eurokod 1.pptx

Eurokod 1~ Djelovanja na konstrukciju

~ .

Dio 1-3: Opća djelovanjaOPTEREĆENJA SNIJEGOM

STUDENTI:

Dorotea Markasović

Marija Erstić

Kristina Strukar

Sveučilište Josipa Jurja Strossmmayera u OsijekuGRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAŠTO EUROKOD?!

NEPRIKLADNE NORME!

Razlozi urušavanja:

lagane konstrukcije kojima je smanjena sigurnost

loš projekt koji se odnosi na dimenzioniranje tlačnih elemenata

slaba kvaliteta izvedbe

zanemarivanje lokalnog gomilanja, pojave kiše nakon padanja snijega I ne uzimanje u obzir pojave iznimno velikog snijega

loše održavanje konstrukcija

usklađena tehnička pravila za proračun zgrada I inženjerskih građevina

alternativa različitim pravilima koja su na snazi u raznim državama članicama

u pojedinim državama Europske unije upotrebljava uz nacionalni dodatak

DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

DIREKTNO

PROMJENJIVO

STATIČKO

PROSTORNO NEPOMIČNO

STALNO

INDIREKTNO

PROSTORNO SLOBODNO

DINAMIČKO

OPTEREĆENJE SNIJEGOM

Predstavlja težinu snijega na površini od 1 m² .

Zajedno s maksimalnom i minimalnom temperaturom zraka i opterećenjem vjetrom,važna je komponenta djelovanja na građevinske konstrukcije.

Opterećenje snijegom je često najveće opterećenje koje mora podnijeti krov neke građevine.

IZVANREDNO OPTEREĆENJE

SNIJEGOM

- promjenjivo, nepomično, statičko -

PRORAČUNSKE SITUACIJE

~UOBIČAJENI UVJETI~

~IZUZETNI UVJETI~

Nanosi snijega

Intenzitet snježnih oborina

Raspodjela opterećenja

UOBIČAJENI UVJETI

lokacije gdje je malo vjerojatno da će se pojaviti izuzetne snježne oborine I izuzetni nanosi snijega

opterećenja neporemećenim snijegom

opterećenja nanosom snijega koji je pao u mirnim I vjetrovitim uvjetima

IZUZETNI UVJETI

pojava izuzetnih snježnih oborina, ali ne I izuzetnih nanosa snijega

malo vjerojatna pojava izuzetnih snježnih oborina, ali vrlo vjerojatna pojava izuzetnih snježnih nanosa

pojava izuzetnih snježnih oborina I izuzetnih snježnih nanosa

KARAKTERISTIČKO OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA

TLU Sk

STATISTIČKA ANALIZA

mnogobrojna mjerenja raznih parametara

temelji se na podacima dobivenih iz dugotrajnih zapisa o snježnome opterećenju uzetih u dobro zaštićenome području blizu građevine

Podaci se dobivaju na meteorološkim postajama

definira prosječno povratno razdoblje izraženo u godinama

KARAKTERISTIČNO OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA TLU Sk

ovisi o:

- visini I gustoći snijega

- vlažnosti snijega

- zadržavanja snijega na tlu.

KARAKTERISTIČNO OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA TLU Sk

Prema preporukama EN 1991-2-3 jest ono čija vjerojatnost pojave iznosi 98%, a vjerojatnost prekoračenja 2% u jednoj godini, odnosno ono opterećenje snijegom koje se može očekivati jednom u 50 godina.

KARAKTERISTIČNO OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA

TLU Sk ovisi o:

~zemljopisnom položaju~i

~nadmorskoj visini~

podjela Europe na regije obzirom na opterećenje

snijegom

Iz ovisnosti opterećenja snijega o nadmorskoj visini slijedi izraz po kojemu se izračunava karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na temeljnom tlu:

[kN/m2]

Z - broj regije obzirom na opterećenje snijegom

A – nadmorska visina [m]

KARAKTERISTIČNO OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA TLU Sk

Opterećenje snijegom u eurokodovima definirano je na dva načina:

Kartom klimatskih snježnih zona s relacijama ili tablicama koje u pojedinoj zoni definiraju porast karakterističnog opterećenja s visinom .

