e dizajn proizvoda
Post on 07-Aug-2015
162 Views
Preview:
TRANSCRIPT
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
E-DIZAJN PROIZVODA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA ELEKTRONSKO
UPRAVLJANJE PROIZVODOM
Student:
Profesor-mentor:
Beograd, 2011.
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
S A D R Ž A J
UVOD...............................................................................................................................- 2 -
1.DIZAJN PROIZVODA................................................................................................- 3 -
2.DIZAJN PROCES – PROCES PROJEKTOVANJA...............................................- 6 -
2.1 Unapređivanja dizajna proizvoda................................................................- 8 -
3. CAD SISTEMI...........................................................................................................- 10 -
3.1 Osnovni principi 3D modela.....................................................................- 13 -
3.2 Prednosti i mogućnosti korišćenja CAD...................................................- 15 -
3.3 Savremeni CAD software..........................................................................- 16 -
ZAKLJUČAK................................................................................................................- 17 -
LITERATURA..............................................................................................................- 18 -
1
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
UVOD
Reč ”Dizajn“ dolazi od engleske reči Design, a znači crtež ili skica, neka ideja
izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umetničko oblikovanje predmeta za
upotrebu. U svakodnevnom životu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da često nismo ni
svesni. Danas ova reč se koristi za mnoga polja i njeno značenje obično označava
finalizirani plan rada ili krajnji ishod sprovođenja nekog plana.
U običnoj primeni reč dizajn obuhvata sve industrijske predmete masovne
proizvodnje i maloserijske proizvode, nameštaj, odeću, grafički izgled stranica magazina,
itd. Dizajn proizvoda odnosi se na izbor kombinacije funkcionalnih, strukturnih i estetskih
obeležija.
Svaki proizvod koji ima zastareli i neprimamljivi dizajn izuzetno je osetljiv na
napade konkurencije. Pravovremeno identifikovanje proizvoda koji prestaju biti atraktivni
potrošačima predstavlja ozbiljan problem preduzećima koja proizvode mnoštvo proizvoda.
Jedan od mogućih načina pristupanja ovom problemu jeste formiranje komisije za praćenje
proizvoda i dizajna.
Informaciona tehnologija radikalno menja svet i najviše doprinosi
internacionalizaciji i globalizaciji. Danas je dobar dizajn proizvoda medija neophodan jer
živimo u svetu pretrpanom informacijama, u kojem sve teže savladavamo nove nadolazeće
tehnologije koje se razvijaju sve većom brzinom. Dobro dizajnirani proizvodi imaju
potencijal da naš život učine produktivnijim, organizovanijim, lakšim i zabavnijim.
Proizvođač mora da iznalazi nova konstrukciona rešenja, a to zahteva znanje,
učenje, različite inovacije, ekonomična tehnička rešenja, spremnost i spretnost
zadovoljenja kupaca u velikoj tržišnoj konkurenciji. Pored kvaliteta, velika pažnja poklanja
se i dizajnu proizvoda kao i samom procesu plasiranja proizvoda na tržište. Nije dovoljno
imati dobar proizvod već znati kako i na koji način taj proizvod približiti kupcu.
2
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
1. DIZAJN PROIZVODA
Dizajn proizvoda predstavlja element diferencijacije u odnosu na proizvode
konkurencije, pa na taj način postaje značajan izvor za sticanje i održavanje konkurentske
prednosti poduzeća na tržištu. Nažalost, dizajn proizvoda vrlo često ulazi prekasno u
proces razvoja novog proizvoda i usled toga njegovo značenje i potencijal ostaju
zanemareni.
Prema tome, dobar je dizajn proizvoda u funkciji uspešnog poslovanja
preduzeća. Uopšteno, tri su bitna područija u kojima odlučivanje o dizajnu ima izuzetno
značenje:
Identitet preduzeća,
dizajn proizvoda,
identitet marke.1
Dizajn proizvoda odnosi se na izbor kombinacije funkcionalnih, strukturnih i
estetskih obeležija. Funkcionalna su obeležja ona povezana sa korišću koja se očekuje od
proizvoda. Na primer, kišobran treba da pruži zaštitu do kiše. Strukturna obeležija se
odnose na mogućnost ispunjavanja funkcionalnih obeležija proizvoda i uključuju odluke o
veličini, obliku, materijalu. Na primer, kišobran može biti veličine koja omogućava
njegovo nošenje u torbi i može biti izrađen od prozirnog materijala kroz koji se može
gledati. Estetska se obeležija odabiru i kombinuju tako da daju privlačnost proizvodu , to
jest stvaraju vizualnu percepciju stila ili dizajna.
