an,zastario, decenijama nepromijenjen, i jedan mo-deran, vizuelno i sadràjno prilago|en generacijikojoj se obra}a, djeci na ~iji su odgoj elektronskimediji i gledanje utjecali vi{e nego knjige i ~itanje.Pa ipak, koncept Svezame, otvori se ve}ina nasta-vnika u {kolama koje rade po federalnom nasta-vnom planu i programu ponovo nije prihvatila.Odbili su mijenjati navike i prilagoditi svoje meto-de promijenjenim okolnostima. Reagovali su kon-zervativno, inertno i konformisti~ki.U vezi s tim mogu}e je postaviti sljede}a pitanja:Kakve vrijednosti zastupaju ljudi koji predajuknjièvnost u osnovnim {kolama?Da li im je fakultet dao odgovaraju}a znanja, i ko-liko su ona dovoljna da odgovore interesima dje-ce odrasle pred televizijskim i kompjuterskimekranima?[ta su njihovi konkretni uspjesi, u karijerama kojetraju 30 ili 40 godina? Gdje je u ovom dru{tvu taarmija {kolovanih ~italaca, gdje su ti ljubitelji i po-

{tovaoci lijepe rije~i kojoj su oni usadili ~itala~kenavike i razvili literarni ukus?Na ~ijoj su oni uistinu strani, u svo|enju obrazo-vanja na ideolo{ku indoktrinaciju?Gdje i kako brane djecu, u javnosti, od gluposti,laì i neta~nosti u ~itankama po kojima rade?Gdje njihova stru~nost i njihovo iskustvo kao mo-ralni primjer i uzor pokazuje mladima {ta su vrije-dnosti gra|anskog dru{tva?Gdje su njihovi stru~ni ~asopisi, gdje su knjièvni ane biroktratski izvje{taji o njihovim dostignu}ima,gdje su njihove uzorne {kolske interpretacije, gdje{kolski literarni ~asopisi koje oni ure|uju?Gdje moèmo ~uti njihov odgovor na devastacijuknjièvnosti, a da ih ne prislu{kujemo ispred za-tvorenih vrata u~ionica?Nigdje, odgovor je na zadnje, i neka prethodna pi-tanja. Osim administrativne i birokratske odgovor-nosti, vezane za normu, raspored, formalnu pro-vedbu nastavnog plana i programa, druge odgo-vornosti ovaj esnaf nema. Slobodan je da formiravrijednosti, u mjeri u kojoj knjièvnost to moè (ata mjera nije mala) a istovremeno po{te|en kritikei rasprave u polju knjièvnosti i ideologije, jer u topolje ne zalazi, za{ti}en kao kornja~a tvrdim oklo-pom dràvnog ideolo{kog obrazovnog aparata.Me|utim, i tu ova rasprava nalazi upori{ta, u pro-cesu recenziranja i odabiranja ud`benika mogu}eje uhvatiti nastavnika knjièvnosti u govoru izvanu~ionice, u objavljivanju vrijednosti za koje se za-laè, koje brani i koje presa|uje na u~enike.Staka Vuji~i}(4), nastavnica osnovne {kole iz Saraje-va, ~lanica peto~lanog recenzentskog tima na kon-kursu Federalnog ministarstva za odabir ud`benika(knjièvnosti, ~itanki) u ljeto 2010. godine odbila jepotpisati odobrenje ~itanci Svezame, otvori se 7, sma-traju}i je neprimjerenom aktuelnoj {kolskoj praksi.Odbijaju}i svaku raspravu s autorima Svezama, ipriliku da obrazloì svoj o{tar sud (na sastankuuprili~enom s tim razlogom), pozivaju}i se na svo-je radno iskustvo u razredu i poznavanje djece(kao da u autorskom timu nije bilo nastavnika s is-tim kvalifikacijama), ona je potvrdila ocjene izre-~ene u pismeno dostavljenoj recenziji i taj formularovlastila da govori u njeno ime. Potvr|ene, njenepismene izjave, komentari i ocjene pojavljuju se ujavnom prostoru kao dokument velike va`nosti, iznajmanje dva razloga.Prvo, jer takvih dokumenata naj~e{}e nema. Nijelako crno na bijelom imati u tom obimu zbir stru-

Predikati procesa

~nih stavova jednog prosvjetnog radnika i pro~itatikojim se to on vrijednostima upravlja i kako gledana nastavu knjièvnosti.Drugo, i mo`da va`nije: njena recenzija moè seovdje ~itati kao stav najmanje jedne polovine nas-tavnika knjièvnosti u nastavi po tzv. federalnomplanu i programu. Opravdanje za ovakvo uop{ta-vanje je u sljede}em:a) ~itanku koju ona ocjenjuje negativno odbija ko-

ristiti ve}ina nastavnika, ab) ~itanku koju ona favorizuje (NAM, Tuzla) bira

da po njoj izvodi nastavu pomenuta polovina.Sprega ova dva izbora (ne-Svezam, da-NAM) do-voljna je osnova da se u daljoj raspravi njeni argu-menti ~itaju kao argumenti i njenih kolega – isto-mi{ljenika.(5)Na konkursu 2010. godine, najvi{e bodova na tojlisti dobila je îtanka 7, autorica Azre Verla{evi} iVesne Ali}, izdava~ NAM, Tuzla.Najbolje rangirana ~itanka u procesu ocjenjivanja11 pristiglih rukopisa(6), prema anketi OSCE-a, u{kolama na teritoriji Federacije koristi se vi{e negosve ostale ~etiri zajedno.(7)Po mi{ljenju recenzentice u svojstvu predstavniceesnafa, ovaj “rukopis posjeduje razloge da se prihvati kaopozitivan rad s obzirom na sve elemente koji ~ine cjelovi-tu recenziju. Me|utim, ako se uzmu neki drugi elementikao kriterij za ocjenjivanje rukopisa, onda je jasno vidlji-vo postojanje odre|enih propusta, posebno u odnosu napedago{ko-psiholo{ki i didakti~ko-metodi~ki nivo analize.Iz navedenih razloga rukopis se ocjenjuje negativno.”Esnaf na ovaj na~in odstupa od kriterija utvr|enihradnim listovima po kojima je svaki recenzent bioduàn ocijeniti rukopise, i na osnovu kojih seizvodi kona~na ocjena i rang-lista. Bez obzira {toni po jednom kriteriju rukopisu ne daje ocjenu je-dan, esnafova je kona~na ocjena – negativno. Tako-|e, esnaf ovim dovodi u pitanje cjelokupnu proce-duru; osporava svrsishodnost radnih listova, i kri-terijima Federalnog ministarstva suprotstavljavlastite, neke druge elemente.Koji su to drugi elementi – iz esnafske recenzije nijejasno. Esnaf ne daje primjere propusta u pedago-{ko-psiholo{kom i didakti~ko-metodi~kom nivouanalize Sezamove ~itanke, ne dokazuje i ne obrazla-è svoje tvrdnje. U recenziji, u kojoj odgovara na34 pitanja, svrstana u sedam kategorija, ukupnosu tri primjedbe jasne. (Tako da se navode brojevistranica onoga {to se smatra spornim u rukopisu.O tome vi{e kasnije.)

Arogantno presu|ivanje, kritiziranje bez argumen-tacije, nedosljedno i pristrano bodovanje, pogre{noprosu|ivanje, previdi i neznanje demonstrirani uovom recenziranju (za koji je recenzentici, predsta-vnici esnafa, ukupno ispla}en honorar u visini oko3.000 KM!) nisu ono {to recenzija treba biti: stru~na,objektivna i argumentovana ocjena ne~ijeg rada.

(1) U knjizi N. Veli~kovi}, Dijagnoza – patriotizam, Beograd, 2010.(2) Na niz protesta u javnosti nakon objavljivanja rezultatakonkursa 2009, u kojima su najglasniji bili izdava~i nezado-voljni procedurom, federalna ministrica obrazovanja (MelihaAli}) prihvatila je prijedlog da se broj recenzenata sa tri pove}ana pet, kako bi se, kobajagi, smanjila vjerovatno}a da recen-zenti mogu uticati na odabir i/ili eliminaciju rukopisa (jer naj-bolja i najgora ocjena ne}e ulaziti u kona~an zbir). Me|utim,time je naàlost izbjegnuta rasprava o va`nijim pitanjima: o lo-{em planu i programu, o lo{em i neadekvatnom upitniku(istom za sve predmete), o nepostojanju stru~nog organa kojibi ocijenio rad recenzenata i razmotrio eventualne àlbe.Od izdava~a se novim propozicijama traìlo da pro~ita i prih-vati sve primjedbe i zahtjeve svih pet recenzenata, uslovljava-ju}i time odobrenje za {tampu. Recenzentima je data mo} damijenjaju sadràj koji kao autori ne}e potpisati; time je iskom-plikovano pitanje autorskih prava. Istovremeno, izdava~i subili du`ni organizovati sastanak autora sa svim recenzentima;na sastanku se imalo pro}i kroz cijeli prema njihovim zahtjevi-ma korigovani rukopis, da bi se oni, svih pet, potpisalo na sva-ku od (npr. 150!) stranica.Ovaj mu~an i besmislen posao, potreban samo valjda ministar-stvu, da bi odgovornost za gre{ke i propuste skinulo sa sebe narecenzente i izdava~e, trajao je nekoliko dana, {to zbog obimnegra|e, {to zbog uskla|ivanja termina (dva recenzenta nasta-njena izvan Sarajeva, isto kao i nekoliko autora). (3) Ko bira ud`benike? Ministar, ili ministarstvo, odlukom; di-rektor {kole, partijskom direktivom, ili iz komercijalnih razlo-ga; aktiv, na insistiranje najstarijeg, najuticajnijeg nastavnika;najzad, nastavnik samostalno.(4) U Izvodu iz baze podataka sa Liste recenzenata Federalnog mini-starstva obrazovanja i nauke, traènog i dobijenog za potrebeovog teksta, o njoj se moè saznati ovo: zvanje – nastavnik;predmet – bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjièvnost; radovi– ud`benik “Moja lektira”; trenutno zaposlenje JU “FatimaGuni}”; radno iskustvo – 35 godina radnog iskustva kao nas-tavnik bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika.(5) Istina: mnogi od njih ne odlu~uju nikako, ili ne odlu~ujusami; odlu~uju direktori i ministri u njihovo ime. Me|utim, onisami o tome }ute, ne protestuju, ne brane svoja prava da samibiraju ~itanke po kojima }e raditi. Ukratko, i njima, kao i nji-hovim kolegama koji su odlu~ili da vjeruju zvani~nim rezulta-tima i rang-listi, konformizam je alibi.(6) Tabela objavljena na sajtu Ministarstva, nakon sjednice Vije-}a za uskla|ivanje ud`beni~ke politike u Federaciji Bosne iHercegovine odràne 31. 5. 2010. godine u Sarajevu.(7) Rezultate ankete za potrebe ovog teksta dostavila je kance-larija OSCE-a u Sarajevu. U dva kantona, Gora`danskom i Tu-zlanskom, odakle ima najmanje odgovora na anketu, sve {kole,po odluci ministarstava, rade po ~itanci Ali}/Verla{evi}.

Predikati procesa

Za{to je honorar ipak ispla}en?Tehni~ki, zato {to Ministarstvo nema mehanizmeda izdava~e i autore, a potom i nastavnike, |ake iroditelje za{titi od neznanja i zloupotrebe ovla{te-nja; su{tinski, zato {to je esnaf svojim metodom ra-da reprezent po`eljnih vrijednosti koje Ministar-stvo svojom ud`beni~kom politikom `eli afirmisati.Argumente za dosad izre~ene tvrdnje ponudi}euporedna analiza dviju recenzija: one koja ~itanciNAM-a daje 33,27 bodova, i one koja ~itanci Seza-ma daje 21,45 bodova.

Dr{ka bez metleOcjenjuju}i nau~no-stru~nu vrijednost rukopisa,odgovaraju}i na pitanje da li su a) sadràji rukopisazasnovani na provjerenim i op}eprihva}enim teorijama,~injenicama i tuma~enjima zakonitosti, pojava i proce-sa, esnaf Sezamu daje ocjenu 2, uz obrazloènje:“Rukopis je zasnovan na op}eprihva}enim teorijama, aliza u~enike predstavlja neselektivno sticanje znanja.”Ne navodi primjere, niti obrazlaè ovakvu ocjenu.NAM-u daje ocjenu 5: “Sadràji rukopisa su zasno-vani na op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama. Zau~enike predstavlja izvor znanja i pruà informacije izrazli~itih oblasti.”Na str. 22. u NAM-ovoj ~itanci stoji: “Saz je stari ì-~ani instrument s dugom dr{kom. U na{im krajevima u14. i 15. stolje}u sijelo se nije moglo zamisliti bez saza isevdalinke.”Recenzentica o~ito ne zna da saz nema dr{ku, ne-go vrat. Tako|er ne vidi o~igledan anahronizam:saz se pojavljuje u BiH u 15. vijeku, dolaskomOsmanlija. Prije toga je u Mediteranu kori{ten in-strument iz iste porodice, leut. Ali leut nije dio tra-dicije na kojoj se gradi bo{nja~ki identitet pa jekao takav u poèljnoj ~itanci suvi{an.Na str. 56. u NAM-ovoj ~itanci stoji: “Nau~ili smo:Ste}ak je vrsta bosanskog kamenog nadgrobnog spome-nika iz srednjeg vijeka. Ste}ci su obi~no ukra{eni ukle-sanim prizorima iz ìvota i lova, s vite{kih turnira ilinatpisima na glagoljici ili bosan~ici. Me|u najljep{e ste-}ke spadaju oni u Radimlji kod Stoca. Natpisi na ste}ci-ma ili mramorovima najzna~ajniji su spomenici naro-dnog jezika u Bosni i Hercegovini. Ve}ina ste}aka ispi-sana je bosan~icom.”Ova tvrdnja nije zasnovana na op}eprihva}enim te-orijama, ~injenicama, tuma~enjima. Naprotiv: ste-}ak nije bosanski kamen. Ima ga najvi{e u Hercego-vini, a izvan granica BiH u Hrvatskoj, Srbiji i Crnojgori. Natpisi na ste}cima nisu napisani samo glago-

ljicom i bosan~icom nego i }irilicom. Me|u “najlje-p{ima” – onima u Radimlji, upravo ih je pet napisa-nih }irilicom.(8) Ovakav na~in predstavljanja ~inje-nica nije izvor znanja za u~enike, nego naprotiv, is-torijski falsifikat koji je oru|e indoktrinacije.Na str. 92. NAM-ove ~itanke, u interpretaciji Sija-ri}eve pripovijetke Hrt veli se:“Smatra se da kultura i karakter jednog naroda ima ve-liki utjecaj na prirodu i karakter rase psa koju je taj na-rod uzgojio. [ta smo o prirodi i karakteru hrta saznaliiz ove pri~e? Kako taj opis moèmo dovesti u vezu s pri-rodom i karakterom bosanskohercegova~kih ljudi?”Ni ova izjava nije zasnovana na op}eprihva}enim te-orijama i ~injenicama. Citirana glupost nije samosmije{na, nego i rasisti~ka; bilo bi zanimljivo ~utiobja{njenje autorica ~itanke, i esnafa, koje osobinenjema~kog naroda ima njema~ki ov~ar, koje osobi-ne Hrvata (ili Dalmatinaca?) dalmatiner, {ta su odBosanaca (Bo{njaka?) preuzeli tornjak i barak, je liirski seter sli~niji Ircima katolicima ili protestanti-ma, da li su razli~ite religije uticale na razlike iz-me|u avganistanskog i ruskog hrta?U istoj interpretaciji NAM-ovi u~enici se instruiraju:“Zamolite nekog lovca da vam odrì kratak ~as iz kino-logije. Neka dovede u {kolsko dvori{te svog lova~kogpsa, a ako to nije hrt, neka donese i fotografiju hrta. Po-ku{ajte saznati odgovore na sljede}a pitanja: Kako soko-li pomaù hrtovima u lovu?”Po kojoj kinolo{koj, ili lova~koj, ili knjièvnonau-~noj teoriji sokolovi pomaù hrtovima u lovu?Kruè iznad lovi{ta, pa kad opaze divlja~ navodehrta na njeno skrovi{te? Ili je ovo primjer za tvrd-nju, uz ocjenu 5, “da svi sadràji omogu}uju primje-nu znanja u svakodnevnom ìvotu, jer su u skladu sapsihofizi~kim razvojem u~enika”?Esnaf ne zna da su to dvije sasvim razli~ite vrste lo-va, i da je pitanje besmisleno.Ocjenjivanje po prvom radnom listu zavr{ava od-govorom na pitanje: d) da li se u rukopisu ud`benikapojavljuju ozbiljne materijalne gre{ke ili gre{ke drugeprirode koje su takvog karaktera da se rukopis smatranekvalitetnim:Esnaf tvrdi (i daje peticu): “U rukopisu se ne pojav-ljuju gre{ke koje uti~u na kvalitet. Preporu~ujem da na-ziv pjesme – Pjesma o kuji bude preformulisan u Pje-sma o keru{i strana 49.”Sude}i po esnafu, gre{ke koje uti~u na kvalitet nisusmje{tanje sijela, saza i sevdalinke u 14. vijek, nitije problemati~na tendenciozna zamjena }irilicebosan~icom. Iz perspektive ideologije koja promo-

Predikati procesa

vi{e NAM-ovu ~itanku materijalne gre{ke ovog ti-pa su dodatni kvalitet, jer afirmi{u predrasude opro{losti bo{nja~kog naroda.Kvalitet ud`benika ne umanjuje ni ~injenica da seuz biografsku napomenu o Svetozaru ]orovi}u da-je slika Alekse [anti}a (str. 106.). Iako su recenzentiobavezni da postojanje materijalnih gre{aka u ru-kopisu posebno istaknu, esnaf to propu{ta da u~ini.Zaista je va`nije zove li se ku~ka kuja ili keru{a ne-go da li je Svetozaru ]orovi}u na slici pravo imeAleksa [anti}!

Ime oca u sinaNa 34. stranici NAM-ove ~itanke, u vezi s putopi-som Isidore Sekuli} govori se o Sjevernom polu:“Kao {to znate, crveni se vr{ak metalne igle na kompa-su uvijek okre}e prema Sjevernom polu, jer ga on pri-vla~i svojim magnetom.”Osim {to nije jasno re~eno da geografski i magne-tni pol nisu jedno te isto, izmi{lja se nekakav ma-gnet na Sjevernom polu. To je besmislica, jer se ci-jela Zemlja pona{a kao magnet, i okretanje igle ukompasu posljedica je djelovanja silnica u njenommagnetnom polju. Korak dalje od neznanja jeizmi{ljanje:Na 116. stranici u bilje{ci o piscu ìvotopisa Dèj-msa Kuka, autorice ~itanke navode: “Nikolaj û-kovski (1882-1969) bio je jedan od najpopularnijih dje-~ijih ruskih pisaca. Bio je i esejist i knjièvni kriti~ar.Pravo ime mu je Nikolaj Vasiljevi~ Kornej~ukov, ali gaje izmijenio. Po{tovali su ga i spominjali mnogi pozna-ti pisci, a me|u njima i Vladimir Majakovski, Boris Pas-ternak i dr.”Opisiva~ Kukovih putovanja Nikolaj ûkovski ro-|en je 1906. Nije mijenjao ime. Me|utim, pod pre-zimenom ûkovski na internetu je dostupan nje-gov otac – Kornej Ivanovi~ ûkovski, koji ime jes-te promijenio, ali u – Nikolaj Vasiljevi~ Kornej~u-kov. Autorice od dostupnih podataka o ocu skla-paju biografiju o sinu ne vode}i ra~una o ~injeni-cama.(9) Za takvo povezivanje podataka i ~injeni-ca esnaf NAM-u daje ocjenu 5.

Strategija indoktrincijeOcjenjuju}i da li c) Rukopis omogu}ava stjecanje traj-nog znanja, poti~e aktivno u~enje, upu}uje na primjenurazli~itih strategija u~enja i na razvoj kriti~kog mi{lje-nja, esnaf ka`e: “Rukopis poti~e aktivno u~enje, upu}u-je na primjenu razli~itih strategija u~enja i na razvojkriti~kog mi{ljenja.” I ~itanci daje 5.

Na stranici 33. bilje{ku o autoru, ljetopiscu, Ba{es-kiji, autorice zaklju~uju izjavom: Za Ba{eskiju kaùda je pisao na turskom, a mislio na bosanskom jeziku.Isticao je da je bosanski jezik ljep{i od arapskog, turskogili persijskog jezika. Kasnije, u interpretaciji odlom-ka iz jedno~inke Jazavac pred sudom Petra Ko~i}a,u~enike upu}uju na zadatak: O Ko~i}evom jezikudosta je pisano, a u namjeri da se ukaè na ~vrstu pove-zanost pisca s jezikom rodnoga tla. U tome jeziku pos-toji mno{tvo rije~i ~ije zna~enje ne}ete prona}i u rje~ni-cima. Potraìte te rije~i. (Str. 142.)Prvo: {ta u~enici da rade s rije~ima koje na|u i nerazumiju, a nema ih u rje~nicima, i nisu obja{nje-ne u ~itanci? Kakva je to metodi~ka praksa, i ka-kva strategija u~enja?Drugo, i va`nije:Ba{eskija pi{e na turskom, ali MISLI na bosan-skom. Ko~i}, me|utim, misli na istom jeziku nakojem i pi{e, ali taj jezik nema ime. To je jezik ro-dnog tla. Ba{eskija misli na bosanskom, a Ko~i} narodnotloskom jeziku!Uistinu ovakav na~in prezentacije ~injenica omo-gu}ava stjecanje trajnog neznanja. Strategija kojuprimjenjuju autorice ~itanke, a esnaf nagra|uje pe-ticom, strategija je indoktrinacije; s pozicija bo{nja-~kog nacionalizma sasvim je pedago{ki nagla{ava-ti bosanski jezik kao jezik pa makar i nepisanja, apre}utkivati srpski kao jezik i mi{ljenja, i pisanja igovorenja. Iako su hrvatski, srpski i bosanski jezikravnopravni, postojanje drugog se pre}utkuje.U vezi je s ovom bo{nja~ko-srpskom strategijom(ideolo{kom, a ne pedago{kom i metodi~kom!) ietni~ka klasifikacija pisaca:Vojislav Ili} ro|en je u Beogradu. (...) Mehmedali-ja Mak Dizdar jedan je od najve}ih bosanskoher-cegova~kih i bo{nja~kih pjesnika. (...) Du{ko Trifu-novi} ro|en je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda.

(8) Vidi: Marko Vego, Kulturni karakter nekropole Radimlje kodStoca, Radovi sa simpozijuma Srednjovjekovna Bosna i Evrop-ska kultura”, Zenica, 1973, str. 307 i dalje.(9) Kornéy Ivánovi~ ^ukôvskiy (im® pri ro`denii – Ni-

koláy VasílÍevi~ Korney~ukôv, 19 (31) marta 1882, Sankt-

Peterburg – 28 okt®br® 1969, Moskva) – russkiy i sovet-

skiy poÌt, publicist, kritik, tak`e perevod~ik i litera-

turoved, izvesten v pervuÓ o~eredÍ detskimi skazkami v

stihah i proze. Otec pisateley Nikolay Korneevi~a ^u-

kovskogo i Lidii Korneevnì ^ukovskoy.

Nikoláy Kornéevi~ ^ukôvskiy (1904-1965) – russkiy so-

vetskiy pisatelÍ, perevod~ik. Sìn pisatel® Korne® ^u-

kovskogo. (Izvor: http://ru.wikipedia.org/wiki/^ukovskiy,-

_Korney_Ivanovi~, 31.10.2010. 10.40)

(...) Hamza Humo, jedan je od najzna~ajnijih bo-sanskohercegova~kih/bo{nja~kih liri~ara. (...) Mi-roslav Anti} ro|en je u Kikindi. (...) ]amil Sijari}bosanskohercegova~ki i bo{nja~ki pripovjeda~, ro-mansijer i pjesnik. (...) Svetozar ]orovi} ro|en je uMostaru i za tu sredinu ostao vezan i svojim ìvo-tom i svojim djelom. (...) Zija Dizdarevi}, bosan-skohercegova~ki i bo{nja~ki pripovjeda~. (...) Ran-ko Pavlovi} ro|en je 1943. u [njegotini kod Tesli}a.(...) Hamdija [ahinpa{i} jedan je od glasovitih ~u-vara bo{nja~kog usmenog pjesni{tva. (...) PetarKo~i} ro|en je u Stri~i}ima, selu nedaleko od Ba-njaluke. (...) Mula Mustafa Ba{eskija bo{nja~ki jeljetopisac ro|en u Sarajevu. (...) Isidora Sekuli}srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezikai izvanredno poznavala knjièvnost i umjetnost.Za bo{nja~ke pisce u pravilu se isti~e nacionalnost,za srpske, osim u jednom primjeru, to se pre}utku-je? [ta je razlog ovakvoj strategiji? Je li za esnaf ovoprimjer prilago|avanja nastavne materije uzrastu?Komentari{u}i eti~ke aspekte rukopisa (radni list7) esnaf kaè: “Rukopis objektivno i vjerodostojno pri-kazuje kulture i civilizacije i religije etni~kih i religijskihgrupa.” (Zapravo je tekst u upitniku drugi: Rukopisobjektivno i vjerodostojno prikazuje kulture, religije icivilizacije, te etni~ke i religijske grupe. Esnafovo: “re-ligije etni~kih i religijskih grupa” nije sasvim jasno.Me|utim, NAM-ova ~itanka ne prikazuje objekti-vno kulture:U dijelu koji se bavi epskom knjièvno{}u sva dje-la su iz bo{nja~kog korpusa. Kao primjer narodnogpjeva~a spominje se Hamdija [ahinpa{i}, iz Pljeva-lja. O tzv. Vukovim pjeva~ima nema niti slova.Spominje se Fortis, koji je zapisao Hasanaginicu,ali o Vuku Stefanovi}u Karadì}u, koji je prikupiostotine pjesama, ne kaè se ni{ta. Bo{nja~koj knji-èvnosti posve}eno je daleko vi{e prostora.(10)O drugim knjièvnostima prije 19. vijeka u NAM-ovoj ~itanci ne kazuje se ni{ta, ali esnaf svejednotvrdi: “Rukopis odraàva bogatstvo razli~itosti bosan-skohercegova~kog dru{tva i omogu}ava sticanje znanjao ravnopravnosti pojedinaca i dru{tvenih grupa.”

