energetika2 - gorenje i konverzija energije
Post on 05-Dec-2015
50 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Univerzitet u Tuzli
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
Odsjek: Rudarski
ENERGETSKI RESURSI I ENERGETIKA 2/15: GORENJE I TOPLOTNI RAD. PRETVARANJE I PRIJENOS ENERGIJE.
NEPOSREDNO PRETVARANJE RAZLIČITIH OBLIKA ENERGIJE U
ELEKTRIČNU ENERGIJU
Dr.Sc. Edin Delić, vanredni profesor, edin.delic@untz.ba, Tel: +38735320555
1
KORISNI OBLICI ENERGIJE
• Toplotna energija
• Mehanička energija
• Hemijska energija
• Električna energija
• (Nuklearna energija)
Izvori energije mogu se podijeliti i na:
• Izvore koji stvaraju dim
• Izvore koji ne stvaraju dim
2
ENERGETSKE TRANSFORMACIJE
Nosioci energije Transformacije energije
Hemijska energija
isplinjavanjerasplinjavanjeizgaranjedestilacijadegazolinaže
Nuklearna energija nuklearne reakcije
Potencijalna energija turbinske
Kinetička energija transformacija (pretvorba)
Toplotna energija prelaz toplote
Energija zračenja fotoćelije
3
PROCESI KONVERZIJE ENERGIJE I
OPLEMENJIVANJE GORIVA
1. Prirodne u prikladnije: direktno i indirektno korištenje
2. Hemijske u unutarnju termičku: izgaranje
3. Nuklearne u unutarnju termičku: fisija i fuzija
4. Termičke u mehaničku : turbine, toplotni motori
5. Potencijalne u mehaničku: turbine
6. Mehaničke u električnu: generatori
7. Električne u mehaničku: motori i vodne pumpe
8. Toplotne (svjetlosne) u električnu : fotoćelije
9. Kinetičke u mehaničku : turbine
10. Oplemenjivanje goriva: degazacija, gazifikacija, destilacija, likvefakcija, separacija
4
GORENJE (SPALJIVANJE, IZGARANJE)
• Piroliza - termohemijska razgradnja organskog materijala na povišenim
temperaturama (iznad 430 ° C) u odsustvu kiseonika.
• Tinjanje (niskotemperaturna oksidacija) - spor, niskotemperaturni besplameni
oblik izgaranja. Obično je nepotpuno izgaranje.
• Spontana upala - nastaje kao posljedica tinjanja.
• Gorenje (izgaranje, spaljivanje) je tok egzotermne hemijske reakcije između
goriva i oksidanta uz proizvodnju toplote. Oslobađanje toplote može biti praćeno i
svjetlosnim efektom.
• Izgaranje može biti:
- Deflagraciono koje se širi termalnom kondukcijom, odnosno kod koga se proces
odvija brzinom manjom od brzine zvuka i
- Detonaciono kod koga je proces gorenja veći od brzine zvuka.
• Izgaranje može biti kompletno i nekompletno.
5
GORIVO ZA KORIŠTENJE MOŽE BITI
• Prirodno dostupni (ugalj, nafta, prirodni gas, biomasa, biogas...)
• Sintetički generirano (koks, alkohol, benzen, neorganski otpad, vodonik ...)
I zakon TD:
U2 – U1 = Q – W
U – unutrašnja energija
Q – toplota
W - rad
6
Q
Q Q Q
A. B. C. D.
Q Q Q
A. B. C. D.
m, p0, v0, T0
m=const
m, p1, v1, T1
m, p2, v2, T2
m, pn, vn, Tn
...