Dobar dizajn mora ispunjavati uslove vezane za:
upotrebljivost proizvoda
ergonomsku prilagodljivost
tehničku/ekonomsku pouzdanost
estetsku senzibilnost
dosljednost imagea.2
1 www.fpz.hr/pt/downloads/pds_ef.pdf , datum pristupa: 26.11.2011.
2 Milosavljević, M., „Marketing“, Savremena administracija, Beograd, 2001. str.165.
3
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Upotrebljivost proizvoda. Osnovni zahtev koji se postavlja pred dobar
dizajn je da osigura upotrebljivost proizvoda. Dobar, praktični dizajn mora
se isticati po tome da odgovara svrsi. Naime, potrošač/korisnik ne mora
znati, razumeti ili brinuti kako proizvod funkcioniše, ali u svakom slučaju
očekuje da funkcioniše. Zatim, proizvod mora funkcionisati, makar samo
određeno vreme i u nepovoljnim uslovima upotrebe. Takođe, treba da bude
dostupan, jednostavan za instalaciju, korišćenje, održavanje i eventualno
odlaganje. Perspektiva preduzeća ponešto je drugačija. Ono je prvenstveno
zainteresovano za produženje životnog veka proizvoda i ponudu novih
varijanti zavisno od promena uslova na tržištu.
Ergonomska prilagodljivost. Proizvod mora biti prilagođen fizičkim i
psihološkim potrebama ljudi. Dobar dizajn mora ponuditi maksimalno
moguće: lakoću upotrebe, komfor, higijenu, sigurnost. Takođe, za trajne
proizvode dobar dizajn treba da omoguć skraćenje vremena potrebnog za
učenje o upotrebi proizvoda. Na primer, razumevanje ljudskog faktora u
odnosu na tastature, ekrane, ostalu opremu, stolice, radne stolove i prostore
kritično je za dizajn personalnih računara. Loše oblikovan i smešten ekran
računara stvara zamor oka, dok glasni štampači deluju iritirajuće.
Tehnička/ekonomska pouzdanost. Proizvod osim što mora biti koristan
mora biti i dostupan u ekonomskom smislu. Stoga, dobar dizajn mora voditi
računa o ekonomskim momentima. Za proizvode koji spadaju u kategoriju
potrošnih dobara potrošač obično promatra trošak po jedinici upotrebe, za
trajne proizvode trošak pribavljanja i trošak funkcionisanja koji uključuje
potrošnju energije i održavanje.3 Trajnost proizvoda takođe je važna
kategorija, a zavisna je od pogodnosti korištenih materijala i načinima
njihova kombinpovanja. Promatrano iz perspektive dobrog dizajna, svi
korišćeni materijali treba potpuno da ispunjavaju zahteve proizvoda, a ne
samo zahteve koje postavlja njegova upotreba.
Estetska senzibilnost. Obeležja materijala i metode obrade moraju biti
usklađeni s onim što će tržište prihvatiti. Izgled proizvoda određuje se
3 Milosavljević, M., „Marketing“, Savremena administracija, Beograd, 2001. str.167.
4
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
prvenstveno, iako ne i isključivo, na temelju preferencija
potrošača/korisnika. Ljudi reaguju emocionalno na stvari prezentovane
njihovim čulima, a ponašanje koje sledi kao odgovor na podražaj pod
uticajem je prethodnih iskustava. ''Javnost nije nespremna prihvatiti bolje;
ona je nespremna prihvatiti nepoznato.'' Međutim, nikako se ne sme
zanemariti novost kao jedan od važnih aspekata privlačnosti dizajna. ''Osoba
je najpre privučena (proizvodu) putem dizajna. Ako su obeležija proizvoda u
skladu s dizajnom, a cena je u redu, dolazi do prodaje.'' Sposobnost
proizvoda da izazove i održava interes potrošača vođena je novitetom
njegovog dizajna. Dobar dizajn izaziva ugodni doživljaj. Što su proizvodi
tehnički superiorniji, veća je potreba da ih se učini razumljivim i poželjnim.
Zbog toga je estetska senzibilnost važan zahtev koji dobar dizajn mora
ispunjavati.