NAM da ni{ta ne znamNi na druge manjinske knji`evnostima u BiH auto-rice Ali} i Verla{evi} ne tro{e prostor u ~itanci,osim na Rome i Jevreje. Na stranicama 23-25 po-sve}uje se pa`nja Romima. Pod naslovom Narodi iobi~aji daje se romska himna \elem, |elem:

Idem, idem na daleki put / I upoznajem sretne Ro-me / O Romi odakle ste, / Sa {atorima pokraj sre-tnih puteva // O Roma, o narode romski // Imaosam nekada veliku porodicu, / Ali Crne legije su ihubile. / Po|ite sa mnom Romi iz cijeloga svijeta /Za Rome su putevi otvoreni / Sada je vrijeme, us-tanite Romi svi, / Di}i }emo se visoko ako se potru-dimo // O Romi, o narode romski.Autorice u interpretaciji pitaju: “[ta o doga|ajima izpro{losti romskog naroda saznajemo iz romske himne\elem, |elem? [ta ti o tome govore stihovi: “Imao samnekada veliku porodicu, Ali Crne legije su ih ubile.”Ne saznajemo ni{ta. Nema podataka, poetski jezikne nudi istorijske ~injenice. Me|utim, za razlikuod dvanaestogodi{njaka, autorice znaju da su Ro-mi bili `rtve genocida u drugom svjetskom ratu, ida su Crne legije bile jedinice SS-a. Ali iz nekog ra-zloga propu{taju da to |acima objasne. Objekti-vnost u vezi s masovnim ubijanjem niìh rasa re-zervisana je u ovom ud`beniku za Jevreje. U inter-pretaciji odlomka iz Dnevnika Ane Frank Verla{evi}i Ali} u~enike upu}uju da razgovaraju “s nastavni-kom/nastavnicom historije o Drugom svjetskomratu, o stradanju Jevreja i o zloglasnom koncentra-cionom logoru Auschwitzu (Au{vic)”. (Str. 42)Kad je tema Ba{eskija, u~enici se ne upu}uju izvanrazreda; nego nau~e i {ta je muharem, i tamuz, i mu-barek, i zilhidè, pa{a, kaligraf i fanatik...Jednaka temeljitost izostane kad je tema fa{izam.Nakon odlomka iz Ljetopisa Mula Mustafe Ba{eskijeu~enik je nau~io mnogo o istoriji Sarajeva, nakonodlomka iz Dnevnika Ane Frank, skoro ni{ta o istori-ji fa{izma. Smrt 6.000.000 ljudi u logorima ne zaslu-ùje istu pa`nju kao i smrt 15.000 Sarajlija. U ~emuje tu didakti~ko-metodi~ka poenta? Za{to ne na-u~imo ni{ta o rasnim zakonima, ni{ta o getu, raci-jama, plinskim komorama, o mje{ancima? Antifa{i-zam nije vrijednost koju ud`benik NAM-a isti~e.Na 45. stranici, u bilje{ci o pjesniku Nerkesiju sto-ji: “Muhamed Nerkesi Sarajlija ro|en je u Saraje-vu oko 1586. godine, a poginuo je nesretnim slu-~ajem pav{i s konja 1635. godine.”A u bilje{ci o Ziji Dizdarevi}u: Bosanskohercego-va~ki i bo{nja~ki pripovjeda~ Zija Dizdarevi}(1916-1942) ro|en je u Vitini kod Ljubu{kog, aodrastao u Fojnici. (97)Nije pao s konja, pa mu smrt ne zasluùje pomen.Za{to je Au{vic podoban da se spomene u ovoj ~i-tanci, a Jasenovac nije?

Predikati procesa

Zato {to bi u idili~nu tradiciju sijela i sevdalinkiuveo me|unacionalne sukobe, i zato {to bi u kon-tekst tronacionalne Bosne i Hercegovine uveo ide-je komunizma i jugoslavenstva?Zato se valjda u bilje{ci o Nikoli [opu isti~e da serodio “u bosanskom kraljevskom gradi}u Jajcu”, ali sene spominje zasjedanje Avnoja.

Red a~enja red tuma~enjaU radnom listu 4 (Didakti~ko-metodi~ki aspekt napitanje da li rukopis ostvaruje ciljeve i zada}e od-govaraju}eg nastavnog predmeta), esnaf odgovara:“Ostvareni su ciljevi nastave knjièvnosti.” (ocjena: 5)Dvojac Ali}-Verla{evi} u interpretacijama djela po-kazuje nezavidnu nesposobnost analize, razumi-jevanja i obja{njavanja knjièvnih tekstova. Zna-~enja velikog broja rije~i, figura, izraza, ostavljaju|acima neprotuma~ena. Autorice se ne bave smi-slom djela, izbjegavaju razja{njavanje nejasno}a,ne nude rje{enja klju~nih pjesni~kih i pripovjeda-~kih postupaka.U analizi Dizdareve pjesme Zapis o zemlji autoricene vide tre}i glas koji izvje{tava o dijalogu vrlog pit-ca i zapitanog; ne bave se problemom negativnogdrugog, na ~ijem se prisustvu gradi identitet Bosne.U~enicima se nudi gotov zaklju~ak: “Zavr{nim sti-hovima, odgovorom ’zapitanog’, dobili smo jakupoentu / ideju pjesme: Bosna je prkosna i ponosnazemlja. Bosni je, kako kaè pjesnik u komentaru ovepjesme, ’bilo su|eno da sanja o pravdi, da radi zapravdu i da na nju ~eka, ali da je ne do~eka’.“ (58)Pjesma Bakine nao~ari Nikole [opa ~itaju autoricekao nostalgiju za pro{lim danima, a ne kao glasgri`nje savjesti unuka koji je baki zadavao brigu.(71) Lampa u prozoru Enesa Ki{evi}a je, po autori-cama ~itanke, “vjerna slika svevremenih te{kihuvjeta u kojima ljudi ìve”. Tema pjesme nisu te{kiuvjeti, nego o altruizam.U interpretaciji Ujevi}eve pjesme Da`d autoriceignori{u stihove I mu~ilo nas/ {to na{i mrtvi nisu snama / da vide Zagreb, / ljupku Hrvatsku. (Koji mrtvi,za{to ljupka Hrvatska?) Pjesma se ina~e ne daje ucijelosti, pa je o~ekivanje da se rastuma~i njen smi-sao – nerealno.U Krleìnoj pjesmi U nama vrije vrutak vru}e lave(tako|er odlomku iz ve}e cjeline) autorice ne pro-tuma~e vaàn stih ôvjek je sazdan od trideset i tri lu-ka. (ôvjekova ki~ma ima 33 pr{ljena, ki~ma jestub, ~ovjek je uspravan, uspravnost je pobuna,pobuna je snaga; TO bi bio smjer tuma~enja, kad

bi ova ~itanka vodila interesa o stvarnim potreba-ma i interesima u~enika vezanim za knjièvnost.)Umjesto toga, autorice nude svoje rje{enje: “Kadapjesnik kaè “~ovjek je lava”, on poredi ~ovjeka i lavu natemelju njihove zajedni~ke osobine – unutra{nje energi-je koja pokre}e ~ovjeka kao {to lava pokre}e vulkan.” (82)Kako lava pokre}e vulkan? Gdje ga pokre}e? Da lina sli~an na~in voda pokre}e ~esmu, a vrela pura{erpu?Iako Sijari} u pri~i Hrt jasno kaè: “Ne{to carsko, {tomogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao jeu svome drànju, ali i ne{to {to imaju nevjeste kad setek dovedu”, autorice ne povezuju sudbinu hrta sasudbinom nevjeste, i pri~u ~itaju kao da je pisanaza kinolo{ki ~asopis.I Ibrahimbegov }o{ak Svetozara ]orovi}a autorice neinterpretiraju u cijelosti, nego iz odabranog od-lomka sugeri{u kao osnovni problem u pri~i gubi-tak porijekla. (A ne slab karakter junaka koji se nesnalazi u promijenjenim dru{tvenim okolnosti-ma.) Po njima, pripovijetka Ibrahim-begov }o{ak pri-~a je o potomku nekada mo}ne begovske porodice kojiprkosno brani posljednje ostatke svog porijekla i gospod-stva – na ulicu istureni }o{ak roditeljske ku}e. (103) Ka-ko Ibrahim-beg rje{ava ovu svoju ìvotnu dramu? Akoje izgubio svoje porijeklo, da li je s njim nestao i Ibra-him-begov ponos? (106) pitaju Ali} i Verla{evi} u~e-nike, iako ponos nije vrijednost koju pri~a afirmi{e.Me|utim, kako se porijeklo moè izgubiti? Real-no, mogu}e je izgubiti privilegije zasnovane naporijeklu, ali autorice propu{taju da o tome obavi-jeste u~enike: kakva su prava imali begovi, a ka-kva kmetovi.Interpretaciju odlomka iz romana Grmljavina stadaZejna Greja (Zane Gray) autorice po~inju re~eni-com: “Po ameri~kom zapadu ~esto je pra{ila i tre{talagrmljavina stada bizona, krava, divljih konja. Ta su sta-da za Indijance predstavljala ìvot.”

(10) Nastavni plan i program za sedmi razred ne bavi se istori-jom knjièvnosti, i nema razloga da se u rukopisu ~itanke na|esadràj predvi|en za srednju {kolu: U starijoj bo{nja~koj knjièv-nosti (tj. u knjièvnosti do 19. stolje}a) posebno mjesto pripada stva-rala{tvu na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom),a pogotovo tzv. divanskoj poeziji – osobenoj pjesni~koj pojavi uteme-ljenoj na sufijskom, islamsko-misti~kom doìvljaju svijeta i ìvota.Ova je knjièvnost svoj procvat doìvjela u periodu od 15. do 17. sto-lje}a, a obuhvata veliki broj stvaralaca. Oni su u svoju poeziju ~estounosili i duh te ton usmene / narodne pjesme svog zavi~aja. Taj je duhprisutan u nekim pjesmama Muhameda Nerkesija, Dervi{-pa{e Baje-zidagi}a, Alaudina Sabita Uì~anina, Habibe Sto~evi}-Rizvanbegovi}i drugih. (44)

Kako grmljavina moè pra{iti? [ta su to stada div-ljih konja, i u ~emu se razlikuju od krda? (Ovo je,valjda, primjer stila koji odgovara materiji i uzras-tu u~enika, i zasluùje peticu u esnafskoj recenziji!)Cijela interpretacija je niz nebitnih pitanja, koja neotvaraju raspravu o eti~nosti postupaka knjiè-vnih junaka iz odlomka. Kauboji napadaju u zoruna indijanski logor, pale {atore i otvaraju vatru bezobzira {to tom vatrom ugroàvaju indijanske ènei djecu.Autorice ~ak izdvajaju jedan odlomak, postavlja-ju}i pitanje: [ta saznajemo o prirodi i karakteru indi-janskih plemena iz ovog odlomka: “Prvi od ~etiri Indi-janca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jaha~, pruào je usvom izazovnom drànju i u svojoj umjetnosti jahanjatako divan cilj, da je na sebe privukao takore}i svu va-tru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga pojuri-la kroz ulaz u sigurnost.” (126)Kao {to su bili pozvani da o karakterima pasa sudepo karakteru naroda koji ih je odgojio tako se sadau~enici navode da iz opisa jednog Indijanca izvu-ku znanje o prirodi i karakteru indijanskih pleme-na. Kojih plemena? Da li autorice misle da su svaplemena suhonjava, divlja, izazovna, i divan cilj?Posljednji primjer ima veze s onim {to upitnik Mi-nistarstva naziva Eti~ki aspekt rukopisa. Tu esnaf, ukomentaru o tome da li a) Rukopis upu}uje na mo-ralne vrijednosti, postignu}a i posljedice nau~nog i te-hnolo{kog razvoja, veli: “Rukopis upu}uje na moralnevrijednosti i posljedice nau~nog i tehnolo{kog razvoja”(ocjena 5).U obradi odlomaka iz Ba{eskijinog ljetopisa Ali} iVerla{evi} osvr}u se na hi}aju @enski jezik, u kojojse afirmi{u stereotipi o ènama kao glupa~ama ijezi~arama. Postavljaju pitanje: U kojoj je mjeri pri-hvatljivo ovakvo razumijevanje “ènskog jezika”? (32)Na kakvu se mjeru misli? Umjesto da pokrenu ras-pravu o stereotipu, i uop{te o poloàju èna u pro-{losti, autorice navijaju za tradiciju, poku{avaju}iopravdati rodno nekorektan tekst. Iz istog razlogaje i tuma~enje Hasanaginice nejasno. Barata se poj-movima ènski stid i mu{ki stid (13), iako oni nisunigdje obja{njeni (a te{ko je zamisliti savremeninau~ni rad u kojem bi i bili). Osmi{ljavaju}i ~as ({tobi trebalo da bude zadatak metodi~ke pripremenastavnika, i ~emu je mjesto u priru~niku za nasta-vnike, a ne u ~itanci), autorice traè od u~enika:“Grafi~ki prikaìte Hasanaginicina osje}anja bola od po-~etka pa do kraja balade. Objasnite i rije~ima uzlaznui/ili silaznu putanju njezinih osje}anja.”

Kako se ovaj zadatak moè ispuniti? [ta bi bila pu-tanja osje}anja?Tuma~e}i Cesari}evu Vo}ku poslije ki{e, autorice ka-ù: “Vo}ka bri`no, poput majke, ~uva svoje kapi.” (47)Kakve kapi majka ~uva? Mlijeka? Za{to bi samomajka bila bri`na? Ne isti~u}i ni{ta od ovoga re-cenzastavnica, u vezi s rodnim aspektom ~itankekoju ocjenjuje tvrdi: “Rukopis podràva ravnoprav-nost polova”, (ocjena: 4).

Primjeri dobrog {tilaKomentari{u}i stil NAM-ove ~itanke esnaf u svojojrecenziji ocjenjuje: “Sintaksi~ke konstrukcije su prila-go|ene uzrastu u~enika. Definicije jasno formulisane iobrazloène. (...) Stil rukopisa odgovara materiji iuzrastu u~enika.” Slijede primjeri stila koji po esna-fu zasluùje peticu:“Mak Dizdar jednom je prilikom zabiljeìo kako sevda-linka ’blista ~ista kao biser’ izva|en iz {koljke s dna ta-janstvenog mora. Potraìmo taj blistavi biser i u ovojsevdalinci.” (21)(Ako je cijela sevdalinka biser, kako se moè traì-ti biser u biseru?)Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnos-ti, neophodno je pone{to re}i i o odnosu stripa i filma.Ova dva vida umjetnosti povezuju sli~ni pripovjedni islikovni oblici. Treba imati na umu da je strip spoj slikei rije~i, a film spoj slike i zvuka, dakle strip i film razli-kuju se, prije svega, u na~inu izraàvanja. (150)(Za{to kada govorimo o povezanosti A i B treba-mo ne{to re}i o odnosu A i C?)Prvo: koja dva vida umjetnosti, {ta je to vid umje-tnosti, i koje uop{te dvije umjetnosti kad su pome-nute tri?Drugo: film nije spoj slike i zvuka. ([ta bi, po toj ja-snoj i obrazloènoj definiciji bio nijemi film?)“Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve poùti, li{}e opa-dne, nebo postane modroplavo, tada svi moèmo vidjetii doìvjeti Humin akvarel.” (61.)Zami{ljamo: kada sve poùti – ku}e, auti, ljudi –onda li{}e opadne. Ili se ovim primjerom jasnogstila, htjelo re}i kada sve li{}e poùti, opadne? [tosvejedno nije manja glupost, jer li{}e ne ùti odje-dnom, i ne opada sve odjednom. Zlatna boja nijesimbol jeseni, moè samo asocirati na jesen. Nebone postaje modroplavo zbog opadanja li{}a. I Hu-min akvarel moèmo vidjeti i doìvjeti nevezanoza opadanja li{}a i promjenu boja na nebu.“Oslo je glavni grad Norve{ke u ~ijim se granicama na-laze prostrani otvoreni prostori i brojni parkovi koji

Predikati procesa

svojim zelenilom i prozra~no{}u otkrivaju bezmjernuljepotu i snagu prirode.” (36)[ta su prostrani otvoreni prostori u gradu, koji ni-su parkovi, a na kojima priroda ostvaruje bezmjer-nu ljepotu i snagu?“Uzmite kartu Evrope, prona|ite granice Norve{ke,prona|ite Oslo. Koje boje preovladavaju na karti Norve-{ke? [ta to zna~i?” (37)U~enici uzmu: na jednoj je Norve{ka plava, nadrugoj zelena, na tre}oj ùta? [ta to, zaista zna~i?Da se na kartama jedna zemlja moè prikazati ra-zli~itim bojama?“Govor je jedno od osnovnih izraàjnih sredstava izvo-|a~a (glumica i glumaca). Kada se glumci/glumice scen-ski izraàvaju putem govora, oni svoju pa`nju posebnousredsre|uju na govor likova.” (147)Ako publika zvi`di, onda obra}aju pa`nju i na zvi-`danje publike. A ako ne znaju tekst, onda obra}a-ju pa`nju i na govor suflera. Itd. [ta zna~i ova re-~enica, kad se o~isti od nezgrapnih sintagmi po-put putem govora? Da se glumci izraàvaju govo-rom, tako {to se usredsre|uju na govor?“Dje~akovo sje}anje toga kada je uvjerio Bajru, ~ista~aobu}e, da ga nakratko zamijeni.” (121)Valjda sje}anje na Bajrin pristanak da ga zamijeni...

Po{teno, pa ko koga prevariUsporedba dviju recenzija nastavni~kog esnafa,jedne kojom ocjenjuje ~itanku NAM-a i druge ko-jom ocjenjuje ~itanku Sezama, otkriva neke o~igle-dne pristranosti: uz potpuno iste komentare, da-kle za isti kvalitet, ma {ta to esnafu ovdje zna~ilo,ud`benici dobijaju razli~ite ocjene, ili iste, ako jeSezam korektniji.Sezam: Rukopis podràva ravnopravnost polova.(ocjena: 4)NAM: Rukopis uvijek ne podràva ravnopravnost po-lova. (ocjena: 4)Sezam: Rukopis odraàva bogatstvo razli~itosti...(ocjena: 4)NAM: Rukopis odraàva bogatstvo razli~itosti... (ocje-na: 5)Sezam: Izbjegnute su nije~ne definicije i nije~na pita-nja. (ocjena: 4)NAM: Izbjegnute su nije~ne definicije i nije~no sro~enapitanja. (ocjena: 5)Sezam: Primjetno je da tu|ica i nepotrebnih rije~i stra-nog porijekla nema. (ocjena: 4)NAM: U rukopisu su izbjegnute nepotrebne tu|ice.(ocjena: 5)

Me|utim, potpuna slika o ovoj bahatoj i nestru-~noj recenziji dobija se tek nakon uvida u komen-tare koje esnaf daje Sezamovoj ~itanci:Na pitanje koliko su sadràji rukopisa zasnovani na pro-vjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama, i tu-ma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, esnaf odgovara:“Sadràj je zasnovan na op}eprihva}enim teorijama, aliza u~enike predstavlja neselektivno sticanje znanja.”(ocjena: 2) Esnaf ocjenjuje po kriteriju koji samuvodi, a ne po onome koji predvi|a procedura. Tajkriterij nije jasan, a tvrdnja nije obrazloèna: {tazna~i “neselektivno sticanje znanja”. Ko odre|uje {taje selektivno a {ta nije? Ko odre|uje stepen dopu-{tene korelacije, i {ta s kontekstom koji se morapoznavati da bi se razumjelo djelo?“Nau~ne teorije u nekim elementima dobro su postavlje-ne, a s druge strane ve}i broj nastavnih jedinica je op{i-ran i previ{e optere}en nepotrebnim ~injenicama.”(ocjena: 3) Ta ocjena je esnafski odgovor na pitanjeda li je rukopis zasnovan na nau~nim teorijama kojeu~enik moè u potpunosti razumjeti, a ~ija je prakti~naprimjena nu`no primjerena stepenu njegovog psihofizi-~kog razvoja.Ponovo: pita se jedno, a odgovara drugo. Da liesnaf ovakvu dijalo{ku metodu prakticira i u radus u~enicima?Na pitanje da li su u rukopisu pojedina~ni podaci i~injenice povezani, esnaf odgovara: “Povezivanje po-dataka i ~injenica nije obra|eno na najbolji na~in. U di-jelovima teksta, ~arolija rije~i – 15, 31, 85. str. sadràjsluì sam za sebe.”Na pomenutim stranicama u~enicima se dajuobja{njenja ukupno 17 stilskih figura, na na~in dau~enici sami provjere sposobnost njihovog prepo-znavanja. Ve}ina tih figura je u programu za 5, 6. i7. razred, osim {to se sve nalaze u izabranim tek-stovima. Kako onda ova vje`ba sluì samo za se-be? Ocjena je proizvoljna.Na pitanje ima li u rukopisu materijalnih gre{aka,esnaf odgovara da “brojnost informacija umanjujevrijednost rukopisa.” Ista falinka (brojnost informa-cija) smanjuje Svezamove ocjene i u nizu drugih pi-tanja. O~igledno je metod gluhih telefona utreni-rana esnafska praksa.Na pitanje da li rukopis omogu}ava individualizaci-ju nastavnog procesa, esnaf odgovara: “Bojim se daneki elementi ovako koncipiranog ud`benika smanjujumotivaciju za u~enjem.”Upravo je obiman vanprogramski sadràj namije-njen samostalnom radu u~enika. Obavje{tenja na

marginama prate interpretaciju, i pomaù u~eni-ku da shvati smisao djela. Za{to bi ovakvo metodi-~ko rje{enje smanjivalo motivaciju u~enika?Naprotiv, u ovoj raspravi pokazano je da problems motivacijom ima ~itanka koju proteìra esnaf. Ta-kve su ~itanke u upotrebi ve} petnaest godina, akone ra~unamo period prije rata, i {ta su rezultati?Uistinu, esnaf ovdje ne brani interese djece, i nji-hovu motivaciju, ve} svoje navike, svoj osvojeni te-ren na kojem gospodari svojim autoritetom bazi-ranim na iskustvu rada u razredu.Rezultati tog rada nisu mjereni ni upore|ivani sdrugima, jer za to valjda nema ni sredstava, ni ka-drova, ni interesa. Predratna praksa testiranja |akaje zapu{tena, a nije jasno ni kako bi se obnovila.Op{ta neobrazovanost, nezainteresiranost za ~ita-nje, pad prodaje knjiga, marginalizacija kulture,sve su to posljedice, izme|u ostalog, rada u razredu.Izjavljuju}i da se “interpretativnim pitanjima nije uve}oj mjeri ostvarila motivacija za u~enje i shvatanjesu{tine datog teksta”, esnaf ne samo {to tvrdi supro-tno od drugih recenzenata nego i pokazuje da jojnije jasno {ta interpretacija jeste. Upravo su broj-na pitanja fokusirana na tekst na~in da se u~eniciupoznaju s njegovim smislom. Esnaf ponovo re-aguje samoodbrambeno, jer rukopis Svezame, otvo-ri se doìvljava kao napad na vlastitu praksu.Ta praksa je, sude}i po simpatijama za ~itankuNAM-a, praksa kojoj knjièvnost nije cilj negosredstvo; interpretacija za nju nije tuma~enje dje-la, nego hvaljenje knjièvnosti, koja je valjda su{taljepota, mudrost, vrlina...Osim {to je naivno, ovakvo razumijevanje je iopasno, jer tamo gdje bi trebalo da se pobuni pro-tiv ideolo{ke zloupotrebe, ono joj ide na ruku.Esnaf “odrezuje” da se interpretativnim pitanjimanije ostvarila motivacija za u~enje; za u~enje ~ega?Kad bi esnaf bio jasniji, bilo bi ga lak{e uhvatiti u la-ì, ili u neznanju.(11) Jer, interpretacije u Sezamovomrukopisu ~ini niz jasnih pitanja koja u~enike voderazumijevanju smisla teksta. Prilozi na margini, ko-je esnaf odbacuje kao suvi{ne ilustracije(12), ~estoimaju upravo tu funkciju – da u~enicima pruè po-trebne informacije ili im daju korisna uputstva.Umjesto da istakne takav metod kao vrlinu ruko-pisa(13), esnaf ga srozava do dvojke.Esnafu smeta to {arenilo u kojem tekst nije jedinigrafi~ki sadràj na stranici:“Likovni prilozi nisu u ulozi poja~iva~a sadràja, a po-nekad i ne prate sadràj – primjer 14. strana, ’Lampa u

prozoru’ a fotografija svjetionika, 18. strana ’Vo}ka po-slije ki{e’ a naslovljena fotografija ’Al nek se sunce mal-ko skrije’ (Kako Grci obja{njavaju prirodne pojave).”(ocjena: 2)Upravo suprotno: svjetionik na margini je asocija-cija na lampu u prozoru. Majka u Ki{evi}evoj pje-smi spa{ava ìvot izgubljenima, to je poruka pjesme,a ne, kao vjerna slika svevremenih te{kih uvjeta u ko-jima ljudi ìve, {to tvrde autorice NAM-ove ~itanke.Likovni prilog ovdje ima jasnu i direktnu vezu stekstom; ali dugogodi{nje iskustvo rada u razreduesnafu ne pomaè da to prepozna.Isti je slu~aj i s ~lankom uz Cesari}evu pjesmu Vo}kaposlije ki{e (u kojoj se slavi Sunce, izvor ìvotne ener-gije, kao preduslov ra|anja i rasta). Sli~nost motivau Cesari}evoj pjesmi i gr~kom mitu (nestanak sunca)iskori{tena je u Sezamovoj ~itanci da se u~enici upu-te na pri~u o Heliju. Za esnaf je to proma{aj!Kakav problem ovda{nje obrazovanje ima sgr~kom mitologijom je tema za raspravu na dru-gom mjestu. Ovdje, ukratko: jer nudi obilje mito-va i motiva koji diskredituju na{u tradiciju kao ek-skluzivno na{u. Va`nija je na{a usmena poezija, au njoj najva`nija na{a sevdalinka (koja se na ovajili onaj na~in obra|uje u gotovo svakom starijemrazredu osnovne {kole).Cijeli vizuelno-grafi~ki aspekt rukopisa esnaf odlu~noodbacuje: “Izbor i sadràj ilustracija nije na zavidnomnivou, neznatan ih je broj i ne prate uvijek sadràj tek-sta, sti~e se lo{a slika i daje negativan signal odgoju.”(ocjena 2)Jo{ jedna la`! Ilustracija ima vi{e nego u bilo ko-jem drugom rukopisu. Osim, ako esnaf ne smatrada je ilustracija = crte`, i to crte` originalno izra|enza ~itanku.Pitanje je, me|utim, za{to bi ba{ takav crte` davaopozitivan signal odgoju. Za{to su reprodukcije ulja,akvarela, crteà i skica velikana svjetske i doma}eumjetnosti, fotografije, plakati, kopije dokumena-ta, kadrovi iz filmova, naslovnice knjiga i drugigrafi~ki prilozi ({to sve ~itanka Svezame, otvori sesadrì, i vi{e od bilo kojeg drugog rukopisa) nega-tivan signal odgoju.I {ta je uop{te taj signal odgoju? Kome se taj daje si-gnal? U kojoj se metodi~koj, pedago{koj ili psiho-lo{koj literaturi moè obavijestiti o toj signalizaciji?Ocjenjuju}i kvalitet prezentacije programskih sa-dràja esnaf odgovara: “Autoru / autorici nije ba{ ja-sna metodi~ka koncepcija prezentacije programskih sa-dràja.” (ocjena: 3)

Predikati procesa

S koje pozicije se to tvrdi, koja metodi~ka pravilanisu po{tovana, ~ija su to pravila? Naprotiv, esnafunije jasno {ta je zadatak recenzenta: da na osnovujasnih kriterija, utemeljenih u stru~nosti, argu-mentima uka`e na vrline i mane rukopisa.On to ne ~ini.