Kartom karakterističnog opterećenja snijegom:

Lokacije gdje postoji mogućnost izuzetnih opterećenja snijegom na temeljnom tlu, ona se smiju odrediti izrazom:

sad = CeslSk

Gdje je:

Sad - proračunska vrijednost izuzetnog opterećenja snijegom na temeljnom tlu za danu lokaciju

Cesl – koficijent za izuzetna opterećenja snijegom na temeljnom tlu za danu lokaciju koji se smije odrediti nacionalnim dodatkom. Preporučena vrijednost za koeficijent Cesl je 2.0.

Sk – karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na temeljnom tlu za danu lokaciju.

KARAKTERISTIČNO OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA TLU Sk

OSTALE REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI

U skladu s normon EN 1990:2002, ostale raprezentativne vrijednosti opterećenja snijegom na krovu su:

kombinacijska vrijednost

česta vrijednosti

nazovistalna vrijednost

OPTREĆENJE SNIJEGOM U HRVATSKOJ

Parametri pojave snijega I snježnog pokrivača mjere se u Hrvatskoj u mreži meteoroloških postaja.

Izdvajamo dva područja s različitim tipičnim gustoćama:

Nizinsko područje Hrvatske sjeverno od Save I Kupe s tipičnom gustoćom oko 190 kg/m3

Planinsko područje Like I Gorskog kotare s gustoćom oko 240 kg/m3

1007m -> 244 kg/m3

1594m -> 377 kg/m3

KLIMATSKE ZONE

ZONA I – Nizinski dio Hrvatske sjeverno od Kupe I Save

ZONA II – Planinski dio Hrvatske

ZONA III – Priobalno područje, Istra I otoci

ZONA IV – Zaleđe Dalmacije

Vertikalni gradijenti očekivanih maksimalih visina snježnog pokrivača za

50 – godišnje povratno razdoblje opisani su linearnim vezama

EUROKOD ISKLJUČUJE SLJEDEĆE SLUČAJEVE DJELOVANJA: Lokacije iznad 1500 m nadmorske visine

Udarna opterećenja od snijega koji klizi niz krov ili pada s višeg krova

Opterećenja koja mogu nastati ako snijeg ili led začepi sustav odvodnje

Dodatna opterećenja vjetrom uslijed nagomilavanja leda

Lokacije na kojima je snijeg prisutan cijele godine

Opterećenje ledom

Bočno opterećenje snijegom izazvano smetovima

Povećanje opterećenja uslijed padanja jake kiše na snijeg

BOČNO OPTEREĆENJE

SNIJEG KLIZI NIZ KROV

SNIJEG + LED

SNIJEG + KIŠA

UTJECAJ RAZNIH PARAMETARANA PRIRODU

OPTEREĆENJA

Vanjska temperatura

zraka

Učestalost I intenzitet kiše

Izloženost konstrukcije

suncu Snježni nanos od

vjetra

UTJECAJ RAZNIH PARAMETARA

NA OPTEREĆENJE SNIJEGOM~zagrijavanja krova zbog grijanja zgrade~

~način topljenja snijega~

UTJECAJ RAZNIH PARAMETARA

NA OPTEREĆENJE SNIJEGOM

~oblik krova~

OSTALI PARAMETRI KOJI UTJEČU NA PRIRODU OPTEREĆENJA:

Hrapavost površine krova

Blizina okolnih zgrada

Okolni teren

RASPORED OPTEREĆENJA

Opterećenje neporemećenim snijegom

Opterećenje nanosom snijega

ODREĐIVANJE SNIJEGA NA KROVOVIMA Za stale/prolazne proračunske situacije:

s = μi * Ce * Ct * sk

Za izvanredne proračunske situacije gdje je izuzetno opterećenje snijegom izvanredno djelovanje:

s = μi * Ce * Ct * sAd

Za izvanredne proračunske situacije gdje je izuzetni nanos snijega izvanredno djelovanje:

s = μi * sk

Opterećenje djeluje vertikalno na horizontalnu projekciju krova

UMJETNO UKLANJANJE

SNIJEGA

PRORAČUN KROVA ZA PRIKLADNI RASPORED

OPTEREĆENJA

SNIJEG

KIŠA

OTAPANJE

SMRZAVANJE

POVEĆANJE OPTEREĆENJA SNIJEGOM

KOEFICIJENT IZLOŽENOSTI Ce

KOEFICIJENT TEMPERATURNOG DIJELOVANJA

OBLIK KROVA

GRIJANJE U

ZGRADI

TOPLINSKEKARAKTERISTIKEKROVA

Da bi se uzelo u obzir smanjenje opterećenja snijegom na krovovima s velikom toplinskom propusnošću (> 1 W/m²K), posebno na nekim vrstama staklenih krovova, usljed otapanja uzrokovanog gubitkom topline treba promijeniti koeficijent Ct