Doslednost imagea. Potrošač obično preferira dizajn proizvoda čiji je image
konzistentan s njegovim konceptom o sebi samom – bez obzira da li se radi o
konceptu kakav bi individualac želeo biti ili kakav on uistinu jeste. Potrošač
često odabire proizvod koji će izraziti njegov socijalni status drugim ljudima
– na primer, odeća, galanterija, itd. s istaknutim imenom ili inicijalima
dizajnera samo je jedna od takvih manifestacija. Dizajn pojedinog proizvoda
mora biti u sinergiji s celokupnim programom dizajna preduzeća. Kroz
dizajn proizvoda, ekonomsku propagandu, ostale oblike promocije, pisane
materijale, izloške, korespondenciju, itd. preduzeće otkriva svoj karakter
potrošačima. Stoga, dizajn proizvoda mora biti prepoznatljiv kao vizuelno
utelovljenje osobnosti preduzeća. On treba da doprinosi ideji koju preduzeće
ima o samom sebi.4
2. DIZAJN PROCES – PROCES PROJEKTOVANJA
4 Milosavljević, M., „Marketing“, Savremena administracija, Beograd, 2001.
5
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Upravljanje dizajnom predstavlja utemeljenje politike dizajna preduzeća,
organizaciju politike dizajna i procesa u preduzeću, te određivanje i procenu koncepta
dizajna preduzeća i ono počinje identifikovanjem ključnih područija dizajna u preduzeću.
U proizvodnim preduzećima to je, naravno, proizvod.5
Dizajn je integralni deo strategije upravljanja, a strategija u kojoj je inkorporiran
dizajn daće bolje rezultate poslovanja preduzeća. Promene na tržištu, te razvoj tehnologije
odvijaju se istovremeno i interaktivno. Uspešna koordinacija marketinga, dizajna i
proizvodnje može iskoristiti mogućnosti koje nude trendovi koji izviru i to čak one
mogućnosti kojih potrošači još ni sami nisu svesni.
Dizajn polazi od definicije problema, zatim se nastavlja s programom neposrednih
istraživanja i razvoja, što vodi do izrade projekta i prototipa. Proces se završava serijskom
proizvodnjom i distribucijom proizvoda i na taj se način potreba zadovoljava ondje gdje je
nastala.
Četiri su osnovne činjenice koje karakterišu industrijski dizajn:
U zemljama u razvoju prihvatanje, usvajanje i primjena industrijskog
dizajna javlja se kao životna potreba, zavisno od problema njihove početne
industrijalizacije, o kvalitetu i stručnom kadru novostvorene industrije.
U visokorazvijenim zemljama industrijski je dizajn u fazi zrelosti. Ima svoje
mesto u preduzeću. Služba dizajna, bilo da se radi o jednom ili više
stručnjaka, stvara na visokom nivou proizvodnje preduzeća sintezu
tehničkih, privrednih i društvenih faktora kojima je određen proizvod. Ta
sinteza uvek je kompromis između mnogih zahteva i to najbolji kompromis.
Industrijski dizajn postaje u svim privrednim granama strašno konkurentsko
oružje, sve potrebnije kako se širi i internacionalizira tržište i kako intenzitet
i sloboda konkurencije rastu.6
Konačno, industrijski dizajn dobiva duboko ljudsko značenje u odgoju masa.
Nastoji predmetima za svakodnevnu upotrebu dati estetsku i ljudsku
vrednost. Ako prisilimo ljude da spoznaju tu vrednost, oni će spoznati i
smisao okoline u kojoj žive.
5 www.fpz.hr/pt/downloads/pds_ef.pdf , datum pristupa: 26.11.2011.
6 Douglas, S. Craig, S„Globalna marketing strategija“, Grmeč, Beograd, 2000. str.225.
6
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Cilj procesa projektovanja je da se na efikasan i pogodan način nađe put od ideje
do proizvoda. Da bi se od kvalitetne ideje došlo i do kvalitetnog proizvoda
potrebno je pri projektovanju držati se određenog redosleda aktivnosti. Taj redosled
aktivnosti je prikazan sledećim blok dijagramom:
Dijagram 1. Blok – dijagram procesa projektovanja (design) od Ideje do
Proizvod
3. Faza 1: Ideja, ili prepoznavanje potreba
Ideja o razvoju novog proizvoda ili unapređenje postojećeg se javlja kao posledica
potrebe industrije, vlade, privatnog sektora ili neke druge instance, a u cilju smanjenja
troškova bilo investicionih ili eksploatacionih i povećanja efikasnosti, komfora i slično.
Ova faza je izuzetno važna i zahteva dobro poznavanje tržišta, potreba privrede, propisa
kao i osnovnih operacionih principa i načela. Ideja je obično posledica 'individualnog' rada
ali može nastati i kao posledica aktivnosti grupe ljudi - tima.