Bez jagnjadi nema jagnjetineOn to ne ~ini jer to niko od njega ne o~ekuje, jer seod recenzenta o~ekuje da bude cenzor. Zaista,ovakav na~in odabira ud`benika, bez obavezeocjenjiva~a da argumentuju svoje tvrdnje, bezstru~ne rasprave, bez jasnih standarda, bez meha-nizama protiv korupcije, ne sluì nikome osimstrankama koje upravljaju obrazovnim sistemom(postavljaju}i ministre obrazovanja, direktore {ko-la i sastavlja~e nastavnih planova i programa).Kako? Tako {to im, pod prividom po{tenog nad-metanja, omogu}ava da ostvare dvostruku korist:da zauzmu veliki dio trì{ta i afirmi{u vrijednostivlastite ideologije.Esnaf ovdje predstavljen recenzijama nastavnicebosanskog, hrvatskog, srpskog jezika s 35 godinaradnog staà i jednim objavljenim radom u ova-kvoj je strategiji bitna poluga ideolo{kog drà-vnog obrazovnog aparata. U vezi s pitanjima pos-tavljenim na po~etku ove rasprave, a iz analizekvaziargumentacije kojom je izabrao ~itanku NAM-aa odbacio ~itanku Svezama, o tom se esnafu na kra-ju moè re}i ovo:Vrijednosti koje zastupa su iracionalnost, narci-zam i poslu{nost, karakteristi~nu za birokratskekaraktere. Fakultet mu je dao odgovaraju}e auto-ritativno neznanje; nesposoban je za kriti~ko pro-mi{ljanje i dosljednost u argumentaciji. Nezainte-resovan je za razumijevanje i tuma~enje knjiè-vnih tekstova, ovisan o autoritetima i utemeljen ufrazama i kanonu.Zadovoljan je ulogom svodnika u procesu podvo-|enja djece vladaju}oj ideologiji, istovremeno ne-svjestan svoje uloge u procesu indoktrinacije. Bu-du}i da nema obrazovnih i odgojnih rezultata ko-jima se moè pohvaliti, vjeruje da su nemjerljivi ismatra se bezgre{nim.Pruski odre{ito odbacuje svaku prijetnju vlastitojispra(z)nosti, brane}i se {utnjom.Do daljnjeg, u ovakvom odnosu snaga, ~itankaSvezame, otvori se ostaje vi{e provokacija nego ud`-benik.

(11) Uz jo{ neke neta~ne tvrdnje, koje mogu do}i ili iz nezna-nja ili iz zlonamjernosti, poput “Korelacija je rezultat slu~ajnosti.”(ocjena: 2); “Definicije nedovoljno artikulisane.” (ocjena: 2); “Psi-holo{ke i lingvisti~ke zakonitosti naru{ene usljed brojnih stru~nihnepreciznosti.” (ocjena: 3)(12) “Ilustracije se opisuju, ali nemaju ve}eg efekta na funkcio-nalnost sadr`aja, nego su tu kao neki ’ukras’ teksta.” (Ocjena: 2)(13) Strategija autorskog tima bila je da u~enicima ponudi poz-nato vizuelno okru`enje, i organizaciju gra|e po uzoru na in-ternetske sajtove.

Lawrenc Kohlberg:[est stupnjeva moralnog razvojapojedincaA. Predkonvencionalni nivo1. Orijentacija prema kazni i nagradiOsoba nastoji izbje}i kaznu. Moral je sveden na po-na{anje koje obezbje|uje ugodu. Nemoralno je onozbog ~ega smo ka`njeni, moralno je ono zbog ~egasmo nagra|eni. Karakteristi~an za period upu}enostidjeteta na majku. Rano djetinjstvo.2. Orijentacija na sebe.Egoisti~ka faza. Osoba postaje svjesna i drugih indi-vidua, koje tako|er imaju vlastite, druga~ije potrebe,~esto u sukobu s njenom. Po{to svako ima pravo nasvoje, jer je to po{teno, moral se shvata relativno. Is-pravno je ono {to je u mom interesu, jer to vaì za sve,pa i za mene.B. Konvencionalni nivo3. Orijentacija na bli`njeOsoba postaje svjesna kolektivnih vrijednosti, ali suone ograni~ene na porodicu ili prijatelje (istomi{lje-nike). Ugoda se postiè pona{anjem koje je ugodno ikolektivu, a ne samo pojedincu. Za tre}u stepenicumoralnog razvoja karakteristi~no je da se podudara sareligijskim zlatnim pravilom; moralno je staviti se ucipele drugog i poku{ati razumjeti njegov interes.4. Orijentacija na dru{tvo/zajednicu zakonaMoral se doìvljava kao odanost zakonima. Moralan jeonaj ko po{tuje i brani zakon. Zakoni su u interesu za-jednice, i u interesu pojedinca. Pojedincu je ugodnopod za{titom zakona, i on brani zakon jer tako branisebe. Svijest prepoznaje svoj kolektiv u zajednici poje-dinca koja je pravna i ekonomska, a ne rodna i ple-menska.C. Postkonvencionalni nivo5. Orijentacija na individualna pravaDru{tvo moè imati zakone koji nisu u interesu poje-dinca. (Npr: totalitarizam.) Osoba postaje svjesna ~i-njenice da dru{tvo ~ine pojedinci, koji su u dru{tvusvojom voljom i izborom, u nekoj vrsti ugovora. Poje-dinac se treba pona{ati u interesu dru{tva, ali i dru-{tvo u interesu pojedinca. Moral se prepoznaje kao nizvrijednosti koje ne moraju biti propisane zakonom.6. Orijentacija prema univerzalnim eti~kim principimaPojedinac se zalaè za promjenu dru{tva, za dru{tvokoje }e biti uspostavljeno na vrijednostima koje suop{te.

Praksa i nastava

STARA OPREMA,STARI UD@BENICIJedan ~as studenata s Odsjeka zageodeziju Gra|evinskog fakulteta uSarajevu

Mjesto: raskrsnica kod Gra|evinskog fakulteta. Vrijeme: sat satelitske geodezije. Prisutni: studenti.Odsutni: mentor, nastavnik ili asistent.

“^asova prakti~ne nastave ima dovoljno, ali suuzaludni. Satelitski ure|aj na kojem trenutnovr{imo eksperiment je jako star i davno prevazi-|en. Ko god se zaposli, imat }e pote{ko}a u radusa savremenim instrumentima. Ud`benici kojekoristimo su nastali {ezdesetih i sedamdesetihgodina pro{log stolje}a, kada se u geodeziji nijeradilo sa ra~unarima i kada je ova nauka funkci-onirala potpuno druga~ije”, ka`e student dokpoku{ava zavr{iti zadatak.

Istorijski frizeraj

RAZDJELJAK IBRKOVI

Pro~itajte pa`ljivo tekst (iz Historije 4, ud`benikasa historijskom ~itankom za ~etvrti razred gimna-zije, autora [ehi}, Kova~evi}, Leka, recenzentiOmer~evi}, Halilovi}, Naletili}). Zatim pogledajtepa`ljivo tri prilo`ene slike (koje nisu iz navedenogud`benika!), i odgovorite na pitanja:Kakav je razdjeljak imao Adolf Hitler?Ko je progutao Adolfa Hitlera?Ko je bio posve izuzetna figura me|u dr`avnicimaEvrope? Koga su rodili siroma{ni i nepoznati roditelji?Koliko je brkova imao Adolf Hitler?

ATRI BU TIPRO CE SA

84 PISMO FEDERALNOJ MINISTARSKOJ STOLICI+85 RECENZENTI PRED NPP-OM+86 SVJEDOÎM DA JEBOG JEDAN, DAKLE, JA SAM BOSANSKI [EHID+88 OKOLO ([)KOLE PA NA MALA VRATA+92 OD ÊGASMO NASTALI?+93 PO ZOMBIJU SE BAMIBIJI POZNAJU+94 BRAT ILI PRAVI[ SE VA@AN ILI KAKO JE KOME POVOLJI+96 GENOCID ZA POÊTNIKE+98 NIÎJE MASLONIJE ZA RAMAZANA!+100 JOSIP BROZ – SKROZNASKROZ+102 POVIJESNA (NEO)ZBILJNOST+103 PUSH-UP ISTORIJA+104 DR@AVA S KORIJENOM^VRSTO U ZEMLJI, A GRANAMA PREMA NEBU+106 NORMALNO DA JE SIVO, KAD SMO BACILI BOJICE

Ho}e li i ove godine upitnici po kojima recenzenti ocjenjuju ud`benike ostati isti? Za{to ne bi trebali?

Po{tovana Stolico,Ovim Vas obavje{tavam, u ime izdava~a i autora~itanki, da smo uredno i na vrijeme predali ruko-pise novih ud`benika, za osmi razred osmogodi{-nje {kole.U~inili smo to iako nam nije jasno ni da li Va{e mi-nistarstvo radi ili ne radi, je li po Ustavu ili nije,ho}e li se ministar izabrati ili ne}e, vaì li konkursjo{ uvijek ili ne vaì. Jer, prizna}ete: ud`benici suozbiljna stvar, i ozbiljan posao, i malo je nelogi~noda autori rade pet mjeseci, a budu}i ministar, kogod da bude, zajebava se u me|ustrana~komprostoru i ne radi ono za {ta je pla}en, ili za {ta }e,najvjerovatnije, biti retroaktivno pla}en.(Ujedno Vam se izvinjavam zbog ovog obra}anja –Stolico – ali prizna}ete da ve} pet mjeseci niste ni-{ta vi{e od toga.)Dakle, ukoliko nismo svi skupa dàba radili, istvarno neko uzme na{e rukopise na recenziranje,i do kraja aprila dobijemo ocjenu, èlimo pravo-vremeno skrenuti Va{u pa`nju na jednu GLU-POST u procesu recenziranja.Naime, svi ud`benici, i za fiziku, i za likovno, i zaknjièvnost ocjenjuju se po ISTIM ISTACKIM kri-terijima. I Vama je jasno da metodika za matema-

tiku nije ista kao i za knjièvnost; ono {to je va`noza zbirku zadataka nije i za zbirku tekstova.U vezi s tim predlaèmo:a) Upitnike bi trebalo prilagoditi predmetima, takoda, npr., za ~itanku bude va`no da li su i kako knji-èvna djela PROTUMAÊNA. Nije dovoljno samoih imati u ud`beniku, i ni{ta s njima ne napraviti.Ne moè isto (nulom, jer takvog kriterija nema uupitniku) biti ocijenjen onaj ko u vezi s Anom Frankgovori o nacizmu i logorima, i onaj ko u vezi s njomgovori o tinejdèrskim ljubavnim problemima.b) Iz upitnika treba izbaciti suvi{ne i nejasne krite-rije. [ta naprimjer zna~i da “Rukopis podràva,njeguje i afirmi{e na~ela odrìvog razvoja”? Kakoto moè ~initi ~itanka?c) U upitnike treba ubaciti kriterij koji se ti~eautorskih prava. Nije pedago{ki, osim {to je pro-tivzakonito, koristiti tu|a djela a ne navoditi ime-na autora (naj~e{}e prevodilaca, ali i fotografa,ilustratora i sl.)d) U recenzentski tim treba uklju~iti grafi~are; ne-ma razloga da rje{enja akademskih umjetnikaocjenjuju stru~njaci iz nelikovnih oblasti.e) Jo{ uvijek nije kasno da svi izdava~i dostave ru-kopise u pdf-formatu, a potom da se svi ti rukopi-si objave javno na sajtu Ministarstva, istovremenos rezultatima konkursa i recenzijama.S nadom da }ete do po~etka sljede}e {kolske godi-ne rije{iti Va{u upra`njenost, Biba Brifer

Ud`benici

PISMOFEDERALNOJMINISTARSKOJSTOLICI

Atributi procesa

Foto: Amer Tikve{a

Nenad Veli~kovi}

Atributi procesa 85

Kreatori NPP-a su recenzentima ~itanki za VIII razred devetogodi{we {kole ostavilizagonetku: prepoznati kreativnostautora rukopisa u povezivawunespojivog: kwi`evnog djela i novogteorijskog pojma kojeg u ponu|enimdjelima nema.

Fotografija prikazuje dio iz Nastavnog plana

i programa (NPP) za VIII razred devetogodi{-

we osnovne {kole. U prvoj koloni su djela iz

poezije koja su obavezni dio ~itanki iz kojih

}e djeca u~iti. Desno su obja{weni programski

zahtjevi koje bi u~enici trebali nau~iti ~ita-

ju}i navedena kwi`evna djela. Dakle, u VIII ra-

zredu trebaju nau~iti pojmove: oda, himna, idi-

la, haiku. No, me|u navedenim pjesmama nema

ode, himne, idile ili haiku pjesme.

Interesantno }e biti pona{awe recenzenata

kada se suo~e s ovim problemom ocjewuju}i

prispjele rukopise ~itanki za VIII razred. Ho-

}e li tra`iti promjenu NPP-a i odgodom poka-

zati koliko povr{no je sastavqen? Ho}e li

odobriti uxbenike koji su pored obaveznih po-

etskih djela uveli i dodatne pjesme koje u~eni-

cima poma`u da usvoje pojmove koje NPP zah-

tijeva? Ili }e za`miriti na oba oka i tra`i-

ti samo definicije novih pojmova, bez primje-

ra koji prate definiciju.

Svaki recenzent pred sobom ima isti upitnik.

Prvi dio upitnika odnosi se na “nau~no-stru-

~nu vrijednost rukopisa”. Kako su “Sadr`aji

rukopisa (...) zasnovani na provjerenim i op}e-

prihva}enim teorijama, ~iwenicama, tuma~e-

wima...” ako sam NPP ne povezuje djela i pojmo-

ve? Na koji na~in u~enik mo`e u potpunosti

razumjeti zasnovanost rukopisa na nau~nim te-

orijama ako, recimo, pored Kulenovi}eve pje-

sme Ste}ak prona|e definiciju idile? Ruko-

pise koji ne obja{wavaju nove kwi`evnote-

orijske pojmove recenzenti bi trebali diskva-

lificirati, a autori tih rukopisa bi trebali

tu`iti Ministarstvo obrazovawa i nauke Vla-

de FBiH, jer su ponudili zbuwuju}i NPP iz

predmeta B/H/S jezik i kwi`evnost.

Ho}e li recenzenti prepoznati vrijednost ru-

kopisa koji je ukqu~io dodatna kwi`evna djela

da bi objasnio potrebne pojmove i time ispra-

vio pogre{ke sastavqa~a NPP-a? Ili }e vi{e

voditi ra~una o te`ini {kolske torbe, pa odo-

briti mawe obimne ~itanke kako dijete ne bi

iskrivilo le|a?

Gledawe u ka{ike

RECENZENTIPRED NPP-OM

Namir Ibrahimovi}

Foto: Amer Tikve{a

Za{to se u ud`beniku Vjeronauke neprovodi nastavni plan i program i za{to se ne po{tuje zakon o obrazovanju?

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazova-nju u Bosni i Hercegovini kaè da svako dijete imajednako pravo pristupa i jednake mogu}nosti u~e{}a uodgovaraju}em obrazovanju, bez diskriminacije na bilokojoj osnovi, te dodaje da jednak pristup i jednake mo-gu}nosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova iprilika za sve, za po~etak i nastavak daljeg obrazovanja.Prethodno stoji da je jedan od op}ih ciljeva obra-zovanja omogu}avanje pristupa znanju kao osnovi zarazumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ìvi.Da li se u bh. obrazovnoj praksi po{tuje ovaj i nizdrugih dokumenata, provjerit }emo na primjeruud`benika Vjeronauke za sedmi razred osmogo-di{njeg obrazovanja (autori: M. Omerdi}, F. Kalaj-dìsalihovi}; recenzenti: M. Slatina, I. Pali}, M. ]a-tovi}).Nastavnim planom i programom za sedmi razredosmogodi{njeg obrazovanja predvi|eno je da za-daci nastave vjeronauke budu sljede}i: da se sa u~e-nicima obrade islamske du`nosti u cjelini, od {ehadetado had`dà, s tim da se detaljno obrade zekat i had`d`;da se u~enici {ire upoznaju s temeljnim principimaislamskog vjerovanja – imanskim {artima; da se u~eni-ci upoznaju sa hid`retskim kalendarom i na~inom mu-slimanskog ra~unanja vremena; da se upoznaju sa zna-

~ajnim datumima iz islamske povijesti, zatim odabra-nim mubarek danima i no}ima; da se u~enici upoznajus pojmom grijeha i stavom islama prema grije{enju. Po-sebno ukazati na opasnost od velikih grijeha i pou~iti ihna~inu i smislu pokajanja.

Od uvoda, pa nadalje...Ve} u drugoj uvodnoj re~enici ovog ud`benika pi-{e da su tragovi petostoljetnog postojanja islama naovom podneblju evidentni i blistavi, da bi se poentira-lo kako UNESCO-va skrb i za{tita nisu sprije~ile van-dalizmom zadojene agresorske vojnike da uni{te ljepotukakva je bila Ferhadija dàmija i Arnaudija dàmija uBanjoj Luci, Kara|oz-begova dàmija u Mostaru, EminTurhan-begova dàmija u Ustikolini, Aladà dàmija uFo~i i na stotine drugih kojima se divio svijet (podvu-kao O. Z.).Kako }e dijete sa saznanjem o vandalizmom zadoje-nom agresorskom vojniku, koji je uni{tio i stotine dru-gih dàmija kojima se divio svijet koristiti znanje kaoosnov za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojemse ìvi, kako se zakonom nalaè? Postavlja se pita-nje za{to se u~enici ne upoznaju s ljepotom i do-brotom? Za{to se umjesto slika lijepih gra|evinadaje informacija o zlu? Za{to zlo prije dobra, akoje zadatak i na~elo svake religije – dobrota? S ko-jim programskim zadatkom iz nastavnog plana iprograma je u skladu informacija iz uvoda, o ru{e-nju dàmija? Najzad, za{to se u~enici ne bi upo-znali i sa ljepotom budisti~kih hramova, katoli~kih

Vjeroud`beni~na politika

SVJEDO^IM DA JEBOG JEDAN,DAKLE, JA SAMBOSANSKI [EHID

Atributi procesa

Foto: Omnibus

Osman Zuki}

i pravoslavnih crkava, i drugih mjesta gdje se sla-vi Bog?U narednom pasosu uvoda pi{e da se ne stidimosvoga imena, porijekla, vjere, tradicije i obi~aja, ve} dana sve to budemo ponosni te da znamo cijeniti i najma-nju na{u vrijednost i otkrivati sve mogu}e smislove lje-pote u onome {to je na{e i {to mora ostati na{e. Dalje senastavlja s: oni narodi koji nisu svjesni sebe i svegaonoga {to ih ~ini posebnim u krugu drugih naroda su-o~avaju se s neizvjesno{}u budu}eg.U citiranom nastavnom planu i programu ni na je-dnom mjestu ne pi{e da je zadatak nastave vjero-nauke da se sa u~enicima obradi ono {to je na{e i {tomora ostati na{e, kao ni da im se da-do-znanja da sene stide svoga imena, porijekla, vjere, tradicije i obi~aja;traga nema niti proro~anskim tezama o neizvje-snosti budu}eg.U skladu s kojom naukom, metodologijom i na ko-ji na~in se provjerava tvrdnja da se narodi nesvje-sni sebe suo~avaju s neizvjesno{}u budu}eg? Na ko-ga se odnosi kategorija naroda, a na koga prisvojnazamjenica na{e? Na Jugoslovene? Ili na Inke? Ili naAtlanti|ane? Ili na Vizantijce? Je li navedena tezao neizvjesnosti budu}eg bila razlog za Holokaust –jesu li Jevreji bili nesvjesni sebe, pa ih je {est mili-ona zavr{ilo u logorima? Za{to se ovakav jezik,nejasan i neprimjeren uzrastu kojem je namije-njen, propagira kroz ud`benik?Uvod se zaklju~uje rije~ima da mi `elimo da nau~i-mo sve ono ~ime nas zadu`uje Allah, d`.{, i da budemovjerni i prakti~ni sljedbenici Muhameda, a.s., kao i da}e nas ovo znanje u~initi dobrim ljudima, dobrim vjer-nicima, ~estitim gra|anima i dobitnicima na ovom i bu-du}em svijetu.Ima li drugih na~ina da se postane dobar ~ovjek,~estit gra|anin i dobitnik na ovom svijetu? Nije lizada}a nastave da ponudi niz saznanja, nau~nih iutemeljenih, niz vrijednosti koje se ne crpe samoiz religijskog u~enja? Nije li du`nost onih koji po-u~avaju da u~enicima obezbijede i omogu}e pris-tup drugim izvorima vrijednosti? Za{to toga ne-ma u ud`beniku? Za{to se govori samo o jednomcilju i jednom orjentiru?

Vjera jest jednako nacijaNa narednoj stranici se definira {ehadet kao pos-vjedo~enje vjere, da bi se kasnije odredilo zna~enjedjelatnog i formalnog {ehadeta, te se potvrdilo da je{ehadet manifestacija prihvatanja islama, pripadnostiislamu i islamskom dru{tvu te izvr{avanje svega {to {e-

hadet povla~i za sobom. I jo{ se kaè da borac na Alla-hovom putu (mudàhid) svoj {ehadet potvr|uje bor-bom, hrabro{}u, neustra{ivo{}u i èljom da bude {ehid.Nakon {to su autori ud`benika obradili lekciju [e-hadet, slijedi prilog (9. str.) u vidu pjesme – Bosan-ski {ehid, koju potpisuje Nedìb Alijagi}, a koja jeilustrovana Spomen ni{anom {ehidima u Mostaru.I pi{e Alijagi} stihove: (...) Iz Dènneta pohrli{e / daih vide dènnetlije. / Da ih dvore / dènnetske hurije. /Spremaju ih / da ih Allah vidi. // To su, sine, / na{i / bo-sanski {ehidi. // Sve su rije~i / u Elham se slile. / [ehidi-ma vje~ni smiraj / Allah rahmetile... A ispod pjesme iilustracije dodatni prilog: U na{oj ponosnoj domovi-ni Bosni i Hercegovini je bilo mnogo boraca koji su vlas-titim ìvotom potvrdili veli~inu i istinitost svoga [eha-deta. I danas su Bo{njaci spremni na potvrdu [ehadeta,ako zatreba, braniti Vjeru i Domovinu. Takvih musli-mana je mnogo i na drugim dijelovima na{e planete.Za{to se u ud`beniku, nakon principa {ehadeta isvjedo~enja o Bogu, uvodi etni~ka pozadina? Zna-~i li to da su Bo{njaci isto {to i muslimani? Je li ciljnastavnog plana i programa da se s u~enicima ut-vrdi kako su Bo{njaci nu`no muslimani? I kako jesvjedo~enje o postojanju Boga ujedno i svjedo~e-nje pripadnosti jednom narodu?Za{to se isti~e borac i borba? Moè li ~ovjek pos-vjedo~iti vjeru u miru, kroz saradnju s drugima?Za{to je ba{ primjer {ehida istaknut? Kako ènamoè potvrditi {ehadet? Za{to je istaknuta figuramu{karca-{ehida kada {kola ne smije vr{iti diskrimi-naciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom u~e{-}u u obrazovnom procesu, na osnovu rase, boje, spola,jezika, religije, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacional-nog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga {to su djecas posebnim potrebama, ili na bilo kojoj drugoj osnovi.Za{to se u ud`beniku ne govori o teolo{kim tema-ma kojima se obra|uje su{tina islama? Za{to se os-vje{}uje nacionalni i etni~ki identitet kada to nijezadatak nastavnog plana i programa?Nakon ovakvih i niza drugih pitanja ostaje namvjera u u~eni~ku inteligenciju, jer, ako jedan |akprihvati ono {to mu podvaljuje ud`benik, poslje-dice }e biti neizrecive.

