financiranje srednjih Škola u sloveniji

Post on 03-Jan-2016

39 Views

Category:

Documents

2 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

FINANCIRANJE SREDNJIH ŠKOLA U SLOVENIJI. Fani Al-Mansour i Nives Počkar 23.11.2013 Aranđelovac. NOVI NAČIN VREDNOVANJA RADA “ MoFAS ”. Finansiranje svakog učenika po glavi. Omogučuje: -veću autonomiju škole -brže reagovanje na potrebe poslodavaoca i okoline Podstiče: - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Fani Al-Mansour i Nives Počkar23.11.2013 Aranđelovac

1

Finansiranje svakog učenika po glavi. Omogučuje: -veću autonomiju škole

-brže reagovanje na potrebe poslodavaoca i okolinePodstiče:

-povezivanje sa socialnim partnerima -veča unutrašnja ekonomičnost škole -poboljšanje kvalitete

2

MoFASMoFAS Uvođenje promenaUvođenje promena

MoFASMoFAS Uvođenje promenaUvođenje promena

Zamke zaškole

Vođenje i nadzor

Potrebe vođenja

Regionalizacija

Socijalni partneri

Motivacija zaposlenih

Učenici, specialnostiinput/output

Međusobna komunikacija

Mentorstvo školama

Uloga managerau školi

3

Osnova je učenik (broj upisanih, broj diplomanata).

Učenike brojimo na dan 15.9. svake školske godine.

Broj učenika javimo ministarstvu- ta broj je osnova za cjelu školsku godinu- osnova za ugovor.

One koji su otišli ili oni k su došli se više ne broji u toj školski godini.

CEVIS

4

Cjena na učenika je godišnja svota sredstava za izvođenje obrazovanog programa kojeg dobija svaka škola za svakog upisanog učenika.

5

po učeniku u obrazovnim programima su:

norma za određivanje materialnih troškova,

zakoni sa područja plata,

vrsta programa,

normativi i standardi.

6

Cjenu na učenika određuje ministar za

obrazovanje svake godine.

Objavljena je na spletnim starnicama

ministarsva – nija tajna.

7

Stalne troškove:

trošak rada trošak izvođenja programa trošak poslovođenja trošak razvoja i trošak održavanja i investicija

8

PLATU svih zaposlenih USPEŠNOST NA POSLU svih zaposlenih DOPRINOS POREZI PRIJEVOZ NA RADNO MJESTU PREHRANA ZAPOSLENIH KAD (dopunsko penziono osiguranje),

9

REGRES nije stalni trošak, ali ga dobijemo vsakog mjeseca ( 1/12); IZPLAČUJEMO JEDNO GODIŠNJE

JUBILEJNA NAGRADA nije stalni trošak, ali ga dobijemo vsakog mjeseca ( 1/12) –IZPLAČUJEMO KADA RADNIK IZPUNI UVJETE.

Sredstva za penzionisanje – 3 ZADNJE PLATE ili 3 prosječne plate, ono što je bolje za radnika.

Sindikalni radnik.

10

Jubilejnu nagradu vrijednost nagrade za 20 godina (433,13

EUR) puta (x) 7,5% radnika. Prevoz na radno mesto – do 3 km ništa, broj radnika koji jim pripada prijevoz x 22

dana x 10, 5 mjeseci na ljeto x toliko koliko je vrednja prehrana npr. 3,2 EUR na dan.

Sindikalni radnik –49 zaposlenih – 65 sati, vrednost sata ovisi od stupnja stručne spreme od 7,46 do 5,96 EUR.

11

39. platni razred za učitelja 1926,37 EUR ( 30 -43) (VII/1 i VII/2 stupanj)

36. platni razred za učitelja praktične nastave 1715,51 EUR (VI.stupanj) Dodatak za 20 godina radnog staža.

Toliko dobijemo bez obzira kakve platne razrede imaju učitelji ( razlika je mlad ili star kolektiv).

Formula: broj učitelja x 1926,37 EUR.

12

Pomočnik direktora 43 platni razred (35-45) Psiholog, pedagog 39 platni razred (30 -43) Bibliotekar 39 platni razred ( 30 -43) Laborant 26 platni razred (23-33) Računovodža VI. 29 platni razred (22-32) Sekretarica VI -28 platni razred (22-32) Hišnik 20 (13-23) Čistačica 14 (7-17) ( normativ 150 djaka 1

čistačica ne m2)

13

Rad razrednog starešine ( 0,5 sata -1 sat/ sedmicu)

ispiti (MA-matura, POM-stručna matura, ZI-završni izpit)

osiguranje djaka (PUD- zdravstveno osiguranje i osiguranje za penziu)

pratnja djaka na ekskurzijama, sportskih danova…

knjižni fond, timski rad

14

Interesne aktivnosti, OIV ( obavezni izbirni sadržaji).

FORMULA je broj djaka sa brojem časova puta 0,26 EUR npr: bibliotetska znanja 2 godina u gimnaziji.

120 djakax 20 časova x 0,26 EUR =624 EUR ( plača se predavač i sav material, svi troškovi ..).

Organizator za školsku prehranu. zdravstvni pregledi radnika. Sav material za nastavu npr. drvo, željezo,

brašno, mljeko, kompjuter, olovka, ….