4. Faza 2: Feasibility study ili 'Kreiranje i prezentacija mogućih rešenja
Ova faza se sastoji od dva nivoa. Prvi nivo je Kreiranja mogućih načina realizacije
ideje nastale u prethodnoj fazi. Prevod na engleski je 'Feasibility study', termin koji je i kod
nas uobičajen. Prema teoriji projektovanja, koja se danas sve češće svrstava u posebnu
naučnu oblast dizajna (Design science), ova faza se može uspešno realizovati samo
grupnom aktivnošću (timski rad) i karakteriše se kao 'Brainstorming' faza ili faza
razmišljanja. U toj fazi se sve ideje koje se mogu javiti stavljaju u razmatranje te se
ocenjuje da li ih je moguće realizovati ili ne. Ova faza zahteva multidisciplinarnost u timu
koji se tim bavi. To znači da stručnjaci iz različitih oblasti moraju učestvovati u procesu da
bi on bio uspešan. Ideje koje se pojave u toku tog procesa se takođe moraju i prezentirati
kako bi se proces odlučivanja i daljeg projektovanja mogao adekvatno obaviti.
7
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
5. Faza 3: 'Preliminarni dizajn'
Na osnovu prezentacija iz prethodne faze, u toku ove faze se vrši izbor rješenja za
koje će se raditi razrada i kasnije provesti kompletan proces i realizacija. Izvodi se
preliminarna konstrukcija praćena modelom, sklopnim crtežom i analizom mogućnosti
proizvodnje.
6. Faza 4: Konačni 'Finalni dizajn'
Finalna konstrukcija i razrada detalja. Kao rezultat ove faze dobije se radionička
dokumentacija praćena ostalom dokumentacijom za proizvodnju, marketing, ekonomsku
analizu i slično.
7. Faza 5: 'Proizvodnja'
Konstrukcijski tim treba da prati proizvodnju, testiranje proizvoda i njegov
marketing u cilju unapređenja procesa konstruisanja i samog proizvoda.
2.1 Unapređivanja dizajna proizvoda
Svaki proizvod koji ima zastareli i neprimamljivi dizajn izuzetno je osetljiv na
napade konkurencije.7 Pravovremeno identifikovanje proizvoda koji prestaju biti atraktivni
potrošačima ozbiljan je problem za preduzeće koje proizvodi mnoštvo proizvoda. Jedan od
mogućih načina pristupanja ovom problemu jeste formiranje komisije za praćenje
proizvoda i dizajna u koju treba da budu uključeni stručnjaci iz marketinškoga sektora,
proizvodnje, nabavke, prodaje, kontrole, upravljanja ljudskim potencijalima i sektora za
istraživanje i razvoj.
Za ocenjivanje proizvoda i dizajna treb da budu definirani formalni kriterijumi.
Jedan od mogućih modela bio bi sledeći:
7 www.fpz.hr/pt/downloads/pds_ef.pdf , datum pristupa: 26.11.2011.
8
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
I. faza – periodično ispitivanje linije proizvoda s ciljem identifikacije onih
proizvoda koji postižu nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na prodaju, dobit, stanje
zaliha, konkurenciju i tražnju u celini.
II. faza – identifikovani slabi proizvodi promatraju se u odnosu na ciljeve
preduzeća. Oni koji dobiju prolaznu ocenu podvrgavaju se promenama pakovanja,
dodatnim promotivnim aktivnostima, smanjenju troškova ili traženju novog tržišnog
segmenta. Proizvodi koji nisu dobili prolaznu ocenu sele se u sledeću fazu.
III. faza – proizvodi koji dospeju u ovu fazu detaljno se analiziraju u odnosu na
faktore kao što su: svrha linije proizvoda, razvoj novih proizvoda u preduzeću,
zadovoljstvo potrošača, marketinški problemi, korištenje proizvodnih kapaciteta.
''Spašenim'' proizvodima pruža se šansa recikliranja kroz program korektivnih akcija.
IV. faza – proizvodi koji dospeju u ovu fazu definitivno nestaju iz asortimana
preduzeća. Vreme nestanka određeno je količinom zaliha i dinamikom potražnje, uticajem
koji ima proizvod na dobit preduzeća, statusom rezervnih delova i/ili sličnim elementima.8
3. CAD SISTEMI
8 Ozretić Došen, Đ. Dizajn kao elementarni deo razvoja prozvoda, Ekonomski fakultet u Zagrebu,
http://web.efzg.hr/dok/mar/kolegiji/ppid/Dizajn_kao_integralni_element_razvoja_proizvoda.pdf,
datum pristupa: 27.11.2011.