Atributi procesa 87

Da li }e navedeni recenzentskikomentari u}i u zaklju~nu ocjenu oud`benicima vjeronauke?

Vjeronauka 4 (EK, 5) po~inje uvodom koji se obra-}a samo dje~acima:Ti si sada stariji i pametniji, s ljubavlju u~i vjeronaukupa }e{ biti sretan, Budi ponosan na svoje porijeklo i nasvoje savr{ene uzore. Budi dobar Musliman, itd.

Katoli~ki vjeroud`benik u lekciji Bog se objavljujeJakovu (KS, 61) na margini obavje{tava |ake:U ono vrijeme mu{ka su djeca bila prihva}enija nego`enska jer se po njima nastavljala obiteljska loza. Me|umu{kom djecom posebno je mjesto imao prvoro|eni sin.Njemu su pripali o~eva imovina i o~ev blagoslov. U`i-vao je i poseban ugled me|u svojom bra}om.Ud`benik ne polemi{e sa idejom da su mu{ka dje-ca prihva}enija. Rodna pitanja se ignori{u, podrazu-mijeva se i ne propituje problem spolne nejedna-

[kljocam i zvocam

OKOLO ([)KOLEPA NA MALAVRATA

Atributi procesa

Foto: Omnibus

Nenad Veli~kovi}

Da bi jedan ud`benik mogao biti kori{ten u {koli (razredu, nastavi) potrebno je dapro|e zakonom propisanu proceduru. Mora biti uskla|en sa nastavnim planom iprogramom, mora zadovoljavati kriterije i standarde koje propisuje zakonodavac

(u Sarajevu je to Kanton, odnosno Vije}e za ud`beni~ku politiku) i mora dobitiocjenu tima recenzenata, kroz proceduru anonimnog konkursa, a prema upitniku

koji se odnosi na {est aspekata rukopisa: eti~ki, nau~no-stru~ni, pedago{ko--psiholo{ki, didakti~ko-metodi~ki, jezi~ki i likovni.

Ta procedura ima niz manjkavosti, slabosti i nedore~enosti, podlo`na je krivotvorenjima i zloupotrebi, ali je ona zakonom obavezuju}a za sve izdava~e i

autore ud`benika. Me|utim, vjerskim zajednicama u Kantonu Sarajevo dopu{tenoje da zaobi|u ovu proceduru.

Kako bi u jednoj, za sve druge obaveznoj proceduri recenziranja pro{la dva nasumi~no odabrana ud`benika vjeronauke?(1) U kakvom je odnosu njihovsadr`aj sa zahtjevom Vije}a za uskla|ivanje ud`beni~ke politike da odobreni

ud`benik mora podr`avati ravnopravnost spolova na prikladan na~in slu`e}i seimenicama obaju rodova, osobito u spominjanju zvanja i zanimanja?

kosti. Radikalna rasprava o vjeronauci u {koli prijeili kasnije postavi}e i to pitanje: kako unutar je-dnog nastavnog plana pomiriti dva suprotna cilja– zahtjev za po{tovanjem ravnopravnosti spolovai zalaganje za patrijarhalno-religiozne vrijednosti?

Vije}e za uskla|ivanje ud`beni~ke politike daljeo~ekuje da odobreni ud`benik odraàva bogatstvorazli~itosti bosanskohercegova~kog dru{tva, omogu}ujestjecanje znanja o ravnopravnosti pojedinaca i dru{tve-nih skupina te promi~e pravo na razli~itost. Rukopisobjektivno i vjerodostojno prikazuje kulture, religije icivilizacije, te etni~ke i religijske skupine.U lekciji Snaga zajedni{tva (KS, 10) stoji:U na{em svakodnevnom ìvotu, u obitelji, trgovini,{koli, crkvi, uo~avamo kako smo me|usobno razli~iti.Gledamo uokolo i vidimo: djevoj~ice, ùte, bijele, dje~a-ke, bolesne, mu{karce, ène, tu`ne, radosne, bogate, si-roma{ne, crne, stare i nemo}ne.Za{to ne i: katolike, pravoslavce, Rome, Srbe, mu-slimane? To je prava stvarnost sarajevskih |aka.Oni se u svojoj sredini razlikuju po vjerama i na-cijama kojima pripadaju vi{e nego po boji koè ilistarosti. Ud`benik ne odraàva bogatstvo razli~itos-ti bh. dru{tva, a iz istog razloga oba ud`benika ko-riste isklju~ivo jedno pismo – latinicu.Dio tih razli~itosti su i ateisti, ali se o njima ili negovori ili se predstavljaju negativno. Tako u rubri-ci Zrnca mudrosti (KS, 62) stoji i ova izjava osniva-~a katoli~kog pokreta Opus Dei, Josemarie Escrive:

Neki putuju kroz ìvot kao kroz mra~an tunel, ne ot-kriv{i nikad sjaj, sigurnost i toplinu sunca vjere.Eskriva, koji je iz tunela {panskog gra|anskog ratasigurnost i toplinu sunca vjere bez velikih moral-nih dilema prona{ao uz generala Franka, ima pra-vo ovako misliti i pisati; u {kolstvu koje se zalaèprotiv diskriminacije takvo je razmi{ljanje suvi{no.Lekcija Njegujem prijateljstvo i pomaèm svojim dru-govima (EK, 83) opremljena je ilustracijom na kojojsu tri djevoj~ice; prva traì pomo}, druga joj po-mo}i odbija, tre}a pomaè. Tre}a je na crteù pred-stavljena jasno kao muslimanka. Autori ud`benikapostavljaju pitanja: Ko je na ovoj ilustraciji sebi~an igrub? Ko je solidaran i spreman da pomogne?Druga djevoj~ica, bez oznake vjerske pripadnosti,predstavljena je negativno. To svakako nije pri-mjer promicanja prava na razli~itost i objektivnog i vje-rodostojnog prikazivanja razli~itih kultura.

Iako Vije}e za uskla|ivanje ud`beni~ke politikezahtijeva da sadr`aji ud`benika budu zasnovani naprovjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama ituma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, u lekciji Uvo}kama su dokazi Allahovog stvaranja (EK, 37) podnaslovom Biljke su fabrike za spravljanje hrane stoji isljede}e:Svaki dio biljke prima vodu i hranu ba{ kao {to svaki dioljudskog tijela prima odre|enu koli~inu krvi koju pum-pa srce. Drvo nema pumpe. Kako se onda sok penje ustablo?

Atributi procesa 89

Nauka ovo pitanje nije rije{ila. Postoji vi{e teorija o to-me, ali ni jedna od navedenih teorija nije ponudila pra-vi odgovor na ovo pitanje.Nauka je ovakve pojave objasnila osmotskim pri-tiskom. Nije jasno za{to autori ud`benika polemi-{u s naukom, niti za{to njihovo neznanje trebapostati znanje u~enika.

U istom ud`beniku, u lekciji pod naslovom [ta siu~io novo u {koli (EK, 80-81) razgovaraju djed i unuk:Danas nam je, dedo, vjerou~iteljica govorila o pticama.Ima jedna ptica zove se noj. Visoka je ko ko{arka{, a te-{ka gotovo ko ti. Nemoj se, dedo, smijati vjerou~iteljicakaè da moè imati skoro sto kilograma. Jo{ nam je vje-rou~iteljica rekla da u nojevo jaje moè stati osamnaestkoko{ijih jaja. Sve ne{to razmi{ljam kada bismo jednoganoja imali, bilo bi ~imbura za sve nas.– Pa ~ekaj, Vedade! [ta je tebi tu novo? Ja sam ti o tomegovorio? Prije nekoliko dana ste o pticama u~ili na ~asumoje okoline.Nije to isto, dedo! Ove ptice je stvorio Allah, d`.{. Oneo kojima si mi ti pri~ao nastale su onako.Iako ud`benik ima obavezu da bude zasnovan naprovjerenim i op}eprihva}enim teorijama, ~injenicama ituma~enjima zakonitosti, pojava i procesa, one se ov-dje svode na prilog onako. U nastavku se od u~eni-ka traì:

Objasni kako ti VJERONAUKA pomaè za upotpunja-vanje znanja iz MOJE OKOLINE. [ta novo saznaje{na vjeronauci i kako to sa poznatim povezuje{?Svako pti~ije pero ima posebne mi{i}e i tako ptica moèupravljati krilima. Ima li ijedan avion na svijetu pti~ijuvje{tinu pokreta. [ta misli{ {ta bi se desilo s avionomkada bi se kao ptica obru{io u vodu?(Kad bi se ovakva nau~na argumentacija obrnula,mogla bi se djeca pitati moè li ijedna ptica prele-tjeti Pacifik nose}i teret od pet stotina ljudi i {tamisle, {ta bi se desilo sa Sarajevom da mu je hu-manitarna pomo} dostavljana pticama?)

Me|utim, va`niji prigovor ovdje se treba stavitisugestiji da vjeronauka upotpunjava znanja na-uke. U ~emu se to upotpunjavanje sastoji? U nau-~no zasnovanoj i provjerenoj i op}eprihva}enoj teorijida ptice ne nastaju onako neko da ih stvara bog?U lekciji Preci (KS, 82) kaè se:Ljudi iz Biblije izraàvaju svoju pripadnost nekoj narod-nosnoj grupi, osobi ili nekom narodu pomo}u rodoslovnogstabla (genealogije), koje u Bibliji ~esto susre}emo. Davi-dovo rodoslovno stablo ukazuje na njegovo srodstvo sa Ju-dom, Jakovom i Abrahamom, David je potomak Abraha-ma, oca vjere. Iz Davidove kraljevske loze ro|en je Isus.Kako Isus moè pripadati lozi ~ovjeka koji mu ni-je otac? To je pitanje na koje svaki |ak ima pravodobiti jasan i svom uzrastu primjeren odgovor; alistrategija ovog vjeroud`benika je dociranje bezrasprave. Takva metodi~ka praksa u suprotnosti jesa zahtjevom da upu}uje na primjenu razli~itih stra-tegija u~enja i na razvoj kriti~kog mi{ljenja.

U istom ud`beniku tvrdi se:Kraljevstvo koje navije{ta Isus razlikuje se od drugihkraljevstva. U njemu vladaju druga~iji odnosi me|uljudima, bogatstvo se ne mjeri koli~inom novca i drago-cjeno{}u koja se posjeduje, vlast se ne ostvaruje vojskomi mo}i. To je kraljevstvo uistinu ~udesno! Temeljni za-kon tog kraljevstva je ljubav. (KS, 96)Me|utim, kako se taj temeljni zakon mo`e dovesti uvezu s inkvizicijom, progonom Jevreja iz [panije,krsta{kim ratovima i pokr{tavanjem Ju`ne Ameri-ke, sa svim onim {to |aci u~e u istoj {koli na dru-gim predmetima? Kako je mogu}e ostvariti kore-laciju me|u predmetima me|u kojima nema sa-glasnosti?U lekciji pod naslovom Pravilnom ishranom ~uvamozdravlje (EK, 89) izme|u ostalog pi{e:

Atributi procesa

Muhammed a.s. jeo je desnom rukom. Ukoliko je nekoro|eni ljevak, treba da se navikava da jede i pije desnomrukom kako bi imao nagradu za oìvljavanje jednogsunneta na{eg dragog Poslanika. Onaj ko uloì ve}i na-por imat }e i ve}u nagradu.Na kojoj nau~noj teoriji je zasnovana ova uputa?Uzimaju li autori u obzir nalaze savremene psiho-logije i medicine o lo{im iskustvima takve prakse?îja su prava ovdje u prvom planu: djeteta ili ro-ditelja ili zajednice kojoj roditelj pripada?

Posebno pitanje na koje koncept ovakvih ud`be-nika vjeronauke treba da odgovori jeste kako se iza{to religije u tim ud`benicima povezuju s kon-kretnim jezicima i teritorijama.Naprimjer, u zadatku Pitaj i zapisuj (EK, 136):ûo si da na{ bosanski jezik moè ~uvati uspomene.Zna{ li ti neke rije~i koje su i za tebe ve} uspomene. Akoih ne zna{, raspitaj se kod svojih roditelja ili kod dede inene ako ih ima{. Ne daj bosanskim rije~ima da nestaju,zapisuj ih, ~uvaj od zaborava. Imaj na umu Allahovuporuku: reci robovima mojim da govore samo lijepe rije-~i. (Kur'an)Osim {to se obra}a samo dje~acima, ovaj zadataknije jasan: po kojim kriterijima se razlikuju lijeperije~i od nelijepih i bosanske od nebosanskih? Koja sa-vremena nau~na saznanja o tome govore?Na drugoj strani, za{to u lekciji Kr{}ani me|u nama(KS, 116) uz pitanje Koji je svetac za{titnik na{e do-movine stoji slika Krià – spomenika u Vukovaru islika s papinog boravka u Splitu i na Mariji Bistri-ci? [ta je za u~enike katoli~kog vjeronauka u Sara-jevu domovina i za{to, u {koli mimo vjeronauke, tiu~enici u~e iz ud`benika koji su blago modifikova-ni ud`benici Republike Hrvatske, i za{to se nasta-va izvodi isklju~ivo na hrvatskom jeziku, iako je tosuprotno Zakonu?

Atributi procesa 91

Iz ovih nekoliko primjera recenzentskog ~itanja dva nasumi~no

izabrana ud`benika vjeronaukemogu}e je razumjeti da nedavni

ultimatum vjerskih zajednica ministruobrazovanja Kantona Sarajevo nije

imao za cilj odbranu u~eni~kih pravanego odbranu u~iteljskih privilegija.

Nije, me|utim, najva`nije pitanjeza{to vjerske zajednice imaju

ekskluzivno pravo na {tampanje i prodaju ud`benika za svoju oblast, adru{tvo pisaca, naprimjer, nema to

isto pravo za ud`benik knji`evnosti,nego za{to bi se tuma~enjem tekstauop{te bavilo izvan nastave jezika i

knji`evnosti? Odgovor je poznatsvakome ko razumije odnos ideologije

i obrazovanja: u pitanju je borba zakontrolu nad najmo}nijim dr`avnimaparatom. Onaj ko ovlada du{amadjece, vlada}e glasovima odraslih.Zato u predstoje}im raspravama oobrazovanju ne}e biti najva`nije

pitanje koje ocjene ulaze a koje neulaze u prosjek, niti ko je, kada, kako i

za{to autore i izdava~e ud`benikavjeronauke oslobodio obaveze da sasvojim rukopisima prolaze zakonsku

proceduru(2), nego kako sve u~esnikedovesti u ravnopravan polo`aj. Kako

svim |acima omogu}iti razvoj uskladu s njihovim ljudskim i dje~ijim

pravima a prema me|unarodno prihva}enim obrazovnim standardima

i ciljevima?(1) Vjeronauka 4, (autori/ce Ni{tovi}, Ni{tovi}, Valjevac, ElKalem, 2008.) i Ja sam put, autorica Razum, vjeronau~ni ud`-benik za peti razred osnovne {kole, Kr{}anska sada{njost,2003.)(2) (Ud`benik Kr{}anske sada{njosti odobrila su ministarstvapet `upanija – Hercegova~ko-neretvanske, Sredi{nje Bo-sne, Zapadno-hercegova~ke, Hercegbosanske i Posavske.Ud`benik El Kalema, na str. 2, odobrio je samo Rijasetislamske zajednice u BiH. Niti jedan nema naznaku da gaje odobrilo nadle`no Ministarstvo obrazovanja i naukeKantona Sarajevo.)

Jedni tvrde da nas je stvorio Bog, a

drugi da smo rezultat procesa

evolucije. Bh. {kolstvo je

prona{lo kompromisno rje{ewe.

U~enici u BiH koji poha|aju nastavu iz vjero-

nauke, pored informacija i saznawa o priro-

dnim i dru{tvenim pojavama temeqenih na ~i-

wenicama i rezultatima nau~nih ispitivawa,

dobijaju i informacije o vjerskom pogledu na

te iste pojave. Tako su djeca primorana da ra-

zroko sagledavaju svijet oko sebe. Odgovor na

pitawe da li je ~ovjeka stvorio bog ili proces

evolucije u~enici moraju prilago|avati zavi-

sno da li su na ~asu biologije ili vjeronauke.

Darvin, akobogdaZanimqivo je da mije{awe kreacionisti~kog i

darvinisti~kog u~ewa u {kolskim programima

nije iskwu~ivo bosanski specijalitet. Krajem

dvadesetih godina pro{log vijeka ameri~kom

predsjedni~kom kandidatu Wiliamu J. Bryanu us-

pjelo je da u vi{e od 20 ameri~kih saveznih

dr`ava protjera evoluciju iz javnih {kola. U

Evropi je poznat slu~aj biv{e talijanske mi-

nistrice obrazovawa Letizie Morrati, koja je

u Berlusconijevoj vladi u periodu 2001-2006.

poku{ala zabraniti teoriju evolucije u tali-

janskim {kolama. Protesti liberalne talijan-

ske javnosti natjerali su kreatore ovog plana

na odustajawe.

Kompromisno rje{eweKod nas je jo{ uvijek aktuelna iskqu~iva,

crno-bijela podjela, po kojoj se zagovornike te-

orije evolucije etiketira da su nemoralni ate-

isti i komunisti, i obratno, kreacioniste se

progla{ava konzervativnima i zaostalima,

dok je {kola samo poligon za me|usobno prepu-

cavawe.

Posmatra~ sa strane pomislio bi da je ovakvo

stawe neodr`ivo i da bi se sistem ve} morao

raspasti, razapet unutra{wim kontradiktor-

nostima. Uprkos svemu, bh. {kolstvo, ovakvo

kakvo jeste, jo{ uvijek egzistira. Rje{ewe koje

doma}e obrazovawe nudi relativno je jednosta-

vno. Naime, u~enicima se na pitawe “od ~ega

smo nastali?” daje uvjerqiv odgovor:”od Bo{-

waka, Srba i Hrvata!”

Uz ovakvo tuma~ewe, postala je potpuno neva-

`na dilema da li nas je bog stvorio iz blata

ili smo u pro{losti bili majmuni koji su si-

{li sa drve}a.

Kratak kurs evolucije

OD ^EGA SMONASTALI?

Atributi procesa

Foto: Enes Kurtovi}

Enes Kurtovi}

Roditelji moraju raditi da bi vratili kredit zanov plazma televizor. Nemaju vremena da seigraju sa svojim bambijima. Uostalom, za{tosu kupili TV. Plazma je njihovim bambijima i

otac i majka.

Nevidljivi okovi u koloru: PO ZOMBIJU SE BAMBIJI POZNAJU

Bambiji gledaju crtane, sapunice i reklame.Mo`da bi gledali i obrazovni program, kad bi

on bio va`niji od strana~kih promocija ihu{kanja. Televizija est magistra vitae. Bambiji

`ele ono {to ih televizija nau~i da `ele.

Televizija kaè bambijima da èle teletabise, isvi ih bambiji gledaju. Televizija kaè bambijimada èle stikere, i svi ih bambiji imaju. Televizija

ka`e bambijima da su u modi gumenenarukvice, i svi ih bambiji nose. Televizija je

dobitna kombinacija vakcine i droge.

Ne pada bambi daleko od zombija. Stvari idutim redom.

Da li se pjesnik zove Zej~ir Hasi} ilipak Zej}ir Hasi}.

Ekonomske ra~unice radi, moji u~enici mogu ko-ristiti ud`benik do kojeg im je najlak{e do}i. Nijeto neki naro~ito veliki problem, smatram: osnovnitekstovi su isti, a nastavu nam samo mogu oboga-titi razli~iti pristupi, stavovi i interpretacije. Ali umojoj u~ionici, nedavno, zbog svega toga je nasta-la poprili~na zbrka kojom sam ostala pomalo zate-~ena.Kada sam na tabli napisala “Brat” odmah se javilaEmina, razredna prvobraniteljica: “U mom ud`be-niku nema te pjesme.” Kaù joj: “Mora biti!” Pje-smu pronalazimo, ali u njenom ud`beniku pjesmanosi naziv “Pravi{ se vaàn”. Pitaju me da to nije{tamparska gre{ka, jer se zbirka pjesama u kojoj senalazi pjesma “Brat”, prema njihovom ud`beniku,zove “Pravi{ se vaàn”. U nedoumici, pretposta-vim da su male {anse da se napravi takva oma{kau naslovu pjesme autora ud`benika. Znaju}i dazbirku nemamo u biblioteci, kaèm da }u poku{a-ti provjeriti drugdje.Pi{em na tabli: Zej}ir Hasi} i ponovo ~ujem nego-dovanja. Javlja se Kenan, razredni sanjar: “Mislimda ste pogrije{ili, nije Zej}ir, nego Zej~ir.” Ve}inau~enika se slaè s Kenanom, ali nekoliko ih burnonegoduje uz tvrdnju da, po obi~aju, Kenan imaneke svoje vizije. Ne, Kenan je u pravu, u njego-vom ud`beniku je autor pjesme zaista Zej~ir. Pos-

ti|ena {to to i sama nisam uo~ila ranije, sretna {tosu to u~enici uo~ili, kaèm da }u i to provjeriti. Is-tina, pomalo sam i ljuta {to to autori ud`benika ni-su u~inili.Pro~itam im pjesmu i kaèm da to jo{ jednom u~i-ni svako za sebe. Javlja se Armelina i kaè da {estistih nije jednak u njenoj i Kenanovoj knjizi. Pogle-dam, zaista u Armelininom ud`beniku {esti stihglasi:“Dobit }e{ ti svoje!”U Kenanovom ud`beniku u drugom stihu tre}egdistiha pi{e:“Vidje}e{ svoga boga!”Pri~a o saètosti i zgusnutosti lirskog izraza, te sto-ga va`nosti svakog detalja, svake rije~i, oblika,zna~enja; pri~a o intenzivnom promi{ljanju o sva-koj rije~i u pjesmi, svakom njenom konotativnomzna~enju i kontekstu, te njenom me|uodnosu sdrugim rije~ima u pjesmi, kojim se samo kao ta-kvim oslikava prava misao pjesnikova – koju sampri~ala prije par ~asova, pomalo mi klizi i pada uvodu.Iako to nije nu`no za knjièvnoumjetni~ki tekst,na trenutak mi sine i misao da su oni koji su seodlu~ili za varijantu Dobit }e{ ti svoje!, èljeli uka-zati na pravilno pisanje futura I, ali brzo odusta-jem, jer ta se teza kosila sa vrati}u, tu iz pretho-dnog stiha.Neplanirano, razgovor o pjesmi po~injemo razgo-vorom o {estom stihu. Donosimo zaklju~ak da, ka-

Jedna pjesma na vi{e na~ina

BRAT ILI PRAVI[SE VA@AN ILIKAKO JE KOMEPO VOLJI

Atributi procesa

Ud`benik Zej}ira Hasi}a

Melisa Ismi~i}

ko god okrenuli, stih sluti dobre batine. Pa u ~emuje onda razlika i ko je i za{to osjetio potrebu dapromijeni stih?Ipak, kaù u~enici, da ih varijanta vidje}e{ svoga bo-ga ne{to vi{e zastra{uje. Naravno, u to bar nisamsumnjala i postaje mi jasno za{to je imenica bogovdje napisana malim slovom – jer je zajedni~kaimenica, za sve bogove, sve djece. Shvataju na {taim ukazujem! Ipak, kaèm im da to nije tako ba{za svu djecu, npr. za djecu koja ne vjeruju u boga,to ne}e biti tako i stih ne}e predstavljati ni{ta na-ro~ito vi{e zastra{uju}e. Smije{im se, u~enici ne go-vore ni{ta, ~ini se da im ba{ nije jasno. îni mi se,ni meni tu neke stvari nisu jasne...Posti|ena {to se nisam adekvatno pripremila za~as, naknadno provjeravam: okvirni nastavniplan i program za 6. razred devetogodi{nje osno-vne {kole predlaè i nastavnu jedinicu posve}enuknjièvnom tekstu Z. Hasi}a “Pravi{ se vaàn”; to,nadalje, ne spre~ava Almiru Hadìhrusti} da u î-tanku uvrsti pjesmu “Brat” Zej}ira Hasi}a, nitiAzru Verla{evi} i Vesnu Ali} da uvrste pjesmu“Brat” Zej~ira Hasi}a, uz napomenu da je pjesmaiz zbirke pjesama “Pravi{ se vaàn”, a tre}i ud`be-nik, Zej}ira Hasi}a, ipak nudi pjesmu “Pravi{ sevaàn”; da se radi o istoj ili da se bar misli na istupjesmu, potvrdit }e sedam od osam stihova svakepjesme, ali ne i naslov, ali ne i {esti stih, ali ne i imeautora; internet, koliko sam uspjela prona}i, nudipjesmu “Brat” Zej}ira Hasi}a i {esti stih “Vidje}e{svoga boga!”, ali ne nudi informaciju o nekome poimenu Zej~ir Hasi}.Nije mi jasno u ~emu je ovdje problem i kako je iza{to do njega do{lo. Rado bih saslu{ala logi~noobja{njenje! Unaprijed, hvala!

Atributi procesa 95

Ud`benik Azre Verla{evi} i Vesne Ali}

Ud`benik Azre Verla{evi} i Vesne Ali} Ud`benik Almire Had`ihrusti}

Atributi procesa96

Atributi procesa 97

Ud`benici

GENOCID ZAPO^ETNIKEZa{to nas ne treba iznenaditi akostudenti koji su u~ili istoriju izud`benika za 4. razred gimnazijeSarajevo publishinga ne znajugdje je Jasenovac i vjeruju da su utom logoru Srbi dr`ali Muslimane?