ConstT
vp
T
vp
T
vp
T
vp
n
nn ......2
22
1
11
0
00
Q
Kompresija: Toplota se oslobađa u okolinu
Ekspanzija: Toplota iz okoline prelazi na gas
Pretvaranje toplote u rad i rada u toplotu 7
RAD ŠIRENJA ZAPREMINE
F
Rad: W=F l
Sila: F=pS
Rad: W=pSl
Zapremina: dV = Sl
Rad: W = pdV
F
Rad: W=F l
Sila: F=pS
Rad: W=pSl
Zapremina: dV = Sl
Rad: W = pdV
Sila: F = m a (N)
Rad: A = F S = m a S (J)
Energija E – sposobnost za vršenje rada ili
prijenos toplote
Snaga: P = A / t (J/s = W)
Energija: 𝐸 = 𝑃 𝑡𝑡2𝑡1
(J)
Zapreminski rad – rad ekspanzije!
m (kg) – masa; a (m/s2) – ubrzanje; S (m) –
dužina (put); t (s) – vrijeme; P (W) - snaga
8
Toplo
tijelo
Hladno
tijelo Kompresor
Mehanički rad
Toplotna pumpa
toplota
Toplo
tijelo
Hladno
tijelo Motor
Mehanički rad
Toplotna mašina
toplota
9
RASHLADNA MAŠINA
10
INVERZNI PROCES - GRIJANJE
11
ISKORIŠTENJE ENERGIJE
Primarna
energija
Pretvorbeni
oblici energije
Gubici
Koristan rad
energija Ukupna
Gubici1
energija Ukupna
Gubici - energija Ukupna
energija Ukupna
radKoristan
12
CARNOT-OV KRUŽNI CIKLUS
http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/carnot.html 13
IDEALAN I REALAN MOTOR
Temperatura okoline
Temperatura radnog tijela
Carno
motor
Toplotni
gubici
Realan
motor
Maksimalno
(teoretsko)
iskorištenje
14
DRUGI POZNATI CIKLUSI
• Otto
• Diesel
Ilustracija: US DOE
usisavanje sabijanje širenje izduhavanje
15
RANKINOV CIKLUS
Kotao
Kondenzator
Turbina
Pumpa
v, m3/kg
p,P
a
Isparavanje
Adijabatska
ekspanzija
16
Drvo Ugalj
Prirodni
plin
Nuklearna
fisija
Vodene
snage
Plima i
oseka
Geotermalna
energija
Sunčevo
zračenje
Treset
Sirova
nafta
Uljni
škriljci
Nuklearna
fuzija Valovi Vjetar Toplina
mora
Potencijalna energija Kinetička energija Energija zračenja Nuklearna energija Hemijska energija
Termička energija
Mehanička energija
Termička energija
Električna energija
Toplotna energija
Mehanička energija
Rasvjetna energija
Električna energija
Tran
sfo
rmir
ani
ob
lici
Ko
risn
i ob
lici
17
VRSTE
ELEKTRANA Konvencionalne
Parne motorne TE
Parne turbinske TE
Dizel TE
Gasne TE
Hidroelektrane
Niklearne elektrane
Nekonvencionalne
Termoelektrični generator
Termojonski generator
Elektrane na gorivne ćelije
Fotooptičke elektrane
Termoelektrane na biomasu
Geotermoelektrane
Vjetroelektrane
Elektrane na talase, plimu/oseku i morske struje
Pojmovi:
- „kogeneracija“
- „hibridizacija“
18
SPALJIVANJE U KOTLU
Vazduh
(oksidans)
Gorivo Ostatci gorenja
PLAMEN
Gas
Toplotni gubici
TOPLOTA!