9
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Computer Aided Design (CAD) = kompjuterski podržan dizajn; projektovanje
pomoću računara – je takav oblik dizajna koncipiran da upotrebom računara i računarskih
sistema pomogne i olakša kreiranje, modifikaciju, analizu i optimizaciju dizajna. Danas se
standardno koristi za projektovanje uređaja i komponenata u mašinstvu, građevini,
elektrotehnici, elektronici, telekomunikacijama, računarstvu. Osnovni cilj je da se omogući
izrada što kvalitetnijih proizvoda za što manje vremena i uz što manje troškove. Koristi se
u izradi grafičkih i tekstualnih dokumenata – tehničko tehnološka dokumentacija, u izradi
2D, 3D i 4D računarskih modela fizičkih i virtualnih objekata, u proračunima, analizama,
simulacijama inženjerskih problema, u planiranju, upravljanju i kontroli uređaja za izradu
proizvoda, uoptimizaciji proizvoda i procesa proizvodnje.
CAD ili Comupter-Aided Design (kompjuterski podržan dizajn) je razvijen na
Institutu za tehnologiju američke države Masačusets 1950. godine. To je bilo vreme
inicijalne faze razvoja kompjutera, pa je i CAD softver bio nedovoljno razvijen. Novac za
njegov razvoj su obezbeđivale automobilska i avio industrija, koje su direktno tražile i
nalazile način za njegovu primenu. U narednom periodu kompjuteri bivaju sve moćnije
mašine kako u pogledu veličine memorije, tako i procesorske brzine, pri tom dolazi do
postepenog, ali konstantnog pada cena, tako da i primena CAD tehnologije dobija sve više
na značaju i nalazi sve veću primenu i u drugim oblastima industrije.9
Poslednjih godina CAD tehnologija predstavlja izuzetno moćno i osnovno sredstvo
za rad. Najveći broj eksperata iz različitih oblasti koji se bave dizajniranjem, pa tako i
inženjeri mogu da projektuju nacrte i planove, a zatim ih vizuelizuju u virtuelne
trodimenzionalne modele i kao takve ih mogu rotirati, uvećavati, preklapati, ukrštati
zapravo prilagoditi i olakšati dalji fazama obrade. Tom prilikom se dobijaju informacije
koje zahvaljujući CAD programima mogu biti prevedene uz pomoć softvera CAM ili
ComputerAided Manufacture (kompjuterski podržanu izradu) u izuzetno precizne i
značajne podatke koji se koriste za kontrolu mašina (kao što su različite vrste strugova i
raznih alata za sečenje) i robota koje služe u procesu proizvodnje.
Veoma bitne prednosti prilikom upotrebe CAD/CAM sistema su izuzetno velika
operativnost, preciznost i povećana produktivnost. Sve navedeno ubrzava plasman na
9 Galjak, M. Devedžić, G. Ćuković, S. Primena principa integrisanog razvoja proizvoda, Mašinski
fakultet u Kragujevcu, http://www.cqm.rs/2009/pdf/36/16.pdf, datum pristupa: 27.11.2011.
10
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
trzište, ali i obezbeđuje standardizaciju komponenata za serijsku proizvodnju u mnogim
granama industrije. Na slici 1. dat je prikaz strukture CAD/CAM sistema.
Slika 1.Struktura CAD/CAD sistema 10
CAD/CAM umanjuju protok vremena od momenta formiranja koncepta do
prototipa, pri čemu je sam proces dizajniranja veoma efikasan, precizan i nada sve brz, što
su imperativi savremenog poslovanja. Korišćenjem kompjutera nastala je prava revoluciju
u industriji, ali i svim sferama života pri čemu nastaju proizvodi sa izuzetno dobrim
performansama, ali i na veoma bezbedan način tokom procesa proizvodnje.
CAD sistem se sastoji od hardware-a i software-a:
10 Ivić, S. Veličković, S. Implementacija CAD/CAM tehnologije u stomatologiji,
http://infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2011/radovi/E-I/E-I-26.pdf, datum pristupa: 26.11.2011.
11
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Dijagram 2. CAD sistem
Hardver se sastoji od: računara i periferne jedinice.
Pod računarom podrazumevamo CPU (centralnu procesnu jedinicu), fiksnu
memorijsku jedinicu (čvrsti disk ˝hard disc˝) i radnu memoriju (RAM).
Periferne jedinice služe za unošenje podataka u računar i iznošenje podataka
iz njega. Na osnovu navedenog periferne jedinice se mogu podeliti na ulazne i
izlazne jedinice. U ulazne jedinice ubrajamo: tastaturu, miš, skener, spoljne
memorijske jedinice (floppy diskovi i CD-ovi) i jedinice za unošenje podataka sa
spoljnih memorijskih jedinica (CD-ROM, floppy jedinica itd.). Izlazne jedinice su:
monitor, štampač, ploter itd.