1. Pa`ljivo pro~itajte skenirani odlomak.

2. Zatim pa`ljivo pro~itaje ^lan II Konvencije ospre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida:U ovoj konvenciji pod genocidom se podrazumijeva bi-lo koje od ni`e navedenih djela, po~injenih u namjerida se potpuno ili djelimi~no uni{ti kao takva neka na-cionalna, etni~ka, rasna ili religiozna grupa:(a) ubistvo ~lanova grupe;(b) te{ka povreda fizi~kog ili mentalnog integriteta ~la-nova grupe;(c) namjerno podvrgavanje grupe takvim `ivotnimuslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ilidjelimi~nog fizi~kog uni{tenja;(d) mjere usmjerene ka spre~avanju ra|anja u okvirugrupe;(e) prinudno premje{tanje djece iz jedne grupe u drugu.

3. Odgovorite na pitanja:a) ^iji su zlo~ini (ubijanja, plja~ke, deportovanja,progoni, istrebljenje) opisani u odlomku?b) Ko se od njih ogradio?c) Ko je izvr{io genocid?d) Ko se od njega ogradio?e) [ta je Bosni ve}a prijetnja: projekat velike Srbijeili NDH?

4. Kako biste nazvali ovaj obrazovni metod?a) edukacijab) indoktrinacijac) inkubacija

Nijedan od izlaga~a nije preuzeoodgovornost za stanje u ud`benicima(kao da ih pi{u vanzemaljci), a mnogisu zaklju~ili da je istorija ispolitiziranau nastavi. Za{to?

Kada nastavnik historije odlu~i da progovori oproblemima koje ima u radu, to bi trebala biti po-zitivna stvar, s obzirom da je {utnja o pote{ko}amai nada u bolje sutra konstanta prosvjetnog radni-ka. Ali, {ta se moglo o~ekivati od nau~nog skupaorganizovanog na Filozofskom fakultetu u Saraje-vu, s temom “Nastava historije u {kolama u Bosnii Hercegovini”, s izlaga~ima i posmatra~ima od ko-jih su neki sudjelovali u kreiranju mitova o bosan-skoj slavnoj i dugotrajnoj pro{losti (spomenimo,po ko zna koji put, razgranato stablo bosanskekraljevske porodice Kotromani})? Od 19 najavlje-nih izlaganja, izlagalo je 15 u~esnika, a tek je neko-licina njih odlu~ila progovoriti o konkretnim pro-blemima u domenu ud`beni~ke politike, broja ~a-sova i stru~nog usavr{avanja. Ostali su, pak, odlu-~ili da je sigurnije za postoje}e stanje okriviti poli-tiku kojoj se, eto, danas niko ne mo`e oduprijeti,kao i neizostavnu Evropsku uniju, koja nameta-njem vlastitih (ne)skrivenih zlobnih ciljeva, kakojedan od u~esnika re~e, “`eli da uni{ti osnovno ivisoko obrazovanje u BiH”.

Oko historije u dvjestotinjak danaJedna je od u~esnica, ipak, uspjela skrenuti pa`njuna muke koje u~enici i profesori u srednjim stru-~nim {kolama prolaze sa historijom; prvi zbogpreobimnog gradiva natrpanog u maksimalnodvije godine srednjo{kolskog obrazovanja, a dru-gi zbog nedovoljnog broja ~asova ~ija je posljedicanekvalitetna prezentacija gradiva. Najve}u zabu-nu, kaè, izaziva po~etak {kolske godine u prvimrazredima i obavijest da moraju kupiti ne jedan,ve} tri ud`benika historije, jer za srednje stru~ne{kole adekvatnog ud`benika nema (minimalna ci-jena za one èljne znanja jeste 45 KM za sva triud`benika). Osim toga, u dva ~asa historije sedmi~no nasta-vnik moè samo “preletiti” gradivo, jer je NPP“ekonomizirao” oblasti: tako u prvom razreduu~enici mogu u~iti sitnicu od prahistorijskog dobado 1914. godine, a u drugom razredu nastavljajulaganim tempom do savremene historije, kadaujedno i od historije peru ruke – makar {to se ti~esrednje {kole. Svi u~esnici su se uspjeli usaglasitioko jedne ta~ke – slabe su mogu}nosti za stru~nousavr{avanje i seminare, skupove i predavanja izhistorije. Nastavnik historije iz Unsko-sanskogkantona kaè da sarajevski nastavnici i profesoriimaju veliku prednost u odnosu na kolege iz dru-gih kantona, jer se ve}ina usavr{avanja i seminaraorganizuje upravo u Sarajevu, dok npr. kolege iz

Nastava historije u {kolama u Bosni i Hercegovini

NI^IJE MASLONIJE ZARAMAZANA!

Atributi procesa

Foto: Osman Zuki}

Cazina i Velike Kladu{e jednom u deset godinaimaju priliku oti}i na takve skupove. Istovremeno, na Pedago{kom fakultetu u Biha}uodsjeka za historiju nema, ve} se nastavni-kom/profesorom historije postajalo studiranjembosanskog jezika u paketu sa historijom. Pedago{kizavod Unsko-sanskog kantona ima svega sedamzaposlenih, bez stru~nog savjetnika za historiju.Potpuna samostalnost kantonalne vlasti uslovljavapotpuno nejednake uvjete u kojima se osmi{ljava-ju razli~iti NPP-i, razli~iti ud`benici, razli~ito gradi-vo – svaki kanton diktira svoju politiku.

Ud`benici, ali neki drugi put Sve u svemu, nastavnici i profesori su se imali pri-like susresti i zgraàvati nad razlikama koje su imnametnula kantonalna ministarstva, stvaraju}i ta-ko efekt male kantonalne autonomne dràve, ko-ja kroji historiju po vlastitom naho|enju.U zaklju~cima s kraja skupa re~eno je da treba iz-bje}i “prezentacije historijskih tema od strane ne-kompetentnih osoba nacionalisti~kih sklonosti”.Izbjegavanjem imenovanja i detektovanja proble-ma sadràja historijskih ud`benika, jo{ je jednomgurnut pod tepih problem koji prosvjetni radnicinavodno èle rije{iti. Pohvalno je, svakako, {to suodre|eni problemi navedeni (potreba za pove}a-njem norme ~asova historije, potreba za stru~nimusavr{avanjem nastavnika, potreba regulisanja iusagla{avanja nastavnih planova i programa), alije istovremeno zaobi|ena krajnja svrha nastavnogprocesa – sam u~enik i kvalitet njegovog znanja.

Svi krivi, niko nije odgovoranIspostavilo se da su za stanje i na~in interpretira-nja istorije u nastavi krivi svi, od nadle`nih minis-tarstava do stru~njaka i savjetnika, ali niko nijeprihvatio odgovornost. Iako su na skupu u~estvo-vali autori ud`benika, recenzenti, savjetnici, pred-stavnici nadle`nih ministarstava, niko se nije sje-tio da navede barem jedan primjer pogre{ne i ide-ologizirane interpretacije istorije u ud`benicima uBiH. Samim tim, niko se nije sjetio da navode}i ta-kav primjer potvrdi kako takvim interpretacijamanema mjesta u nastavi. Odnosno, nijedan od izla-ga~a nije preuzeo odgovornost za stanje u ud`be-nicima (kao da ih pi{u vanzemaljci), a mnogi suzaklju~ili da je istorija ispolitizirana u nastavi. Za-{to?

Atributi procesa 99

Iako su svi u~esnici `ustro klimali glavama kad je spomenut osvrt na

“kriti~ke analize”, ~esto servirane nagotovs u ud`benike, kao i razli~ite,nestru~ne interpretacije historije

(naro~ito de{avanja '92-'95), ipak su govornici ovu temu samo “stru~no” zaobilazili, te tako nije naveden niti

jedan primjer lo{eg historijskog ud`benika i trostrukih interpretacija,kako su politi~ki korektno nazvane,“kontroverznih i osjetljivih tema”.

Kako je li~nost Josipa Broza Tita predstavljena u ud`benicimaistorije/historije/povijesti? Na razli~itena~ine, kao uostalom i svi sadr`aji vezani za nedavnu pro{lost na{ih krajeva.

O liku i djelu Josipa Broza Tita, kao osobi koja jeimala veliki uticaj na de{avanja na na{im prostori-ma u dvadesetom vijeku, u~enici osnovnih {kolabi, po nastavnom planu i programu, trebali u~iti uzavr{nom razredu (osmom ili devetom).

Zasluge i odgovornostU ud`beniku Povijest 8 (Alfa Mostar, autori Beka-vac, Jareb i Rozi}), koji se koristi u {kolama u BiHkoje rade po hrvatskom NPP-u, Josip Broz se po-javljuje u lekciji “Po~etak antifa{isti~ke borbe uHrvatskoj”, kao organizator i vo|a Narodnooslo-bodila~kog rata 1941-1945. Uz crno-bijelu fotogra-fiju u mar{alskoj uniformi navode se osnovni po-daci o ro|enju i smrti, te ga se opisuje kao “jugo-slavenskog politi~ara, dr`avnika i komunisti~kogvo|u”. U nastavku se preuzimaju citati iz Hrvat-ske enciklopedije o tome da je zaslu`an za vra}a-nje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otoka, da je odgovoranza odmazdu i represiju pri kraju rata, te da je vla-dao Jugoslavijom 35 godina poku{avaju}i pomiri-ti ravnopravnost me|u njenim nacijama i komu-nisti~ku vladavinu. U ud`beniku se jo{ nalazi ne-

koliko fotografija kao ilustracije bitnih doga|aja.Uz sadr`aje o SFRJ nalazi se Titova slika u mar{al-skoj uniformi i fotografija kolone automobila za-sute cvije}em, uz komentar da se u Jugoslavijistvarao kult Titove li~nosti i da su sve kritike nanjegov ra~un bile strogo ka`njavane. Titovo po-javljivanje u ovom ud`beniku zavr{ava se infor-macijom o datumu smrti i konstatacijom kako“iako je suvereno vladao vi{e od tri desesetlje}a,dr`avu je ostavio u potpuno nesre|enim odnosi-ma”.

Tito i Draà – dvije strane pri~eU ud`beniku Istorija 9 (Zavod za ud`benike i nas-tavna sredstva Isto~no Sarajevo, autori Peji}, Te{i}i Gavri}), Josip Broz se pojavljuje uz sadràje ve-zane za Drugi svjetski rat u lekciji “Razli~iti pristu-pi ratu u Jugoslaviji”. Razli~itost pristupa podra-zumijeva paralelu izme|u partizanskog i ~etni-~kog pokreta, pa su jedna do druge navedene crti-ce o Josipu Brozu i Dragoljubu Mihajlovi}u. Takose Tito i Draà odmjeravaju sa razli~itih stranaud`benika, a linija fronta me|u njima prolazi krozglavu u~enika koji iz ovog ud`benika u~e istoriju.U Titovom opisu navodi se da je bio generalni se-kretar KPJ, vrhovni komandant partizanske voj-ske, predsjednik jugoslovenske dràve, vo|a CKJ(sic!) i komandant JNA. Kao njegove zasluge na-vode se uvo|enje radni~kog samoupravljanja, su-protstavljanje Staljinu, formiranje Pokreta nes-

Tito u ud`benicima

JOSIP BROZ –SKROZ NASKROZ

Atributi procesa

Foto: Enes Kurtovi}

Enes Kurtovi}

vrstanih, te me|unarodni ugled Jugoslavije. U os-tatku ud`benika nalazimo Titovu fotografiju umar{alskoj uniformi uz tekst o usvajanju Usta-vnog zakona iz 1953, kojim je uvedena funkcijapredsjednika Republike. Na kraju ud`benika u ta-beli u kojoj su sumirani najva`niji doga|aji od1945. do 1999, me|u 21 doga|aj uvr{tena je i smrtJosipa Broza.

U }utanju je sigurnostHistorija 8 (Bosanska knjiga, autori Had`iabdi},Dervi{agi}, Muli} i Mehi}) uvodi Tita na istorijskuscenu u lekciji “Narodnooslobodila~ki pokret uBiH”, navode}i odluku KPJ o formiranju Glavnog{taba narodnooslobodila~kih odreda Jugoslavijeza ~ijeg je komandanta izabran Broz. Uz tekst se

nalazi i fotografija Tita s partizanskom kapom naglavi. Nema podataka o datumu i mjestu ro|enja,niti posebnog teksta o njemu kao istorijskoj li~nos-ti, kao {to ima o Benjaminu Kalaju, Dèmaludinuef. âu{evi}u, Valentini Terje{kovoj, Elvisu Prislijuitd. Autori su pribjegli provjerenom metodu pre-}utkivanja “problemati~nih” sadràja. U ostatkuud`benika Tito se spominje u pri~i o desantu naDrvar, te u tekstu o pokretu nesvrstanih i sukobusa Staljinom. U opisu BiH u periodu samouprav-ljanja navodi se kako je “sva vlast bila u rukamaJosipa Broza Tita i SKJ”. I u ovom ud`beniku se Ti-tova smrt uzima kao po~etak za opis raspada Ju-goslavije kad se “u srpskim politi~kim i intelektu-alnim krugovima otvoreno traì ukidanje Ustavaiz 1974. godine”.

Atributi procesa 101

U~enicima prvog razreda Gimnazije (u FBiH) dato je u zadatak da prepoznaju lik na slici i napi{u {ta znaju o toj osobi. Na listi}u koji sudobili bile su razli~ite slike Josipa Broza, od mla|ih dana do starosti, u

civilnom i vojnom odjelu i sl. Iako je u~enicima na po~etku re~eno da seradi o razli~itim osobama, ve}ina u~enika je prepoznala Tita, jedino je

problem predstavljala njegova slika iz mla|ih dana (sa Bomba{kog procesa). U~enici naj~e{}e defini{u Tita kao “predsjednika Jugoslavije”.

U zemlji kakva je BiH, prezentovanje podataka izbli`e i daljnje pro{losti novim generacijama iteka-ko je osjetljivo pitanje. Zato su ud`benici istori-je/historije/povijesti koji se koriste u osnovnim isrednjim {kolama u BiH ~esto predmet raznihanaliza. Ovaj tekst ima za cilj predstaviti kako sude{avanja na prostorima biv{e Jugoslavije u peri-odu 1990-1995. opisana u dva ud`benika povijestinamijenjena u~enicima osmog razreda koji osno-vnu {kolu u BiH poha|aju po hrvatskom nasta-vnom planu i programu.

Republika Hrvatska 30 stranica, BiH 4 straniceUd`benici Povijesti 8 izi{li su izdanju izdava~kihku}a Naklada Alfa d.o.o. iz Mostara (autori Stje-pan Bekavac, Mario Jareb i Miroslav Rozi}) i Na-klada Znam d.o.o. iz Mostara (autor ud`benikaMiljenko Milo{). Nastavni plan i program je zaovaj uzrast djece predvidio usvajanje znanja o is-torijskim doga|ajima i li~nostima u periodu od1918. godine do dana{njih dana. Kao zna~ajnanastavna cjelina posebno su obra|eni doga|ajikoji su se na teritoriji biv{e SFRJ dogodili u peri-odu 1990-1995.Ono {to se prvo mo`e primijetiti je koli~inski ne-srazmjer u zastupljenosti sadr`aja koji se odnosena de{avanja na teritoriju Republike Hrvatske uodnosu na de{avanja na teritoriju Bosne i Herce-govine. U Alfinom ud`beniku taj odnos je 30 stra-

nica o Republici Hrvatskoj, a 4 stranice o BiH, dokje u ud`beniku Naklade Znam ovaj odnos 12:4.Pored koli~inskog nesrazmjera, o~it je i sadràjnidisbalans. Tako su doga|aji vezani za prve slobo-dne izbore u Republici Hrvatskoj, te po~etak rata isve faze njegovog trajanja, do okon~anja sukoba,opisani vrlo detaljno, navo|enjem klju~nih datu-ma i imena osoba, ilustrovani vojnim kartama i fo-tografijama politi~ara i vojnih zapovjednika. Diosadràja koji se odnosi na de{avanja u Bosni i Her-cegovini vrlo je {tur i podacima oskudan. Navodese datumi odràvanja referenduma o nezavisnosti,me|unarodnog priznanja i ~lanstva u UN, po~etkarata u BiH, te datumi potpisivanja Va{ingtonskog iDejtonskog sporazuma. Alfin ud`benik uz ovaj sa-dràj ima tri ilustracije: Stari most u Mostaru (“sru-{en tijekom bo{nja~ko-hrvatskih sukoba za grad”), me-morijalni centar u Poto~arima i potpisivanje miro-vnog sporazuma u Parizu 1995. godine, dokud`benik Naklade Znam sadràje ilustrira zasta-vom Hrvatske Republike Herceg-Bosne, fotografi-jama ratnih razaranja u Sarajevu i Mostaru (bezStarog mosta) i grbovima BiH i Federacije BiH.

Depersonalizirana povijestU oba ud`benika se ne navodi niti jedno ime ne-kog hrvatskog politi~ara ili vojnog zapovjednikaiz BiH. U opisu doga|aja naj~e{}e se koristi imenaroda kao vr{ioca radnje: “Hrvatski se narod po~eosamoorganizirati”, “Hrvati su zbog za{tite hrvatskihprostora osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna”,“Hrvati su smatrali da bo{nja~ki ~elnici `ele minimizi-rati ulogu Hrvata”…U Alfinom ud`beniku navedene su biografije petvojnih zapovjednika Hrvatske vojske iz RepublikeHrvatske, a niti jednog zapovjednika Hrvatskog vi-je}a obrane. Ni u jednom ud`beniku ne spominjese ~injenica da je Hrvatsko vije}e obrane u~estvo-valo u obrani Sarajeva, Biha}a ili tuzlanske regije.U ud`benicima se nigdje ne spominje sudbinaHrvata iz dijelova Bosne i Hercegovine koji su da-nas u sastavu Republike Srpske. Tako hrvatskadjeca u BiH iz ovih ud`benika ne}e saznati za{tonjihovi sunarodnjaci vi{e ne `ive u Derventi, Mo-dri~i, Bosanskom Brodu, Tesli}u, Kotor-Varo{i...Povijest sunarodnjaka iz Republike Hrvatske, pokreatorima nastavnog plana i programa i autori-ma ud`benika, bitnija je od povijesti hrvatskognaroda s podru~ja cijele Bosne i Hercegovine.

Ud`benici

POVIJESNA(NEO)ZBILJNOST

Atributi procesa

Enes Kurtovi}

PUSH-UPISTORIJAPoster s poprili~no otesanim porodi~nim stablom autohtonedoma}e kraljevske lozekrasi ne samo Istorijskimuzej BiH nego i holovemnogih bo{nja~kih {kolalojalnih srednjovjekovnimvrijednostima. Ukolikokao roditelj i u~itelj nevidite problem u opisanojpraksi, predla`emo vamsljede}i test za utvr|ivanjegradiva.

Nakon {to 30 sekundi gledate uovu sliku, odgovorite:Ko je osnovao Sarajevo i Novi Pa-zar?a) Sisa-beg Isakovi}b) Isa-beg Isakovi}c) Antonije Isakovi}

[ta je na posteru vje{ta~ko?a) siseb) princezac) poster

Nakon {to 30 sekundi gledate uovu sliku, odgovorite:U srednjovjekovnoj Bosni pisme-nost se ~uvala ua) pisarnamab) sisarnamac) kasarnama

Prinzeca Katarina udala sea) u Mojkovacb) u Dojkovacc) u [tajersku

Nakon {to 30 sekundi gledate uovu sliku, prona|ite uljeza:a) Biserje sv. Anteb) Biserje mudrostic) Biserje siserja

[ta je krasilo bosanske princeze?a) spu{teni podo~njacib) dignute sisec) dlakava le|a

Nakon {to 30 sekundi gledate uovu sliku, odgovorite:Pisac koji je pisao o sarajevskim je-vrejima zvao se?

a) Isak Ba{evic Singerb) Isak Samokvlijac) Sisak Samouklija

Koji gen princeze Katarine bistevoljeli da ste naslijedili?a) za inteligencijub) za ljepotuc) za sisavost

Na slici je:a) princeza Katarinab) profesorica sistorijec) ministrica obrazovanja

O va`nosti ovog postera obavijesti-te se iz prve ruke na internetu:http://www.camo.ch/slike_bosan-skih_vladara.htm

Rodoslovno stablo dinastije Kotromani}a

Povod za razgovor je rodoslovno stablo, autorskodjelo profesora doktora, hrast dubokih korijena sgranama prema nebu, kao metafora Bosne, njenedràvnosti u sedam stolje}a dugoj dinastiji Kotro-mani}a, koji su za Bosnu ono {to su za Ruse Roma-novi, ili Habsburgovci za Austrijance. Rodoslov di-nastije, taj hrast jakih korijena koji seù u devetostolje}e, godinama je u Zagrebu i Beogradu susta-vno pre{u}ivan, jer u svojoj gustoj kro{nji nije ~u-vao samo pri~u o porodici Kotromani}, nego prijesvega veli~anstvenu storiju o Bosni i njenoj drà-vnosti u dalekoj historiji. Ja~ina i dugovjekostovog hrasta trebali bi posluìti kao opomena i na-ravou~enije svim neprijateljima na{e zemlje. Student: [ta ste to konkretno otkrili iscrtavanjemovog rodoslovnog stabla, {to dosad neki nisuhtjeli tako da prikaù? Prof. dr.: Istraìvanja su dokazala, mada je to rani-je bilo, samo mnogi nisu htjeli tako da prikaù:prvi korijeni i spomen bosanskih vladara ide u 9.stolje}e. Dakle, za nekih 200 godina ranije nego{to se dosada pisalo u historiji. Naime, poznatahrvatska povjesni~arka Nada Klai} koja je napisa-la historiju Bosne iz tog vremena, ona tu kaè, usvojim studijama, da je Bosna najstarija dràvame|u Ju`nim Slavenima, to jest na Balkanu.

Student: Kako stoje stvari u pogledu bra~nihodnosa: da li je tu bilo internacionalnih isprepli-tanja? [ta pokazuje rodoslovno stablo: da li namu tom pogledu otkriva jednu me|udràvnu sara-dnju na visokom nivou? Da li je Bosna u to dobaevropska dràva?Prof. dr.: Bosanska dinastija, kao i svaka druga di-nastija u svijetu, oni su se izme|u sebe ènili. Ta-ko, recimo, da su na{e princeze, udavala se u Ma-|arsku, u Njema~ku, Austriju, u [paniju, u Bugar-sku. Ali isto tako, dolazile su tu|e princeze nama.Student: Moète li nam na rodoslovnom stabluobjasniti kako se to u dinastiji Kotromani}a zatvo-rio religijski krug, po~ev{i u hereti~koj ta~ki bo-gumilstva i zavr{iv{i u tome bliskoj ta~ki islama?Prof. dr.: Kraljica Katarina je, dakle, ro|ena kaobogumilka jer joj je otac bio bogumil. Njezina ba-ba, ona je bila iz Duklje, dukljanska princeza, onaje bila pravoslavka. Kad se udala za kralja Toma{au Bosnu, postala je katolkinja, zato {to je pod si-lom Evrope i pape, morala napustiti bogumilstvo ipostati katolik. Da bi njena djeca, ~ak i dva brata,ali i njezina djeca, princ Sigismund i princeza, ma-la Katarina od 9 godina, njih su Turci zarobili,odveli u Tursku i oni su primili islam i postali mu-slimani.Student: [ta se to nalazi u Zemaljskom muzeju,{to se kao ljubomorno ~uva, umjesto da se prko-sno i napadno pokazuje svima? [ta to mi – to jest,Bosna – imamo?

Satira

DR@AVA SKORIJENOM^VRSTO U ZEMLJI,A GRANAMAPREMA NEBU

Atributi procesa

Foto: Internet

Mirnes Sokolovi}

Prof. dr.: Vaàn je podatak da mi, {to je rijetkost uEvropi, Bosna ima i fizi~ke ostatke velikog brojaovih ~lanova dinastije.Student: Ispravite me ako grije{im: ovakvo sta-blo ne mogu da naprave ni Srbija, ni Hrvatska?Prof. dr.: Ne samo oni, nego malo je u Evropi ze-malja koje imaju ovako ne{to. Vidite gdje su kori-jeni, to je 9. stolje}e, odavde-dovde je skoro 700godina. Zna~i, za tih 700 godina, Bosna je bila kra-ljevina; imala svoje banove, kraljeve, kraljice,princeze i prin~eve, i to je ne{to veli~anstveno.Student: Pa to odatle-dotle je, zaboga, pravaDràva!Prof. dr.: Jeste. Mogu li Vas ne{to pitati – vidite viovog hrasta, vi znate {ta zna~i hrast – ovo je Bo-sna, sedam stotina godina, vidite koliki su njezinikorijeni – sad mi ti reci: je li mogu}e izvaliti ovajhrast, ovu Bosnu, s ovakvim korijenom, samo reci:jeste – ili nije!?Student: Sjeckaju malo, ali nema teorije da to i{-~upaju! Kad vidim koliki su ti korijeni {to stenam ih predstavili – kad sagledam to odavde-dovdje, tih 700 godina – kad vidim taj sna`nihrast, zapravo: tu Bosnu – spokojan sam: nematog koji bi to mogao izvaliti!Prof. dr.: Ja bih ti dao u indeks ~istu desetku za tajodgovor, ~istu desetku.Student: Kako bismo se mi trebali odnositi pre-ma tom Va{em rodoslovnom hrastu?Prof. dr.: Vjerujem da }e svaki Bosanac imati usvojoj ku}i, a da ne kaèm u kancelarijama, {kola-ma, ~itaonicama, u univerzitetima, itd. Ovo je prvi

put da ovo imamo, i svaki Bosanac je ponosan, davidi {ta je njegova zemlja bila, odavde – dovdje.Student: Da – srce mi bije od ponosa kad sad vi-dim {ta smo bili: odavde-dovdje. Da ste stavilijelku, neko bi to rodoslovno stablo mogao za Bo-ì} i okititi u svom domu.Prof. dr.: Ministarstvo }e to uzimati u otkup za{kole. Ovo je dokaz dràvnosti. Dinastija podra-zumijeva dràvu a dràva podrazumijeva: dvor,zatim diplomaciju, vojsku, ~vrsto branjenje grani-ca, vlastitu monetu. I zato ovi stranci – ovo nekavide, ja bih rado svima njima, ovim djelatnicima,poklonio, da vide ono {to se pi{e u Sarajevu, ne sa-mo drugdje.Student: Da li bi me|unarodni djelatnici mislilinau~no o na{oj zemlji da su imali priliku sagle-dati ovo Va{e rodoslovno stablo? Da }e ih onouvjeriti da druga~ije misle o nama?Prof. dr.: Svi me|unarodni djelatnici koji dolaze,normalno – oni se, prije dolaska, pripremaju – davide {ta je Bosna, itd. – i onda biraju literaturu izcentara izvan Bosne – to su Beograd i Zagreb – tose zna. I zato kad oni do|u govore potpuno su-protno, anau~no o Bosni o kojoj nemaju uop}epojma. I oni bi trebali ovo da pro|u, da ~itaju {tase pi{e u Sarajevu.