15

Obrazovanje svih zaposlenih - 90 EUR na razred npr. 50 razreda = 4500 EUR za vse zaposlene. Nije dovoljno!

16

Sva školska dokumentacija. Porez na zemlju – plačamo opštini. Materialni rad učenika za nastavu.

17

Ministar može 2% od okupnih sredstava usmjeriti u razvoj. Toga novca Slovenija nema.

18

Manje sanacije. Sredstva za čiščenje, toaletni pribor, .... Struja Voda Smeče Energija - Grijanje ( Maribor – Kopar) –

klimatska zona III zaštitna sredstva Alat Telekomunikacijski troškovi

19

financijska sredstva za tehnološki viškove, za radne invalide, financijska sredstva za pripravnika 30.pl.r.,

i mentorja za regresiranu prehranu djaka, za učitelje koji rade sa učenicima sa

posebnim potrebama (normativ isključen), za djake koji se obrazuju usputno, za najam učionica ili sportskih sala, za obezbeđenje škola,

20

Za učenje učenika – stranca ( 12 djaka stranca 1 sat slov.j. / sedmica).

Pratioc invalida na kolicima ili onih koji se teže kreču.

Stranog učitelja u školama koje imajo evropske razrede ( nativ speaker).

SOLIDARNA POMOČ – više od 3 meseca na bolovanju ( trenutno 6 meseci) i ako je pplata niža od minmalne plate to je 577,51 EUR.

Za nadarene učenike ( sada nema para ). Za platu direktora/ravnatelja.

21

Manje djaka u razredu zbog smanjenog normativa ( učenik sa posebnim potrebama);

Obavezne financijske revizije svake godine; Troškove pravnika, pravnika na sudu, ... Druge financijske obaveze koje potiču iz

zakonov npr. Civilna zaščita – obavezna oprema, obučavanje ljudi, ....

22

NPI:min 3020,38 -max 5280,77 EUR ( 2 godišnji program: pomočnik pekara, slaščičara, ...).

SPI: min 2880,04- max 3946,02 ( 3 godišni program –stručna sprema – kuvar).

SSI: min 2846,37 –max 3319,88 EUR (4 god. pr. –tehničar).

GIM:min 3037,29 - max 11002,42 EURPTI: min 2842,92 EUR –max 3169,55 EURMT: 1828,83 EUR

23

Broj časova nastave u programu. Prosječno 26 učenika u 20 odjelenjima. PODJELA učenika u grupe npr. Praktički rad

sa na mašina( samo kod nekih programa), fiskultura npr. Sve učenike u programu SSI ( mašinski tehničar, tehničar osiguranja, drveni tehničar ) zbrojimo zajedno i djelimo 22; dobijamo grupu koju financira ministarstvo.

Delimo jih i po polu- to nam priznaju.

24

Broj učenika puta cjena programa je godišnja osnova.

Škole dobijamu ugovor, kojeg moraš podpisat inači ti ministarstvo financira samo 80 %.

25

520 DJAKA U 2O odjeljenjima, IZRAČUN JE NA 26 DJAKA.

Atraktivni programi dobro žive.

26

Opasnosti novog načina finansiranja:

sve isplate prikazuju se mesečno u 1/12 (regres, penzionisanje, jubilarne nagrade)

za troškove penzionisanja i viškova uzima se zadnjih godišnji prosek države

za učitelja osnova je »savjetnik«, 3. pl.r., 20 godina stalnog staža (39.pl.r.)

izračunata sredstva na učenika uzimaju u obzir razred kao osnovu za izračun (28 učenika)

problem so deficitarna zanimanja, pr. štampar) Ovaj način financiranja nije dobar za

stručne i male škole.

27

Financiranje nije optimalno za stručne škole ( manje djaka, puno materiala, veliki troškovi programa, ...).

Male škole – manji razredi ne izdrže financijskog modela; idealan za gimnazije ( puni razredi, nizki materialni troškovi, ..).

Večji dio para ide za lični dohodak– ovisi o strukturi zaposlenih ( stari radnici, daleko stanuju, visoka stručna sprema, ...). Npr: 323826, 11 EUR – PLAČE ZA 150 LJUDI , NAKAZILO 392653,00.

Previše učitelja- premalo učenika.

28

Zapošljavamo mlade – 30 pl.r. Zapošljavamo one koji stanuju blizu. Punimo učitelje – max časova – 25, samo da

nam ne treba zaposliti novog učitelja jer je to skuplje.

PUNO planiramo, analiziramo, računamo šta se nam izplati.

29

Udružuje male škole u velike centre. Zatvaraju se djački domovi – prazni su, jer

je prijevoz mnogo jeftini zbog subvencija države.

Ugovore za financiranje dobivamo vrlo kasno.

Povečana kontrola financijskih planova.

30

smanjivanje sredstava (nije odraz realnog stanja) i zatvaranje manjih škola;

izumiranje defiticarnih profesija; izbegavanje učenika sa specialnim potrebama; zapošljavanje jeftinijeg kadra; siromašenje ponude na gimnazijama; traženje socijalnih partnera.

31

autonomija škola (kvalitet, inovativnost, poverenje, partnerstvo)

efikasnije obrazovanje i manji osip (u centru je učenik).

32

Gde je cilj, tamo je i put do cilja!

(H. Jackson Brown jr)

33

top related