Ipak sam hardver nije upotrebljiv bez softvera. Pod softverom
podrazumevamo programe, koji su napisani u obliku koji računar može prepoznati,
pomoću kojih se upravlja radom računara. Razlikujemo sistemske i aplikativne
(korisničke) softvere. Zadatak sistemskih softvera je da osiguraju optimalan pravilan
rad računara, dok putem aplikativnog softvera operater pomoću određenih
instrukcija (naredbi, predviđenih aplikativnim programom) usmerava rad računara,
kako bi ga iskoristio za izvršenje željenih operacija.
Aplikativni CAD softveri rade sa sledećim grupama instrukcija:11
11 Kovačević A. Osnovi projektovanja, Mašinski fakultet u tuzli, Tuzla 2002.
http://www.staff.city.ac.uk/~ra600/CAD-CAM/Osnovi%20%20projektovanja%20-%20skripta.pdf,
12
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Naredbe za crtanje (line, polyline, multiline, circle, arc...)
Naredbe za izmene (erase, copy, move, array...)
Naredbe za projekcije (view, zoom, pan...)
Naredbe za kotiranje
Naredbe za šrafiranje
Naredbe za proračun (za izračunavanje težine, težišta, površina,
momenata inercije...)
Naredbe za informisanje (izrada sastavnica, studija,
specifikacija, izveštaja...)
Naredbe za layer-tehniku
Naredbe za prikaz atributa i
Naredbe za simulaciju (kinematska i numerička simulacija)
3.1 Osnovni principi 3D modela
Prostorno modeliranje na računaru znatno se razlikuje od fizičkog modeliranja u
stvarnom svetu. Pri izradi makete nekog modela u fizičkom svetu na raspolaganju su nam
svi stupnjevi slobode, mogućnost jednostavnog kretanja u prostoru i sve tri prostorne
dimenzije. U radu s računarom, potreban nam je monitor da bismo mogli vizualizirati
model, a on pak ima samo dve dimenzije. Stoga se AutoCAD u prikazu modela koristi
matematičkim algoritmima koji nam dočaravaju prikaz modela gledanog iz zadanog smera
i pod zadanim uglom u datom trenutku.12
Prostorne modele možemo podeliti na tri osnovna tipa:
Žičani modeli (wireframe model) - najjednostavniji modeli, nastali crtanjem
dvodimenzionalnih objekata (linija, lukova...) koji definišu samo bridove modela, dok je
Datum pristupa: 27.11.2011.12 Kožar, Z. AutoCad, 3D modeliranje, Prior inženjering D.o.o. http://www.prior.hr/wordpress/wp-
content/uploads/2010/09/AutoCAD-3D-modeliranje.pdf, datum pristupa: 28.11.2011.
13
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
model zapravo "šupalj" pa nema masenih svojstava (površina i volumen). Ovaj pristup
primeren je samo najjednostavnijim modelima.13
Modeli ravnih ploča (surface model) – složeni oblik nastano definisanjem više
ploča koje zatvaraju prostor između bridova modela, čime model postaje jasniji u prikazu,
ali i dalje ne poseduje sva masena svojstva, već samo površinu u nekim slučajevima.
Modeli punih tela (solid model) – ovaj tip modela definiše bridove, ploče i
unutrašnjost modela i time poseduje sva potrebna masena svojstva te omogućuje napredne
metode uređivanja. Puni modeli mogu da se stvaraju iz gotovih osnovnih elemenata,
takozvanih primitiva i složenih profila pa je samim time moguće vrlo lako stvoriti
prostorni model iz postojećeg nacrta, tlocrta ili bokocrta. Puna tela moguće je i
kombinovati na različite načine i tako stvarati veoma složene prostorne modele. Da bismo
što jednostavnije stvarali prostorne modele na računaru potrebni su nam alati za
pregledanje modela i navigaciju u prostoru. AutoCAD ima nekoliko alata koji nam
omogućuju jednostavnije pregledanje i navigaciju, a isto tako i samo modeliranje.
Slika 2. Tri osnovna tipa prostornih modela: Žičani model, model ravnih ploča i
model punih tela.14
13 Kožar, Z. AutoCad, 3D modeliranje, Prior inženjering D.o.o. http://www.prior.hr/wordpress/wp-
content/uploads/2010/09/AutoCAD-3D-modeliranje.pdf, datum pristupa: 28.11.2011.14 Kožar, Z. AutoCad, 3D modeliranje, Prior inženjering D.o.o. http://www.prior.hr/wordpress/wp-
content/uploads/2010/09/AutoCAD-3D-modeliranje.pdf, datum pristupa: 28.11.2011.