(Svi "odgovori" profesora doktora preuzeti su iz Centralnogdnevnika NTV Hayat; iz priloga autora [emsudina Skeji}a oposteru Rodoslovno stablo Kotromani}a i razgovora SenadaHad`ifejzovi}a sa jednim od autora postera, prof. dr.Enverom Imamovi}em; izvor:http://www.youtube.com/watch?v= 8nWGd8gndXw)

Atributi procesa 105

Prozor u dje~iju du{u

NORMALNO DA JESIVO, KAD SMOBACILI BOJICEOsvrt i primjedbe u~itelja likovne kulture Bjelovarsko-bilogorske `upanijeu raspravi o nastavnom planu i programu [kolegijum objavljuje skra}e-ne, sa `eljom da iste argumente ~uju i{kolske vlasti u BiH.

2. U sklopu vlastitog prakti~nog rada u~enici sena nastavi likovne kulture oslanjaju na samos-talno istraìvanje, uo~avanje, osmi{ljavanje ra-dnog procesa, razvijanje radnih navika i duho-vnih dimenzija svoje li~nosti. Likovna kulturane podràva kopiranje i preuzimanje {ablonave} se trudi dijete odgojiti tako da ono vjerujeu svoju sposobnost razmi{ljanja i zapaànja. Li-kovna kultura trudi se poticati u~enika da ra-zmi{lja vlastitom glavom.Nastava likovne kulture usmjerava djecu nastvarala~ki opaàj. Kako mi zapravo ne gleda-mo o~ima, ve} umom, razne vje`be promatra-nja i opaànja zapravo su vje`be mi{ljenja i ra-zmi{ljanja. CILJ NASTAVE LIKOVNE KULTU-RE JE: UÊNIKE NAUÎTI GLEDATI, NE SA-MO UMJETNI^KA DJELA VE] SVIJET U CJE-LINI.

1. U pred{kolskom razvoju i u periodu od prvog do ~et-vrtog razreda osnovne {kole, likovnost je nezamjenjiv po-srednik u tuma~enju i prihva}anju svih vrsta znanja i ap-straktnog mi{ljenja. Savladavanje likovnih vje{tina u ovomperiodu iznimno doprinosi razvoju motori~kih sposobnos-ti u~enika.Gotovo svi nastavni predmeti u razdoblju od prvog do ~et-vrtog razreda osnovne {kole u svom metodi~kom materija-lu podrazumijevaju crtanje odnosno likovno prikazivanjeodre|enih pojmova. înjenica da se crtanje i slikanje upo-trebljava na nelikovnim predmetima nikako ne moè zami-jeniti samu nastavu likovne kulture, ona samo ilustrira nje-nu neophodnost za razvoj svih djetetovih sposobnosti.Upoznavanje likovnih tehnika i jezika likovne kulture mo-ra se ostvarivati u posebno osmi{ljenim nastavnim jedini-cama i ne moè se smatrati da je ono savladano kroz sa-dràj drugih nastavnih predmeta. Da bi se dijete njime mo-glo kreativno i samouvjereno sluìti ono ne moè biti spo-redno sredstvo nastave ve} zahtijeva potpunu usmjerenostdje~je pa`nje.

4. Nastava likovne kulture omogu}uje stru~noosposobljenom likovnom pedagogu da proma-traju}i u~enike i njihovo likovno izra`avanjeprepozna eventualne pote{ko}e u emotivnomrazvoju, te detektira specifi~nosti psihi~kog ra-zvoja svakog djeteta. Likovno izra`avanje ko-risti se kao terapija za smirivanje agresivnogpona{anja i lije~enja trauma, te se nikako ne bitrebalo dogoditi da bude dostupno samo onojdjeci ~iji roditelji ovakvu pomo} mogu platiti,ve} se kroz osnovno{kolsko obrazovanje morau~initi dostupnim svoj djeci.

6. Nastava likovne kulture prilago|ena je ra-zvoju osobnosti i one djece koja nisu vizualnitipovi. Sposobnosti likovno netalentirane djecenagra|uju se u podru~jima kao {to su marlji-vost, uloènost truda u razvijanje vlastitih spo-sobnosti, opaànje, povezivanje znanja i sli~no.Kroz likovnost djeca uvje`bavaju vje{tine kre-ativnosti, originalnosti, kombinatorike, propor-cionalnog uravnoteàvanja, hrabrosti za ekspe-riment, pronalaènje neuhodanih putova iodlu~nosti.

3. U vrijeme dominacije vizualnog – fotografije,plakata, designa, televizije, interneta i mobilnihaparata, nu`no je razvijati vizualnu pismenostsvakog pojedinca. Ona se na nastavi likovnekulture ne bi trebala provoditi isklju~ivo prakti-~nom upotrebom likovnih tehnika, ve} i upo-znavanjem djece sa likovnim temama, simboli-ma i asocijacijama koje odre|ena vrsta likovnos-ti nosi. U dana{nje doba vizualno se putem ma-sovnih medija utje~e na najdublje i najintimnijestavove i osobnost pojedinaca. U vremenu kadase vizualnim putem konstruiraju umjetne vrije-dnosti, vizualna pismenost je najvi{a vrijednostjer omogu}uje stvaranje za{titnog mehanizma,to jest slobode mi{ljenja. Oduzimanjem prilikeda se upoznaju i kriti~ki promi{ljaju vizualnasredstva masovne komunikacije, stvarat }e senekriti~ka masa kojom je lako manipulirati u po-ku{aju prodaje svakojake robe, {to je neprihva-tljivo politi~ko stajali{te opre~no ciljevima odga-janja slobodoumne djece.

7. Povijesne stilske karakteristike ne bi se smjele tuma~iti sa-mo na nelikovnim predmetima – povijesti i vjeronauku, ve}bi se pove}avanjem satnice likovne kulture trebalo omogu-}iti da se ovi nastavni sadr`aji obrade i na nastavi likovnekulture. Ova znanja trebala bi biti povezana s prakti~nim is-kustvom svakog u~enika, a ne biti ~injenica koja se tuma~ibez razumijevanja kreativnosti unutar stilskih odrednicaodre|ene likovnosti.

10. Du`ni smo novim generacija-ma osigurati ako ne bolje, ondabarem jednako likovno znanje ko-je je nama pru`eno, kako bi u su-vremenom svijetu mogli funkci-onirati slobodno i samostalno, tekontinuirano nadogra|ivati ba{ti-nu svojeg dru{tva.Jer svaka nepismenost – a naro~i-to likovna – diskriminira i ~ini oso-bu nepotpunom, {to svakako nijecilj obrazovanja u suvremenomdru{tvu.

9. Moèmo li zamisliti kakav bi svijet bio kada likovnosti nebi postojalo – kakav bi bio razvoj biologije, medicine, fizike,kemije i mnogih drugih znanosti bez crteà? Kako bismokomunicirali u saobra}aju bez postojanja prometnih znako-va koji se koriste isklju~ivo likovnim jezikom – bojom, obli-kom i crteòm? Da li bismo mogli rekonstruirati povijesnadoga|anja bez postojanja slika, grafika i skulptura onda{-njih suvremenika? Bismo li mogli razumjeti zemaljska pros-transtva bez crtanja zemljovida? Bismo li mogli predo~itiboànske sfere bez slika i kipova svetaca? Koliko je presu-dan design proizvoda za uspjeh na trì{tu?

5. Nastava likovne kulture omogu}uje osje}ajuspje{nosti u~enicima koji ~esto nisu odli~ni uostalim domenama znanja, te je posrednik ustvaranju ugodnog ozra~ja za u~enike ovog tipa.

8. [kola bez nastave likovne kulture bila bi nezamisliva – ni-{ta nas poput dje~jih likovnih radova koji se veselo {arene spanoa {kolskih hodnika ne uvodi tako potpuno u ozra~jedje~jeg svijeta. Ni{ta nam jasnije ne ilustrira na~in na kojisvojim mislima obuhva}aju svijet. Dje~ji likovni izraz je ne-zamjenjiv posrednik izme|u znanja odraslih i saznanja dje-ce – njime poput ~udesnog opti~kog aparata jasno mo`emovidjeti svijet unutarnjeg bi}a djeteta. Oni izra`avaju nevi-dljivo – kroz dje~ji crte` vidimo dje~ju du{u.

TAMO GDJE JE TEORIJALOPTANJA NAUKA, TEORIJAEVOLUCIJE JE LUPETANJE.

APO ZICIJE PRO

110 ZA[TO (NE)VRIJEDI ZVATI SE STUDENTOM+112 MOLER IZ BOLONJE+115 UD@BENICI I TZV. ISPITNIMATERIJALI+116 NA BIROU NERADA+118 ZABOGA,NEMOJTE PISATI ZA [KOLEGIJUM, VAMA MO@DA NEHALALE!+121 KO TEBE REFORMOM, TI NJEGAPITANJEM+122 www.{kola.(tru.)ba

Anketa, pak, pokazuje da postoje idruge, vrlo konkretne potrebe zapobolj{anjem {kolstva, ali zbog tih,izgleda, niko ne}e na ulicu.

^ini se da je uraditi anketu me|u studentima je-dnako zahtjevno kao i... organizovati studentski{trajk. Na sam spomen trostrukog P (Prijedloga,Promjena, Pobolj{anja) mrgode se, bje`e s oprav-danjem da nemaju vremena, vrijeme je ispita, ko}e sad razmi{ljati o fakultetu, akademska se godi-na ionako privodi kraju. I to kakva godina – samojedan {trajk studenata, a problema ima. [kolegi-jum je s te{kom mukom uspio provesti anketume|u 96 studenata Sarajevskog univerziteta, te ta-ko saznati odgovor na pitanje: Da imate mo} dane{to promijenite, {ta biste promijenili na Va{emfakultetu/univerzitetu?

Bol i BolonjaNaga|aju}i nastavak sadràja teksta, skepti~ni bimogli re}i da su studenti traìli uvo|enje rokova.Ipak, tu se krije iznena|enje: iako su dodatni ro-kovi uvijek omiljena poslastica, naro~ito u sep-tembru, samo 9 studenata izrazilo je izri~itu èljuza kojim rokom vi{e. Rezultate ankete objavljuje-mo u nastavku, po~ev{i od “najpopularnijih” zah-tjeva:– 41 student bi uveo dodatne oblike prakti~ne nas-tave, koja, kako se u jednoj anketi navodi, “pojav-

ljuje samo u tragovima”; pod prakti~nom nasta-vom misli se i na obilaske laboratorija, instituta, fa-brika i radionica, kao i ve}i broj edukacijskih ek-skurzija u organizaciji fakulteta. Sude}i po reakciji,studenti imaju male {anse da }e, tokom svog {kolo-vanja, sudjelovati u programu studentskih razmje-na (njih 10 èli ve}u “internacionalizaciju” fakulte-ta i uvezivanje sa studentima drugih zemalja).– Kako je prakti~na nastava usko povezana s pros-torima u kojima se izvodi, velik broj ispitanika (38)èli bolje uslove rada na fakultetu, od kojih su ne-ki bili dosta detaljni i poèljeli “zamjenu stolarije,prozora i vrata” i bolje u~ionice (7), a 7 ih èli bo-lje i opremljenije prostore za odmor i relaksaciju(menza je naro~ito popularna); prijedlozi su iopremljeniji laboratoriji, crtaonice i ~itaonice (6),kao i prostori za molitvu (3).– Na tre}em mjestu je ubrzanje raznoraznih admi-nistrativnih procesa, od prijave ispita do dugog ~e-kanja za potvrde, ispise ocjena, uvjerenja itd. Mo-dernizaciju studentske slu`be (on-line prijave ispi-ta, brè izdavanje uvjerenja itd.) èli 25 ispitanika.– Zatim, 20 ispitanika èli bolju komunikaciju naliniji student-profesor-asistent da lak{e komunici-raju s profesorima, odgovaranja na poslane e-ma-ilove; èle kvalitetniji rad u nastavi i izbjegavanjamonotonih predavanja. Njih 19 èli promjenu“nekompetentnih” profesora i asistenata (dok suneki bili {turi u odgovorima, drugi su naveli da sepod nekompetentno{}u misli na profesore i asis-

O tome drugi put

ZA[TO (NE)VRIJEDI ZVATISE STUDENTOM

Apozicije procesa

Foto: Jasmina Bajramovi}

Jasmina Bajramovi}

tente koji ne dolaze na konsultacije, ne drè pre-davanja i op}enito ne èle bliè sura|ivati sa stu-dentima).

Smanji do kraja– 17 ispitanika èli digitalizaciju bibliote~kog fon-da, kao i ve}u dostupnost tog fonda i njegovo po-ve}anje, koje se, sude}i po napisanom, ne de{ava,iako “svake godine upla}uju za biblioteku”.– Gotovo je jednak broj studenata koji èle ukida-nje Bolonjskog procesa (11), dok njih 10 èli po-tpunu reformu obrazovanja u skladu sa Bolonjom;njih 10 bi rado vidjeli pravila studiranja koja se ne-}e mijenjati tokom teku}e akademske godine. Iakoje reforma obrazovnog sistema ~esta floskula s kojompo~inje pri~a o studentima, anketa govori da to inije ba{ na listi prioriteta: samo 4 ispitanika èlekona~no regulisanje statusa studenata koji su za-vr{ili svoje obrazovanje po Bolonjskom sistemu.– Smanjenje broja predmeta je jedna od favorizi-ranih opcija (14 ispitanika). Op}enito, “smanjenje”je top-rije~: traèno je i smanjenje broja predava-nja, a pove}anje vje`bi (8), smanjenje broja stude-nata po godini i grupama (7), smanjenje ili potpu-no ukidanje {kolarina (15), smanjenje ili ukidanjepla}anja fakultetskih dad`bina – ispitnih materija-la, upla}ivanje rokova, ljetna {kola, ~lanarina zabiblioteku (9).– Iako nisu napisali {ta pod ovom opcijom misle,za 9 studenata jedan od prijedloga je reforma nas-tavnog plana i programa. Isti broj studenata èlijednake kriterije ocjenjivanja za sve studente iprofesore, dok 7 njih smatra da je potrebno po-bolj{anje literature za ispite, od ispitnih ud`beni-ka koji nisu dostupni na bosanskom jeziku do lite-rature ~iji su autori profesori i koju su studenti pri-morani kupovati da bi poloìli ispit. – “Potpuno iskorjenjivanje korupcije i mita” su je-dna od opcija pobolj{anja visokog {kolstva (16);neki od prijedloga za ispunjavanje ovog zahtjevasu uvo|enje antikorupcijskih timova u samu nas-tavu, kao i otpu{tanje sada{njeg Eti~kog komitetaUNSA, “jer ni{ta ne radi”. Jedna od anketa navodipotrebu za postojanjem anonimnog prijavljivanjakorupcije na fakultetima, iako ta opcija ve} postoji.Navedene stavke su bile najpopularnije me|uispitanicima, dok se ostale kre}u ovisno o fakulte-tu i pojedina~nim stavovima svakog studenta: ve-}e pauze izme|u zavr{etka predavanja i po~etkaispita (5), ukidanje fa{izma, nacionalizma i homo-

fobije (tek 3), ve}e uklju~enje studenata u rad fa-kulteta (5). Jedan od ispitanika bi rado da do|e napoziciju rektora u neograni~enom mandatu, dokbi drugi uveli {kolarine stranim studentima; tre}ibi, opet, da predavanja po~inju u 10 sati, te da uni-verzitet pove}a zaposlenje mla|ih kadrova.

Nijedna promjena bez obe}anog studentaPodaci za pro{le godine svjedo~e o malobrojnimstudentskim {trajkovima. Ukoliko su se, ipak, orga-nizovali, razlozi su bili potpuno predvidljivi: uvo-|enje dodatnog roka (takav je slu~aj sa studentimaTuzlanskog univerziteta koji su {trajkovali radi jo{jednog “socijalnog roka” i bezuvjetnog upisa nasljede}u godinu) ili poznati slu~aj prevozno-stu-dentskog {trajka u Sarajevu (“Nijedan student bezobe}ane karte”, 2010. godine). Anketa, pak, poka-zuje da postoje i druge, vrlo konkretne potrebe zapobolj{anjem {kolstva, ali zbog tih, izgleda, nikone}e na ulicu. Ipak se mo`e sa besplatnom kartomna vje`be u polovi~ni i ostarjeli laboratorij.

Apozicije procesa 111

Foto: Osman Zuki}

Krivicu za probleme u visokom {kolstvu najlak{e je na}i u drugi-ma. Samokritika ne stanuje ovdje.

Kad ~ovjek kre~i stan, pita molera koliko }e

ko{tati. Moler pita koliki je stan. Onda po-

mno`i metre s nekom cijenom, i to je to. Metar

ima cijenu. Moler ima platu. Jednostavno.

Univerzitetski profesori tako|er imaju

platu. Ali nije ba{ najjasnije {ta je u wiho-

vom slu~aju kre~ewe, a {ta obra~unska jedini-

ca. Student, ili sat? Da li je svejedno ako stu-

denti ne dolaze na nastavu, ili ako je on ne

Ko koga farba?Moler, kad zavr{i posao, stane iza svog rada.

Ako su zidovi ravni, plafon bez quspica, bje-

lina bez fleka, posao je obavqen. Iza ~ega sta-

ne profesor? Iza okre~enog studenta?

Tzv. bolowa, na koju pquje svako, i ko ima zube

i kome ispada proteza, poku{ala je na ovakva

banalna pitawa dati odgovor. Profesor je za-

radio svoju platu kad je za tri godine osposobio

Apozicije procesa

Nenad Veli~kovi}

Prilog kritici boloweske ekonomije

MOLER IZBOLOWE

Ilustracija: Sawin Fazli}

mladog ~ovjeka da radi dobro neki posao. Ili ga

pripremio da se umjesto poslom bavi naukom.

(Drugo je pitawe {ta je danas ovdje nauka.)

Profesorska plata nema veze s nezaposleno{-

}u studenata. Ona ostaje ista i ako u korumpi-

ranom sistemu lo{i studenti nalaze posao pri-

je dobrih.

Naprimjer: Student (pogotovo humanistike)

{koluje se za nastavnika (jezika, kwi`evnos-

ti, istorije...). Ali me|utim, nakon {to za-

vr{i trogodi{wi studij ne mo`e raditi kao

nastavnik.

Ne samo zato {to metodiku ima tek na ~etvrtoj

godini nego i zato {to se na trogodi{wem fa-

kultetu uglavnom ne radi ono {to se u ~etvor-

ogodi{woj {koli uglavnom radi. (Kao kad bi

molerski {egrti izu~avali statiku, armature

i istoriju arhitekture.) Tako da nesu|eni nas-

tavnik s bolowskom diplomom mo`e kre~iti

u~ionice. Istina, nije studirao da bi kre~io,

bar ne zidove. (To je mogao bez indeksa.) Studi-

rao je da bi dobio posao u kome se ne pla}a po

metru nego po satu.

Ko koga pla}a?Humanisti~ke discipline su profiwene. Jedno

su Platon, Sokrat i Osman-Aziz, a drugo jupol,

helios i fabulas. Zna se {ta su lotre a ko je

Lotreamon.

Me|utim, novac je isti. I ta logika, molerska,

progovara iz bolowe. Ona, molerskim jezikom u

hramu humanistike, pita: ko ovdje koga pla}a, i

za{to?

Humanistika spremno vadi hiqade stranica

nastavnih planova i programa, redovnih i

izbornih predmeta, A i B studija, kombinacija

(mo`e i pet upola), unutra{wih i vawskih lis-

ti. Ali molerska logika je neumoqiva. Wu kad

pitaju koliko je metar, ona ne vadi ~etke, kan-

te i merdevine. Ona pita ko tu i koga pla}a i

po kojem zakonu, ako ve} nije tr`i{ni, jer hu-

manistika i tr`i{te navodno ne mogu zajedno.

Odgovara joj se, po Zakonu o visokom obrazova-

wu. Prema normi, koja nije metar nego sat. Kon-

kretno, 40 sati sedmi~no; u jednom semestru

(22x40) 880 sati predavawa, konsultacija, rada

u komisijama, seminara, ispita, stru~nog usa-

vr{avawa...

Me|utim, po tom istom zakonu je i norma stu-

denta 40 sati sedmi~no. I student (budu}i hu-

manista) ima pravo da ne radi vi{e od osam sa-

ti dnevno. Mo`e, niko mu ne brani, ali se ne

smije tjerati. Me|utim, humanistika ga tjera.

Jer ono brdo stranica nisu mrtva slova na pa-

piru, nego predmeti; stvarni i izmi{qeni (a

izmi{qeni su izmi{qeni da bi se prevario

moler iz bolowe!).

Foto: Enes Kurtovi}

Humanistika po mjeri studenataSvaki predmet ima svoj silabus, u svakom sila-

busu napisano je {ta student mora znati. Mo-

ler bi se za~udio koliko to li~i na wegov

predmjer i predra~un. Tabela, u kolonama datu-

mi, ~asovi, teme ~asova, pitawa, literatura...

Cijeli semestar detaqno isplaniran, sve jasno,

javno, dostupno. Pa ko nas zavadi, pitao bi se

naglas! Pa ovako isto i ja. Ovo je po{teno! Ja

metre i farbu, vi ~asove i kwige. Na neki na-

~in smo kolege. Nije ta humanistika mimo ma-

log ~ovjeka.

Kad bi studenti, do sada nevidqivi u ovoj ras-

pravi izme|u moleraja i humanistike, uzeli

olovku iz molerove ruke, sakupili sve silabu-

se za semestar po kojem studiraju, i sve {to pi-

{e u silabusima pretvorili u sate, otkrili bi

jednu na prvi pogled ~udnu stvar.

Dakle, ako bi sabrali ~asove predavawa i vje-

`be, dodali na to vrijeme potrebno za ~itawe

(recimo, tri minuta po stranici, ili deset, za-

visi od vi{e faktora, ali postoje normativi

za u~ewe), potom ura~unali vrijeme za pisawe

seminarskih radova i vrijeme ~u~awa (poni`a-

vaju}eg, po nekoliko sati) ispred kabineta u

kojima ih se ispituje policijsko-humanisti~-

kim metodama, i kad bi kona~an zbir podijeli-

li sa 22 (ukupan broj sedmica u semestru) poka-

zalo bi se da je wihovo sedmi~no optere}ewe

ve}e od 100 sati!!!

Kako je to mogu}e, i kome to odgovara?

Svi laju a dresirani prolazeTo je, onako odoka, dva i po puta nezakonito.

Jer zakon ka`e da studenti nisu gori od drugih

qudi, da za wih va`e kao i za druge sve tekovi-

ne o~ovje~ewa istorije, pa i onda da osim prava

na rad imaju i pravo na odmor i privatan `i-

vot. Za{to se, ipak, niko ne trza? Da li je mo-

gu}e da univerzitetski profesori ovo ne zna-

ju? Jer, da znaju, wihov bi humanizam, podrazu-

mijevaju}a osobina u obrazovnom procesu, sva-

kako ustao u za{titu potla~enih.

I {ta je ta~no ono {to ne znaju: zakon po kojem

primaju platu ili ~iwenica da nastavni plano-

vi i programi nisu u skladu sa zakonom?

[ta bilo da bilo, neznawe nikad nije pristoj-

no opravdawe; najmawe je to u profesiji pro-

fesora. Me|utim, neznawe je gorivo konfor-

mizma. A konformizam je (treba li ponoviti

lekciju za one koji su se rasplesali na Markso-

vom grobu) uvijek povezan s privilegijama. Da

bi ih jedni u`ivali {to vi{e, drugi ih moraju

dobiti {to mawe. Da bi profesor bio profe-

sor, student mora biti student. Ili, drugim ri-

je~ima: u vezi s tzv. bolowom, nastavni planovi

i programi pravi}e se tako da profesori ima-

ju punu normu, a ne tako da studenti dobiju ko-

risno znawe.

Logika ove izdaje znawa u ime komfora (tj. iz-

daje humanizma u ime egoizma) prihvata tzv. bo-

lowu uslovno, kao ne{to nametnuto izvana, kao

ne{to pogre{no iz temeqa, kao stvar unapri-

jed osu|enu na propast. Lamentira nad ispara-

vawem znawa (kao da je znawe te~nost koja se na

univerzitetima ulijeva u glave kao antifriz u

hladwake) istovremeno u`ivaju}i u privilegi-

jama neznawa.

To neznawe pretvara se u znawe, izme|u osta-

log, u instituciji ispitivawa. Ono se naj~e{-

}e de{ava u sobi~cima, i u prisustvu dva ispre-

padana svjedoka, tako|er studenta. Ispituje se

mla|i kolega, koji zna da ne{to ne zna.