LEBDEĆI PEPEO
ŠLJAKA – SEDMINETIRANI PEPEO
Gorenje ili spaljivanje: BRZI PROCES OKSIDACIJE
Faktori:
- Temperatura
- Turbulencija
- Vrijeme
19
DOBRO I LOŠE SPALJIVANJE
(UNEP 2008)
20
EMISIJE CO2
Gorivo Kg CO2/GJ
Benzin 69
Kerozin 72
Mlazno gorivo 72
Dizel i lož ulje 74
Mazut 77
Geotermalna para 15
Zemni gas 56
Naftni gas (LPG) 63
Koksni ugalj 95
Mrki ugalj 95
Kameni ugalj 96
Treset 106
21
UGALJ
• 65-95% C
• 2-7% H
• Ispod 25% O
• Ispod 10% S
• 1-2% N
• 20-70% Čvrsta goriva materija
• 5-15% Pepeo
• 2-20% voda
• 20-45% volatili
Vrsta
uglja
Toplotna
moć
MJ/kg
Sadržaj
vlage
%
Isparljivi
sastojci
%
Sadržaj
ugljenika
%
lignit do 12,6 31 - 60 51 - 60 65 - 70
mrki ugalj 12,7 -
23,9 11 - 30 46 - 50 71 - 80
kameni
ugalj 24 - 37,7 do 10 4 - 45 81 - 98
22
FAZE SPALJIVANJA
• Sušenje i zagrijavanje
• Devolatilizacija
• Spaljivanje volatila
• Spaljivanje čvrstog goriva
• Odnos gorivo/oksidans pri spaljivanju je esencijalan
• Složeni transfer toplote u međufaznom toku
23
OSNOVNI PROCESI SPALJIVANJA UGLJA
Čestice uglja 30-75m
Odvajanje
volatila
Homogeno
spaljivanje
Heterogeno
spaljivanje
CO2, H2O, …
CO2, H2O, … ČUS
Volatili
Devolatiliza
cija ČUS
Vrste uglja:
- Lignit
- Mrki ugalj
- Kameni ugalj / Antracit
24
DEKARBONIZACIJA
Ugalj Nafta Metan Vodonik
25
HEMIZAM
Količina vazduha potrebna za spaljivanje 1 kg ugljenika:
Spaljivanje može biti
- KOMPLETNO i
- NEKOMPLETNO!
Proces spaljivanja može se odvijati:
- PRI ATMOSFERSKOM PRITISKU
- PRI POVIŠENOM PRITISKU
𝐶𝑎𝐶𝑂3 + 1830 𝑘𝐽
𝑘𝑔 𝐶𝑎𝑂 + 𝐶𝑂2
𝑀𝑔𝐶𝑂3 + 1183 𝑘𝐽
𝑘𝑔 𝑀𝑔𝑂 + 𝐶𝑂2
𝑀𝑣𝑧 = 11,53𝐶 + 34,34 𝐻 −𝑂
8+ 6,8𝑆
𝑘𝑔
𝑘𝑔
𝐶 + 𝑂2 𝐶𝑂2 + 32790 𝑘𝐽
𝑘𝑔 𝑢𝑔𝑙𝑗𝑎
𝑆 + 𝑂2 𝑆𝑂2 + 9260 𝑘𝐽
𝑘𝑔 𝑠𝑢𝑚𝑝𝑜𝑟𝑎
𝐶𝑛𝐻𝑚 + 𝑛 +𝑚
4𝑂2 𝑛𝐶𝑂2 +
𝑚
2𝐻2𝑂 + 𝑡𝑜𝑝𝑙𝑜𝑡𝑎
26
PRED-PROCESI SPALJIVANJA
Skladištenje • Kompresija i likvefakcija
Transport • Pumpanje
Priiprema
• Oplemenjivanje ili obogaćivanje
• Uparavanje
• Usitnjavanje
Indukcija
• Miješanje (fluidizacija!!!!)