14
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
3.2 Prednosti i mogućnosti korišćenja CAD
Primena CAD/CAM sistema daje brojne prednosti korisnicima, tako da se danas
praktično ne postavlja pitanje da li ih treba koristiti već koja su optimalana rešenja za
konkretnu proizvodnu ili razvojnu firmu. U nastavku će biti dat pregled prenosti prema
MIT – Massachusetts Institute of Technology
Povećanje produktivnosti (brzine) – Danas predstavlja jedan od najvažnijih
zahteva koji se postavlja pred firme. Posedovanje pravog rešenja u pravom
trenutku (što ranije) predstavlja uslov napredovanja i opstanka u uslovima
globalne konkurencije. Povećanje brzine se može postići na sledeće načine:15
- Automatizacija rutinskih poslova radi povećanja kreativnosti
- Unos standardnih delova iz baze podataka
- Rapid prototyping
Podrška izmanama na konstrukciji – Lake i pouzdane izmene konstrukcija, sa
jedne strane omogućavaju otklanjanje grešaka koje nastaju u procesu
konstruisanja, a sa druge što je još važnije, mogućnost kreiranja brojnih
varijanti i njihovo poboljšavanje u procesu optimizacije konstrukcionih rešenja.
Lake izmene konstrukcije se ostvaruju na sledeće načine:
- Nema potrebe za ponovnim crtanjem svih delova posle svake
promene
- Čuva prethodne konstruktorske iteracije
Komunikacija – se može posmatrati sa sledećih aspekata:
- Sa drugim timovima/inženjerima (proizvođači, dobavljači...) o Sa
drugim programima (CAD, CAM, CAE, ...)
- Sa marketingom (realistični prikaz konstrukcije)
- Urednost (visko kvalitetni crteži) 16
Neke osnovne analize – Pored osnovne namene savremeni CAD softveri
uključuju u sebi sve više modula od kojih su neki nabrojani ispod. Danas su
aktuelni tzv. PLM (Product Lifecycle Management) softveri koji uključuju
15 Ivić, S. Veličković, S. Implementacija CAD/CAM tehnologije u stomatologiji,
http://infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2011/radovi/E-I/E-I-26.pdf, datum pristupa: 26.11.2011.16 Ivić, S. Veličković, S. Implementacija CAD/CAM tehnologije u stomatologiji,
http://infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2011/radovi/E-I/E-I-26.pdf, datum pristupa: 26.11.2011.
15
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
softverska rešenja za veliki broj (sve) faza životnog ciklusa poroizvoda od
pojave potrebe do povlačenja iz eksploatacije i recikliranja.
- Osobine i naponi (masa, momenti inercije, osnovni FEA...)
- Neusaglašenost između delova (preklapanja...)
3.3 Savremeni CAD software
Današnji nivo razvoja CAD/CAM softvera karakteriše veliki broj softvera različitih
proizvođača. Softveri po svojim karakteristikama i mogućnostima postaju sve sličniji
međusobom. Sve je više proizvođača softvera koji nude integrisana rešenja (PLM
Solutions) koja obuhvataju primenu računara i softvera u celom životnom ciklusu
proizvoda. Može se uočiti i veoma dinamično tržište CAD/CAM softvera.
Najrasprostranjeniji CAD softveri su:17
– Applicon Bravo
– Autodesk Surface Studio
– Autodesk AutoCAD
– Autodesk Mechanical Desktop
– Autodesk Inventor
– Baystate Technologies Cadkey
– Bentley Systems MicroStation
– CoCreate SolidDesigner
– CoCreate ME10
– Dassault Systemes CATIA
– IBM CATIA
– Matra Datavision Euclid3 – MCS Anvil Express
– MicroCADAM Helix
– PTC Pro/DESKTOP
– PTC Pro/ENGINEER
– SDRC Artisan Series
– SDRC I-DEAS Master Series
– SDRC Imageware Surfacer
17 Kovačević A. Osnovi projektovanja, Mašinski fakultet u tuzli, Tuzla 2002.
http://www.staff.city.ac.uk/~ra600/CAD-CAM/Osnovi%20%20projektovanja%20-%20skripta.pdf,
Datum pristupa: 27.11.2011.