Zna da ne{to ne zna, jer nije mogao nau~iti sve,

jer sve je nemogu}e nau~iti, jer sedmi~no opte-

re}ewe od preko 100 sati nije odr`ivo u pra-

ksi. (14 sati rada dnevno, ukqu~uju}i subote i

nedjeqe, tokom cijelog semestra, nije efekti-

vno i efikasno, osim {to je nezakonito i nehu-

mano. Ali humanost je rezervisana za klasu

privilegovanih!)

Budu}i da ne zna sve {to bi po silabusu trebao

znati (ako ima sre}e da ima jasan silabus iz ko-

ga je jasno {ta uop{te treba znati), student

ulazi u ispitni sobi~ak nesiguran u sebe, i po-

zvan da se pokloni profesoru (bogu, onome ko-

ji jedini u tom sobi~ku sve zna) priznaju}i we-

govu mo}. (Koja nije mo} znawa, nego neznawa.)

Tako se, na jedan duboko odvratan na~in, obra-

zovawe u instituciji ispitnog sobi~ka pretva-

ra u dresuru. Studenti prilaze ispitima kao

sfingi, stisnutih sfinktera. Na cijeni su sna-

la`qivost, {arm, drskost, snishodqivost, po-

slu{nost. Tako sistem klonira sam sebe, s ma-

lo nade da ga se mo`e promijeniti; za reformu

studija te{ko da }e se skupiti dovoqan broj

(p)ovla{tenih, a za pobunu robova te{ko da }e

se skupiti dovoqan broj nezapla{enih.

Apozicije procesa

Uxbenik iz predmeta Rimsko pravo

Sti~e se utisak da su va`nija imenastudenata koji kupe odre|eni uxbenik od same pripreme ispitnematerije.

Posebnu inventivnost u ucjewivawu studenata

obavezom kupovawa profesorskih uxbenika po-

kazali su na Panevropskom univerzitetu Ape-

iron iz Bawe Luke. Priru~nik za pripremu

ispita iz predmeta Rimsko pravo, autorice

Marije Igwatovi} (Izdava~ Panevropski uni-

verzitet “Apeiron”, Bawa Luka, 2010), pripre-

mqen je na na~in da je nekoliko zadwih strani-

ca kwige mogu}e istrgnuti po za to predvi|e-

nim perforacijama na papiru. Ustvari, radi se

o prijevodima sa latinskog na b/h/s jezik i

obrnuto, {to je jedan dio ispita. Svaki student

koji pristupi ispitu mora posjedovati ovaj ux-

benik, te na ispitu istrgnuti jedan od listova

iz kwige i na wemu upisivati rje{ewa.

Sve su to ekonomske za~koqiceU Sarajevu, pak, prema svjedo~ewu studenata

Ekonomskog fakulteta, profesor Mehmed Ja-

hi} vodi evidenciju o kandidatima koji posjedu-

ju uxbenik Finansijsko ra~unovodstvo, ~iji je

autor, i koji iz tog uxbenika pripremaju ispit.

Studenti su ispri~ali da je upravo predmetni

profesor zapisivao imena kandidata koji su

uxbenik donosili wemu na potpis. Ovakav pos-

tupak je problemati~an jer vodi do zakqu~ka da

pojedini studenti, zahvaquju}i odabiru uxbeni-

ka iz kojeg }e pripremati ispit, imaju poseban

tretman kod predmetnog profesora.

Plati, pi{i, polo`iTako|er, jo{ jedan vid ucjewivawa studenata

uo~i ispita provodi se na Filozofskom fa-

kultetu u Sarajevu, gdje je svaki student primo-

ran da prilikom pristupawa ispitu posjeduje

ispitni materijal (obi~nu dvolisnicu sa pe~a-

tom Filozofskog fakulteta i “ko{uqicu” na

kojoj se ispisuju osnovni podaci o studentu –

ime i prezime, broj indeksa, odsjek itd.). Jedan

ispitni materijal se prodaje u prostorijama

fakulteta i ko{ta 2 KM, a do ukupne cifre od

godi{we prodaje takvih papira mo`e se sti}i

vrlo jednostavno – broj studenata puta broj

ispita u jednoj akademskoj godini puta 2 KM.

(Napomena: Podatak o broju studenata na

Filozofskom fakultetu u Sarajevu je, iz nepo-

znatih razloga, povjerqiv. Tako su nam rekli u

studentskoj slu`bi.)

Na kraju se postavqa pitawe: je li va`nije da

student poznaje materiju ili je va`nije iz kojeg

uxbenika priprema ispit, odnosno – je li va-

`niji sadr`aj koji je na ispitnom materijalu

ili je va`niji ispitni materijal.

Savremene metode ucjewivawastudenata

UXBENICI ITZV. ISPITNIMATERIJALI

Enes Kurtovi} / Osman Zuki}

Alda Ljubun~i}: Proces po BolonjiMogla je to biti dobra pri~a. Sa 24 godine sti~emdiplomu i zvanje bachelor i sva ponosna, kao i hi-ljade mojih supatnika, hrlim prema budu}nosti,puna nade i o~ekivanja. Naravno, ta (do)diplomajeste samo prva stepenica na mom obrazovnomputu. U svoj toj zbrci upisivanja postdiplomskogstudija de{ava se ~udo: svr{enik koji je studirao popravilima Bolonjskog procesa dobiva, sasvim ne-o~ekivano, posao u sarajevskoj osnovnoj {koli –radi se o mijenjanju nastavnice na bolovanju, utrajanju od tri mjeseca. Radi se o ~udu, iako imamodre|eno zvanje. No me|utim, jesam li nastavnikili profesor, moja diploma ne govori, a akademskodru{tvo ne uvaàva tre}u opciju. Moje radne kole-ge i administrativni radnici jo{ ni ne poznaju, a ka-moli da priznaju zvanje bacalaureata.Svoj rad obavljam sa mnogo entuzijazma i èlje zaafirmacijom, u nadi da dokaèm da i mi sa “te trigodine” ipak moèmo ne{to ponuditi. Uvidjelasam da je sam naziv predmeta maternjeg jezika,Bosanski/hrvatski/srpski jezik i knjièvnost, jako kon-fuzan za 12-godi{njake, jer im nije ba{ jasno kotreba da pi{e i govori kojom normom i pravopi-som. Nakon mjesec dana rada, saznajem da, kaoredovan student postdiplomskog studija, ne mo-gu biti regularno uposlena iz “jako kompliciranih”razloga: studenti ne mogu raditi, nemam radnuknjiìcu, {kola je prisiljena da me pla}a iz svog bu-dèta itd. U tom trenutku za mene po~inje Proces.

Pod velom tajni saznajem da moram napustiti toradno mjesto. Naime, na tu poziciju dolazi sigur-na i provjerena osoba, sa zavr{enom Pedago{komakademijom, za koju postoji na~in pla}anja, i zakoju je, kako govori jezik administracije, ve} “sveregulisano”. Mjesto nastavnika b/h/s jezika i knji-èvnosti ne mogu preuzeti studenti koji su zavr{i-li istoimenu studijsku grupu po Bolonjskom pro-cesu – tako mi je makar re~eno. Ipak, sekretarica{kole }e re}i da je, prema dopisu Ministarstva, bo-lonjski studij u sarajevskom kantonu priznat kao7. stepen (VSS), tako da formalnih ograni~enja zamoj rad nema. Tako|er, kao student mogu biti pla-}ena iz budèta Ministarstva na osnovu ugovora odjelu, a ne iz budèta {kole ({to je navedeno kaojedan od razloga za “otkaz”). Moja zamjena dolazidan ranije i bez ikakvog poja{njenja uzima dne-vnik i odlazi u razred na ~as, uz komentar da “ne-mam diplomu”. Moja trogodi{nja diploma ostajekonfuzna, a ja, kao student postdiplomskog studi-ja, nemam pravo da se oku{am u poslu, bez obzi-ra na validan dokument.

Amel Uzunovi}: Reko{e, intervencijaPrvo zaposlenje nakon zavr{enog studija bosan-skog, hrvatskog, srpskog jezika i knji`evnosti ste-kao sam u Medicinskoj {koli u Zenici. Radio samna odre|eno vrijeme, do povratka profesorice sporodiljskog bolovanja. Predavao sam dvanaest~asova sedmi~no, po dva ~asa u {est odjeljenja.

Tri poslijediplomske pri~e

NA BIROUNERADA

Apozicije procesa

Foto: Osman Zuki}

Stalna izmjena profesora istog predmeta u mojimodjeljenjima je doprinijela slabijem vladanju ma-terijom nego kod u~enika kojima od prvog do ~et-vrtog razreda predaju iste profesorice. I to ne zbogslabijeg kvaliteta predava~a (naprimjer mene, nebih to priznao, izvinite) ili u~enika, nego naprostozbog prekida kontinuiteta.Naime, svaki put kad novi predava~ do|e u u~i-onicu, s njim do|u i nove metode, koje su se vrlo~esto razlikovale od na~ina rada koji su prakticira-li prethodnici. Pritom su na gubitku i u~enici i nas-tavnici: prvi, {to ponovo moraju druk~ije pristu-pati ~asovima, a drugi stoga {to moraju napu{tatiposao taman kad upoznaju pojedina~no sve u~e-nike i uspostave kakvu-takvu komunikaciju.U toj {koli bilo je jedno spavala~ko odjeljenje:usnuli IV-3. Isticali su se leèrno{}u i nezainteresi-rano{}u za sve {to bi ih se trebalo ticati, te mlada-la~kim humorom, kojim su ismijavali sve {to je bi-lo vrijedno njihove pa`nje.Ipak, kada bismo u rijetkim momentima ozbiljnorazgovarali o njihovim planovima za budu}nost, omogu}nostima studiranja i sl., skoro uvijek samdobijao isti odgovor – “na {telu”. Pitam, recimo:Kako }e{ se s tako slabim ocjenama upisati na fa-kultet? Na {telu. Kako }e{ polagati ispite? Na {te-lu. Kako }e{ se zaposliti? Na {telu. I tako redom.[ta god da pita{, uvijek je isti odgovor: “Na {telu.”Oni su tada znali da su nepotizam i korupcija otelimjesto svim mogu}im kriterijima. Znali su da jeovo dràva u kojoj je osnovno pravilo, zakon, za-kletva, egzistencija, moral, Bog i batina – rije~ “[te-la”. Imenica ènskog roda e-vrste, rekao bi nasta-vnik bosanskog jezika, ne bez gor~ine. Ku~ka jednagramati~ka! Objedinjuju}a ~injenica za sve nacije,na{a zajedni~ka vjera. Nijedan kohezioni faktorme|u razli~itim kulturama, narodima i nacijama uBiH nije ja~i. [to je jo{ tu`nije, na{i roditelji, koji suodrasli u nekom drugom vremenu, prakti~ki nasgone da se u~lanjujemo u (odre|ene!) politi~ke par-tije, me|u ljude-zvijeri koji bi nas mogli i zaposlitisamo ako dovoljno agitiramo/irgatujemo za njih.Tada to nisam znao, a sada znam, dok se uredno,svakog drugog mjeseca pojavljujem pred vratimabiroa nerada da ovjerim svoj neradni~ki karton.I, da ne zaboravim, nau~io sam danas jednu novurije~, kulturniji, otmjeniji sinonim rije~i {tela – in-tervencija.

Melisa Ismi~i}: Ko je lud da radi!August, osoba A i osoba B se sre}u na razgovoruza posao.Skupa su studirale, u istom mjesecu diplomirale.Ipak, osoba A je jedan od najboljih studenata saprosjekom 9,2, a osoba B je osrednji student s pro-sjekom 7,2.Razgovor startaju s jednakim brojem bodova, ko-misija je zadovoljna i obje osobe dobijaju punibroj bodova. Odlu~uje “korektivni faktor” (Modelkriterija, ^lan 3 d) 3) i osoba A dobija posao, jer imabolji prosjek, pa time i 0,3 boda vi{e.Osoba A je dobila posao: 5 ~asova, dakle nepununormu od 27,77 %. Smije{no ili `alosno, ovisno otome na koju nogu ustane: svaki dan se spremi,~eka autobus, ode na posao, odr`i jedan ~as, ~ekaautobus i vrati se ku}i. Pla}a jedva pokrije tro{ko-ve, jer nema pravo na punu naknadu za prijevoz,nema pravo na punu naknadu za topli obrok i ima27,77 % pla}e.Ponovo august, ponovo razgovor za posao, pono-vo se sre}u osoba A i osoba B.Osoba A je imala Ugovor o radu na 344 dana, tj. 11mjeseci i 9 dana i odra|ivala je 5 ~asova nastavesedmi~no, svaki dan po jedan. Kada se to, u skla-du sa zakonom (Model kriterija, ^lan 3, d) 2), prera-~una u puno radno vrijeme, osoba A je radila95,5288 dana. Budu}i da, u skladu sa zakonom(Model kriterija, ^lan 3, d) 1), dobija 0,15 bodova zasvaki navr{eni mjesec rada, osoba A je u 344 dana na-vr{ila 3 mjeseca rada: 3 mjeseca x 0,15 bodova =0,45 bodova.Osoba B je 12 mjeseci bila na evidenciji Zavoda zazapo{ljavanje i u skladu sa zakonom (Model krite-rija, ^lan 3, c) 1)), za svaki navr{eni mjesec ~ekanjana posao dobija 0,10 bodova. Osoba B je u 365 da-na navr{ila 12 mjeseci nerada: 12 mjeseci x 0,10 bo-dova = 1,2 boda.Ponovo su obje osobe imale jednak broj bodova narazgovoru, ali osoba B je imala 0,75 bodova pre-dnosti za svoj nerad. Prosjek ocjena vi{e nije uzi-man u razmatranje, jer je on korektivni faktor ka-da se radi o jednakim uvjetima. Uostalom, ~ak i dajeste, osoba A za prosjek dobija 0,30 bodova vi{e odosobe B, dok osoba B ima 0,75 bodova prednosti zanerad, pa i dalje vodi sa 0,45 bodova vi{e.Nastavak slijedi... Naredne godine... Ili odmah,ako vam se nije mrsko pozabaviti simpati~nommatematikom!

Prvi tekst koji sam pisala za [kolegijum: Zato je la-k{e dobiti tekst iz Splita nego od mene, bio je reakcijana pitanje: Za{to je lak{e dobiti tekst iz Splita nego izSarajeva iz devetog broja. Tekst je objavljen anonimno i ni jedno ime niti na-ziv {kole o kojoj se radi u njemu nisu pomenuti.Sve to stoga {to je ideja bila identifikacija, tj. daljudi tekst ne ~itaju govore}i: uàs, {ta se radi u ovoj{koli, nego da ~itaju}i traè i svoju {kolu u nekojod ta~aka i preispituju koliko su blizu ili daleko;naravno, s druge strane, ideja je bila i da se ljudi okojima je u tekstu zaista rije~ prepoznaju i obrativ-{i mi se glede teksta, priznaju njegovu istinitost. I tako sedmica, pa druga, mjesec, dva, tri... ni{ta.Pomalo sam, razo~arana, i sama zaboravila sve. Aonda, jedan dan stièm u {kolu i vidim zbirni [ko-legijum na stolu u zbornici, a tekst Zato je lak{e do-biti tekst iz Splita nego od mene na oglasnoj plo~i, za-klju~anoj. Uzmem dnevnik i po|em na ~as, kole-ga ~ita glasno stavku iz ~lanka i pita me da li se tona njega odnosi, u prolazu mu namignem i nasta-vim svojim putem. Ve} je zvonilo. Hodam premau~ionici, doziva me direktorica i kaè da svratimdo nje nakon ~asa.

Posjeta direktoriciNakon ~asa idem do direktorice. Pita jesam liautorica ~lanka. Ka`em da je jasno: ako su oni pre-poznali sebe i mene – jesam, a ako nisu – onda ni-sam. Ka`e mi da nemam hrabrosti ni da priznam...

Ne smeta mi takav stav, jer ~lanak je takav da jenemogu}e ne prepoznati se, pa rije~i su im doslo-vno navedene... S direktoricom prolazim ta~ke~lanka koje ona bira (ne sve): razgovaramo, doka-zujemo, preska~emo... drhtimo, obje, nije sveje-dno. Sugerira mi se i: gdje ja to ìvim, u nekoj ideal-noj dràvi, pod staklenim zvonom. Na kraju me infor-mira da kolege èle sastanak sa mnom, kaèm dapristajem. Postavljam i ja pitanje: “Koji je moj inte-res? Za{to sam objavila ~lanak? [ta dobijam?” Do-bijam odgovor da mi samo moè {tetiti. Kaèm da,kad je sve neistinito, napi{u demant. Ali to ih nezanima.Naredni dan kolege ne odgovaraju na moj poz-drav u zbornici, neki ~ak ni kada im se direktnoobratim. Kolega koji je rekao da potpisuje 50% ~la-nka, a da ga nije ni pro~itao, isti dan dobija ukordirektorice. Neki mi sugeriraju da ~lanak ima pro-pusta, jer mnogo toga tu jo{ nije re~eno. Neki paktvrde da nisam na tom nivou: neko mi je napisaotekst...Doznajem da je ~lanak izvje{en i na oglasnoj plo-~i podru~ne {kole, te da je popra}en komentarimada }e svi ostati bez posla, da nisam normalna i jo{koje{ta.Dvije sedmice i opet apsolutno ni{ta. Niko ni rije~.A onda pored oglasa na plo~i dobijam i usmenipoziv za sjednicu Odjeljenskog vije}a. Sjednica jena velikom odmoru. Pod ta~kom razno, koja je ve}u{la u ~etvrti ~as, jedina kolegica koja moè vlasti-

Je l’ mi `ivimo u nekoj idealnojdr`avi?

ZABOGA, NEMOJTE PISATIZA [KOLEGIJUM,VAMA MO@DA NEHALALE!

Apozicije procesa

Foto: Almedin Zuki}

Melisa Ismi~i}

tim primjerom braniti multinacionalnost ovog ko-lektiva traì, u ime kolektiva, navodno, obja{nje-nje za neke stvari, ne za sve. Neke kolege dopu-njavaju njeno izlaganje i suosje}ajno mi halale ~la-nak jer znaju {ta mene boli, ali da meni mora biti ja-sno da je politika u svemu pa i obrazovanju. Kaèmkolegi da tom izjavom kr{i zakon, na {ta me on pi-ta: “Koji to zakon?” Kaèm mu da je to onaj zakonkoji kaè da je u {kolama zabranjeno djelovanjepoliti~kih stranaka i njihovih podmladaka (ne}u otome koliko je to licemjerno: kada zakon donesu,a onda ga svi redom kr{e i jo{ kao i ne znaju zanjega) i da nije u redu od kolega {to ne reagiraju.Kolegama, ipak, bez rasprave kaèm da }u ja opostavljenim mi pitanjima govoriti na Nastavni-~kom vije}u.Dolazim ku}i, zovem Ministarstvo i Prosvjetno--pedago{ki zavod, traìm inspektora, nadzornika,ma bilo koga ko bi kao neutralna strana bio na sje-dnici Nastavni~kog vije}a. Trebam nekoga predkim mi se ne smije kao argument iznijeti da se i udrugim {kolama kr{i zakon ili da se to tako godinamaradi ili da je to politika, a ona je u svemu. Nazovem,objasnim situaciju... Poga|ate! Da, niko nije nadle-àn. Pitam: “Kada postajete nadle`ni?” Odgovara

mi: “Kada neko sumnja da se kr{i zakon.” Nasmi-jem se, zahvalim, poklopim... Idem dalje. Nadzor-nica bi rado do{la ako joj odobri direktorica. Direktori-ca, naravno, ne}e ni da ~uje. Na sjednici Nastavni~kog vije}a neke kolege prijeta~ke razno ùre, neke kada sam po~ela govoritiimaju previ{e radnog iskustva da bi to slu{ale. Kaèm:“Da ne}u govoriti istinu ne bih imala hrabrosti sta-ti pred vas, najmla|a i najneiskusnija. I uz du`nopo{tovanje prema svima, molim vas da i vi kaèteho}ete li govoriti istinu.” Svi potvr|uju. Pitam:“Ima li ovdje iko da je dobio posao na {telu?” Ni-ko se ne javlja. “Okrenite se, kolege, oko sebe (ne-ki su pognuli glave, neki se osmjehuju, podsmija-vaju, neki su preozbiljni), pogledajte svoje kolegeza koje znate da su tu putem intervencija, pogle-dajte da su upravo dokazali zdravlje ove sredine ukoju se neki zaklinju”. Kaèm da }u krenuti redomta~ku po ta~ku ~lanka, odgovaraju mi da nemamovremena, da ja odgovorim na ono {to su me kole-ge pitale. Kaèm da sam ih saslu{ala, pa neka i onisaslu{aju mene.

Govore u isti glasNe}u lagati i re}i da mi je bilo svejedno. Nije! Nijejednostavno okrenuti se prema kolegama i govo-riti im o ne~emu {to znam da niko ne}e javno i po-tpuno podràti. Iskreno, tresem se i iznutra i izva-na, glas mi drhti, ali govorim, ta~ku po ta~ku... û-jem reakcije, àmor na svaku novu tezu, neki biodmah reagovali, prekidaju, odmahuju glavom,rukom, smiju se, prevr}u o~ima, cik}u...U nekoliko navrata situacija je takva da svi govoreu isti glas, da je potrebno smirivanje, da je po ne-koliko nestrpljivih ruku u potrazi za pravom dane{to kaù. Pa`ljivo se bira redoslijed, pouzdanoznam da postoji dogovor, nekoliko ih poku{avapodràti ne{to od onog {to sam rekla, znam da tone rade iz pravih razloga, pa ne marim. Postavljam najbanalnije pitanje: “Ako sve ovo nijeistina, odakle vama ideja da sam ja autorica ovog~lanka i da se radi o ovoj {koli i nama?”Dobijam odgovor da je samo jedna ovakva {kola ukantonu (ne dobijam odgovor na pitanje {ta je ova-kva niti na sugestiju da [kolegijum nije kantonalni~asopis), ali i drugi da sam priznala.Pitam, zadnju stvar: “Za{to kolegu koji je javnopropagirao kr{enje zakona na Odjeljenskom vije-

}u niko nije upozorio?” Nema odgovora, ali kole-ga burno ustaje i povi{enim tonom kaè: “Ma {tati ho}e{, pa i ti si u stranci, pa i vi...” @amor, ne ~u-jem ga i ne razumijem {ta govori, ustanem i ja, ka-èm da tako ne}u razgovarati, napu{tam sjednicu.Izlazi i nekolicina kolega, ostali su nastavili jo{ 20-ak minuta, nikad nikog nisam pitala o ~emu je bi-lo rije~i.Nakon sjednice devet kolega/ica su mi direktno iliindirektno izrazili podr{ku i saglasnost bar sa dije-lom mojih stavova. Ipak, niko se nikad nije usudioupustiti u razgovor o tome.Da, znam da ja ne mogu sama mijenjati stvari ov-dje, ali nas deset bi moglo jako mnogo. Nakon sjednice:1. èlim organizirati okrugli stol da polemiziramo

o tome – nije mi dozvoljeno2. tra`im samo prostor za isti – nije mi dozvoljeno3. `elim dovesti ljude iz [kolegijuma – nije mi do-

zvoljeno4. predla`em povezivanje lokalne zajednice u

{kolski projekat kojim se garantuje efikasnost –nije mi dozvoljeno

5. u~enici me zovu na razredno fotografisanje –nije mi dozvoljeno

6. u~enici me zovu na ekskurziju – nije mi dozvo-ljeno

Od tada sam odslu{ala niz predavanja kom{ija,ro|aka, prijatelja, kolega i onih, najva`nijih, kojinisu ni{ta od toga, da se svako bori za sebe i da jeto realno i opravdano i da sam glupa ako mislimdruga~ije... Razmi{ljala sam: mo`da mene mojeradne kolege u~e va`nu ìvotnu lekciju, mo`da imtrebam biti zahvalna, mo`da zaista cijeli svijet fun-kcionira tako i ja treba da se prilagodim... Mo`dasu to moje mlade radne kolege nau~ile na vrijeme,a ja tek u~im... Uglavnom, ljudi, pi{em vam iz li~nog iskustva: ne-mojte pisati tekstove za [kolegijum. Ne}u ni ja! Od danas sam jo{ jedna profesorica koja }e ovoljeto (a mo`da i duè) raditi u kladionici. Pitaju meje li to nisko. Nasmijem im se. Komentiraju, onda,sa bit }e bolje–osmijehom, da je takvo stanje u drà-vi, dok u sebi misle jaaadnica i pomalo se smije{e.Ne zamjerim, takvi smo.Da, dragi moji, ovo ljeto radim u kladionici i po~i-njem se baviti trgovinom: ne znam jo{ samo ho}uli kupovati ili se prodavati. Razmislit }u o tome su-tra dok po stoti puta kucam keca na Bosnu!

Apozicije procesa120

Nastavnici, roditelji, |aci!Iza{ao je iz {tampe magazin [kolegijum, na

132 stranice, sa izabranim tekstovima iz

prvog polugodi{ta. Na adrese svake od preko

800 {kola poslana su besplatna

4 primjerka. Zatra`ite va{.

Pro~itajte, pi{ite, reagujte.

Pi{ite nam ako `elite svoj

primjerak

Najzad su studenti Univerziteta u Sarajevu postavili pitanja o neregularnostima na njihovim fakultetima

Za{to se studenti arapskog jezika `ale na nepos-tojanje konverzacije na arapskom jeziku, a isto-vremeno su predavanja stranog lektora najnepo-pularnija i najneposje}enija?

Student arapskog jezika

Za{to u diplomi pi{e da je slu{ana nastava na bo-sanskom jeziku, iako su svi predmeti slu{ani naengleskom?

Student anglistike

Za{to se na Katedri za historiju umjetnosti Filo-zofskog fakulteta u Sarajevu ne izu~ava savre-mena islamska umjetnost?

Studentica historije umjetnosti

Za{to na fakultetu nema prostorija za crtanje?Studentica arhitekture

Za{to nema predmeta Prve pomo}i, jer to suosnove medicine?