Za sve druge slučajeve Ct = 1,0

KOEFICIJENT OBLIKA KROVA

JEDNOSTRI EŠNKROVOVI

DVOSTREŠNIKROVOVI

VALJKASTI KROVOVIČETVREOSTREŠNIKROVOVI STOŽASTI KROVOVI

TRI OSNOVNA RAZMJEŠTAJA OPTEREĆENJA IZ KOJIH PROIZLAZE KOEFICIJENTI:

Onaj koji nastaje pri jednolično raspodjeljenom sloju snijega po cijelome krovu

Onaj koji nastaje ili zbog početne neuravnotežene raspodijele, poput lokalnog zapuha kod zapreke, ili zbog preraspodjele snijega koja utječe na raspodjelu opterećenja na cijelome krovu

Onaj koji nastaje preraspodjelom snijega s gornjega dijela zgrade

JEDNOSTREŠNI KROVOVI:

Vrijednosti dane u tablici primjenjuju se kada nije spriječeno klizanje snijega sa krova.

μ≥0,8

SNJEGOBRANI

PREPREKE

RUB KROVA ZAVRŠAVA

PARAPETOM

RASPORED OPTEREĆENJA SNIJEGOM

DVOSTREŠNI KROVOVINeporemećeni snijeg

Rabimo ako drugačije nije određeno mjesnim uvjetima

Vrijednosti iz tablice 5.2. primjenjuju se kada nije spriječeno klizanje snijega s krova. Kada postoje snjegobrani ili druge prepreke, ili gdje donji rub krova završava parapetom, koef. oblika opt. snijegom ne treba biti manji od 0,8.

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smije se dati, obzirom na mjesne uvjete, zamjenski raspored opterećenja nanosom snijega.

VALJKASTI KROVOVI

Koeficijenti oblika opterećenja snijegom koje treba rabiti kada nema snjegobrana dani su sljedećim izrazima:

Za β > 60° μ3 =0

Za β ≤ 60° μ3 = 0,2+10h/b

Gornja granica vrijednosti μ3 treba biti određena.

NAPOMENA: Nacionalnim dodatkom smije se odrediti gornja granica koeficijenta μ3. Preporučena gornja granica za μ3 je 2,0.

Preporučeni koeficijent oblika opterećenja snijegom za valjkaste krovove i različite omjere visine i raspona (za β ≤ 60°)

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju se dati pravila za određivanje utjecaja snjegobrana na opterećenje snijegom na valjkastom krovu.

Koeficijenti oblika opterećenja snijegom na valjkasti krov

NANOSI NA IZBOČINAMA I ZAPREKAMA U vjetrovitim uvjetima nanosi snijega mogu se

pojaviti na svakom krovu koji ima izbočine jer one uzrokuju područja aerodinamičke sjene u kojima se nakuplja snijeg.

Koeficijente oblika opterećenja snijegom i duljine nanosa za nazovihorizontalne krovove treba uzeti kako slijedi, ukoliko drugačije nije određeno obzirom na lokalne uvjete:

μ1 =0,8 μ2 =γh/Sk

S ograničenjem: 0,8 ≤ h2 ≤ 2 gdje je γ obujamska masa snijega koja se za ovaj proračun smije uzeti u iznosu 2kN/m3

Ls =2h s ograničenjem 5 ≤ ls ≤ 15 m

Područje aerodinamičke sjene

Koeficijenti oblika opterećenja snijegom na izbočinama i zaprekama

SNIJEG NA PREPUSTIMA KROVA Uzima se u obzir

Nacionalni dodatak smije odrediti uvjete primjene ove točke. Preporučeno je da se ova točka rabi za građevine na nadmorskim visinama većim od 800 m.

Proračunom onih dijelova krova koji su konzolno istaknuti preko zidova treba uzeti u obzir snijeg koji se nalazi na prepustu, uz ostalo opterećenje na tom dijelu krova. Za opterećenja snijegom na prepustu smije se pretpostaviti da djeluju na rub krova i proračunavaju se na sljedeći način:

Se =ks2/ γ

Napomena: Vrijednosti koeficijenta k smiju biti dane u nacionalnom dodatku. Preporučeni način proračuna koeficijenta k je sljedeći: k=3/d, ali k ≤ d γ. Ovdje je d debljina snježnog sloja u metrima.

Hvala na pozornosti!!!