16
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
– SofTech (Adra) CADRA
– SolidWorks SolidWorks
– Think3 (CAD.LAB) Eureka Gold
– Unigraphics Solutions Solid Edge
– Unigraphics Solutions Unigraphics
– Varimetrix VX Modeling
– Visio IntelliCAD
– Visionary Design IronCAD
ZAKLJUČAK
Savremeno tržište kompanijama postavlja složene zahteve u pogledu
produktivnosti, kvaliteta, dizajna i brzine usvajanja proizvoda. Konkurencija na globalnom
tržištu se svakodnevno povećava i zahteva od proizvođača da se konstantno edukuje i da
stalno iznalazi nova rešenja kako bi zadovoljili potrebe i očekivanja kupca. Ovo se postiže
praćenjem svetskih trendova, razvoja tehnike i tehnologije kroz stalnu komunikaciju sa
potrošačima. Pri tome treba imati na umu važnu činjenicu da proizvod čini kompaniju, a
ne obrnuto.
Uslovi koji nastaju globalizacijom tržišta obično diktiraju vođenje razvoja proizvoda, i u
zavisnosti od potrošača, rukovanje postupkom projektovanja. Česte promene od strane
kupaca na tržištu daju kao rezultat pojavu više varijanti proizvoda i pre svega, izmena u
samom modelu proizvoda. Stoga je sve veći osvrt na korišćenje simultanog / konkurentnog
inženjerstva pa se projektanti i tehnolozi prilagođavaju razvoju novih tehnologija i
korišćenja naprednih softvera CAD/CAM sistema za rešavanja problema. Neophodna je
izrada modela i njihova primena kroz različite softverske pakete, kako u nauci tako i u
praksi. Neminovna je težnja smanjenja vremana trajanja razvoja novog proizvoda i
troškova, uz povećanje kvaliteta u fazi projektovanja proizvoda i tehnologije izrade i
automatizovanog unošenja izmena u toku faza dizajna, projektovanja i planiranja.
17
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Samim tim kakvog je oblika određeno pakovanje, da li je atraktivno, izrađeno od
kvalitetnoga materijala, dopadljivo i ugodno za oko, diktira da li ce se prodavac odlučiti za
određeni proizvod ili ne i da li ce baš taj proizvod privući njegovu pažnju, pogotovo ako je
slučaj sa velikim trgovačkim centrima gde je izbor proizvoda širok i ako želimo da bas naš
proizvod bude primećen, mora biti kvalitetno dizajniran i imati jedinstveno pakovanje koje
ga izdvaja od ostalih.
Prilikom dizajna proizvoda moramo voditi računa da dizajn bude atraktivan, a
samim tim i funkcionalan. Kod dizajniranja i izrade pakovanja posebnu pažnju treba
posvetiti funkcionalnosti samog pakovanja, kvalitetu materijala od kojih se izrađuje,
samom materijalu od kojeg se izrađuje, jer ti materijali ne trebaju da budu preskupi, jer
samim tim se i cena proizvoda povećava, dok ujedno ti materijali treba da budu ekološki
prihvatljivi za okolinu sa mogućnošću recikliranja.
LITERATURA
8. Douglas, S. Craig, S. Globalna marketing strategija, Grmeč, Beograd, 2000.
9. Galjak, M. Devedžić, G. Ćuković, S. Primena principa integrisanog razvoja
proizvoda, Mašinski fakultet u Kragujevcu,
http://www.cqm.rs/2009/pdf/36/16.pdf, datum pristupa: 27.11.2011.
10. Ivić, S. Veličković, S. Implementacija CAD/CAM tehnologije u stomatologiji,
11. http://infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2011/radovi/E-I/E-I-26.pdf, datum
pristupa: 26.11.2011.
12. Milosavljević, M., Marketing, Savremena administracija, Beograd, 2001.
13. Kovačević A. Osnovi projektovanja, Mašinski fakultet u tuzli, Tuzla 2002.
14. http://www.staff.city.ac.uk/~ra600/CAD-CAM/Osnovi%20%20projektovanja
%20-%20skripta.pdf,
15. Kožar, Z. AutoCad, 3D modeliranje, Prior inženjering D.o.o.
http://www.prior.hr/wordpress/wp-content/uploads/2010/09/AutoCAD-3D-
modeliranje.pdf, datum pristupa: 28.11.2011.
16. Ozretić Došen, Đ. Dizajn kao elementarni deo razvoja prozvoda, Ekonomski
fakultet u
18
Seminarski rad E-dizajn proizvoda
Zagrebu,http://web.efzg.hr/dok/mar/kolegiji/ppid/Dizajn_kao_integralni_eleme
nt_razvoja_proizvoda.pdf, datum pristupa: 27.11.2011.
17. www.fpz.hr/pt/downloads/pds_ef.pdf , datum pristupa: 26.11.2011.
19
top related