• Injektiranje
27
SPALJIVANJE I POST-SPALJIVANJE
Spaljivanje • Termo-hemijske reakcije
Hemijska konverzija
• Unutrašnje sagorijevanje
• Spoljašnje sagorijevanje
Transfer energije
• Toplota
• Rad
Emisije u okolinu
• Produkti gorenja (CO, UV, NOx, SO2, PM)
• Primarni (PM, nesagorjelo gorivo, CO2, SO2, NOx) i sekundarni polutanti (SO3, NO2)
• Kontrola štetnih emisija (prethodno i naknadno uklanjanje, inertizacija, neutralizacija)
28
PODJELA PRODUKATA GORENJA
Ekstremno opasni
• CO
• Nesagorjelo gorivo (ugljenik, UV)
Visoko opasni
• NO2
• SO3
Srednje opasni
• NO
• SO2
29
KARAKTERISTIKE GORENJA - STALI
• Goriva i oksidansi
• Granolometrijska struktura (kontaktna površina)
• Specifični toplotni kapaciteti
• Aktivacioni mehanizam
• Reakcioni mehanizam
• Stehiometrijski odnos
• Brzina gorenja
• Količina toplote (toplotna vrijednost)
• Temperatura
• Pritisak
• Intenzitet spaljivanja
GORIVO + VAZDUH TOPLOTA + VODA + UGLJENDIOKSID + AZOT 30
VRSTE PROCESA GORENJA
• Laminarni plamen prethodno izmiješane gorive smješe
(oksidant i gorivo izmiješani prije spaljivanja; miješanje
oksidanta i goriva u toku spaljivanja)
• Turbulentni plamen prethodno izmiješane smješe i difuzioni
plamen
• Turbulentno gorenje u zatvorenom prostoru
• Gorenje u bojlerima i spaljivačima (incineratorima)
31
FLUIDIZACIJA GORIVA
• Učinak spaljivanja fluidiziranih goriva je veći nego spaljivanja čvrstih goriva
• Zbog roga se vrši „fluidizacija“ čvrstih goriva, a najvažnija je fluidizacija ugljeva
• Režimi fluidizacije:
- Upakovani fluidizirani sloj
- Sloj ispunjen mjehurićima
- Muljeviti sloj
- Turbulentni sloj
- Mjehuričasto-turbulentni sloj
• Hidrodinamikčki režim fluidizacije
• Smješe gasovi/čvrste materije (pneumatski transport)
32
PEPEO – ČVRSTI OSTATAK
• Odvajanje elektrostatskim filterima
• Vrećasti filteri
• Mokri filteri
• Cikloni
33
STEHIOMETRIJSKI ODNOS
Kotao Produkti godenja
Gorivo Oksidans
C, CnHm
O2
Dodaci
Dim
PM (čađ)
Reaktanti
Stehiometrijski odnos:
Međudobni odnos količine goriva i vazduha (kiseonika) kod koga se ostvarujep otpuno
(ili maksimalno) izgaranje.
U ovom slučaju imamo MAKSIMALAN UČINAK U RADNOJ ZAPREMINI!
Količina oslobođene toplote ovisi i „toplotnoj moći goriva“, a proces spaljivanja od
načina izgaranja goriva.
34
FLUIDIZACIJA GORIVA
Pliva
Tone
Curi
35
IZGARANJE U FLUIDIZIRANOM SLOJU
(FLUIDIZED BED COMBUSTION - FBC)
• Fluidizacija: dovođenje čvrstog ili tečnog goriva u prividno gasovito stanje, odnosno stanje „fluidizacije“
i izgaranje u sloju u kome je gorivo u takvom stanju.
• Obično se drobljenjem čvrsto gorivo usitni do te mjere da se može izmiješano sa vazduhom ubacivati u
kotao i spaljivati kao gasovito gorivo, odnosno sitne čestice goriva raspršene pravilno u prostoru.