Student medicine

Za{to ne zamijene stolice u amfiteatru, tako dasvi studenti mogu slu{ati predavanja?

Student prava

Ako nas na fakultetu u~e da su Antun Branko [i-mi}, Milo{ Crnjanski i Hamza Humo po svojojpoetici pjesnici ekspresionizma, za{to ih ondaizu~avamo kao hrvatskog, srpskog, odnosnobo{nja~kog pjesnika?

Student knji`evnosti

Za{to nemamo zgradu fakulteta, nego nastavumoramo slu{ati u u~ionicama Medicinskog i Pri-rodno-matemati~kog fakulteta?

Studentica farmacije

Za{to ne mogu dobiti posao sa diplomom baca-laureata?

Studentica ekonomskog fakulteta

NAPOMENA:Da {utnja o problemima nije uvijek osnovna ka-rakteristika studenata Univerziteta u Sarajevupokazuje upitnik koji smo proveli u Studentskomdomu Ned`ari}i, gdje su studenti imali priliku dau formi pitanja iznesu jedan od problema s koji-ma se susre}u tokom studija. Nadajmo se da je pi-tanje prvi korak na putu do rje{enja problema,iako studenti i dalje `ele ostati anonimni kada tre-ba progovoriti o neregularnostima u obrazova-nju.

Vjerovali ili ne

KO TEBE REFORM OM,

TI NJEGAPITANJE M

Izo{trite percepciju, uo~ite konekciju

www.škola.(tru.)ba[kolegijum vam donosi novo otkri}e

Prvi pogled na ovaj ka-lendar, s web lokaci-jom na portalu sko-la.ba, nije spektakula-ran; kalendar k'o ka-lendar, isparcelisan ukockice obilje`ene od-govaraju}im brojem idanom u sedmici, saneizbje`nom crvenooivi~enom kockicomkoja obilje`ava trenu-tni datum. Ukoliko de-taljnije pregledate stra-nicu, vidje}ete, iznadkalendarske parcele,

sitnim slovima ozna~e-nu funkciju kalendara;to svakako nije onajobi~ni kuhinjski, ve}“Kalendar doga|aja uosnovnim i srednjim{kolama KS”. Kako do-ga|aj podrazumijevaodre|eno de{avanje (uovom slu~aju – {kol-sko), pogledat }emoponovo, jer je svakakockica potpuno pra-zna. Mo`da je do{lo dozabune, re}i }ete sebi, ipregledati i pro{le mje-

sece, a ako se usu|uje-te zaviriti i u budu}-nost {kolskih de{ava-nja – svaka je parcelaotu`no jednaka onojpro{loj: majska decem-barskoj, decembarskamartovskoj itd. Zaista,nakon 2010. godine,teku}a godina je obra-zovna pustopoljina,sude}i po zabilje`e-nom. Dana{nji {kolarcisu ba{ zaokupljeni obave-zama, kad nemaju vreme-na za planiranje “doga-

|aja”, a izgleda da je istastvar i sa nastavnicima,mogli biste zaklju~iti irezignirano napustitistranicu, ili izo{travatisvoju percepciju uo~a-vanjem razlika na stra-nicama mjeseci.

124 ^ITATE LI TABULARAZOIDE?+126 BO@E, KOJAJESI...+127 RAZMNO@AVANJE LJUDI+128 REKLAMACIJA NA AKLAMACIJU

IZ VANPRO CE

Za{to golih guzica ima svugdje osim ucrkvi i {koli?

Za{to u na{em obrazovanju ne postoji ni{ta {to bise zvalo – priru~nik (ud`benik, ~itanka, vodi~...) zaroditelje? Za{to roditelji, na po~etku {kolske godi-ne, ne bi dobili svoj ud`benik, sa svim potrebnimobavje{tenjima, uputstvima, informacijama, sa-vjetima?Za{to ne bi imali svoju knjigu, svake godine novu,u kojoj bi od psihologa, pedagoga i stru~njaka zapredmetne oblasti saznali {ta se od njihove djeceo~ekuje da postignu, kako i u kom smjeru da se ra-zvijaju, gdje }e im i kakva pomo} mo`da biti po-trebna?Za{to ne bi imali na jednom mjestu sakupljene idostupne sadràje koji }e im jasno predo~iti {ta sunjihova prava, obaveze i MOGU]NOSTI! u obra-zovnom sistemu njihove dràve?Zato {to je za takvu knjigu malo ko zainteresovan– ~ini se da je odgovor bliì istini od svih drugihmogu}ih. Roditelji uglavnom malo ~itaju, i ugla-vnom ne ud`benike svoje djece. Jer kad bi ~itali iradili ono {to se ti~e njihove djece, ~asopisi sa tra~--rubrikama oporezivali bi se i tretirali kao porno-grafija.Sredi{te njihovog ìvota zaista bi postala sredina ukojoj ìve i podiù djecu, a ne crne hronike i tra~--rubrike jeftinih tabloida.

Da postoji ud`benik za roditelje 6. razreda, u nje-mu bi jedna lekcija mogla biti posve}ena ovomisje~ku iz hrvatske novine 24 sata. Iz kojeg saznaje-mo da je glumica Barbara Vickovi} trudna sa su-prugom kod kojeg ̀ ivi odnedavno, nakon {to su setajno vjen~ali (a to je otkrila Glorija!) u crkvi MajkeBoìje Sljemenske. Barbara, me|utim, ne èli otkri-ti ime supruga, koji je od nje stariji i dobro se slaès njenim 12-godi{njim sinom iz prvog braka.Uz tekst koji potpisuje Andrej Kreutz priloèna jei slika Barbarine pozadine s Barbarom u pozadini.24 sata su novine koje ~ita vi{e od 1.000.000 dnev-no. Te{ko je zamisliti da ih ne}e vidjeti i u {koli 12-godi{njeg dje~aka. I nije te{ko zamisliti krozkoju vrstu pogleda i dobacivanja }e dje~ak moratipro}i. (“Kako se ti i tata slaète? Je li mama i u tru-dno}i lijepa ka na slici? Moè{ li mi posuditiPlayboy sa tvojom mamom?”)

[ta se ~ita?

^ITATE LITABULARAZOIDE?

Izvan procesa

Foto: Omnibus

Nenad Velièkoviæ

1. O pravima djeteta. Tko je ovdje ugrozio dje~a-kova prava na privatnost, majka koja se skinula ilitzv. tabloid? [ta je za vas ve}a vijest: da je predsje-dnik podrignuo na domjenku, ili da troje djece izrazreda va{eg djeteta ne ide na ekskurziju zato {tonema dovoljno novaca.

2. O seksualnosti: za{to golih guzica ima svugdjeosim u crkvi i {koli? [ta je po pitanju guzice zaje-dni~ko crkvi i {koli? Koje knjige, koje ~asopise, ko-je emisije, koje predstave, koje filmove, koje sajto-

ve i koja predavanja na temu seksualnosti ste kaoroditelj odgledali, ot~itali i promislili zajedno s va-{om djecom?

3. O medijima koji preuzimaju odgojnu ulogu. Na{ta vas asocira rije~ proces: na Gotovinu ili na Kaf-ku? Da li se mirite s tim da va{e dijete odgaja An-drej Kreutz?

4. [ta i za{to ~itate? Da mislite ili da ne mislite? O~emu?

U NEPOSTOJE]EM ud`beniku za roditelje ovaj isje~ak poslu`io bi za raspravu o nekoliko bitnih stvari:

Da li su nastojanja mladih sarajevskihlingvistica (i lingvista) da se (u skladusa zakonom) oba roda ravnopravnokoriste u govoru i pisanju – ispravljanjekrive Drine?

Radila je kao urednik izdava~ke ku}e. Predavala je kaoprofesor u srednjoj {koli.Navedene su re~enice tipi~ni primjeri generi~nos-ti mu{kog roda (mu{ki rod ima potencijal da izra-`ava `enski rod, kako se navodi u gramatikamamaternjeg jezika). Me|utim, {ta uraditi sa zahtje-vom za primjenu zakona o ravnopravnosti spolo-va i u jeziku? Da li je mogu}e promijeniti ustaljenina~in razmi{ljanja, razbiti zadati koncept primje-ne rodova u jeziku – pismenoj ili usmenoj formi –(ili jednog roda, kako je do sada bio slu~aj) a isto-vremeno nositi se sa zahtjevom jezi~ne ekonomi-~nosti, koji se primarno fokusira na informacijukao takvu, a ne na na~in njenog prezentiranja?

Norma nije samo gramati~kaDa jezi~na ekonomi~nost i rodno (gender) senziti-vni jezik ne idu zajedno, potvrdila nam je i SandraZlotrg, ~lanica Udruènja za jezik i kulturu Lin-gvisti u Sarajevu, koje organizacijom radionica zalektore i lektorice ukazuje na nepo{tivanje Zakonao ravnopravnosti spolova u BiH u medijima, ud`-benicima i pravnim dokumentima.U ud`benicima ~esto dolazi do nedosljednosti uprimjeni istog pravila; navedeno se moè promije-niti obukom lektorskog kadra, {to u Udruènju i

~ine. Me|utim, na taj se na~in mijenja samo ono{to je na papiru; kako u obrazovnom procesu,odnosno samoj nastavi, usvojiti ista pravila i omo-gu}iti izbor onima koji izbor `ele – jo{ uvijek nijekonkretizirano. Zlotrg je istaknula da se drugi dioprojekta bavi prakti~nim smjernicama primjeneprakse u {koli, ali su, ipak, fokusirani na jednustranu medalje – ud`beni~ku jezi~ku politiku. Ka-ko se izboriti s problemom kreiranja jezi~ke politi-ke, odnosno jezi~kim autoritetima koji propisu-ju/prepisuju gramati~ka pravila, dalje ih prenosena studentski kadar ~iji }e jedan dio, kad-tad, u}iu nastavni proces, pa i sami ista pravila prenositisvojim u~enicima, a bogme i u~enicama – nije ja-sno definirano.

U~enik ili u~enica?“Prije izvjesnog vremena na volontiranje dolaziloje i par u~enica, koje su se potpisivale kao 'u~eni-ci'. Na pitanje za{to koriste oblik za mu{ki rod,iako postoji oblik za `enski, odgovarale su da neznaju za{to. Od jezi~ne ekonomije va`nije je ra-zmi{ljanje o samom problemu, kao i kreativnost ujezi~nom izrazu”, rekla je Zlotrg.Promjena rije~i same je ipak mnogo lak{a od pro-mjene svijesti, dok promjena svijesti mora biti traj-na, a ne samo rezultat forsirane politi~ke korek-tnosti. U samom nastavnom procesu suo~avanjesa zahtjevima za rodnom korektno{}u }e biti je-dnako te`ak izazov za one koji predaju kao i zaone koji usvajaju znanje.

Ginolingvistika

BO@E, KOJA JESI...

Izvan procesa

Nedosljednost sastavlja~a ~itanki (^itanka za tre}irazred gimnazije, sastavio: Vedad Spahi}; urednica:Dinka Juri~i}, Sarajevo Publishing, 2003)

Jasmina Bajramovi}

Izvan procesa 127

Foto: Enes Kurtovi}

Pore|ewem dvaju uxbenika biologije za osmi razred u tekstovima koji obra|uju nastavnujedinicu “Ontogenetski razvoj ~ovjeka” vidimo razli~it pristupseksualnoj tematici.

U uvodnom dijelu, autori oba uxbenika konsta-

tiraju da je razvoj ~ovjeka slo`en proces i da se

za wegovo razumijevawe moramo vratiti na po-

~etak. Ali, gdje je po~etak i kako nam je pred-

stavqen?

U uxbeniku autora Edhema Haskovi}a (Saraje-

vo Publishing, 2003), po~etak se opisuje sa

“Pri spolnom odnosu mu{karca i `ene sjemena

teku}ina izlije se u rodnicu `ene.” Nastavqa

se opisom oplodwe jajne }elije spermatozo-

idom. O~it primjer ~isto biolo{kog pristupa

“problemu”.

U uxbeniku grupe autora (Zvonko Korene, Ri-

fat Haxiselimovi}, Esad Masli}, Svjetlost,

2006), razvoj ~ovjeka po~iwe za~e}em. “Da bi

do{lo do za~e}a nu`an je spolni odnos izme|u

mu{karca i `ene. Taj odnos ima kod qudi, osim

biolo{kog aspekta, niz drugih va`nih karak-

teristika. Spolni odnos (spolno op}ewe, sno-

{aj, koitus) je spajawe mu{karca i `ene spol-

nim organima, nakon prethodne psihi~ke i fi-

zi~ke pripreme. Samom sno{aju prethodi ukru-

}ivawe mu{kog spolnog uda (erekcija). Sno{aj

je pra}en osje}ajem spolne naslade (strasti)

koji kulminira u orgazmu – zavr{nom slados-

tra{}u. U orgazmu mu{karac izbacuje sjemenu

teku}inu. Tokom sno{aja, oba partnera voqnim

radwama (zagrqaji, poqupci, dodirivawe ero-

genih zona – grudi, spolni organi i dr.) vr{e

pripreme za sam sno{aj koji traje nekoliko mi-

nuta.(1) Vrlo va`ne funkcije spolnog odnosa

su uzajamno dopuwavawe dva qudska bi}a, iska-

zana kao duboki osje}aj me|usobnog pripadawa

i qubavi. Taj odnos za wih predstavqa rados-

tan do`ivqaj ispuwen sre}om. Oba partnera

osje}aju duboku me|usobnu povezanost. Spol-

nost kod qudi nije puko razmno`avawe, ve} na-

ro~iti na~in me|usobnog vezivawa partnera.”

U ovom slu~aju, autori su se barem potrudili

da kra}im opisom objasne spolni odnos ne samo

kao biolo{ki ~in ve} kao dubqi psihofizi~ki

odnos seksualnih partnera. U pore|ewu s

prvim uxbenikom, ovaj ima boqi pristup, pogo-

tovo ako imamo na umu ~iwenicu da su navedeni

citati sve {to }e u~enici osmog razreda o se-

ksu na}i u svojim uxbenicima.

Seks u uxbenicima

RAZMNO@AVAWEQUDI

Enes Kurtovi}

(1) Tokom sno{aja partneri vr{e pripreme za sam sno{aj?!

(op. urednika)

Izvan procesa

Izvan procesa 129

Fotografija kao jedan segment medijske kulture zaslu`uje svoj prostor u obrazovanju. Da, ali koja fotografija?

Zamislite da ste nastavnik; izvuku pred vas ovusliku, i pitaju: ima li joj mjesta u ~itanci za osmi ra-zred?Vi ne odgovorite odmah, jer znate gdje ìvite, ~ita-li ste Most na @epi, znate za devizu u }utanju je si-gurnost, ne letite pred rudu, {to biste vi bili pame-tniji od mudraca koji je rekao da se uvijek kajaozbog onoga {to je rekao, nikad zbog onoga {to jepre}utao?(U svakoj anketitreba prvo znati,ko pita i za{toi ko }e da plati.)Slika kao slika je zanimljiva, malo mutna osim {toje siva. Djeca na takvu ne}e obratiti pa`nju, i {to senjih ti~e svejedno je; ~itanka moè i sa slikom i beznje.Me|utim, djeca nisu va`na, ~itanke se ionako neprave da usre}uju djecu.Djeca su osim toga maloljetna, u njihovo imeodlu~uju roditelji, i stoput je va`nije dobiti njiho-vu podr{ku i saglasnost.Zamislite sada da ste roditelj: {ta ste prvo vidjeli naslici – da je djevoj~ica gola ili da djevoj~ica pla~e?Jeste li prvo pomislili da golotinji nije mjesto u ~i-tankama, ili ste pomislili da napalmu nije mjesto uvijetnamskim selima?Naravno, za ovo drugo trebali biste biti obrazovanroditelj, i znati kada je fotografija nastala, i kako jedoprinijela tome da se rat u Vijetnamu zavr{i.Me|utim, zakon ne razlikuje obrazovane roditeljeod neobrazovanih. I jednima i drugima daje istaprava da zastupaju djecu u {koli. Ho}e li se slikana}i u ~itanci ne zavisi, najzad, od argumenataobrazovanih, nego od glasnosti neobrazovanih.Oni nadglasavanjem odlu~uju ho}e li {kola biti ra-sadnik znanja ili predrasuda.Prakti~no, nadglasavanjem se moè iz {kole izba-citi ne samo golotinja uàsnute djevoj~ice na foto-grafiji Huýnh Công Úta nego i Darvinova teorijaevolucije, ili Njutnov zakon gravitacije, Koperni-kova tvrdnja da je Zemlja okrugla.Ko je za da je Zemlja ravna plo~a, neka digne ru-ku...

Pitanje za anketu

REKLAMACIJA NAAKLAMACIJU

Foto: Huýnh Công Úta

Marko Ban

š k o l e g i j um drugo polugodište

Po{tovani ~itaoci (nastavnici, roditelji, ~lanovi uprave, prosvjetni savjetnici, inspektori,ministri...)!Pred vama je izbor tekstova koji su objavljeni u dvolistu [kolegijum, na duplerici ~a-sopisa Superoglasi, tokom 18 sedmica, utorkom, od po~etka februara do sredine juna2011.*U prvom broju objavljen je program Redakcije:

“[kolegijum, dvolist za pravednije obrazovanje, pokrenut je s namjerom da se obrati stako neo~ekivanog mjesta u namjeri da otvori prostor za dijalog o boljem {kolstvu.Postoje}e je lo{e, korumpirano i pretvoreno u zlo}udno sredstvo nacionalisti~ke indok-trinacije. To ne vidi samo onaj ko to ne èli vidjeti.S iskustvom nastavnika, roditelja, |aka, novinara, nau~nika i gra|anina Bosne i Her-cegovine namjeravamo pisati o temama vezanim za obrazovanje: o zakonima, diskri-minaciji, neprohodnosti, o pozitivnim primjerima, o dobroj i lo{oj praksi, o kolegamaza uzor, ali i onima za sramotu, o stru~nim ispitima, o ud`benicima i biznisu, o djeci ta-ocima. Ne}emo voditi ra~una o nacionalnoj korektnosti, ma {ta to bilo. Napada}emopojave, ne ljude, traìti odgovornost a ne senzaciju, pisati kratko, s jasnim pitanjem napo~etku i s jasnim odgovorom ili stavom na kraju, kritikovati ne zbog zabave negozbog promjene. Potrebno je vi{e svjesnih {ta je u {kolstvu lo{e, za{to je lo{e i koliko jelo{e, {ta moè bolje, kako moè bolje i za{to treba bolje. Pisa}emo po{tuju}i jezik a nenorme. Okupljaju}i tekstove u korice ovog magazina èlimo omogu}iti svim sada{-njim i budu}im sagovornicima da nadoknade propu{teno, i da se pozvani iznesenim~injenicama i stavovima uklju~e u uvijek korisnu i dobrodo{lu raspravu o {kolstvu iobrazovanju.”

Rije~ urednika

* Manji broj tekstova je neznatno izmijenjen (zbog promjene formata stranice i prilago|avanja maga-zinskom konceptu). Nastojalo se da izmjene ne promijene smisao i ton ranije objavljenih tesktova. TekstPoglupi po nare|enju preuzet je iz 8. broja ~asopisa (Sic!).

[KOLEGIJUM 2

Redakcija: Namir Ibrahimovi}, profesor knjièvnosti, nastav-nik i voditelj nastavnog procesa u O[ Safvet beg-Ba{agi}. EnesKurtovi}, diplomirani inìnjer agronomije, radi u udruènjuTerra Sana u Sanskom Mostu, autor tri zbirke poezije, bloger(sektorg.blogger.ba). Jasmina Bajramovi}, studentica knjiè-vnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osman Zuki}, stu-dent knjièvnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Asim\elilovi}, docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Saraje-vu, grafi~ki urednik. Sr|an Arko{, profesor knjièvnosti upenziji, lektor. Bori{a Gavrilovi}, inìnjer ma{instva, tehni~kiurednik. Nenad Veli~kovi}, knjièvnik, docent na Filozofskomfakultetu u Sarajevu, autor projekta i odgovorni urednik.Saradnici: Nedim Ali}, student b/h/s jezika i knjièvnosti uSarajevu. Marko Ban, redakcijski pseudonim. Zulfik \ogi},nastavnik b/h/s jezika i knjièvnosti u O[ Lukavac, Lukavac.Sanjin Fazli}, akademski grafi~ar, radi u JPBH Po{ta Sarajevo,dobitnik vi{e doma}ih i me|unarodnih nagrada za strip i gra-fi~ki dizajn. Dejan Ili}, urednik u izdava~koj ku}i Fabrika knji-ga iz Beograda. Dèneta Imamovi}, studentica anglistike naFilozofskom fakultetu u Sarajevu. Melisa Ismi~i}, nastavnicab/h/s jezika i knjièvnosti u O[ Novi [eher, Novi [eher. AdmirJamakovi}, novinar, profesor bosanskog jezika i knjièvnostiiz Sarajeva. Alisa Kadri}, nastavnica u O[ Srednje u Srednjem.M. J., nastavnica engleskog jezika iz Tuzlanskog kantona (imei prezime poznati uredni{tvu). Alda Ljubun~i}, studenticamaster studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sa{a Ma-dacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Saraje-vu. Azra Rizvanbegovi}, nastavnica u O[ êngi} Vila, Saraje-vo. Esmir Salihovi}, pedagog, zaposlen u O[ Edhem Mulabdi}u Sarajevu. Produèni boravak je tema njegovog magistar-skog rada. Mirnes Sokolovi}, urednik ~asopisa (Sic!) iz Saraje-va. Amel Uzunovi}, profesor b/h/s jezika i knjièvnosti na bi-rou. Marija Vukosavljevi}, jedna od dviju vlasnica izdava~keku}e Odiseja. Almedin Zuki}, profesor arapskog jezika i knji-èvnosti. Citati preuzeti iz: Mark Twain, preuzeto s interneta; êslavMilo{, Zarobljeni um, Paideia, Beograd, 2006.; \uro [u{nji}, Ri-bari ljudskih du{a, îgoja {tampa, Beograd, 2008.Fotografije na naslovnoj i zadnjoj strani Asim \elilovi}; pos-ter, montaà, tekst(ovi) i fotografije na str. 2, 3, 4, 5, 8, 21, 22,

32, 33, 36, 44, 45, 50, 101, Enes Kurtovi}; slika na str. 6, 7 PieterBruegel: The Land of Cockaigne; satiri~ni tekst(ovi) na str. 10,34, 35, 44, 45, 54, 62, 82, 97, 103, 108 Nenad Veli~kovi};fotografije na str. 10 cin.ba; fotografija i tekst(ovi) na str. 19, 47,52 Namir Ibrahimovi}; prilog i fotografije na str. 22, 80, 121Osman Zuki}; fotografija na str. 27 Marija Vukosavljevi}; foto-grafije na str. 31, 48 Azra Rizvanbegovi}; fotografija na str. 51Abidin [aki}; skenirani tekstovi na str. 68, 69 iz îtanke za se-dmi razred devetogodi{njeg obrazovanja (NAM, Tuzla); ske-nirani tekstovi na str. 74, 75 iz îtanke za sedmi razred deve-togodi{njeg obrazovanja Svezame, otvori se (Sezam, Sarajevo);fotografija na str. 34, 35, 54, 56, 62, 103, 105, 108, 121 Omnibus;fotografija na str. 125 Omnibus, sa izlo`be Nesima Tahirovi}a;fotografija na str. 82 i crte` na str. 131 Asim \elilovi}; fotostripna str. 93 Enes Kurtovi} (foto) i Nenad Veli~kovi} (tekst); slikena str. 106 Leonardo da Vin~i: Monaliza, Edgar Mane: Doru~akna travi, Pablo Pikaso: Tri muzi~ara, Salvador Dali: Predosje}anjegra|anskog rata, Sandro Boti~eli: Ra|anje Venere, detalj KazimirMaljeivi~: Sakupljanje ìta, Endi Vorhol: Tri Elvisa. Osvrt Nasta-vnika likovne kulture na str. 106 ljubazno{}u Irene Juki} Pra-nji}; prilog na str. 122 Jasmina Bajramovi}; slike na str. 122 sko-la.ba.Svi do sada objavljeni brojevi dostupni su na internetu, na ad-resi: www.omnibus.ba/skolegijumSlobodno kopiranje i printanje.E-mail redakcije: skolegijum@gmail.comIzdava~: Fond otvoreno dru{tvo Bosne i HercegovineTira`: 5.000 primjeraka[tamparija: Unioninvestplastika dd SarajevoSarajevo, 2011.

Impresum

Dvolist za pravednije obrazovanje

dvolist za pravednije obrazovanje broj 2 · 2017-12-04 · profesora bosanskog jezika i...

Documents

skandinavac od prove do krme -...

otkup travanj doc - min-kulture.hr programi za 2010/otkup...

doo podgorica koji je ponudio ab kuëište proizvodaëa...

odjel za kroatologiju republika hrvatska knji@evnost i dob:...

Časopis za obrazovanje odraslih i kulturu ·...

nasle|e · 2015. 10. 19. · ^asopis za kwi@evnost, jezik,...

marijana a. hamer[ak - hrvatska znanstvena … je dvostruka...

izvršenje proraËuna za 2006. godinu · izvršenje...

· marta namje donio sarajevski irski festival, koji je...

autobiografije s blasketa - bib.irb.hr · koju je ircima...

zmajeve de^je...

vremeplov dogodilo se u septembru - serbian … · ·...

kako pravednije podeliti pomoĆ siromaŠnima: socijalne...

scanned image - postesrpske.com tehnicka... · z.jn bih...

zmajeve de^je igre ii -...

kristina s. slunjski andrijana s. kos-lajtman iva m. grgi...

· pdf fileponudi u finansijskom djelu na strani 10 molerski...

otkrivanje prirode u knji@evnosti i znanosti · 2012. 11....

mahabharata - ivantic · mahabharata uvod opseg mahabharata...

subota, 12. listopada 2013., u 19 i 30 sati deutsches...