ekspresionizam 20.st

……………………………………………………………………… RATNI I POSLIJERATNI EKSPRESIONIZAM IVANA VRŠČAK

Ekspresionizam

Umjetnički pravac s početka 20. st., koji se prvenstveno razvio u Njemačkoj

Nastao kao odgovor na impresionizam, primarno u slikarstvu i književnosti, a kasnije se proširio na glazbu i film

Cilj: iznijeti unutrašnje emocije, vizije i strahove, ne teže ljepoti prikaza, estetika ružnog

Preteče ekspresionizma: Van Gogh, Münch i Gauguin Faza ratnog ekspresionizma prožeta morbidnim, mračnim i realnim

prikazima strahota, kojima nastojali ukazati na besmislenost rata

Faza poslijeratnog ekspresionizma posvećena običnom čovjeku i njegovom otuđenom položaju u suvremenom društvu

Ekspresionizam u slikarstvu

Die Brücke –Dresden, 1905. ( Ernst Ludwig Kirchner, Emil Nolde, Max Pechstein, Schmidt-Rotluff, Heckel)

Der Blaue Reiter- München, 1909., Vasilij Kandinski, Javlenski, Marc, Macke, Kokoschka, Klee, Dix, Grosz, Beckmann ( prekid rada grupe 1913. )

Litografije Kate Kollwitz

Ostali predstavnici: Barlach i Kate Kollwitz

Barlach-spomenik palima za Magdeburg (1929.)

Kate Kollwitz- slike u spomen Karlu Liebknechtu, kojeg su s Rosom Luxemburg u siječnju 1919. ubili oficiri bivše Vilimove vojske-to ubojstvo znak ozbiljnog slabljenja koje u konačnici dokrajčilo Weimarsku republiku i dovelo do Hitlera

Otto Dix -1924.-ciklus od 50 bakroreza na temu ratnih nedaća

Kao vojnik na zapadnom bojištu bio izravni svjedok tih ratnih strahota, te je kroz svoj rad nastojao iskazati mržnju spram rata, te nacizma , Hitlera se može prepoznati svedena na groteskne proporcije patuljka (Rov 1920., Ratni triptih, 1929., te Sedam smrtnih grijeha, 1933.)

George Grosz-1916. otpušten zbog bolesti iz vojske, te se te godine nastanio u Berlinu gdje je svjedočio svim mogućim gadostima

Slikao pijance, ubojice, samoubojice, ratne invalide, vojne bolničare kako navlače luđačku košulju poludjelom vojniku

Morao emigrirati u Ameriku kako bi izbjegao nacističke progone

Kokoschka Kirchner

Konstant Permeke Beckmann