• Fluidizacijom se postiže:
- Brže strujanje i veći protoci goriva i vazduha kroz kotao
- Visok stepen mješanja sa vazduhom i homogenizacije smješe
- Učestali sudari između čestica ili čestica sa zidom kotla
- Brže izgaranje zbog veće kontaktne površine i bolje disperzije goriva
- Jednostavnija manipulacija gorivom i produktima gorenja
- Lakša kontrola procesa gorenja u kotlovima i upravljanje procesom
• Konstrukcije kotlova za izgaranje u fluidiziranom sloju prave se tako da se osigura jedan od 3 načina
upravljanja:
1. Stacionarni sloj
2. Cirkulacioni sloj
3. Vibracioni fluidizirani sloj
36
FBC
37
SPALJIVANJE U BOJLERU
(http://www.parboiler.com/images/1-4-pass-boilers.jpg) 38
TIPOVI FCB
(Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/c/c3/Combustion_systems_for_solid_fuels.gif)
• PCB (packed-bed); BB (bubbling bed); TB (turbulent bed); Brzi sloj; Pneumatski transportovan sloj
39
GORIVA KOJA SE MOGU FLUIDIZIRATI
• Ugalj (antracit, mrki uglja, lignit)
• Drvo i druga biomasa
• Mulj (otpadci papira,
• Komunalni otpad (gorivi dio otpada)
• Naftni derivati (naftni „kolač“, uljni škriljci)
• Gas
• Poljoprivredni otpad
40
TERMOELEKTRANA
(Izvor: http://www.uky.edu/KGS/coal/images/power_plant.jpg) 41
KONVENCIONALNA TERMOELEKTRANA
Dimnjak
ložišta Para
Kotao Generator
Turbine Hladnjaci
42
ELEKTROENERGETSKI SISTEM
43
GENERATORI U TE TUZLA
44
KOMBINOVANI CIKLUS UGALJ-GAS
45
SISTEM SA DOGRIJAVANJEM PARE
46
TURBINE
Impulsne Reaktivne
Impulsne: energija dominantno kinetička; Reaktivne: uglavnom pritisak
Impulsne: u radu učestvuje jedno ili manji broj krila; Reaktivne: u radu
učestvuju sva krila (reaktori)
Impulsne: radna materija ne prolazi kroz radno kolo; Reaktivne: radna
materija prilazi kroz rotor
47
OTEC ELEKTRANA – TOPLOTA OKEANA
48
NUKLEARNA ENERGIJA
Problemi: OPASNOST i TRETMAN NUKLEARNOG OTPADA
Proizvodnja pare
Turbine Generator
Reaktor
49
GEOTERMALNA
ENERGIJA
50
51
HIDROENERGIJA
Uticaj hidro
akumulacija na
okolinu
Zavisnost od
vodotoka
Sezonska ovisnost
52
HIDROENERGIJA BIH
Teoretskiiskoristive
vodne snage
TWh/god
Tehničkiiskoristive
vodne snage
TWh/god
Udioiskoristivih
odteoretskog
%
Prosječnaproizvodnjaizgrađenih
HETWh/god
Udioizgrađenih od
iskoristivih
%
Sava 9,76 4,48 45,9 0,24 5,4
Kupa 3,03 1,25 41,3 0,32 25,6
Una 2,90 1,39 47,9 0,04 2,9
Vrbas 3,35 1,68 50,1 0,54 32,1
Bosna 4,99 1,70 34,1 0,05 2,9
Drina 18,53 13,92 75,2 2,70 19,4
Neretva-Trebišnjica
10,42 7,78 74,7 4,65 59,8
53
ENERGIJA VJETRA
•Nema negativnih uticaja na okolinu osim zauzimanja prostora •Ograničena mogućnost upotrebe
54
PLIMA I OSEKA, MORSKE STRUJE
55
SOLARNA ENERGIJA Fotoelektrički (posredno)
Termalno (direktno)
56
SOLARNA ELEKTRANA „DIMNJAK“ I PARABOLIČNI
KOLEKTOR
57
GORIVNE ĆELIJE (FUEL CELLS)
(David Flin, Cogeneration, IET London, UK)
58
TERMOELEKRANE U BIH
• Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Gacko
• (Stanari u izgradnji i Banovići u najavi)
59
top related